Kaznena prijava zbog pranja novca i prikrivanja nezakonitog novca u Slavonskoj banci
46 views
Skip to first unread message
Domagoj
Apr 11, 2008, 4:24:32 PM4/11/08
to CRO NEWS
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=796&Itemid=1
Kaznena prijava zbog pranja novca i prikrivanja nezakonitog novca u
Slavonskoj banci
Slobodni sindikat podnio je dana 1. travnja 2008. godine, kaznenu
prijavu Državnom odvjetništvu protiv odgovornih osoba u Slavonskoj
banci i Hypo Alpe Adria banci Klagenfurt, zbog kaznenih djela iz
"Članka 236. (Prikrivanje); Članka 279. (Prikrivanje nezakonito
dobivenog novca); Članka 286. (Utaja poreza i drugih davanja); Članka
287. (Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga); Članka
292. (Zloupotreba ovlasti u gospodarskom poslovanju); Članka 311.
(Krivotvorenje isprave); Članka 312. (Krivotvorenje službene isprave);
Članka 315. (Ovjerovljavanje neistinitog sadržaja), te Članka 337.
(Zloupotreba položaja i ovlasti) Kaznenog zakona, te zbog zbog pranja
novca u smislu odredbe Članka 1. stavak 2. Zakona o spriječavanju
pranja novca".
Uprava Slavonske banke prikrivala transakcije sumnjivim novcem
Kaznenom prijavom Državnom odvjetništvu tereti se Upravu i odgovorne
osobe Slavonske banke d.d. iz Osijeka za prikrivanje transakcija
sumnjivim novcem, odnosno financijskim sredstvima iz nezakonitih
izvora. Prema tvrdnjama iz kaznene prijave, radi se o novcu sa tajnih
računa u Austriji, otvaranih kod Hypo banke u Klagenfurtu, a koji je
kasnije transferiran kroz fiktivne kredite Slavonskoj banci, a potom
odmah ponovno na račune Hypo Alpe Adria International u Klagenfurtu,
što predstavlja klasične operacije pranja nezakonito stečenog novca.
Stoga se odgovorne osobe u Slavonskoj banci tereti da su "Uprava i
odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek prikrivala financijske
transakcije sumnjivim novcem, točnije novcem sumnjivog porijekla,
kojeg je u tajnosti Hypo Alpe Adria Bank iz Klagenfurta (kao većinski
vlasnik Slavonske banke d.d. Osijek), prebacivala sa tajnih računa u
Austriji, Klagenfurtu, kod matične banke, kao fiktivne kredite
Slavonskoj banci d.d. Osijek.
Time je Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt počinili kazneno djelo prikrivanja, iz
Članka 236. Kaznenog zakona RH".
"Hypo Alpe Adria Banka iz Klagenfurta je, prema saznanjima Slobodnog
sindikata, u tajnosti izdavala fiktivne kredite Slavonskoj banci d.d.
Osijek.
Tako prebacivana financijska sredstva korištena su sa tajnih računa
kod Hypo Alpe Adria Banke u Klagenfurtu, a kod prebacivanja Slavonskoj
banci d.d. Osijek, sredstva nisu knjižena sukladno zakonskim propisima
kao kreditiranje od strane matične banke, nego kao depoziti strane
banke, što jasno ukazuje na tehnologiju pranja novca preko Slavonske
banke d.d. Osijek.
Osim toga, postoji osnovana sumnja da je nezakonitim knjiženjem, te
izbjegavanjem prikazivanja navedenih financijskih transfera, kao
kredita Hypo banke Klagenfurt Slavonskoj banci d.d. Osijek, zapravo
prikrivan protuzakonito dobiven novac, te postoji osnovana sumnja da
su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe
Adria banke Klagenfurt počinile kazneno djelo prikrivanja
protuzakonito dobivenog novca, iz Članka 279., stavak 1., 2. Kaznenog
zakona", stoji u kaznenoj prijavi Slobodnog sindikata Državnom
odvjetništvu Republike Hrvatske.
Utaja poreza i drugih davanja
Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv odgovornih osoba
Slavonske i Hypo banke Klagenfurt, dokazuje kako su uprave tih banaka
lukavo osmislile tehnologiju utaje poreza namjernim smanjivanjem
dobiti Slavonske banke d.d., te lažnim prikazivanjem računa dobiti i
gubitka te poslovne banke.
"Tehnologijom fiktivnog kreditiranja Slavonske banke d.d. Osijek, od
strane Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, te lažnim prikazivanjem
fiktivnih kredita kao depozita strane banke, te vršenjem isplata
depozita i kamata po depozitu, projektirano je i namjerno smanjivana
dobit Slavonske banke d.d. Osijek u korist Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt, čime su lažno prikazivani prihodi i rashodi Slavonske
banke d.d. Osijek, te je namjerno prikazivana umanjena dobit, kako bi
se smanjila obveze plaćanja Republici Hrvatskoj, po osnovi poreznih
davanja.
Time su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt, počinile kazneno djelo utaje poreza i
drugih davanja, iz Članka 286. Kaznenog zakona", stoji u kaznenoj
prijavi podnesenoj DORH-u 1. travnja 2008. godine.
Lažno vođenje poslovnih knjiga Slavonske banke
Također se navodi kako je Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt, odnosno
njezina Uprava, naložila Upravi i odgovornim osobama Slavonske banke
lažno i nezakonito vođenje poslovnih knjiga, čime su također
nezakonitim poslovanjem izložili i banku i državu iznimnom kreditnom
riziku, te doveli u pitanje stabilnost financijskog sustava u zemlji.
"Kako bi prikrili kretanje financijskih sredstava pristiglih sa tajnih
računa kod Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, Uprava Slavonske banke
d.d. Osijek dogovorila je sa Upravom svojih većinskih vlasnika, lažno
i neistinito vođenje trgovačkih, odnosno poslovnih knjiga.
Naime, kreditne obveze po tajnim kreditima Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt Slavonskoj banci d.d. Osijek, lažno su prikazivane kao
depoziti strane banke kod Slavonske banke d.d. Osijek.
Takvim lažnim vođenjem poslovnih knjiga, te neistinitim
prijavljivanjem stvarnoh stanja kreditne zaduženosti Slavonske banke
d.d. prema inozemstvu, a kod Hrvatske narodne banke i drugih nadležnih
institucija, u poslovnim knjigama Slavonske banke d.d. prikazivano je
lažno stanje inozemne zaduženosti banke, što je za posljedicu imalo i
prikazivanje lažnog stanja vanjskog duga Republike Hrvatske u
cijelosti, što točno obrazlažemo u obrazloženju prijave.
Ovime su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt počinile kazneno djelo povrede obveze
vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, iz Članka 287. Kaznenog
zakona", tvrdi Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv
odgovornih osoba Slavonske banke i Hypo Alpe Adria banke Klagenfurt.
