Tomislav Marcinko: Ostavili smo i novinare koji su radili za SDB i KOS
domagoj_...@yahoo.com
INTERVJU Nakon ucestalih zahtjeva za ispriku "zbog zlostavljanja Srba
na HTV-u 1991.", tadašnji utjecajni urednik otkriva drukciju istinu
Tomislav Marcinko: Ostavili smo i novinare koji su radili za SDB i KOS
Razgovarao: Davor Ivankovic
Nekoliko nedavnih istupa s tezom o progonu Srba na HTV-u 1991. nagnalo
je tadašnjeg utjecajnog covjeka HTV-a Tomislava Marcinka na
zakljucak da je bilo dosta, kako kaže, fama i laži o cistki
zaposlenika srpske nacionalnosti u vrijeme kad su Antun Vrdoljak i on
bili najmocniji ljudi HTV-a. Razlog za reakciju vidi u istupu Darinke
Janjanin koja je u Vijecu HRT-a kritizirala "Brisani prostor" Gorana
Milica zbog "pozitivnih priloga o Tudmanu", potom u razgovoru s
Mirjanom Rakic za Vecernjakov prilog Ekran u kojemu je ustvrdila da
joj je 1991. bio zabranjen rad te u napisu Slavice Lukic u Globusu o
zlostavljanju HTV-ovih novinara Srba i potrebi da im se Marcinko i
Vrdoljak ispricaju.
Sva su se tri istupa dogodila u roku od nekoliko dana, ocito
sinkronizirano, a s jednom porukom Srbi su i danas u RH ugroženi zbog
"nabujalog hrvatstva". Na meti te velikosrpske kritike sada su Tudman,
Gotovina, Domovinski rat i uloga HRT-a u ratu.
Mirjana Rakic tvrdi da joj je bio zabranjen ulaz na HTV jer je
ispunjavala oba uvjeta za to bila je clan Partije i srpske je
nacionalnosti.
- Svi su novinari HTV-a do 1990. bili clanovi Partije, pa bi, da smo
se držali tih kriterija, 1991. zgrada HRT-a zjapila prazna.
Ne bi bilo ni mene, pogotovu zato što sam bio izvršni sekretar SK u
Novom Sadu. Dva mjeseca nakon što smo preuzeli vodstvo televizije, 15.
svibnja 1991., dali smo Mirjani Rakic najvecu TV nagradu (Ivan Šibl)
u iznosu od tadašnjih 10.000 DEM. Ja sam tada kao šef imao placu od
100 DEM, dakle Rakicka je dobila nagradu od 100 mojih placa.
Predsjednik Tudman bio je oduševljen našim izborom.
Što ga je tako oduševilo?
- Rekao je Vrdoljaku, Lilicu i meni: "Bravo, tako se radi, pokažimo
Srbima da mi racunamo na njih, da je Domovinski rat i njihov, odvojimo
poštene Srbe od cetnika".
No, tada dolazi iz državnog vrha famozni "žuti papir", s popisom
nepouzdanih novinara Srba.
- "Žuti papir" sadržao je popis s desetak imena zaposlenika koji su
do 1990. radili za SDB i KOS. I danas ga posjedujem. Najviše je takvih
bilo u redakciji vanjske politike. Nikome od njih nije pala ni dlaka s
glave.
Nisu od vas tražili cistku?
- Nije na nama bilo da se obracunavamo s agentima, to je posao
države. I sada bi bilo zanimljivo ispitati tko je bila i što je
radila urednica Informativnog programa TV Zagreb, kodnog imena
"Gizela". Ona se, recimo, spominje i u Aralicinoj "Ambri". No, kako
bilo, nakon šestomjesecnog bolovanja, pocetkom 1992,. Mirjana Rakic
vraca se i dobiva na HTV-u status "princeze na dvoru". Dali smo joj
najvecu placu, putovala je svijetom, pratila Tudmana, Šuška,
Granica, dolazila u dodir s najvecim tajnama hrvatske politike i tako
sve do 2000. Nakon toga Racanovom voljom Rakicka postaje urednica
Informativnog programa. U najkracem roku provodi nemilosrdnu cistku
svih novinara kod kojih se i naslucivalo hrvatstvo. Pocistila je sve
urednike Dnevnika, cijelu ekipu Motrišta, izvjestitelje, komentatore.
