Predmet izučavanja Osnove ekonomije; Ekonomski proces. Proizvodnja; Ljudski faktor; Tehnički napredak; Poduzetništvo i upravljanje; Organizacija i djelovanje poduzeća; Elementi teorije troškova; Mjerenje rezultata privređivanja; Reprodukcija; Raspodjela, uloga države, mehanizmi raspodjele, kriteriji raspodjele; 12)Razmjena, tržište i njegove funkcije; Potrošnja, oblici, struktura, investicije, uloga države; Ekonomski razvoj.
Vještina upravljanja informacijama, sposobnost rješavanja problema,
sposobnost primjene znanja u praksi, logičko argumentiranje uz
uvažavanje drugačijeg mišljenja, sposobnost učenja, etičnost.
Sposobnost rješavanja problema, sposobnost timskog rada,
sposobnost kritike i samokritike, sposobnost primjene znanja u praksi,
sposobnost učenja, jasno i razgovijetno izražavanje, etičnost.
"Kolačići, poznati i kao "cookies", su male tekstualne datoteke koje web stranice pohranjuju na vašuređaj prilikom posjete.
Njihova uloga je poboljšati vaše iskustvo pregledavanja omogućavajući web stranicama da pamte vaše postavke, poput jezika ili preferencija, te pružaju bolje korisničko iskustvo.
Ove stranice koriste različite vrste kolačića. Neke kolačiće postavljaju usluge trećih strana koje se prikazuju na našim stranicama.
Vašu suglasnost za Izjavu o kolačićima na našim internetskim stranicama možete u bilo kojem trenutku promijeniti ili povući.
EU zakonodavstvo, posebno Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), zahtijeva da korisnici dobiju informacije i daju pristanak prije korištenja kolačića te imaju mogućnost upravljanja postavkama privatnosti.
Više informacija o kolačićima možete pronaći ovdje.
Cilj predmeta Osnovi ekonomije je upoznavanje i usvajanje osnovnih znanja o ekonomiji kao nauci i njenim principima, o osnovnim kategorijama makroekonomije i mikroekonomije, uključujući javne i monetarne finansije, kao i poslovne finansije i poslovno računovodstvo sa praktičnim primerima.
Studenti će naučiti kako treba razumevati osnovne ekonomske kategorije: proizvodnju, raspodelu, razmenu i potrošnju, ljudske potrebe, osnovne činioce proizvodnje, produktivnost, intenzivnost, društvenu podelu rada, društveno bogatstvo, društveni proizvod i dohodak, robnu proizvodnju, amortizaciju i akumulaciju, inflaciju i devalvaciju, zakon vrednosti, kružno kretanje kapitala, društvenu reprodukciju, oblike i vrste preduzeća osnovna i obrtna sredstva, šta čini troškove preduzeća i kako se izrađuje kalkulacija cene koštanja, osnovne principe poslovanja preduzeća, kako se utvrđuje rezultat poslovanja preduzeća, Studenti će se upoznati sa osnovnim principima računovodstva, aktivom i pasivom, bilansom stanja, bilansom uspeha, zadacima finansijske funkcije kao poslovne funkcije, poslovnim i finansijskim leveridžom, ulogom finansijskih institucija, ulogom centralnog registra HOV, principima funkcionisanja Beogradske berze, porezima i njihovim vrstama, karakteristikama poreskog sistema u Srbiji, novčanom masom, depresijacijom i apresijacijom novca.
Kriza protiv koronavirusa usmerila je pažnju na rad koji je neophodan za opstanak društava, počev od nege bolesnih do dostupnosti prehrambenih radnji. Sav taj težak teret je pao na ramena žena. Ekonomistkinja i ekofeministkinja Meri Melor objašnjava zašto ekonomija određeni posao i radnike stavlja van okvira, ukazujući na mogućnosti za novi sistem vrednosti. U naporima za ekonomiju vođenu principima pravde i održivosti, usklađivanje posla sa životom biće od suštinske važnosti.
Svodi se na dve vrste patrijarhata. Jedno je patrijarhat u kući. Da li muškarci menjaju svoje ponašanje, i ako menjaju, da li će zadržati tu promenu nakon završetka ove krize? A tu je i patrijarhat šire ekonomije. Ima li prostora za brigu? Ako je ekonomija patrijarhalno organizovana i pretpostavlja da je uloga žena da uskoče kad god je kriza u porodici, onda muškarci ne mogu da pomognu čak i ako to žele, jer ne dobijaju isto razumevanje od poslodavaca.
