RE: GOVORI > Vjera u sjeni politike -5.knjiga
Yanko Galinac
From: zeljko.t...@inet.hr
To: zeljko.t...@inet.hr
Date: Sun, 16 Dec 2012 21:00:21 +0100
Subject: FW: GOVORI > Vjera u sjeni politike -5.knjiga
From: damir.b...@inet.hr
[mailto:damir.b...@inet.hr]
Sent: 14. prosinac 2012 15:05
To: Hrvatskim prijateljima u domovini i svijetu
Subject: GOVORI > Vjera u sjeni politike -5.knjiga
PROSLOV
Na na�oj medijskoj sceni ve� dulje se kre�e i uspje�no radi Damir Borov�ak. Marljivo skuplja gra�u i kroz nju �alje svoju poruku da trebamo biti dobri kr��ani i pravi Hrvati te se �uvati opasnosti u kojima se kr��anin i Hrvat danas nalaze. U zadnje vrijeme knji�icom o Gvozdanskom i Zrinu ponovno nam je dozvao u svijest bolnu �injenicu da ne znamo cijeniti svoje velikane i svoje veli�ine. Gvozdanasko nas upu�uje na juna�ku epopeju obrane istoimene utvrde iz 1578., kada su hrabri branitelji svojom ljubavlju doslovno do zadnjih otkucaja srca zadivili i nemilosrdnog osvaja�a koji ih je - provaliv�i u grad - na�ao na svojim polo�ajima, ali smrznute. I u okolnostima kada su ostali bez svega, i bez ogrjeva, nisu predavali grad neprijatelju svoga naroda i domovine. Bili su svjesni da se nalaze na braniku tadanje kr��anske Europe. Samo pak ime Zrin, podsje�a nas ne samo na Nikolu �ubi�a Zrinskog, nego i na druge junake iz porodice Zrinski.
Tu simpatiju prema braniteljima svega �to je kr��ansko i hrvatsko Borov�ak svjedo�i i onda kada nam pribli�ava doga�aje koji se danas zbivaju oko nas, kada oslikava na�e dana�nje prilike. Njegov glas mo�emo svaki mjesec �uti u udarnom terminu na Radio Mariji. Redovito po�inje citatom iz evan�elja doti�ne nedjelje, a onda dodaje svoju reporta�u o proteklom mjesecu. Ti njegovi mjese�ni pregledi bivaju objavljeni u knjizi pod naslovom: Vjera u sjeni politike. Do sada su objavljene ve� �etiri knjige pod tim naslovom, a ovo je peta. Ona pokriva vrijeme od 23. svibnja 2010. do 22. srpnja 2012. - dakle ne�to vi�e od dvije godine.
Listaju�i njegovu knjigu �itatelj �e na neki na�in pro�etati kroz to vrijeme uz pratnju samog autora. Prepoznat �e njegovu osjetljivost na neke teme i na neke izvore napisa. �itatelj ne treba do�i do kraja knjige da shvati koje vrednote brani i za�to se zala�e. Njegova knjiga nije djelo neopredijeljenog kroni�ara. Svaki �itatelj �e ubrzo prepoznati otkuda prijeti opasnost, �to je ugro�eno i �to treba braniti. Njegova knjiga nije ni zami�ljena kao kronika odre�enog vremena, ali ipak se iz njegova pisanja mo�e u pozadini prepoznati slika stvarnih doga�anja u dru�tvu. Tako i u ovoj knjizi imamo refleksije na posjet pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, na proslavu u Udbini, na veli�anje partizan�tine u Srbu. Autor nije propustio zabilje�iti �alosni otpor nekih krugova, pa i na vladaju�im pozicijama, da se oda po�ast brojnim stradalima u Drugom svjetskom ratu i pora�u, te da se iz zaborava izvuku okrutni zlo�ini komunisti�ke vlasti toga vremena. Tom zaboravu pridonosi i ukidanje saborskog pokroviteljstva za Bleiburg. U tim krugovima nalazi se i kova�nica obezvrje�ivanje �rtava onih koji su s krunicom oko vrata branili svoj narod i svoju domovinu.
Poput dobro upu�enog vodi�a, autor se ne zadr�ava tek na onome �to je netko sada rekao ili zapisao, �to se dogodilo pro�log mjeseca; on u maniri iskusnog znalca pokazuje primjere iz pro�losti gdje se nalazi u za�etcima ono �to danas imamo i pred sobom gledamo. Tako, govore�i o stradanju Vukovara podsje�a �itatelja i na duboke korijene vukovarske tragedije koje on nalazi jo� u davnoj1848. godini. Jednako tako u ubojstvu sve�enika Grahovara vidi uzorak stradavanja sve�enika prije i poslije njega. On ne prati samo ono �to pi�e u novinama, �to je na povr�ini, nego ide dalje i dublje. Nekoga mogu neka povezivanja zasmetati, ali zacijelo �itatelju ne �e ostati nerazja�njeni pozitivni motivi koji su do toga doveli.
