Milorad Ekmecic Dugo Kretanje Izmedju Klanja I Oranje Pdf Download 1

[Latrisha Adan]

Ne stigoh ovim mladim i posve nedunim momcima rei to je za mene HDZ danas, i koliko se toga u meni promijenilo od tog dogaaja. Samo mi pred oi opet doe slika kako je taj HDZ drao svijeu SDP-u dok je izmanipulirao vlastiti narod i oteo mu referendum ist ko suza, nevieno poteno i krvavo zasluen. Danas svi znaju i priznaju da je bilo potrebno tek 350 000, a oni su bili skupili preko 380 000.

Nisam ni jednom uo, nauo, douo, naslutio, osjetio da je netko u HDZ-u tuan i alostan to se branitelji mue i nestaju, kopne do iznemoglosti snaga; to ih mediji erupaju do gole koe A ja bih o tome trebao utjeti. Zgriti svoj prst da ne bi upro u nekoga. Pa kako bih to mogao?

Milorad Ekmecic Dugo Kretanje Izmedju Klanja I Oranje Pdf Download 1

Download Zip https://urloso.com/2yMtAj

Nisi zavrijedio glas ni jednog od onih koji su se svo ovo vrijeme borili za malo vie svjetla, istine i slobode, dostojanstva. Ti u svemu tome nisi bio s nama. Mi dalje ne moemo skupa, jer nai pogledi na Hrvatsku se posve, posve razlikuju.

Zato ih Krist i kori, zbog farizejstva i licemjerstva, i proziva: "Na Mojsijevu stolicu zasjedoe pismoznanci i farizeji. (...) Sva svoja djela ine zato da ih ljudi vide. (...) Vole proelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama, pozdrave na trgovima..." isti HDZ! Stoga ih Isus i kori, i milost Boja ih naputa.

Budui da su, po Bojim i naravnim zakonima, svi ljudi stvoreni i roeni jednaki, sa svojim neotuivim i nepovredivim naravnim i zakonskim ljudskim pravima, ta temeljna ljudska prava na jednakost svih ljudi su regulirana i u svim meunarodnim dokumentima, kao i u dokumentima pojedinih drava, pa tako i u Ustavu Republike Hrvatske.

Primjerice, za izbor zastupnika u Hrvatski (dravni) sabor, tj. za parlamentarne izbore, koji se odravaju svake 4 godine, hrvatski dravljani sa prebivalitem izvan Republike Hrvatske, a to su u najveem postotku Hrvati, nemaju ni blizu jednaka prava glasovanja kao to ih imaju hrvatski dravljani sa prebivalitem u Republici Hrvatskoj. Drugo, mnogi Hrvati koji su davno, stjecajem okolnosti, odselili iz Republike Hrvatske, a osjeaju se svim svojim biem vezanima za nacionalnu domovinu Hrvatsku, imali su i svoje prebivalite u izvornim mjestima svojega ivota, makar su imali i svoja stalna prebivalita u svojim novim graanskim domovinama. To pravo izvornog stalnoga prebivalita nedavno im je zakonski ukinuto, ako dulje od godinu dana ne ive na toj adresi.

Srbi u Republici Hrvatskoj, koji su veinom bili na strani velikosrpskog agresora i poinili uasne zloine nad hrvatskim narodom i hrvatskom zemljom, i koji su svojevoljno ili po naredbi i planu svojih voa odbjegli na traktorima iz Republike Hrvatske, te su veinom abolirani, nisu izbrisani, te mogu glasovati i na lokalnim izborima, jer se oni toboe misle i ele vratiti u Republiku Hrvatsku kada im padne na pamet i kada im to bude odgovaralo.

Sigurno, u dananje vrijeme digitalizacije svih sustava, nije problem znati koliko je dravljana Republike Hrvatske u takozvanoj dijaspori. Poznato je da je samo u Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati temeljni i najstariji autohtoni konstitutivni narod, makar su nakon Domovinskog rata upola smanjeni, ima oko 260.000 dravljana Republike Hrvatske sa pravom biranja zastupnika u Hrvatski (dravni) sabor, dok u svijetu, tj. u pravoj dijaspori, ima bar 500.000 dravljana Republike Hrvatske sa birakim pravom.

