Od15. listopada pa sve so 15. studenog obilježava se diljem Lijepe naše Mjesec hrvatske knjige. Tim smo povodom odlučili oživjeti svoju rubriku Obavezno štivo, u kojoj osobe iz javnog života, akademske zajednice i razni stručnjaci daju svojih pet književnih preporuka. Ovoga puta svoje preporuke domaćih naslova dala je voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Višnja Novosel.foto: Inga Đuđiksrednja.hr
Druga najveća knjižnica u državi, odmah nakon NSK, ona je Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjižnica Filozofskog ujedno je i najveća fakultetska knjižnica u Hrvatskoj, a njen fundus obuhvaća više od 600.000 svezaka. Sve te knjige čuvaju se u novoizgrađenoj peterokatnici, a ova je Knjižnica nedavno uvrštena i u 32 najljepše na svijetu.
Osim što je lijepa i opusom bogata, knjižnica mora biti informacijsko, obrazovno, kulturno i komunikacijsko središte. Brigu o tome da obavlja spomenute uloge vodi Višnja Novosel, voditeljica Knjižnice FF-a. Novosel je diplomirala je pedagogiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a na Sveučilištu u Zadru magistrirala je bibliotekarstvo. Poslijediplomski specijalistički studij iz marketinga neprofitnih organizacija završila je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2004. zaposlila se na Filozofskom fakultetu, a od siječnja ove godine postala je voditeljica Knjižnice. Veliki intervju s njom možete pročitati na uvijek zanimljivom blogu Knjižnice.
Kako smo u Mjesecu hrvatske knjige, učinilo nam se prigodnim Novosel zamoliti za preporuke pet domaćih knjiga te obrazloženja zašto biste ih trebali pročitati. Nama se čini kako će i oni najizbirljiviji na popisu kojeg je Novosel sastavila pronaći nešto za sebe.
U poslednjih nekoliko godina, domaća kinematografija je doživela veliku ekspanziju, pogotovo kad je u pitanju srpska kinematografija. Svake godine nam stigne veći broj serijskih i filmskih ostvarenja iz regiona i mnogi od njih osvaje i znatne nagrade na inostranim festivalima.
Pored većeg broja naslova, došlo je i do velikog broja ekranizacija knjiga koje su nam donele kvalitetne serije i filmove koje mogu da stoje u rangu sa svetskim produkcijama. Napravili smo listu nekoliko ekranizacija koje su ostavile dobar utisak.
Kao prvu stavku ćemo navesti seriju Deca zla. U pitanju je ekranizovana verzija istoimene knjige autora Miodraga Majića. Ovu knjigu je 2019. godine objavila izdavačka kuća Vulkan. A sada, nakon izlaska knjige i 5 godina od objavljivanja ona je doživela 66. izdanje. To znači da je do danas prodata u više od 80.000 primeraka.
Pored toga što je knjiga i prethodno bila popularna, ova ekranizacija će dodatno doprineti popularnosti ovog dela. A što se tiče radnje ove serije i knjige, ona je smeštena u Beogradu. Radnja počinje u kući na Dedinju, u kojoj se desilo svirepo ubistvo opozicionog političara.
Nepoznata osoba ubija žrtvu i u njegovoj ruci ostavlja krvavi dukat, što daje nagoveštaj ritualnog ubistva. Situacija se zakomplikuje zato što se bliže izbori, a država i vlast žele da se slučaj završi što pre. Veoma brzo se pronalazi optuženi kome dokazi nikako ne idu u korist, ali se situacija menja kada Nikola Bobić preuzima slučaj i postaje advokat optuženog.
Ovo je serija koju definitivno treba pogledati. Nije najbolja serija koju ćete gledati, nije najjači triler, ali je vredna pažnje i zasigurno ćete uživati u gledanju. A ukoliko želite da saznate više, možete i da pročitate kakvi su naši opširniji utisci.
Leto kada sam naučila da letim je knjiga koja je predviđena za tinejdžera, tačnije uzrast od 10 do 13 godina. Ova knjiga je objavljena 2015. godina i predstavlja jedno od najboljih dela čuvene dečije spisateljice Jasminke Petrović.
Glavni lik je dvanaestogodišnja Sofija koja mašta o letovanju sa svojim društvom, ali je primorana da svoje leto provede u porodičnoj kući na Hvaru. I to ni manje, ni više nego sa svojom malo napornom bakom Marijom i zanimljivom baba-tetkom Luce. Ovo je za Sofiju pakao.
Sama je sa babama, bez interneta, društva i dometa. Međutim, pakao odjednom postaje zanimljiv kada Sofija primeti čudno ponašanje baka Marije. Sofija kako bi se zabavila počinje da istražuje, što dovodi do otkrivanja velike porodične tajne. A usput Sofija i sklapa nova prijateljstva i počinje da uživa u ovom odmoru. Letovanje iz pakla postaje prava avantura.
Ovo je film u kom će uživati svi uzrasti, iako je više prilagođen mlađoj populaciji. Dobra glumačka ekipa, zanimljivi dijalozi i dobra priča će oduševiti svakoga ko bude gledao ovaj film. Takođe, Sofijina naracija je odlična i veoma šaljiva. U ovom filmu ćete uživati, a možda će vas i naterati da pročitate ovu knjigu.
U Osijeku, kraj Drave, dogodila se tragedija kada se mlada devojka utopila. Nema indicija o nasilnom činu, ali identitet devojke ostaje nepoznat. Istragu oko ovog slučaja vodi policijski inspektor Vladimir Kovač koji pokušava razjasniti da li je smrt bila slučajna ili je reč o ubistvu. Stribor Kralj, lokalni novinar, pokazuje interesovanje za ovaj slučaj. U međuvremenu, Olga, supruga uticajnog Ivana Horvatića, putuje u Kijev da bi prisustvovala gala večeri i učestvovala u prikupljanju sredstava za dečiju fondaciju koju vodi. Nakon večere, od sestre Aline saznaje da je njena sestričina Katja nestala.