Slobodni sindikat slijedom ovakvih zlouporaba zakonskih ovlasti u
bankarskom i gospodarskom poslovanju, tvrdi kako su uprave i odgovorne
osobe ovih banaka počinile i kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u
gospodarskom poslovanju, iz Članka 292., stavak 1, paragraf 2. i 4.
Kaznenog zakona, te kako su lažnim prikazivanjem zaduženosti Slavonske
banke, počinili i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.
"Lažnim prikazivanjem stanja zaduženosti Slavonske banke d.d. Osijek,
odgovorne osobe banke krivotvorile su i stanje u službenim ispravama
banke, kako bi lažno i neistinito prikazali stanje zaduženosti banke,
te prikrile pranje novca sa tajnih računa kod Hypo Alpe Adria Banke u
Klagenfurtu preko Slavonske banke d.d. Osijek. Na taj način Uprava i
odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek počinile su kazneno djelo
krivotvorenja isprave i krivotvorenja službene isprave iz Članka 311.,
stavak 2, Članka 312. Kaznenog zakona".
Slavonska banka nije zakonito prikazivala tajna zaduživanja kod Hypo
banke Klagenfurt
U obrazloženju kaznene prijave Državnom odvjetništvu Republike
Hrvatske, Slobodni sindikat detaljno objašnjava nezakonitosti u
poslovanju Slavonske banke d.d. Osijek, te nezakonito postupanje i
djelovanje Uprave i odgovornih osoba te banke, u dogovoru sa Hypo
bankom Klagenfurt.
"Pranjem novca, preko fiktivnih inozemnih kredita sa tajnim
financijskim udjelima Hypo banke Klagenfurt, Hypo banka je nezakonitim
poslovanjem preko Slavonske banke ozbiljno ugrozila financijsku
stabilnost i kreditnu održivost financijskog sustava Hrvatske.
Naime, kako to dokazuju tajni dokumenti o poslovanju Hypo banke
Klagenfurt preko Slavonske banke, Hypo banka je lažno prikazivala
stanje stvarne kreditne izloženosti, te kreditne izloženosti prema
inozemstvu. Točnije, Hypo banka i Slavonska banka u dogovoru sa
centralom u Klagenfurtu, nisu prikazivali tajna kreditna zaduživanja
Slavonske banke kod središnjice u Austriji, te takve kreditne poslove
s inozemstvom nisu zakonito prijavljivali Hrvatskoj narodnoj banci i
nadležnim institucijama, čime je došlo i do netočnog prikazivanja
visine inozemnog duga Hrvatske.
Tako primjerice, iznosi inozemnih zaduživanja Slavonske banke kod Hypo
banke Klagenfurt od 197 milijuna 500 tisuća eura i 204 milijuna
švicarskih franaka (a što je iznosilo čak 2 milijarde 205 milijuna 659
tisuća 549,24 kune), nisu na zakoniti način bili evidentirani niti kao
priljevi, niti u projekciji platne bilance kao obveza vraćanja prema
stranom kreditoru.
Ove iznose Slavonska banka nije evidentirala niti u statistici
inozemnog zaduženja, pa je tako došlo do netočnog prikazivanja
podataka o vanjskom dugu Republike Hrvatske, koji je zbog ovakvih
financijskih malverzacija Hypo banke Klagenfurt i Slavonske banke, bio
uvećan za nevjerojatnih 301 milijun 731 tisuću 800 eura (prema
podacima od 30. lipnja 2005. godine).
Naime, iako Hypo banka Klagefurt tvrdi kako je uložila vlastiti novac
u Slavonsku banku, prilikom kupnje njezinih dionica, to jednostavno
nije točno. Hypo banka Klagenfurt stekla je većinski paket dionica
Slavonske banke, nezakonitim kreditiranjem Slavonske banke, te
prebacivanjem sredstava sa tajnih računa, na temelju fiktivnih
kredita, sa računa u Klagenfurtu, na račune u Slavonskoj banci, te
potom ponovno na treće račune, bilo kod Hypo Alpe Adria banke u
Zagrebu, ili kod Hypo banke Klagenfurt.
Zbog takve prirode ovih transakcija, one i nisu prijavljivane niti
knjižene na zakonit način, pa je slijedom toga i došlo do ozbiljnih
posljedica po Hrvatsku, u smislu povećanja njezinog ukupnog vanjskog
duga. Umjesto da takve tajne kredite Hypo banke Klagenfurt Slavonska
banka knjiži kao zaduživanje banke i dug prema inozemstvu, ove su
transakcije knjižene nezakonito kao obaveze banke po dugoročnim
depozitima. Time je izbjegnuta registracija ovih poslova sa
Klagenfurtom kao kreditnih poslova.
Nedvojbeno je, naime, da su na ovaj način Hypo banka Klagenfurt i
Slavonska banka d.d., zapravo prale novac sa tajnih računa u Austriji,
te da je kršen zakon zbog nezakonite knjigovodstvene evidencije ovih
transakcija Slavonske banke sa bankom u inozemstvu.
Prema Članku 49, stavku 5, Zakona o deviznom poslovanju, jasno je
utvrđena obveza registracije i evidentiranja ovakvih poslova kod
Hrvatske narodne banke, što u slučaju Hypo i Slavonske banke nije
poštivano.
"Radi praćenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike
Hrvatske, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci
podatke o poslovima i transakcijama sa inozemstvom na način i u
rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom", određuje se Zakonom.
Uz izravnu provedbu ovih odredba Zakona vezan je i podzakonski akt
"Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne
bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja", kojim
se regulira dostava podataka za izradu financijskog računa platne
bilance, te statistiku inozemnog duga", opisuje se u kaznenoj prijavi
vrlo detaljno nezakonito poslovanje Slavonske banke d.d. Osijek.
Nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke Hypo banka ugrozila
stabilnost hrvatskog financijskog sustava
Ovakvim nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke d.d. Osijek,
Hypo Alpe Adria banka iz Klagenfurta ozbiljno je ugrozila ne samo
stabilnost same Slavonske banke, već i stabilnost ukupnog hrvatskog
financijskog sustava.
"Zbog nesasvjesnog financijskog poslovanja Hypo banke Klagenfurt preko
Slavonske banke d.d., te špekulacija fiktivnim kreditiranjem tekuće
likvidnosti Slavonske banke, tajnim kreditima iz središnjice u
Klagenfurtu, ozbiljno bi mogla biti ugrožena i financijska stabilnost
Slavonske banke, čime je Hypo banka Klagenfurt zapravo ugrozila
financijski sustav Hrvatske, čak i ozbiljnije nego li je to bio slučaj
sa kolapsom Riječke banke.