Ako shvatimo šta je novac, kako funkcioniše, njegovu istoriju i njegovu socijalnu i političku prirodu, možemo shvatiti njegov radikalni potencijal. Sada dominantni model neoliberalizma ima gotovo potpunu kontrolu i većina ljudi misli da je ekonomija nepromenljiva, da ne možete ništa promeniti, ali rad na preispitivanju novca nije samo akademsko teoretisanje, ono gradi dovoljno moćan okvir da slomi status kvo. Fridrih Hajek (Friedrich Hayek) je započeo svoj rad o neoliberalizmu u 1930-im, 1940-im i 1950-im. Trebalo je 30 godina da se njegove ideje spoje u ono što je postalo procvat neoliberalizma od 1980-ih pa nadalje. Razmišljanje o radikalnim alternativama raste od 2000-ih i za 20 do 30 godina bi to mogao biti novi zdrav razum.
Oh, apsolutno. Ideje o novcu koji je prvobitno bio marginalizovan postaju popularne. Jedno od polazišta kretanja monetarne reforme bilo je shvatanje da su banke novac stvarale ni iz čega. Pre toga se pretpostavljalo da su banke uzimale štednju i davale je u zajam klijentima, ali uvek je bilo mnogo više pozajmica nego depozita, pa je postalo jasno da banke stvaraju novac. Kakav su novac stvarali? Javni novac: funte, evre, dolare. Novčana masa je počela da zavisi od zajma banaka, a kada su zabranjeni zajmovi 2008. godine, novčana masa se drastično smanjila. Kriza koja je usledila iznudila je svojevrsno priznanje, čak i među centralnim bankama i MMF-om, da je nekontrolisano privatno stvaranje novca neodrživo.
Žene se u ulozi negovateljica često nađu na meti smanjenja javne potrošnje. Slična dinamika polova može se videti u uticajima promena i degradaciji životne sredine. Kako biste opisali vezu između feminističkog i klimatskog pokreta?
Još 1970-ih vodila se kampanja za isplatu dnevnica za kućne poslove. Neke feministkinje su bile protiv te ideje, tvrdeći da je to zarobilo žene u rad zasnovan na polnim ulogama, na brigu o drugima. Kada je reč o prihodu od nege ovo je pošten argument, to bi bio prenos zarade od strane privrede ženama ili po prirodi posla koji obavljaju. Zeleni novi dogovor (engl. Green New Deal) mora da integriše posao i život, uzimajući u obzir i ekološko vreme (vreme potrebno za obnavljanje prirode) i biološko vreme (životni ciklus tela od rođenja do smrti). Ako Zeleni novi dogovor (engl. Green New Deal) ne integriše posao i život na ovaj vrlo potpun način, mislim da neće prevazići pitanje brige.
Recognising that a pathogen will not bring forth a fairer, more sustainable future but people, ideas and politics can, this edition asks how the health crisis will influence our world in the years to come.
Diferencialne enačbe
Diferencialna enačba 1. reda. Fazni prostor, vektorska polja na faznem prostoru, integralske krivulje vektorskih polj. Osnovni primeri diferencialnih enačb. Singularne rešitve. Primeri populacijskih modelov.
Sistemi linearnih diferencialnih enačb prvega reda
Reševanje sistemov s konstantnimi koeficienti. Reševanje linearne enačbe višjega reda s konstantnimi koeficienti. Prvi integral sistema. Singularne točke linearnega sistema. Osnove teorije stabilnosti.
Parcialne diferencialne enačbe 2. reda
Nihanje strune. Valovna enačba in D'Alembertova rešitev. Laplaceova enačba. Izpeljava toplotne enačbe in toplotnega jedra s slučajnimi sprehodi. Separacija spremenljivk. Black-Sholesova enačba. Klasifikacija parcialnih diferencialnih enačb 2. reda v dveh spremenljivkah.
Študent se seznani s pojmom diferencialne enačbe in njene rešitve. Nauči se reševati oziroma obravnavati nekatere tipe navadnih diferencialnih enačb s posebnim poudarkom na linearnih enačbah. Spozna se z osnovami variacijskega računa in parcialnih diferencialnih enačb s poudarkom na primerih iz ekonomije.
Znanje in razumevanje:
Razumevanje pojma diferencialne enačbe in njene rešitve. Obvladanje postopkov za analitično reševanje nekaterih tipov diferencialnih enačb. Modeliranje problemov iz ekonomije in analiza modelov. Razumevanje koncepta variacijske naloge. Razumevanje koncepta parcialne diferencialne enačbe s poudarkom na toplotni enačbi.