Mesici se bavili mesom, a Bandici glazbom ili kradjom

[CroRadio.net]

Vecernji list

http://www.vecernji-list.hr/

06. 09. 2009.

Davor Ivankovic



Mesici se bavili mesom, a Bandici glazbom ili kradjom



Otkrivamo tajne nastanka i znacenja tisuca hrvatskih prezimena (1.
dio)



Ne tako davno, prezimena nisu ni postojala. U 14. i 15. stoljecu,
obvezno se uz osobno ime navodi nadimak, a hrvatska vlastela dodaje i
ime svoga roda, bratstva, plemena. Takva su, kakva su, nasa su –
hrvatska prezimena. Tisuce naziva po kojima se medjusobno razlikujemo.
Ne tako davno, prezimena nisu ni postojala. U 14. i 15. stoljecu,
obvezno se uz osobno ime navodi nadimak, a hrvatska vlastela dodaje i
ime svoga roda, bratstva, plemena. Tridentski koncil (1545.-1563.)
donosi potpunu promjenu. Katolicka crkva uvodi maticne knjige – matice
krstenih, vjencanih i umrlih s imenima i prezimenima.


Imati prezime postaje obveza. Crkva tu obavlja i zadacu drzave, jer
temeljem te statistike i popisa funkcionira i drzava koja propisuje
poreze, novaci za rat, ali i crkva, u doba reformacije, tako
“prepoznaje” krivovjernike. Sredinom 16. stoljeca maticne knjige sire
se u Dalmaciji, pa prema sjeveru Hrvatske, sto traje stotinjak godina.
Jozefinskim patentom (1780.) prezimena postaju obvezna bas za sve.
Pravoslavna crkva krenula je stotinjak godina kasnije u isti posao, no
manje agresivno, pa puno duze zadrzava narodna imena.


Kako su nam davali prezimena? Prema tome odakle smo doselili, pa su
tako nastali brojni Loborci, Dalmatinci, Ogulinci, Krajine, Beclije,
Kranjci i sl. Mnogo je vise hrvatskih prezimena nastalo prema
profesiji “nositelja” roda. Pa tako ima mnogo Loncara, Mlinarica,
Kovaca, Kovacica, Kovacevica, Krcmara, Kolarica, Stimaca (njem.
Klesar), Spoljara i Spoljarica (njem. Ostrugar), ali i Cobankovica,
Mesica, Mesarica... Prezimena su davana i temeljem fizickih osobina i
mana. Pa ima Corica i Corovica, Sljepcevica, Bilica (od bijelog),
Modrica (od modrog), Galica i Gala (mrk).


Nazivanje prema imenima zivotinja takodjer je, kao ostatak svojevrsnog
totemizma, zastupljen u davanju prezimena. Tako su brojna prezimena
vezana pogotovu uz vuka (Vuk, Vucic, Vuckovic, Vukovic...), imena
ptica (Pticek,Kos , Golub), Kaleb (ustvari galeb), ali ima i Someka,
Smudja, Lisjaka, Lijovica, Maceka (divlja macka i ris). Mnostvo je
prezimena nastalih jednostavnim “prekrajanjem” oceva imena
(patronimi), to su brojni Markovici, Petrovici, Lukici, Ivankovici,
Jovici, Barisici, Ivkovici, Ivanovici, Jovanovici, itd.


Tek prije nekoliko stotina godina prezimena Hrvata i drugih narodnosti
naseljenih u ovim krajevima zadobile su tri osnovne kvalitete: da su
trajna, nasljedna i nepromjenljiva. (nastavak sljedece nedjelje).


Kosor

310 prezimenjaka

Hrvati, poticu s podrucja Drnisa, broj im se udvostrucio, najvise ih
je u Splitu, Drnisu, Sibeniku, Zgb.


Kerum

230 prezimenjaka

Hrvati, potjecu iz okolice Sinja. Zadnjih 100 godina najvise ih je
rodjeno u Radunicu pokraj Sinja. Broj im se udvostrucio.


Mesic

1750 prezimenjaka

Hrvati, najvecim dijelom iz okolice Senja (Brinje), podjednako ih je
bilo sredinom proslog stoljeca, uz manji pad. Ima ih gotovo svugdje,
najvise u Zagrebu (300). Etimoloski, prezime su dobili vezano uz
profesiju, bavili su se mesom. Slicna prezimena Mesek, Mesar, Mesarov,
Mesaric, Mesarek...


Milanovic

2297 prezimenjaka

U najvecem broju Hrvati s podrucja Sinja, u manjem i Srbi, iz Ogulina.
Etimoloski patronim, prezime nastalo iz imena oca.


Vidosevic

290 prezimenjaka

Hrvati, dobrim dijelom s otoka Hvara. Podjednak broj kao i prije 100
godina. Najvise u Splitu, Zagrebu, Vrbnju.


Bandic

600 prezimenjaka

Uglavnom Hrvati, najvecim dijelom iz srednje Bosne, vrlo rijetko i
Srbi. Broj im se utrostrucio. Znacenje prezimena: strana, glazba
(vojna), moguce i “banda”, ceta za pljackanje, mnostvo je bilo krscana
koji su se, s jedne (austrijske i venecijanske) i druge (turske)
strane granice, uzajamno pljackali i prodavali u roblje.


Josipovic

2733 prezimenjaka

Najcesce su Hrvati, dobrim dijelom iz zapadne Bosne, vrlo rijetko i
Srbi s banjaluckog podrucja.


