From: �eljko
Toma�evic [mailto:zeljko.t...@inet.hr]
Sent: 2. prosinac 2012 19:54
Subject: RADIO VATIKAN - 2. 12. 2012. - PRILOG O GRA�ANSKIM MNO�TVENIM
GROBI�TIMA I ODNOSU PREMA �RTVAMA -PRIPREMIO �ELJKO TOMA�EVI�
Hrvatskoj javnosti je u listopadu 2012. upu�ena vijest o ekshumiranju prve od mnogobrojnih mno�tvenih grobnica u Gra�anima, nekada�njem selu na obroncima Zagreba�ke gore, a danas zagreba�kom gradskom naselju. U prikrivanoj jami na Krivi�evom brijegu su prona�eni zemni ostatci 30 maloljetnih �rtava za koje je potvr�eno da pripadaju polaznicima Domobranske �kole, srednjo�kolskoj djeci u dobi od 16-17 godina.
Selo Gra�ani je nakon partizanskog zauzimanja Zagreba u svibnju 1945. postalo mno�tveno strati�te na kojem je po�injen stra�an srbo-komunisti�ki pokolj nad zarobljenim vojnicima i civilima, pod vodstvom dragovolja�kog egzekucijskog odreda VI. li�ke proleterske brigade, �iji su pripadnici bili Srbi koji su do 1944. ve�inom pripadali �etni�kim hordama.
Uz zlo�ine u Gra�anima partizani su po�inili i pokolj nemo�nih bolesnika u obli�njoj Plu�noj bolnici "Brestovac" na Medvednici.
Prema dostupnim pokazateljima, u Zagrebu je nakon II. svjetskog rata ubijen 4741 bolni�ki pacijent, �to vjerno upu�uje na jednaku zlo�ina�ku narav tih jugopartizana iz 1945. i srpskih okupatora Vukovara iz 1991., koji su primjerom svojih prethodnika i pod istim komunisti�kim znakovljem, na Ov�ari mu�ili pa pobili bolesnike i osoblje Vukovarske bolnice.
O partizanskim zlo�inima u Gra�anima i na Medvednici prona�ena je vjerodostojna dokumentacija tzv. "organa narodne vlasti".
Izvje�tajem o pokapanju le�eva i njihovoj dezinfekciji koji je osobno potpisao ljekarnik Miroslav Haramija za grobi�ta njegove odgovornosti, navedeno je 25 mno�tvenih strati�ta i 779 �rtava. Prema njegovom svjedo�enju, osim ovih strati�ta postojala su i druga strati�ta pa je to�an broj �rtava jo� uvijek nepoznat.
Egzekucije su u Gra�anima zapo�ele 19. svibnja 1945., dva dana nakon naredbe �efa OZNE Aleksandra Rankovi�a, kojom se rad OZNE u Zagrebu ocijenio nezadovoljavaju�im, a bilo je re�eno da rade brzo i energi�no i da sve svr�e u prvim danima.
Zapovjednik VI. li�ke proleterske brigade je bio general �oka Jovani� koji je 1941. kao jedan od �etni�kih zapovjednika proveo genocid nad Hrvatima Bori�evca, Brotnja i ostalih naselja jugoisto�ne Like i zapadne Bosne. Prema navodima o�evidaca, osobno je silovao pa potom ubijao djevoj�ice, klao i komadao �icom vezane ljude. Nakon osamostaljenja Hrvatske 1990. godine je pobjegao u Beograd, gdje se do smrti skrivao bez oznake imena na ku�nim vratima. Tada�nji ministar unutarnjih poslova bio je Ivan Kraja�i� zvan Stevo, a na�elnik OZNE za grad Zagreb, poznati partizanski psihopatski ubojica Marijan Cvetkovi�.
Nakon �to je VI. li�ka proleterska brigada u Gra�anima uspostavila svoj sto�er i vojni zatvor, zapo�ela su kanibalska mu�enja, masakriranja, silovanja i ubijanja nevinih �rtava. Svjedo�anstva o podsljemenskim mu�ili�tima i strati�tima su desetlje�ima neuvjerljivo progla�avana "neprijateljskom propagandom". Partizanski milicionari koji su upadali u obiteljske ku�e i stanove, odvodili su na likvidacije cjelokupne obitelji zajedno s djecom, a u njihove domove useljavali su predstavnike nove vlasti.