Vidi se da je dobro upoznat s cjelokupnom scenom i rasporedom snaga jer dobro raspoznaje izvore (medije i politiku) iz kojih se redovito puca na sve �to je hrvatsko i katoli�ko; ali prepoznaje i branitelje koji su do kraja - poput onih u Gvozdanskom - spremni braniti jedno i drugo, makar se "smrzli" u zatvorima u domovini i inozemstvu. On �eli biti s njima rame uz rame. Borov�ak vjeruje u takav na�in borbe i obrane, jer nakon �to ju je oglasio u eteru Radija Marije, on svoju strategiju obrane nudi svakom �itatelju u obliku lijepo ure�ene i dobro opremljene knjige. Za Borov�aka je vjera ona vrijednost u �ijoj sjeni treba biti sve ostalo. Me�utim, on s nelagodom gleda kako razne politi�ke snage i politi�ki mo�nici i tu vrjednotu stavljaju u sjenu svojih politi�kih makinacija. Svaki mjesec on budno prati �to se doga�a. Osim o njegovoj patnji, svaki �e �itatelj iz ove knjige mo�i mnogo toga doznati i nau�iti �to �e mu pomo�i da bolje shvati vrijeme u kojemu �ivi i zada�u koja pred njim stoji.
Mile Bogoviďż˝
Biskup gospi�ko-senjski
U Gospi�u, na Dan neovisnosti 2012.
Akademik Josip Pe�ari�
PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROV�AKA
VJERA U SJENI POLITIKE - 5. KNJIGA
Prije svega dozvolite mi da vas sve lijepo pozdravim i da se zahvalim Damiru Borov�aku �to me je pozvao da sudjelujem u ovom predstavljanju 5. knjige njegovih komentara izgovorenih u istoimenoj emisiji Radija Marije - emisiji koja traje ve� 12 godina! A da se doista radi o emisiji koja govori "o politi�kim doga�ajima zanimljivim katoli�koj javnosti" pokazuju nam sami naslovi tekstova u knjizi. Dat �u samo nekoliko: Osveta nema opravdanja, Povijesne krivotvorine iz Srba, Barikade i petokrake, Jame progovaraju, Zaboravljeni ratni zlo�ini i zlo�inci, Memorandum 2, Razmjeri �rtve i izdaje.
Damir i ja smo prijatelji ve� puno godina, sura�ivali smo u nizu domoljubnih akcija, a i ne sje�am se da smo u bilo kojem domoljubnom pitanju imali razli�ita mi�ljenja. Zato i ne dvojim da me je Damir pozvao da ne�to vi�e ka�em o njegovoj 125-oj emisiji, kojom zavr�ava ovu knjigu: Nobelova nagrada za mir - Damirovo reagiranje na moje prvo pismo Predsjedniku vlade od njih dvanaest: Predlo�ite generala Gotovinu za Nobelovu nagradu za mir.
Pisana su prije osloba�anja na�ih generala, poslana skoro svim veleposlanstvima i jasno je da su pisana kao dodatni pritisak na one koji su trebali odlu�iti kakva �e biti presuda generalima (pri tome ne mislim samo na sutce), a i s ciljem da se po�alje poruka svima njima da ni osudom na�ih generala ne�e slomiti hrvatski narod. Za razliku od Borov�aka kojemu je to itekako jasno, u Hrvatskom listu mo�ete pro�itati jo� jedan tekst njihovog suradnika koji doslovno gleda na takva pisma - pa je �okiran kada mu se rugam zbog toga. Naravno, radi se o �injenici da sam ju�njak, a kod nas se rugaju onima koji recimo ho�e podu�iti potpisnike nekog pisma, kao npr. biskupa Vladu Ko�i�a u slu�aju jednog pisma koji spominje, kako je to �to tra�e "iracionalno". �udno je samo, �to Hrvatski list nije objavio moje reagiranje na njegov prvi napad, a jeste njegov tekst u kome odgovara na to (neobjavljeno) moje pismo. Kao da se radi o Globusu, a ne o Hrvatskom listu.
Damir je podr�ao moja pisma o Nobelovoj nagradi, ne samo ovom emisijom, ve� smo razgovarali i o tome kako samu ideju najbolje iskoristiti. I moje sudjelovanje u ovom predstavljanju samo pokazuje kako on o tome i dalje razmi�lja, iako je osnovni razlog za ta pisma bio sloboda hrvatskih velikana generala Gotovine i Marka�a.
