Ea mai koutou mai kona? Matou mai konei e malosi katoa loa. Fakafetai me konei koti ne ulu mai a Puao mo
tena baby ki tua. I taku meli mua ne fai atu seki fakamatala atu te tula ne oko ki ei te baby a Puao. Ne fanau last Wednesday, kae on Thursday ne olo maua mo Manatu mo la mea tagata o visit i te afa o te fa. I kona ko fai mai ei me ia baby ka ave o faulu ki te ICU me fast breathing mo tena felo. Olo ei matou e toso ne te tokita a baby kae sasale atu matou. Au ko alofa aka loa i taku tama i te tagi i te kiloga ki tena tama i loto i te potu tela e tuku i ei a baby. Au e fakafetai me ia Manatu e malosi ki loa tela ne fai maua kia Puao me ko ia loa ka panaki mo baby me tapu la tausi, kae a tea se talia te matua. Ne fakailoa ne matou ki latou kona i Funafuti, pena foki mo aku tama i te vasa ke tuku talosaga ne matou te tulaga o baby. Au seai loa se fia kai ne oko mai kia au the whole of last week.
Au e accpmpany sale loa taku tama Manatu i visiting hours kola i te 6.30 mo te 4.30 ka ki nis taimi e fano loa. Seai loa se taimi e miss ne Manatu ko oko loa i toku alofa ki ei. Ne fua sale tena felo kae ne oko ki te 297 tela ne tuku atu loa ne matou ki te ATUA e auala i talosaga mo pati fakamalosi kia Puao ke fakamalosi. E fakafetai foki ki nesi kola ne panaki mo latou te tausiga o baby me fesoasoani ki kae faipati kia Puao ke lava tena fakamalolo me tasi o mea tena e tai maluga tena felo ona la me seai loa ne vaiu o ia. I te Asosa e olo atu maua i te 6.30 kae fakafetai me fai mai a baby e tai lasi loa tena fekau, kae mimi foki tela e fesoasoani foki i te fai ke mai ki tua a mea masei mai loto i tena tinae. Nofo matou i te fale ko ring mai nei a Puao me ia baby ko aumai me ko feoloolo tena felo na fua ko tena manava kae lei me monitor loa ne latou i te ward. I te Asolua ne toe olo foki maua i te taeao
oko mai ei tena tokita kae fai ke se fakaaoga a moli me ko lei ka ke onoono aka ki ona blood test ki result. I te afiafi say after 12 foki mai au mai te town ako Valisi mo mokopuna ko foki mai foki i te ologa o faka tafao tamaliki i mea o te Hibiscus kae fai mai te tino galue a Palelei me i a Manatu ko fano ke mai a Puao mo baby ko discharge.
Au e meli atu nei tenei loa toku mokopuna e moe mai i tena moega ka ko tena matua tela e koukou. Taina konei la tulaga e oko kia tatou matua i te alofa ki tou tama i taimi penei. E lei loa me i te au ne oko mai kae seki fanau, e fai tou palani ka ko te Atua e fakataunu ne ia ki taimi tonu.
E isi se faipatiga a te manager a koutou mo Manatu e uiga mo taimi e tu ei o galue. Ne fai mai a laua me isi loa se fakailoaga ne fai atu muamua i tulaga o tena avaga i tena fakalavelave ka koti foki ne talia mai ke leave without pay tela ne talia foki ne ia te tonu tena. E fia fua aso mai tua i te la faipatiga me manakogina loa kena fanatu a Manatu. Moi fai la ke fanatu a Manatu mo mea konei e tupu ko fai la pefea? E tonu la me i fakanofoga o galuega e isi loa kae tau foki o consider a feitu konei.
A tama a laua nei e penei katoa mafai e fanu e felo katoa kae tenei loa tela tama ko fai lasi. E fai mai me pau loa laua mo Pasuna mo Puakena tela a Puakena e refer sale mai loa ke fanau i konei. Nisi tamaliki ne ulu tasi mo te baby a laua nei e oko o lotou felo ki te 490.
Kona tala e uiga mo te kaiga o matou a ko akai atu ke masaua mai laua nei i talosaga fai me talitonu tatou i te Atua se Atua e alofa .
Totto kona nai tala mai konei kae tena Valisi ko fanatu ko faitasi atu ei o tou mea e fai.
Ko alofa atu ki faiakoga katoa.
Vaovai