Na takvu mogućnost je još 2005. godine jasno ukazivala i tajna
dokumentacija Slavonske banke, o financijskim manipulacijama Hypo
banke Klagenfurt preko Slavonske banke, koja je u tom trenutku bila
96,91 postotnom vlasništvu Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta. Osim
već navedenih nezakonitih više od 301 milijun eura inozemnog
zaduživanja, Slavonska banka je kod austrijske banke bila zadužena za
dodatnih 63 milijuna 278 tisuća 347,48 kuna inozemnih kredita koji su
bili zakonito prikazani u poslovnim knjigama i registrirani kod
Hrvatske narodne banke.
Devizni depoziti Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta tako
predstavljaju najznačajniji izvor financiranja Slavonske banke d.d.
Samo 2005. godine Slavonska banka sklopila je sa središnjicom u
Klagenfurtu dvadeset i jedan takav ugovor o depozitima, sa svojim
većinskim vlasnikom Hypo Alpe Adria International A.G. iz
Klagenfurta.
Za svaki takav depozit u evidencijama banke zaključena je zaključnica,
koja po svojoj prirodi za međubankarske depozite predstavlja isto što
i ugovor o kreditu. Zaključnica je istovremeno osnov za transfer
sredstava davatelja depozita primatelju depozita. Prema uobičajenoj
bankarskoj praksi zaključnica se ispostavlja jednaput isključivo kod
zaključenja depozita.
Suprotno uobičajenoj međubankarskoj praksi Slavonska banka d.d. za
svaki novi kamatni period zaključivala je novu zaključnicu, kojom se
napominjalo da se ispostavlja nova zaključnica, isključivo zbog
plaćanja kamate, ali da se depozit ne obustavlja.
Najveći dio pasive Slavonske banke d.d. sastoji se od oročenih
depozita banke vlasnika, Hypo banke Klagenfurt. Takvo poslovanje
predstavlja izravnu opasnost za likvidnost banke, kako deviznu tako i
kunsku, jer se za povrat depozita koriste sva raspoloživa likvidna
sredstva u banci. Ovako poslovanje i pokrivanje poslovanja banke
depozitima matične banke, uzrokuje neusklađenost aktive i pasive, što
se na kraju neizbježno odražava na poremećenoj likvidnosti banke.
Drugim riječima, Hypo banka u svakom trenutku može izazvati namjernu
financijsku krizu u hrvatskom financijskom sustavu i gubitke od gotovo
pola milijarde eura, ukoliko odluči povući svoje depozite pohranjene u
Slavonskoj banci, kojima manipulira u sklopu svojih operacija pranja
novca preko banaka kćeri u Hrvatskoj", navodi se u kaznenoj prijavi.
Profit Hypo banke na štetu Državnog proračuna
Osim navedenih nezakonitosti Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj
prijavi, detaljno dokazuje i do sada nezabilježenu tehnologiju utaje
poreza, iz čega jasno proizlazi kako je Hypo Alpe Adria banka iz
Klagenfurta svoj progit preko Slavonske banke d.d. Osijek, ostvarivala
isključivo na štetu Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno na
štetu hrvatskih poreznih obveznika, ugrožavajući time dodatno
funkcioniranje bankarskog i financijskog sustava u zemlji.
"Osim navedenog, ovakvim modelom pranja novca preko depozita Hypo
banke Klagenfurt u Slavonskoj banci, koji zapravo služe kao tajni
kreditni izvori Slavonske banke, osmišljen je lukavi model utaje
poreza, odnosno smanjivanja obveza plaćanja poreza po osnovi poreza na
dobit, jer se zbog fiktivnih obveza po depozitima, koje matična banka
naizmjeničko povlači i polaže kod Slavonske banke, lažno prikazuje i
sama dobit banke, što u biti predstavlja kazneno djelo utaje poreza.
Većina obveza banke odnosi se na obveze po depozitima primljenim od
većinskog vlasnika, točnije Hypo banke Klagenfurt. Tako je posljednjih
godina zaduženost Slavonske banke po depozitima kod većinskog vlasnika
u stalnom i drastičnom porastu. Povećanje duga po depozitima uzrokuje
i način povrata duga. Depozit za razliku od kredita nema otplatni
plan, nego se u cijelosti otplaćuje po isteku oročenja i na njega se
obračunava kamata za vrijeme trajanja oročenja na cijeli iznos
oročenja. Na ovaj način većinski vlasnik sebi osigurava veće prihode
od kamata, dok time Slavonska banka povećava porezno priznate rashode
za tako visoko plaćene kamate, čime smanjuje poreznu osnovicu, odnosno
dobit prije oporezivanja, pa tako izdvaja manji porez na dobit.
Prema tajnim podatcima Slavonske banke utaja poreza po ovoj osnovi
samo u 2005. godini iznosila je više od 374 milijuna kuna, 2004.
godine ta je utaja iznosila više od 399 milijuna kuna, a 2003. godine
preko 380 milijuna kuna. Tako, a o tome svjedoče tajni podatci
financijskih transakcija između Hypo i Slavonske banke, utajom poreza
Hypo banka Klagenfurt i Slavonska banka d.d. oštetile su Državni
proračun Republike Hrvatske za iznos veći od milijardu i 153 milijuna
kuna. Ukupna prijavljena dobit Slavonske banke za sve tri godine ovdje
opisane iznosila je jedva nešto više od 170 milijuna kuna, dok je samo
po osnovi kamata za depozite u istom razdoblju Hypo banci Klagenfurt
prebačeno više od 372 milijuna kuna, a oko 70 milijuna kuna uračunato
je u troškove kao fiktivni gubitci takvog poslovanja Slavonske banke.
U usporedbi s ovim iznosima, temeljni kapital Slavonske banke u tom je
vremenu iznosio 681 milijun 483 tisuće 400 kuna, pa je usporedbom
podataka lako zaključiti u kolikoj je mjeri Hypo banka Klagenfurt
profitirala nezakonitim operacijama preko Slavonske banke, ugrozivši
time likvidnost banke i stabilnost hrvatskog financijskog sustava",
opisuje Slobodni sindikat u kaznenoj prijavi Državnom odvjetništvu
nezakonito poslovanje Hypo banke Klagenfurt preko Slavonske banke.
Model pranja novca po Hypo banci
U dodatku kaznenoj prijavi nalazi se detaljna analiza modela pranja
novca kakvim se u Hrvatskoj služi Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt
preko Slavonske banke, ali i preko svoje druge banke kćeri Hypo Alpe
Adria banke u Zagrebu.