Na velika vrata tada dovodi Mislava Bagu, Zorana Šprajca, Stipu
Alfiera, Danka Družijanica, Tihomira Ladišica, Aleksandra
Stankovica, Sašu Kosanovica, Tatjanu Munižabu, Dragana Nikolica,
Ivanu Velickovic. Otada do danas radaju se afere sa svrhom blacenja
cijele hrvatske novije povijesti i ratne redakcije HRT-a. Gospodar tog
kaosa, Mirjana Rakic, istodobno od novinarki Hrvatica traži skidanje
privjesaka s križem, potom ubrzo te djevojke nestaju i s ekrana. To
Hrvatima nije radio ni Milutin Baltic u vrijeme najcrnjeg komunizma.
Tada sam se upitao nije li se naša dvorska princeza pretvorila u zlu
vješticu. Na žalost, to nije bilo njezino novo lice, vec njezino
pravo lice! Danas je Mirjana Rakic najozbiljniji kandidat za mjesto
nove glavne urednice HTV-a. Bude li izabrana, izgovorit cu o njoj
sedam puta više podataka!
No, i drugi su vas kritizirali za cistke Srba?
- Slican je slucaj s tadašnjom novinarkom HTV-a Slavicom Lukic; i
ona me optužila kao i M. Rakic. Nazvao sam glavnog urednika Globusa
Alborghetija i predložio, umjesto demantija, da S. Lukic napravi sa
mnom intervju. Bili su oduševljeni i novinarka je došla. Tvrdite da
smo mi zabranjivali Srbima rad na HTV-u, upitao sam je. Da. Koliko je
Srba onemoguceno? Puno. Navedite neka imena. Znate ih vi bolje od
mene, kaže ona. Navedite barem 5-6 imena. Znate vi imena, odgovara
novinarka. Tako je otprilike izgledao intervju. Nikad ga nisam dobio na
autorizaciju, zvao sam direktora EPH Stipu Oreškovica, Alborghetija,
S. Lukic mi se nije javljala. No, cuo sam da je rekla kako intervju
nece objaviti "jer nismo dobili što smo htjeli".
Ocito je još od 1991. sporna odluka o ogranicavanju ulaska dijelu
zaposlenih. Zašto se to dogodilo?
- Pocetkom listopada 1991. raketiran je HRT-ov odašiljac na
Sljemenu, umjesto tri programa, emitirali smo jedan. Zaredale su
uzbune, panika u skloništima, netko je u vrijeme zamracivanja palio
svjetla na stubištima... Uvjeti za rad bili su nemoguci. Odlucili
smo napraviti listu od oko 600 nužnih, a 700 zaposlenika stavili smo
na listu cekanja i poslali kuci.
Tko je sastavio liste?
- Predložili su ih urednici programa, a krajnju listu kreirali smo
Ante Krstulovic, tadašnji šef kadrovske službe, Miroslav Lilic,
glavni urednik, i ja.
Koliko je zaposlenika srpske nacionalnosti bilo na listama?
- Medu 700 tada "prekobrojnih" bilo je samo 15 Srba. Medu 600 nužnih
njih 80, od voditelja Dnevnika, ratnih reportera, snimatelja,
montažera, realizatora, administratora. I S. Lukic, koja me napada,
radila je kao ratni reporter! Sada mi kaže: "Tjerali ste nas ratne
reportere da JNA nazivamo srbocetnickom vojskom". A kako drukcije
kad je bila iskljucivo srpska i cetnicka.
Zar smo trebali tepati vojsci koja je svakodnevno ubijala desetke
Hrvata? Zabrinjava me povratak velikosrpstva. Podsjecam, Srbi u
Hrvatskoj digli su oružanu pobunu 1991., navodno zbog 1941. Danas se
javno bune zbog 1991. Zar cemo docekati novu oružanu pobunu?
Suradivat cemo sa Srbijom, ali tamo je na vlasti najcetnickija
politicka garnitura u posljednjih 60 godina. Price da su Srbi u
Hrvatskoj ugroženi stavite sada u taj kontekst...
Vecernji list, Zagreb, 4. veljace 2006.