Danas mnogi vide ono �to smo mi govorili godinama. Zapravo se radilo o osporavanju hrvatskoj dr�avi ono pravo koje imaju sve zemlje svijeta - pravo na osloba�anje okupiranih podru�ja svoje dr�ave.
Dapa�e, me�unarodno pravo zabranjuje da se dr�avni i vojni vrh mogu osuditi za ratne zlo�ine u takvim akcijama. Drugim rije�ima, ratni zlo�in vr�e agresori, a oni koji se brane mogu po�initi samo zlo�in u ratu, zlo�in prekora�enja nu�ne obrane.
A pri�a o udru�enom zlo�ina�kom pothvatu zlo�ina�ke organizacije bila je jedna priglupa pri�a kojom se poku�alo izigrati me�unarodno pravo. Predsjednik �albenoga vije�a Theodor Meron bi rekao kako je to bilo nerazumo.
Znamo, da mnogi u Hrvatskoj nisu nikada prihvatili neovisnu hrvatsku dr�avu i prednja�ili su u takvom osporavanju prava hrvatskoj dr�avi. Tu ponajprije mislim na dva predsjednika RH, koji su naslijedili hrvatskog predsjednika akademika Franju Tu�mana.
Kako je svima jasno kakva politi�ka (zatvorska?) sudbina �eka Mesi�a, nama mora biti mnogo zanimljivije da ni Josipovi� ne odustaje od osporavanja me�unarodnog prava koje govori o agresiji i obrani. �ak je svojevremeno i knjigu napisao o ratnim zlo�inima u kojoj uop�e i ne spominje ovakve bitne �injenice kao �to je ta o neka�njavanju vlasti koje osloba�aju svoj okupirani teritorij. Takvi stavovi su zapravo omogu�ili su�enja u Haagu.
I danas u ekskluzivnom intervjuu beogradskoj Televiziji B92 (Hrsvijet, 8. prosinca 2012.) Josipovi� je, govore�i o osloba�anju hrvatskih generala, ratu, Oluji, po�injenim zlo�inima i procesuiranju po�initelja, rekao da je svima neophodna katarza:
"Mislim da svako dru�tvo treba pro�i odre�enu katarzu i prepoznati �to je bilo dobro, �to je bilo lo�e u politici. Mi smo imali fazu kada je prevladavala teza da se u obrani ne mo�e po�initi zlo�in. Mi smo tu fazu razrije�ili. Mi smo sad u fazi u kojoj nastojimo, koliko je to mogu�no, sve zlo�ine tretirati na jednak na�in".
Naravno, ovo je neistina istovjetna onoj koju je kao svjedok Tu�iteljstva, svojevremeno izrekao Mesi� la�no optu�uju�i dr. Milana Vukovi�a. Ni Vukovi� niti itko drugi u Hrvatskoj nikada nije rekao to �to tvrdi Josipovi�. I Vukovi� i mnogi drugi samo su upozoravali da postoji me�unarodno pravo koje jasno definira ratni zlo�in, tj. koji razlikuje agresiju od obrane. Zapravo imamo jo� jedan prilog poznatoj �osi�evoj tezi o tome kako je Srbima la� najvi�e pomogla u povijesti. Upravo je fenomenalno da u tome sudjeluju predsjednici RH, zar ne?
Josipovi�, poslije osloba�aju�ih presuda, ipak mora po�eti govoriti o tome �to je u me�unarodnom pravu re�eno o agresiji. On je u svom komentaru stradanja srpskih vojnika u Hrvatskoj, ocijenio da je i Srbiji potrebna katarza. Nije spomenuo rije� agresija (valjda i ne zna da ona postoji u hrvatskom jeziku) pa im ka�e:
"Kada govorite o poginulim vojnicima, meni je �ao da su bili ovdje, ali mislim da treba do�i vrijeme da se u Srbiji ljudi upitaju: A za�to su oni uop�e bili tu? Za�to su vojnici iz Srbije, tenkovi i avioni, dolazili u Hrvatsku? Mislim da je to jedno pitanje, koji je dio katarze, koju i vi (Srbija) morate pro�i".
Prvo ka�e neistinu za Hrvate, a onda i dalje obranu poistovje�uje s agresijom, tj. tvrdi kako �e sve zlo�ine tretirati na isti na�in. Srbi to jedino i tra�e, a predsjednik Hrvatske to poslu�no ispunjava i obavezuje se. Dirljivo, zar ne?
Kada govorim o su�enju na�im generalima zbog osloba�anja okupiranih podru�ja na�e dr�ave treba uvijek imati u vidu da je to samo jedan veliki zlo�in "suda" u Haagu, svjetskih mo�nika �ije interese je taj "sud" slijedio i svih u Hrvatskoj koji su to podr�avali.