"Nove informatičke tehnologije, fleksibilniji transferi novca,
liberalizacija međunarodnih financijskih transfera, veliki broj
financijskih stručnjaka, velika financijska sredstva kojima raspolaže
kriminalni milje, banke koje imaju sve ozbiljnije probleme za
održavanje dnevne financijske likvidnosti, koja im omogućava
financijske plasmane i profit, sve su to okolnosti koje pogoduju i
olakšavaju tehnologiju "pranja" novca, i unos "prljavog" novca u
legalne financijske tokove.
Međubankarske gotovinske transakcije
Pored uobičajenih bankarskih transakcija sa fizičkim osobama u
mjenjačnicama, štedno kreditnim zadrugama i bankama, gdje se sukladno
Zakonu o spriječavanju pranja novca izravno mogu prijaviti sumnjive
transakcije, treba ih tražiti i identificirati u području
međubankarskih bezgotovinskih transakcija. Ovakve transakcije nisu
objektivni indikatori, tj. materijalno obilježje za prijavljivanje
pranja novca, nego subjektivni indikatori.
Međubankarske transakcije kojima se transferiraju sredstva iz jedne
domaće banke u inozemnu banku ili obratno, transakcije kojima se obrće
veliki novac na računu tijekom jednog dana, transferi koji imaju
uvijek iste sudionike, trebaju biti subjektivni indikator za
pokretanje postupka istrage temeljem Zakona o spriječavanju pranja
novca.
Dnevne transkacije između banaka
U bankama se ti transferi izvršavaju uobičajenim platno - prometnim
instrumentima loro i nostro doznakama banka banci, a svrha transakcije
su ili depoziti ili krediti, bilo da se radi o odobrenju ili o povratu
sredstava. Sve dnevne transakcije su evidentirane na izvodima deviznih
tekućih računa domaćih banaka kod inozemnih banaka. Jedna domaća banka
ima izvoda toliko koliko ima otvoenih transakcijskih računa u
inozemstvu, odnosno sa koliko je banaka uspostavila kontokorentne
odnose. MT950 registrira sva odobrenja i sva zaduženja sa jednom
inozemnom bankom. Za svaki radni dan postoji po jedan izvod koji
počinje sa zatečenim saldom od prethodnog dana, i evidentira sve
promjene koje su se toga dana događale u toj banci. To je zapravo
dokument koji dokazuje da je transakcija stvarno izvršena. Ujedno MT
950 je kontrola jesu li svi priljevi i odljevi stvarno izvršeni, jer
se svaka stavka MT 950 zatvara sa SWIFT ovlaštenjem a terećenje ili
odobrenje računa. Promet izvoda pokazuje koliko je transakcija toga
dana izvršeno i kolika je vrijednost izvršenih transakcija.
Nova tehnologija pranja novca
Analizom izvoda računa kod inozemne banke treba posebno obratiti
pozornost na transakcije, velike po vrijednosti, transakcije koje su
pro i kontra u istom danu, kao i da su upućene uvijek od istog
pošiljatelja. Nakon toga treba tražiti dokumente temeljem kojih je
transakcija izvršena. To su dokumenti koji sadrže sva bitna obilježja
transakcije i iz kojih se može zaključti je li transakcija opravdana,
odnosno ima li prije svega ekonomsku i logičnu opravdanost. Ukoliko
transakcija pokaže suprotno (banka uzima dugoročni depozit ili kredit
za prijevremenu otplatu istog takvog kredita ili depozita; uzima
dugoročni depozit da bi isti dan odobrila nekoliko kratkoročnih
depozita; odobrava kredit i isti dan ga vraća kao udio u sindiciranom
kreditu; odobrava kredit nekoj nepoznatoj tvrtki ili povezanoj osobi
koja isti dan prijevremeno vraća ranije zaključeni kredit), nesumnjivo
su subjektivni indikatori koji ukazuju da se transakcije
identificiraju kao sumnjive. Obzirom da su svi ti pokazatelji samo
subjektivni indikatori, njihovo prijavljivanje nadležnim institucijama
za početak treba biti isključivo praćenje i istraživanje tijeka novca,
i utvrđivanje da li počinje prikrivanjem pravog izvora novca i da li
je pribavljen na nezakonit način u zemlji ili inozemstvu, i ima li
izvore u kriminalnom miljeu. Dakle, u ovom se slučaju radi o
poduzimanju mjera tamo gdje je novac već "opran".
Radi se o relativno novoj tehnologiji pranja novca i novoj vrsti
financijskog kriminala, koji se zbog specifičnih metoda teško
identificira i otkriva kao "pranje" novca. Ovaj je kriminalni model
financijske tehnologije pranja prljavog novca osmišljen upravo u
bankama u Hrvatskoj, zbog čega je naša zemlja postala svojevrsna
bankarska kriminalna oaza, jer državne institucije toleriraju ovakvu
tehnologiju pranja novca iz kriminalnih izvora.
Sam oblik opisanih transakcija ne odstupa od uobičajenih
međubankarskih transakcija. To su krediti ili depoziti banka banci, no
suština transakcije nema logični slijed, a najmanje ekonomsku
opravdanost i cilj. Utvrđivanje suštine transakcije počinje analizom
izvoda inozemne banke odobrenja i zaduženja, a zatim analizom svakog
instrumenta plaćanja. Posebnu pozornost treba obratiti na platne
naloge kojima se izvršava transfer sredstava po kreditno garantnim
poslovima sa inozemstvom, ili transfer međubankarskih depozita.
Tehnologija pranja novca u hrvatskim bankama
Prema statistikama u Hrvatskoj je 92% bankarskog sektora u vlasništvu
inozemnih banaka, pa je često kreditiranje između banke matice u
inozemstvu i banaka u njezinom vlasništvu. Procedura realizacije
takvih kredita je sljedeća.
Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama u
vlasništvu u Hrvatskoj. Povezanim poduzećima u Hvatskoj također
odobrava kredite na devizne račune banaka u svojem vlasništvu. Broj
kredita i depozita je veliki i kontinuirano se krediti i depoziti
vrćaju novim zaduženjem. Model financiranja banke kćeri je stalno
vraćanje kredita depozitom, ili depozita kreditom. U opisu svrhe
uplate svih povrata stoji prijevremena otplata kredita banke kćeri
banci matici. Svrha povlačenja novih kredita ili depozita je povoljna
ročnost kredita koja je po stvarnom stanju samo tri mjeseca duža od
prijevremeno otplaćenog kredita. Izvod tekućeg deviznog računa
evidentira sljedeće transakcije. Banka matica odobrava kredit banci
kćeri u iznosu od 10 milijuna eura. Banka kćer istovremeno vraća
depozit banci matici u iznosu od 10 milijuna eura. Transakcije
odobrenja i transakcije zaduženja na izvodu računa su gotovo uvijek u
ravnoteži i kreću se od 5 milijuna do 60 milijuna eura u jednom danu.