Sav njihov grijeh je u tome to nisu pogodni ispiranju mozgova SDP-ovske vlasti Zorana Milanovia, pa veinom glasuju prema srcu i razumu za zaslune i dravotvorne stranke, koje su opredijeljene za Boga i svoj narod, i koje ele ostvariti naprednu i prosperitetnu Republiku Hrvatsku.

Naprotiv, Srbi, kao nacionalna manjina, imaju zagarantirano pravo na 3 zastupnika, bez obzira koliko ih glasovalo za svoje nacionalne predstavnike, jer se mogu opredijeliti hoe li glasovati za njih ili za graanske predstavnike na drugim listama.

Hrvatski ustaki pokret, osnovan poetkom 1929. godine, zajedno sa svojim voom Ante Paveliem (1889-1959), preesto se prikazuje kao mrana skupina ubojica koju pod krinkom faista vodi jedan psihopat.

Detaljno su takoer prikazani detalji koju su nepoznati francuskoj javnosti, a koji su vezani za kraj rata kojeg prati zastraujui jugoslavenski democid u Bleiburgu, u svibnju 1945. (300.000 hrvatskih vojnika i gotovo isto toliko civila), izrueni od Britanaca Titovom krvnicima), ali istovremeno nastavak gerilske borbe, atentati u inozemstvu, kao i nevjerovatan bijeg Ante Pavelia. Autor takoer osvjetljuje ulogu tadanjeg zagrebakog nadbiskupa, primasa Alojzija Stepinca. Ova knjiga, koju upotpunjuje opa i podugaka bibliografija, stavlja povijesne dogaa u svoje okvire, te je ona stoga neophodno tivo za spoznaju istine o dogaajima jedne izuzetno tragine prirode.

Suenje komunistikom jugoslavenskom diktatoru Titu i njegovim sljedbenicima odralo je Hrvatsko nacionalno etiko sudite na IV. javnoj sjednici, 31. listopada 2015. u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, uz mnotvo posjetitelja koji su doli iz svih hrvatskih podruja, kako Bosne i Hercegovine, tako i iz itavog svijeta, i uz goste iz Slovenije. Meu mnotvom publike koji su se zbili u dvorani zatekli su se poznati uglednici, meu njima spomenut emo pomonog zagrebakog biskupa Valentina Pozaia i hrvatskog haakog zatvorenika Daria Kordia kojeg je publika s posebnim odobravanjem i potovanjem naveliko pozdravila. Na ovoj sjednici etikog sudita hrvatski stradalnici kao rtve tog zloglasnog komunistiko jugoslavenkog Titovog okrutnog reima bili su prvi govornici, prvi je govorio disident dr.sc. Marko Veselica, i Nikola tedul, na kojeg je Vinko Sindii kao pripadnik jugoslavenske Udbe izvrio atentat u kotskoj pogodivi ga s pet hitaca koje je jedva preivio.

Ipak pravo je udo kako je Nikola tedul uspio preivjeti pomno planiran i izveden atentat, i ipak nakon toliko godina doivjeti da napokon javno svjedoi o zlodjelima i zloinima zloglasne jugoslavenske obavijetajne Udbe, koja nije djelovala bez bez Titovog znanja i doputenja, sve dok je ivio. Potom je Anto Kovaevi govorio kako je zbog jednog vica o Titu robijao sedam godina u Zenici. Na sjednicu iz BiH je doao prof. Demaludin Lati koji je govoro (i kao zatvorenik i kao kolega Ante Kovaevia iz zatvora u Zenici), koji je istaknuo Bosna i Hercegovina takoer domovina hrvatskog naroda i da Hrvati i Bonjaci zajedno ne e popustiti velikosrpskom projektu.