Bilic

5341 prezimenjaka

Hrvati, potjecu iz okolice Labina, ili Solina i Livna u BiH. Broj im
se udvostrucio prema proslm stoljecu. Najvise ih je u Zagrebu (900),
Splitu, Slavonskom Brodu, Puli i Osijeku. Etimoloski, prezime potjece
od bjeline, bijele (bile) boje.


Uzelac

1530 prezimenjaka

Pretezito Hrvati, iz okolice Nina, Like, Hercegovine. Cesto su i Srbi,
iz okolice Obrovca. najvise ih zivi u Zagrebu i Rijeci.


Pupovac

410 prezimenjaka

Pretezito su Srbi, s podrucja Benkovca, cesto i Hrvati iz okolice
Zadra. Po nekim izvorima dolaze iz Istre. Broj im se smanjio.


Sanader

210 prezimenjaka

Velikom vecinom Hrvati, iz okolice Solina, a u manjem broju Srbi iz
okolice Hrvatske Kostajnice.
Najvise ih rodjeno u Dugobabama, svaki 4. nosio to prezime. Zive u 10
zupanija, najvise u Splitu, Kastel Kambelovcu, K. Gomilici, Lecevici,
Solinu.


Milinovic

957 prezimenjaka

Cesto su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskoga, u manjem broju
Srbi iz okolice Pozege.


Tudjman

90 prezimenjaka

Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Oroslavlja. Broj im se smanjio prema
sredini proslog stoljeca.


Gotovac

730 prezimenjaka

Uglavnom Hrvati, vecim dijelom iz Drnisa, a vrlo rijetko i Srbi iz
bosanske krajine. Najvise ih je u Splitu.


Corluka

750 prezimenjaka

Hrvati, najvecim dijelom iz Bosanske Posavine, a po nekim izvorima iz
Gruda u Hercegovini. Najvise rodjeno u proteklih 100 godina u
Derventi. U Zagrebu, Sl. Brodu, Pozegi i Vrpolju.


Modric

1930 prezimenjaka

Hrvati s podrucja Benkovca, a po nekim izvorima iz Podgorja. Bilo ih
je 1400 u proslom stoljecu. Najvise ih je u Zagrebu, Glavicama,
Rijeci, Zadru.


Mamic

2238 prezimenjaka

Najcesce su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a po nekim
izvorima iz BiH. Vrlo rijetko i Srbi iz bosanske Posavine.


Kalmeta

90 prezimenjaka

Hrvati, najvecim dijelom iz Zadra. Podrijetlom katolicke izbjeglice
pred Turcima iz Albanije (Arbanasi).


Karamarko

430 prezimenjaka

Prezime nose Hrvati, najvecim dijelom iz Obrovca, a po nekim izvorima
iz Kruseva. Broj im se udvostrucio, najvise ih je u Zadru, Zagrebu,
Obrovcu i Rijeci.


Najcesca hrvatska prezimena

Izbjeglica je bilo najvise

Mnogobrojna su hrvatska prezimena vezana uz borbu s Otomanskom
najezdom. Mnogo je Novaka, 11396 prezimenjaka, a znace pridoslice, te
onih koji oznacavaju izbjeglice od Turaka, Turk (1800), Turkalj
(2000), Turkovic (2400).


Horvat

22.225 prezimenjaka

Najbrojnije prezime. Jednostavno, Horvati su svi koji su iz stare
Hrvatske (kraj izmedju Save, Kupe do Dalmacije), izbjegli pred
Turcima. Puno ih je u Sloveniji i Madjarskoj.


Kovacevic

15.835 prezimenjaka

Drugo najbrojnije prezime, u najvecem dijelu Hrvati, podrijetlom iz
Bosanske Posavine, dijelom Bosnjaci. Mnogobrojni jer je takvo bilo i
zanimanje kovaca.


Babic

13.150 prezimenjaka

Treci po brojnosti, najcesce Hrvati, podrijetlom iz okolice Senja.
Rjedje Srbi, iz okolice Knina.


Najosobitija prezimena

Na stotine je Bumbara, Kutija i Muhoberaca


U nasem prezimenjaku mnostvo je “osobitih” prezimena koja znacenjem
izazivaju zanimanje, pa i osmijehe pri upoznavanju. No, mnogi vlasnici
su se navikli na njih. Spomenimo samo neka; Bauk (ima ih 220),
Bezbradica (180), Bradica (120), Brko (140), Biber (280), Bitanga
(190), Boca (80), Tupek (290), Bukva (140), Bumbar (80), Akrap (450),
Iljadica (90), Krmek (360), Muhoberac (80), Kutija (300), Narandja
(140), Lonac (70), Smudj (80).


Supak

110 prezimenjaka

Najvise ih je (Hrvati) u Rijeci i okolici, u Cavlima, Jelenju,
Grobniku, Iloviku. Podjednak ih je broj bio sredinom proslog stoljeca,
u blagom porastu.


Guzic

180 prezimenjaka

Najvise u Benkovcu (80) (Hrvati), Zadru, Perusicu, ima ih u 8
zupanija. Podjednak ih je broj bio sredinom 20. st.


Drk

270 prezimenjaka

Hrvati, ima ih u 9 zupanija, najvise u Podturenu, pokraj Murskog
Sredisca, te Cakovcu. Broj im se udvostrucio.


Les

490 prezimenjaka

Hrvati, prisutni u vecini zupanija, najvise u Zagrebu (120), u
Oroslavlju, Klanjcu, Ivanic Gradu i Ravnoj Gori pokraj Delnica. Manji
porast.