Dokumenti temeljem kojih su knjiženi izvodi su dugoročni krediti
kojima se prijevremeno vraća dugoročni depozit čiji povrat ističe samo
tri mjeseca prije nego novoodobreni kredit. Promet odobrenih i
vraćenih kredita i depozita u promatranom periodu od dvije godine
iznosio je 600 milijuna eura. Cijena kredita identična je cijeni
depozita, što potvrđuje da transakcije nemaju ekonomski opravdan i
logičan cilj.
Sindicirani krediti
U početnoj fazi financiranja banka matica je odobravala kredite banci
kćeri za zajedničko sudjelovanje u sindiciranim kreditima. Nositelj
sindiciranog kredita bila je banka matica a jedini sudionik u
sindiciranom kreditu bila je banka kćer. Konstrukcija ovog
financiranja je sljedeća. Banka matica odobrava financijski kredit
banci kćeri za sudjelovanje u sindiciranom kreditu. Banka kćer i banka
matica zaključuju ugovor o udjelu u sindiciranom kreditu kojim
primljena sredstva banka kćer vraća banci matici. U završnoj fazi
banka matica u svoje ime zaključuje ugovor o kreditu u kojem je ona
jedini kreditor. Nakon dugotrajnih rasprava o ispravnosti takvih
indiciranih kredita svi krediti odobreni za učešće u sindiciranom
kreditu su prijevremeno otplaćeni banci matici.
Rizično upravljanje likvidnošću banke
Opisane transakcije nemaju neki ekonomski smisao, a analza učinka
takvih transakcija u knjigama banke pokazuje kolikom se riziku izlaže
banka. Povezivanjem primljenih kredita i depozita, sa prijevremeno
otplaćenim kreditima i depozitima, ukazuje da banka kćer neispravno
evidentira izvore financijskih plasmana u svojim knjigama, i na
izlaganje velikom riziku u planiranju likvidnosti. U nastojanju da
neprestano prikriva pravu ročnost izvora, može izgubiti kontrolu nad
upravljanjem svojom likvidnošću, i ugroziti usklađenost svojih obveza
i imovine. Upravo ta visina rzika kojem se banka izlaže, ukazuje na
sumnju da je kapital sumnjivog porijekla, i da treba preispitati
novčane tokove do samog izvora novca obzirom na količinu novca koji
ulazi i izlazi kroz račun, te tako može narušiti stabilnost,
integritet i ugled financijskog sustava i ugroziti jedinstveno
financijsko tržšte.
Drugi model pranja novca - depozitima
Model financiranja inozemne banke matice i druge hrvatske banke u
njezinom vlasništvu je samo financiranje depozitima koji su dugoročni
od minimalno pet godina do maksimalno jedanaest godina. Transakcije na
izvodu deviznog tekućeg računa domaće banke su sljedeće.
Banka matica odobrava dugoročni depozit banci kćeri u iznosu od 20
milijuna eura. Domća banka isti dan odobrava kratkoročne aktivne
depozite banci matici na njen račun kod banke koja je i doznačila
depozit, i depozit banci sa čijeg su računa sredstva transferirana.
Ovim modelom se kontinuirano izmjenjuju pasivni i aktivni depoziti
umjesto kredita i depozita. Uz to da nema ekonomske opravdanosti
ovakvih transakcija, treba se osvrnuti i na funkcioniranje
međubankarskih depozita u bankarskoj praksi. Međubankarski depoziti
između inozemne i domaće banke zaključuju se od prekonoćnih do najviše
na godinu dana, i to je maksimalna ročnost u bankarskoj praksi. Iznos
zaključenog depozita ovisan je također o platno prometnim
transakcijama između banaka sumnjiva transkacija je ako u
"zaključnici" za depozit stoji da je depozit ugovoren na rok duži od
godinu dana. Znači, rok povrata depozita od deset do dvanaest godina
je termin koji je međunarodnoj bankarskoj praksi nepoznat. Broj
zključenih pasivnih depozita je također veliki, a pojedinačni iznosi
depozita se kreću od 5 milijuna pa do 30 milijuna eura ili isti iznosi
u švicarskim francima. Zbroj pojedinačnih depozita odobrenih od banke
matice domaćoj banci je nešto manji od pola milijarde eura.
Sumnjive transakcije ukazuju na kriminalni tijek novca
Nameće se potreba da se opisane transakcije kojima se obrće ogroman
kapita između banke matice i banaka u njenom vlasništvu,
identificiraju kao sumnjive i a se istraži tijek novca od početka do
kraja. Obzirom da se takve banke ne pridržavaju tijekom kreditiranja
niti jednog kriterija koji kontrolira upravljanje rizicima, to ukazuje
na činjenicu da se samo kapital sumnjivog projekla može ulagati bez
određenih pravila, jer takav kapital nema za cilj ostvarenje dobiti
nego uvlačenje prljavog novca u legalne financijske tokove.
Ovakav model pranja novca postao je uobičajen u bankama na Balkanu, a
posebno je razvijen u bankarskom sustavu Hrvatske gdje ga Hrvatska
narodna banka zapravo prešutno odobrava i pokriva svojim pravilima i
načinom na koji usrojava funkcioniranje bankarskog sustava. Drugim
riječim radi se o projektiranom kriminalnom sustavu koji je postao
europska praonica prljavog novca - odnosno prostor za legalizaciju
kriminalnog novca europskog kriminalnog podzemlja".
Bajićeva istraga u Slavonskoj banci
Prema najavama Državnog odvjetništva, u Slavonskoj banci d.d. Osijek
pokrenuta je opsežna istraga, barem što se tiče postupka prodaje
Slavonske banke Hypo banci Klagenfurt.
Tajni dokumenti Slavonske banke, svakako, ukazuju na činjenicu da je
iznos za koji je Hypo banka nezakonitim poslovanjem oštetila Republiku
Hrvatsku, znatno veći od iznosa kojeg ta ista banka potražuje od
Hrvatske na međunarodnom arbitražnom sudu.
Osim toga, nezakonitosti koje opisuje navedena kaznena prijava
predstavljaju dovoljan razlog i stvarnu zakonsku osnovu za zatvaranje
svih banaka u Hrvatskoj povezanih sa Hypo Alpe Adria bankom u
Klagenfurtu, te kazneno procesuiranje njihovih članova uprava i
odgovornih osoba.
U svakom slučaju, na potezu je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Pred njim stoje dva izbora; odbaciti ovu kaznenu prijavu, što će
obzirom na dokaze biti izuzetno teško ili procesuirati ovaj
organizirani bankarski kriminal.