U gra�anskim ku�ama su privedene osobe mu�ili i tjelesno sakatili, a �ene i djevoj�ice silovali i dr�ali za seksualno roblje pa potom ubijali. Sve su to proslavljali pjesmom i partizanskim kolom u "�tapskom" dvori�tu.
Prema navodu "oficira" OZNE Dragutina Rafaja, u Gra�anima su uglavnom ubijane �itave obitelji i ve�e skupine djece iz domova u Zagrebu, poput preko 500 djece u dobi od 7 do 15 godina koji su bili �ti�enici Dr�avnog zavoda za odgoj djece koja su u ratu izgubila oba roditelja.
Prema svjedo�enju Miroslava Haramije koji je po nalogu "organa narodne vlasti" provodio sanaciju dijela mno�tvenih grobi�ta, izgled trupala ukazivao je na bolesno stanje uma i zvjersko pona�anje krvnika. Strati�ta su bila puna strahovito unaka�enih i raskomadanih �rtava kojima su bile odsje�ene ili sjekirama raskoljene glave, prerezani grkljani, odsje�eni udovi, spolni organi i dojke. Ve�ini �rtava su za�ivotno bili va�eni utrobni organi, ve�inom srca, jetra i maternice.
Nakon provedene dezinfekcije, pregled grobnica su obavili sanitarni inspektori Higijenskog zavoda u Zagrebu, gospoda Sabado� i Farka�, uz opunomo�enike Zavoda dr. Berlotom i dr. Sindikom. Dr. Berlot se tijekom o�evida onesvijestio, a dr. Sindik je dobio �iv�ani slom nakon kojeg se lije�io na psihijatriji.
Tijela mu�enika morali su zakapati sami mje�tani Gra�ana, da bi neki od njih potom tako�er bili pobijeni, tobo�njom "gre�kom" partizanskih krvnika.
Unato� strahotnom otkri�u mu�kog pokolja djece na Krivi�evom brijegu u Gra�anima, javna glasila u Hrvatskoj su o tomu prenijela tek �turu i bezosje�ajnu vijest.
Novinar Tihomir Dujmovi� se u svojem �lanku objavljenom u Ve�ernjem listu zgro�eno pitao je li mogu�e da u Hrvatskoj nema ba� nikoga tko bi Dnevnik, Vijesti ili prvu stranicu novina posvetio likvidiranom dje�aku u �ijoj je ruci, svega 35 cm ispod povr�ine zemlje, na�en stisnut kri�i� i izrekao duboki prijezir prema onim zlikovcima pod "lijepom partizanskom kapom" koji su mogli tako ubijati djecu? Nakon takvog �lanka dobio je otkaz u "Ve�ernjem listu".
Ako je �utjeti o tim pokoljima u komunisti�ko doba zna�ilo pre�ivjeti, ako je neotkrivanje i neosu�ivanje zlo�inaca do dana�njega dana �ivu�e pravilo, pitamo se kako je mogu�e da dostojan javni spomen i otkrivanje nevinih �rtava komunisti�koga terora u Hrvatskoj, i 2012. godine, bude dovoljan razlog za otkaz radnog odnosa novinaru, uz ve� ranije prioritetno pokrenut postupak za ukidanje samostalnosti Ureda za pronala�enje, obilje�avanje i odr�avanje grobova komunisti�kih zlo�ina nakon II. Svjetskog rata i njegovo podvo�enje pod okrilje politi�kog odlu�ivanja.
�tovi�e, ukazuje li to na bolest na�eg dru�tva na osnovnoj moralnoj i eti�koj razini?
Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio �eljko Toma�evi�
Pjesma Ratimira Mlinari�a kojem je otac jedan od ubijenih i ba�enih u jednu od jama u Gra�anima:
''GRA�ANSKE JAZOVKE''
Te su jame u vje�itoj sjeni,
do njih sun�ani ne dopiru zraci,
le�e mnogi tu neznani junaci
�to nevini bje�e tada pobijeni.
Nema ovdje kri�a, nema spomenika,
ovdje nitko vi�e ne zapali svije�e,
ovdje nitko ne ostavlja cvije�e,
a koliko mnogo tu je pokojnika!
Pokatkada ipak ovdje tiho stigne
netko blizak od njihovih �ivih
pa izmoli vi�e molitava tihih,
pritom svaki tu�an glavu prigne.
Bo�e, ho�e l' ikad vrijeme jednom do�i
da �e ove jame ozna�it se mo�i,
da se koja plo�a, kri� postavi,
da se pale svije�e, da se cvije�e stavi?
Ratimir Mlinariďż˝