Na etiku osudu zloinca Tita i njegovih ideologijskih sljedbenika pristigla je skupina Slovenaca koje je predvodio Roman Ljeljak, slovenski aktivist za razotkrivanje genocida i ratnih zloina Titove partizanske vojske nakon Drugog svjetskog rata i udbakih atentata na hrvatske politike emigrante u Europi, ali i u Austriji. Zapravo Roman je Ljeljak pogotovo strunoj hrvatskoj javnosti dobro znan govorio je o Hudoj jami i udbakom ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Crnogorca.

Rijei etike osude Tita koje je izrekao Zvonimir eparovi naile su na veliko odobravanje publike u popunjenoj dvorani Lisinski. Dok su toke optunice i obrazloenja itali prof. dr. sc. Josip Jurevi, prof. dr. sc. Nikola Debeli, Rozalija Bartoli i Zdravko Vladanovi.

Na IV. javnoj sjednici HNES-a trebali su jo govoriti uglavnom lanovi HNES-a prof. dr. sc. Zdravko Tomac, Nenad Vlahovi, Ante Beljo, Miljenko Prskalo, Zvonimir Hodak, Nevenka Neki, Eva Kirchmayer Bili i Joko elan. Ali to nije bilo mogue zbog tri ure koliko je trajala sjednica, pa njihove radove moete proitati u knjizi Etika osuda Tita i njegovih sljedbenika, koju je objavilo Hrvatsko nacionalno etiko sudite, pod urednitvom dr. sc. Zvonimira eparovia.

Hrvatsko nacionalno etiko sudite zapravo je ogranak Hrvatskog rtvoslovnog drutva kojemu je teite uvanje hrvatskih javnih dobara koja mogu biti ugroena, dok nadnevak 31. listopda 2014. uzet je kao polazna kritina toka od koje se stvaraju pretpostavke za slogu hrvatskog naroda, a ne samo utvrivanje istine o Titu.

Zato Hrvatsko nacionalno etiko sudite nastoji braniti hrvatske duhovne, kulturske, gospodarske, vojne i politike vrjednote ali i odluno ukazuje narodu da se budi umrtvljeno bie hrvatske nacije trenutak je.

Huda jama kod Celja u Sloveniji otkrivena je javno 2009. zahvaljujui Romanu Leljaku koji za sebe kae da je do poetka toga otkria 1989. ivio u zabludama i neznanju. Ovo grobite u naputenom dijelu rudnika, rov sv. Barbare u kojemu se nalazi gotovo 3000 ubijenih osoba, od kojih je zakopano 2000 ivih Hrvata, 700 Slovenaca i 300 Njemaca, a 10% su bili djeca i ene, drugi su bili zarobljenici koji su se zamjerili partizanima kao pripadnici Rupnikova domobranskog bataljuna i jedinica iz entjota. Skidani su do gola, vezani icom po dvoje, tjerani u rov da iz njega nikad ne iziu, umirali su polagano dok nije nestalo kisika, u mraku, bez hrane, vode, nade. Objavljeno je i pismo mlade ene Ivanke Novak krabec koja je bila u sedmom mjesecu trudnoe, a napisla ga je svojem neroenom djetetu prije nego su je bacili s ostalima u mrano okno Hude jame, a nekako je do pisma dola njezina sestra (str.166.). Stoga je potrebno omoguiti cjelovit lustracijski ciklus predlae se za moralno ozraje Hrvatske (str. 185.). Primjeri veleizdaje predajom hrvatskog teritorija (str. 201.), kulturocid (str. 113.,213., 218.). Spomenute su i napomene drugih da grobita i stratita ne treba dirati i spominjati, ali u kjnizi vrli autori kau da se ne mogu ignorirati iz prostog razloga jer su (tu i treba ih vidjeti), i omoguiti pokop kakav zasluuje svako ljudsko bie. Preuivati povijest svojeg naroda in je izdaje.

7fc3f7cf58