Taj je proces, međutim, nemoguće otvoriti bez otvaranja pitanja
kaznene odgovornosti hrvatskog političkog vrha, koji već godinama
skriva ove dokaze o kriminalu kako u Hypo banci, tako i u Slavonskoj
banci. Lanac odgovornosti doseže do samog premijera Sanadera, koji će,
vjerojatno i ovaj put, poduzeti sve kako bi zaštitio svoje austrijske
partnere.
Osim toga, upravo u Hypo banci, Sanadera "od milja" nazivaju
"prijateljem kuće". Pa će hrvatski premijer vrlo vjerojatno i ovoga
puta zaštititi svoje prijatelje od kaznenog progona i drugih oblika
zakonske odgovornosti za nezakonito poslovanje u Hrvatskoj.
Kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba Slavonske i Hypo Alpe Adria
banke Klagenfurt možete pročitati ovdje:
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=796&Itemid=1
Povezano:
Hypo banka preko Slavonske banke povećala vanjski dug Hrvatske za više
od 301 milijun eura
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=775&Itemid=1
Domagoj Margetić
Kaznena prijava zbog pranja novca i prikrivanja nezakonitog novca u
Slavonskoj banci
Slobodni sindikat podnio je dana 1. travnja 2008. godine, kaznenu
prijavu Državnom odvjetništvu protiv odgovornih osoba u Slavonskoj
banci i Hypo Alpe Adria banci Klagenfurt, zbog kaznenih djela iz
"Članka 236. (Prikrivanje); Članka 279. (Prikrivanje nezakonito
dobivenog novca); Članka 286. (Utaja poreza i drugih davanja); Članka
287. (Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga); Članka
292. (Zloupotreba ovlasti u gospodarskom poslovanju); Članka 311.
(Krivotvorenje isprave); Članka 312. (Krivotvorenje službene isprave);
Članka 315. (Ovjerovljavanje neistinitog sadržaja), te Članka 337.
(Zloupotreba položaja i ovlasti) Kaznenog zakona, te zbog zbog pranja
novca u smislu odredbe Članka 1. stavak 2. Zakona o spriječavanju
pranja novca".
Uprava Slavonske banke prikrivala transakcije sumnjivim novcem
Kaznenom prijavom Državnom odvjetništvu tereti se Upravu i odgovorne
osobe Slavonske banke d.d. iz Osijeka za prikrivanje transakcija
sumnjivim novcem, odnosno financijskim sredstvima iz nezakonitih
izvora. Prema tvrdnjama iz kaznene prijave, radi se o novcu sa tajnih
računa u Austriji, otvaranih kod Hypo banke u Klagenfurtu, a koji je
kasnije transferiran kroz fiktivne kredite Slavonskoj banci, a potom
odmah ponovno na račune Hypo Alpe Adria International u Klagenfurtu,
što predstavlja klasične operacije pranja nezakonito stečenog novca.
Stoga se odgovorne osobe u Slavonskoj banci tereti da su "Uprava i
odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek prikrivala financijske
transakcije sumnjivim novcem, točnije novcem sumnjivog porijekla,
kojeg je u tajnosti Hypo Alpe Adria Bank iz Klagenfurta (kao većinski
vlasnik Slavonske banke d.d. Osijek), prebacivala sa tajnih računa u
Austriji, Klagenfurtu, kod matične banke, kao fiktivne kredite
Slavonskoj banci d.d. Osijek.
Time je Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt počinili kazneno djelo prikrivanja, iz
Članka 236. Kaznenog zakona RH".
"Hypo Alpe Adria Banka iz Klagenfurta je, prema saznanjima Slobodnog
sindikata, u tajnosti izdavala fiktivne kredite Slavonskoj banci d.d.
Osijek.
Tako prebacivana financijska sredstva korištena su sa tajnih računa
kod Hypo Alpe Adria Banke u Klagenfurtu, a kod prebacivanja Slavonskoj
banci d.d. Osijek, sredstva nisu knjižena sukladno zakonskim propisima
kao kreditiranje od strane matične banke, nego kao depoziti strane
banke, što jasno ukazuje na tehnologiju pranja novca preko Slavonske
banke d.d. Osijek.
Osim toga, postoji osnovana sumnja da je nezakonitim knjiženjem, te
izbjegavanjem prikazivanja navedenih financijskih transfera, kao
kredita Hypo banke Klagenfurt Slavonskoj banci d.d. Osijek, zapravo
prikrivan protuzakonito dobiven novac, te postoji osnovana sumnja da
su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe
Adria banke Klagenfurt počinile kazneno djelo prikrivanja
protuzakonito dobivenog novca, iz Članka 279., stavak 1., 2. Kaznenog
zakona", stoji u kaznenoj prijavi Slobodnog sindikata Državnom
odvjetništvu Republike Hrvatske.
Utaja poreza i drugih davanja
Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv odgovornih osoba
Slavonske i Hypo banke Klagenfurt, dokazuje kako su uprave tih banaka
lukavo osmislile tehnologiju utaje poreza namjernim smanjivanjem
dobiti Slavonske banke d.d., te lažnim prikazivanjem računa dobiti i
gubitka te poslovne banke.
"Tehnologijom fiktivnog kreditiranja Slavonske banke d.d. Osijek, od
strane Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, te lažnim prikazivanjem
fiktivnih kredita kao depozita strane banke, te vršenjem isplata
depozita i kamata po depozitu, projektirano je i namjerno smanjivana
dobit Slavonske banke d.d. Osijek u korist Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt, čime su lažno prikazivani prihodi i rashodi Slavonske
banke d.d. Osijek, te je namjerno prikazivana umanjena dobit, kako bi
se smanjila obveze plaćanja Republici Hrvatskoj, po osnovi poreznih
davanja.
Time su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt, počinile kazneno djelo utaje poreza i
drugih davanja, iz Članka 286. Kaznenog zakona", stoji u kaznenoj
prijavi podnesenoj DORH-u 1. travnja 2008. godine.
Lažno vođenje poslovnih knjiga Slavonske banke
Također se navodi kako je Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt, odnosno
njezina Uprava, naložila Upravi i odgovornim osobama Slavonske banke
lažno i nezakonito vođenje poslovnih knjiga, čime su također
nezakonitim poslovanjem izložili i banku i državu iznimnom kreditnom
riziku, te doveli u pitanje stabilnost financijskog sustava u zemlji.
"Kako bi prikrili kretanje financijskih sredstava pristiglih sa tajnih
računa kod Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, Uprava Slavonske banke
d.d. Osijek dogovorila je sa Upravom svojih većinskih vlasnika, lažno
i neistinito vođenje trgovačkih, odnosno poslovnih knjiga.
Naime, kreditne obveze po tajnim kreditima Hypo Alpe Adria Banke
Klagenfurt Slavonskoj banci d.d. Osijek, lažno su prikazivane kao
depoziti strane banke kod Slavonske banke d.d. Osijek.