Serija Pad, koja počinje svoju radnju 1993. godine, prati životni put glumca Ivana Maslaća i njegovog brata Stojana od trenutka njihovog dolaska u stan njihovog ujaka u Podgorici, nakon što se u tom gradu dogodio tragičan sukob.
Radnja se nadovezuje na Ivana dok se nalazi u istražnom zatvoru Spuž, gde se susreće sa šarolikim likovima - od sitnih lopova do političkih zatvorenika. Paralelno, serija istražuje i Ivanov odnos sa njegovim ocem Nikolom, koji je ozbiljan i racionalan čovek, a sa kojim Ivan ima složen odnos još od detinjstva. Kroz ove priče serija osvetljava kako glamurozan život poznate glumačke zvezde, tako i mračne aspekte devedesetih, korumpirano pravosuđe i zatvorski podzemni svet.
Ukoliko želite da bolje vidite koje su to bile univerzalne teme karakteristične za tragično vreme devedesetih u bivšoj Jugoslaviji i da istražite kako teška vremena utiču na sudbine običnih ljudi, onda je Pad idealna prilika za to.
Svi znamo za delo Bore Stankovića, Nečistu krv. A sada možemo i da pogledamo film. On nam govori o propasti stare srpske gazdinske porodice kroz koju paralelno pratimo slabljenje Osmanske imperije i stvaranje mlade srpske kneževine u periodu tokom 19. veka.
Radnja filma se odvija oko lika Hadži Trifuna, uticajnog trgovca i lidera hrišćanske zajednice u Vranju, koji uspešno održava dobre odnose sa turskim autoritetima, čuvajući svoj ugled u turskoj varoši koja se graniči sa oslobodjenim delom Srbije.
Dvojica Hadži Trifunovih sinova su u pripremi da preuzmu njegovu vodeću ulogu, međutim, suočavaju se sa zaverama turskih begova. U nameri da zaštiti svoje bogatstvo i moć, Trifun pokreće seriju događaja koji će imati strašne posledice za njegovu porodicu.
Ovo pokreće lavinu događaja - a da li su ti događaji verodostojni predstavljeni u filmu, to je na vama da procenite. Neki misle da je film neadekvatno predstavio ovo ključno delo domaće književnosti, dok su drugi zadovoljni ekranizacijom.
Serija donosi priču o bračnom paru Popović, koji su već 25 godina u braku koji je započeo kao studentska ljubav i mladalačka strast. U toj ljubavi, teži se uspehu u društvu gde su status, karijera i novac ključni.
Nakon što su uspeli da steknu materijalno bogatstvo i dok njihova deca studiraju u inostranstvu, na površinu izbija kriza koja polako razara ovu naizgled savršenu porodicu. Azbuka našeg života je tragikomična serija koja istražuje kompleksnost braka, porodičnih odnosa i društvenih normi.
Ovo me veoma raduje i nadam se da će se trend ekranizacije kvalitetnih dela nastaviti. Prošle godine je Firefly produkcija imala konkurs za ekranizaciju scenarija na koji se prijavio veliki broj scenarista, a pobedu je osvojio mladi student digitalne umetnosti Ivan Todorović. Njegov scenario koji je osvojio prvo mesto je zasnovan na njegovom romanu Igre tajni.
Postoje knjige kojima se uvijek vraćamo, kao i one za koje smatramo da bi ih svatko barem jednom u životu trebao pročitati. Na tom se popisu nalaze neki od najčitanijih klasika svih vremena, ali i knjige koje su na putu da postanu klasici novim generacijama. Svima im je zajedničko to što objedinjuju veliku literarnu vrijednost, maestralne pripovjedne tehnike, zanimljive teme i stil koji naprosto osvaja.
Veličanstveni roman nobelovca iz 1967., preveden na gotovo 30 svjetskih jezika, prodan u milijunima primjeraka diljem svijeta postao je jedno od najvažnijih djela svjetske književnosti. Prati nekoliko generacija obitelji Buenda u kolumbijskom gradiću Macondo koji su osnovali Jos Arcadio Buenda i njegova žena Ursula Iguarn u potrazi za boljim životom. Ursula povezuje brojne generacije obitelji jer umire u visokoj dobi (između 114. i 122 godine) pa svjedoči svim usponima i padovima obitelji. Roman je i nasjsnažniji prmiimjer tzv. magijskog realizma kojeg su južnoamerički književnici maestralno uklopili u svoja djela.
Tolstoj daje prikaz ruskog društva 1870-ih godina kroz slike ljubavi kao temeljnog pokretača ljudskih života i to kroz tri različita braka i jednu izvanbračnu vezu. Također detaljno raspravlja o religiji, položaju ruskog seljaka u društvu i traženju smisla života, a sve to kroz lik Levina kao protutežu Anni. Slojevitost ovog djela potvrđuje i to što ga je žanrovski teško definirati kao jednu vrstu romana jer se u njemu isprepleću elementi filozofskog, psihološkog, ljubavnog i društvenog romana te romana karaktera. Kroz ovu žanrovsku isprepletanost Tolstoj je uspio stvoriti likove koji kao da su zaista od krvi i mesa, koji svi redom u sebi imaju i dobre i loše osobine, potpuno suprotno postupcima karakterizacije likova u ranijim književnim epohama, što mi je bilo pravo osvježenje nakon dotadašnjih idealiziranih likova. Jer, na koncu, idealne osobe ne postoje.
3a8082e126