Drugi je onaj o kojemu je, vjerujem, Damir �elio da govorim danas. To je �injenica da je glavni u�inak Oluje bilo spa�avanje 160 do 180 tisu�a ljudi iz Biha�a, tada od UN-a progla�enom za�ti�enom zonom. Umjesto da ih za�titi UN - spasila ih je Hrvatska. Napomenimo da se neposredno prije toga dogodio genocid u Srebrenici, a tada�nji ameri�ki vojni ata�e u Hrvatskoj je tvrdio, isto ono �to smo i mi tvrdili u Pismu VS UN-a povodom Rasisti�kih prvostupanjskih presuda na�im generalima, da je Olujom Hrvatska spasila Biha� od genocida razmjera onim iz Drugog svjetskog rata. O tome na su�enju hrvatskim generalima u Haagu - ni slovca!
Za genocid u Srebrenici upravo je izre�ena prvostupanjska presuda - do�ivotna robija. A drugog dana Oluje Hrvatsku je kaznila Europska Unija, a potom i UN koji je preko svog "suda" sudio hrvatskoj dr�avi i njenom predsjedniku. Generali Gotovina i Marka� su tamo samo zamjenjivali hrvatskog predsjednika kome je EU drugoga dana poru�ila da �e odgovarati kao ratni zlo�inac. Zamjenjivali su ga Gotovina i Marka� kao najistaknutiji predstavnici Hrvatske vojske i Hrvatske policije.
Naravno, na isti na�in i Damir i ja smatramo da Tu�manu i Hrvatskoj trebaju odati zahvalnost oni umjesto kojih je spa�avao njihovu za�ti�enu zonu, upravo zato �to se to u Haagu nije ni spomenulo. General Gotovina je i tu samo u ulozi koju su mu namijenili kada su ga �eljeli osuditi.
Tim prije �to je UN za predsjednika Generalne skup�tine UN-a, poslije genocida koji su napravili Srbi u Srebrenici, izabrali Malog Slobu, kako Vuka Jeremi�a zovu u Srbiji. Mi bi rekli Malog Balkanskog krvnika, zar ne? Dakle, preko Malog Slobe, nagradili su Srbiju za u�injeni genocid u Srebrenici i planirani jo� ve�i genocid u Biha�u. Jeremi�, zapravo, na tom mjestu samo zamjenjuje Slobodana Milo�evi�a, na isti na�in na koji su na�i generali zamjenjivali Tu�mana u Haagu.
Meronova presuda zato najvi�e poma�e samom UN-u od takovih zapanjuju�ih nagrada!
Vidimo da se od dana�njih hrvatskih vlasti ne mo�e o�ekivati da �e u�initi bilo �to da bi tra�ili da se oni koji su sudili i �eljeli osuditi na�e generale, poslije ovakvih presuda, na�e generale i nagrade. Iz jednostavnog razloga �to su te vlasti i same sudjelovale u optu�ivanju generala, a zapravo hrvatskog predsjednika, hrvatske dr�avu i sve nas. Zato oni i danas jedino misle kako sebe sa�uvati od �ire spoznaje o tome u na�em narodu.
S druge strane moramo stalno imati na umu da je Dario Kordi� osu�en na 25 godina robije (glavni zlo�in mu je �to su ga smatrali najodgovornijim �to Srbi nisu uspjeli osvojiti cijelu BiH) i da jo� o�ekujemo i presude Hrvatima iz BiH. Tamo je i general Praljak koji je svojom obranom ponizio taj sud, bolje re�i pokazao i dokazao za�to je Meron govorio o nerazumnim odlukama. Na�a je obaveza prema tako velikim sinovima na�eg naroda da u�inimo sve mogu�e da i oni budu oslobo�eni, jer su optu�be istovjetne onima protiv generala Gotovine i Marka�a. Niko razuman ne mo�e povjerovati da bi generali Gotovina ili Marka� odbili sudjelovati u osloba�anju Praljka i ostalih Hrvata iz BiH. Zato ideja o Nobelovoj nagradi generalu danas ima sve vi�e i vi�e zagovaratelja.
Drugim rije�ima, jo� uvijek se u Haagu sudi hrvatskoj neovisnosti. A sve to itekako zna Damir Borov�ak i zato je pri�om o Nobelovoj nagradi zavr�ila ova knjiga. Hvala mu na tome, na knjizi i na svemu �to je do sada uradio i �to �e jo� uraditi u borbi za Hrvatsku, onakvu kakvu je zovem u naslovu jedne knjige: hrvatsku Hrvatsku.
Hvala!