Takvim lažnim vođenjem poslovnih knjiga, te neistinitim
prijavljivanjem stvarnoh stanja kreditne zaduženosti Slavonske banke
d.d. prema inozemstvu, a kod Hrvatske narodne banke i drugih nadležnih
institucija, u poslovnim knjigama Slavonske banke d.d. prikazivano je
lažno stanje inozemne zaduženosti banke, što je za posljedicu imalo i
prikazivanje lažnog stanja vanjskog duga Republike Hrvatske u
cijelosti, što točno obrazlažemo u obrazloženju prijave.
Ovime su Uprava i odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo
Alpe Adria Banke Klagenfurt počinile kazneno djelo povrede obveze
vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, iz Članka 287. Kaznenog
zakona", tvrdi Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj prijavi protiv
odgovornih osoba Slavonske banke i Hypo Alpe Adria banke Klagenfurt.
Slobodni sindikat slijedom ovakvih zlouporaba zakonskih ovlasti u
bankarskom i gospodarskom poslovanju, tvrdi kako su uprave i odgovorne
osobe ovih banaka počinile i kazneno djelo zloupotrebe ovlasti u
gospodarskom poslovanju, iz Članka 292., stavak 1, paragraf 2. i 4.
Kaznenog zakona, te kako su lažnim prikazivanjem zaduženosti Slavonske
banke, počinili i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.
"Lažnim prikazivanjem stanja zaduženosti Slavonske banke d.d. Osijek,
odgovorne osobe banke krivotvorile su i stanje u službenim ispravama
banke, kako bi lažno i neistinito prikazali stanje zaduženosti banke,
te prikrile pranje novca sa tajnih računa kod Hypo Alpe Adria Banke u
Klagenfurtu preko Slavonske banke d.d. Osijek. Na taj način Uprava i
odgovorne osobe Slavonske banke d.d. Osijek počinile su kazneno djelo
krivotvorenja isprave i krivotvorenja službene isprave iz Članka 311.,
stavak 2, Članka 312. Kaznenog zakona".
Slavonska banka nije zakonito prikazivala tajna zaduživanja kod Hypo
banke Klagenfurt
U obrazloženju kaznene prijave Državnom odvjetništvu Republike
Hrvatske, Slobodni sindikat detaljno objašnjava nezakonitosti u
poslovanju Slavonske banke d.d. Osijek, te nezakonito postupanje i
djelovanje Uprave i odgovornih osoba te banke, u dogovoru sa Hypo
bankom Klagenfurt.
"Pranjem novca, preko fiktivnih inozemnih kredita sa tajnim
financijskim udjelima Hypo banke Klagenfurt, Hypo banka je nezakonitim
poslovanjem preko Slavonske banke ozbiljno ugrozila financijsku
stabilnost i kreditnu održivost financijskog sustava Hrvatske.
Naime, kako to dokazuju tajni dokumenti o poslovanju Hypo banke
Klagenfurt preko Slavonske banke, Hypo banka je lažno prikazivala
stanje stvarne kreditne izloženosti, te kreditne izloženosti prema
inozemstvu. Točnije, Hypo banka i Slavonska banka u dogovoru sa
centralom u Klagenfurtu, nisu prikazivali tajna kreditna zaduživanja
Slavonske banke kod središnjice u Austriji, te takve kreditne poslove
s inozemstvom nisu zakonito prijavljivali Hrvatskoj narodnoj banci i
nadležnim institucijama, čime je došlo i do netočnog prikazivanja
visine inozemnog duga Hrvatske.
Tako primjerice, iznosi inozemnih zaduživanja Slavonske banke kod Hypo
banke Klagenfurt od 197 milijuna 500 tisuća eura i 204 milijuna
švicarskih franaka (a što je iznosilo čak 2 milijarde 205 milijuna 659
tisuća 549,24 kune), nisu na zakoniti način bili evidentirani niti kao
priljevi, niti u projekciji platne bilance kao obveza vraćanja prema
stranom kreditoru.
Ove iznose Slavonska banka nije evidentirala niti u statistici
inozemnog zaduženja, pa je tako došlo do netočnog prikazivanja
podataka o vanjskom dugu Republike Hrvatske, koji je zbog ovakvih
financijskih malverzacija Hypo banke Klagenfurt i Slavonske banke, bio
uvećan za nevjerojatnih 301 milijun 731 tisuću 800 eura (prema
podacima od 30. lipnja 2005. godine).
Naime, iako Hypo banka Klagefurt tvrdi kako je uložila vlastiti novac
u Slavonsku banku, prilikom kupnje njezinih dionica, to jednostavno
nije točno. Hypo banka Klagenfurt stekla je većinski paket dionica
Slavonske banke, nezakonitim kreditiranjem Slavonske banke, te
prebacivanjem sredstava sa tajnih računa, na temelju fiktivnih
kredita, sa računa u Klagenfurtu, na račune u Slavonskoj banci, te
potom ponovno na treće račune, bilo kod Hypo Alpe Adria banke u
Zagrebu, ili kod Hypo banke Klagenfurt.
Zbog takve prirode ovih transakcija, one i nisu prijavljivane niti
knjižene na zakonit način, pa je slijedom toga i došlo do ozbiljnih
posljedica po Hrvatsku, u smislu povećanja njezinog ukupnog vanjskog
duga. Umjesto da takve tajne kredite Hypo banke Klagenfurt Slavonska
banka knjiži kao zaduživanje banke i dug prema inozemstvu, ove su
transakcije knjižene nezakonito kao obaveze banke po dugoročnim
depozitima. Time je izbjegnuta registracija ovih poslova sa
Klagenfurtom kao kreditnih poslova.
Nedvojbeno je, naime, da su na ovaj način Hypo banka Klagenfurt i
Slavonska banka d.d., zapravo prale novac sa tajnih računa u Austriji,
te da je kršen zakon zbog nezakonite knjigovodstvene evidencije ovih
transakcija Slavonske banke sa bankom u inozemstvu.
Prema Članku 49, stavku 5, Zakona o deviznom poslovanju, jasno je
utvrđena obveza registracije i evidentiranja ovakvih poslova kod
Hrvatske narodne banke, što u slučaju Hypo i Slavonske banke nije
poštivano.
"Radi praćenja ostvarenja projekcije platne bilance Republike
Hrvatske, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci
podatke o poslovima i transakcijama sa inozemstvom na način i u
rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom", određuje se Zakonom.
Uz izravnu provedbu ovih odredba Zakona vezan je i podzakonski akt
"Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne
bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja", kojim
se regulira dostava podataka za izradu financijskog računa platne
bilance, te statistiku inozemnog duga", opisuje se u kaznenoj prijavi
vrlo detaljno nezakonito poslovanje Slavonske banke d.d. Osijek.
Nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke Hypo banka ugrozila
stabilnost hrvatskog financijskog sustava
Ovakvim nezakonitim poslovanjem preko Slavonske banke d.d. Osijek,
Hypo Alpe Adria banka iz Klagenfurta ozbiljno je ugrozila ne samo
stabilnost same Slavonske banke, već i stabilnost ukupnog hrvatskog
financijskog sustava.
"Zbog nesasvjesnog financijskog poslovanja Hypo banke Klagenfurt preko
Slavonske banke d.d., te špekulacija fiktivnim kreditiranjem tekuće
likvidnosti Slavonske banke, tajnim kreditima iz središnjice u
Klagenfurtu, ozbiljno bi mogla biti ugrožena i financijska stabilnost
Slavonske banke, čime je Hypo banka Klagenfurt zapravo ugrozila
financijski sustav Hrvatske, čak i ozbiljnije nego li je to bio slučaj
sa kolapsom Riječke banke.
Na takvu mogućnost je još 2005. godine jasno ukazivala i tajna
dokumentacija Slavonske banke, o financijskim manipulacijama Hypo
banke Klagenfurt preko Slavonske banke, koja je u tom trenutku bila
96,91 postotnom vlasništvu Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta. Osim
već navedenih nezakonitih više od 301 milijun eura inozemnog
zaduživanja, Slavonska banka je kod austrijske banke bila zadužena za
dodatnih 63 milijuna 278 tisuća 347,48 kuna inozemnih kredita koji su
bili zakonito prikazani u poslovnim knjigama i registrirani kod
Hrvatske narodne banke.
Devizni depoziti Hypo Alpe Adria Banke iz Klagenfurta tako
predstavljaju najznačajniji izvor financiranja Slavonske banke d.d.
Samo 2005. godine Slavonska banka sklopila je sa središnjicom u
Klagenfurtu dvadeset i jedan takav ugovor o depozitima, sa svojim
većinskim vlasnikom Hypo Alpe Adria International A.G. iz
Klagenfurta.
Za svaki takav depozit u evidencijama banke zaključena je zaključnica,
koja po svojoj prirodi za međubankarske depozite predstavlja isto što
i ugovor o kreditu. Zaključnica je istovremeno osnov za transfer
sredstava davatelja depozita primatelju depozita. Prema uobičajenoj
bankarskoj praksi zaključnica se ispostavlja jednaput isključivo kod
zaključenja depozita.
Suprotno uobičajenoj međubankarskoj praksi Slavonska banka d.d. za
svaki novi kamatni period zaključivala je novu zaključnicu, kojom se
napominjalo da se ispostavlja nova zaključnica, isključivo zbog
plaćanja kamate, ali da se depozit ne obustavlja.
Najveći dio pasive Slavonske banke d.d. sastoji se od oročenih
depozita banke vlasnika, Hypo banke Klagenfurt. Takvo poslovanje
predstavlja izravnu opasnost za likvidnost banke, kako deviznu tako i
kunsku, jer se za povrat depozita koriste sva raspoloživa likvidna
sredstva u banci. Ovako poslovanje i pokrivanje poslovanja banke
depozitima matične banke, uzrokuje neusklađenost aktive i pasive, što
se na kraju neizbježno odražava na poremećenoj likvidnosti banke.
Drugim riječima, Hypo banka u svakom trenutku može izazvati namjernu
financijsku krizu u hrvatskom financijskom sustavu i gubitke od gotovo
pola milijarde eura, ukoliko odluči povući svoje depozite pohranjene u
Slavonskoj banci, kojima manipulira u sklopu svojih operacija pranja
novca preko banaka kćeri u Hrvatskoj", navodi se u kaznenoj prijavi.
Profit Hypo banke na štetu Državnog proračuna
Osim navedenih nezakonitosti Slobodni sindikat u svojoj kaznenoj
prijavi, detaljno dokazuje i do sada nezabilježenu tehnologiju utaje
poreza, iz čega jasno proizlazi kako je Hypo Alpe Adria banka iz
Klagenfurta svoj progit preko Slavonske banke d.d. Osijek, ostvarivala
isključivo na štetu Državnog proračuna Republike Hrvatske, odnosno na
štetu hrvatskih poreznih obveznika, ugrožavajući time dodatno
funkcioniranje bankarskog i financijskog sustava u zemlji.
"Osim navedenog, ovakvim modelom pranja novca preko depozita Hypo
banke Klagenfurt u Slavonskoj banci, koji zapravo služe kao tajni
kreditni izvori Slavonske banke, osmišljen je lukavi model utaje
poreza, odnosno smanjivanja obveza plaćanja poreza po osnovi poreza na
dobit, jer se zbog fiktivnih obveza po depozitima, koje matična banka
naizmjeničko povlači i polaže kod Slavonske banke, lažno prikazuje i
sama dobit banke, što u biti predstavlja kazneno djelo utaje poreza.
Većina obveza banke odnosi se na obveze po depozitima primljenim od
većinskog vlasnika, točnije Hypo banke Klagenfurt. Tako je posljednjih
godina zaduženost Slavonske banke po depozitima kod većinskog vlasnika
u stalnom i drastičnom porastu. Povećanje duga po depozitima uzrokuje
i način povrata duga. Depozit za razliku od kredita nema otplatni
plan, nego se u cijelosti otplaćuje po isteku oročenja i na njega se
obračunava kamata za vrijeme trajanja oročenja na cijeli iznos
oročenja. Na ovaj način većinski vlasnik sebi osigurava veće prihode
od kamata, dok time Slavonska banka povećava porezno priznate rashode
za tako visoko plaćene kamate, čime smanjuje poreznu osnovicu, odnosno
dobit prije oporezivanja, pa tako izdvaja manji porez na dobit.
Prema tajnim podatcima Slavonske banke utaja poreza po ovoj osnovi
samo u 2005. godini iznosila je više od 374 milijuna kuna, 2004.
godine ta je utaja iznosila više od 399 milijuna kuna, a 2003. godine
preko 380 milijuna kuna. Tako, a o tome svjedoče tajni podatci
financijskih transakcija između Hypo i Slavonske banke, utajom poreza
Hypo banka Klagenfurt i Slavonska banka d.d. oštetile su Državni
proračun Republike Hrvatske za iznos veći od milijardu i 153 milijuna
kuna. Ukupna prijavljena dobit Slavonske banke za sve tri godine ovdje
opisane iznosila je jedva nešto više od 170 milijuna kuna, dok je samo
po osnovi kamata za depozite u istom razdoblju Hypo banci Klagenfurt
prebačeno više od 372 milijuna kuna, a oko 70 milijuna kuna uračunato
je u troškove kao fiktivni gubitci takvog poslovanja Slavonske banke.
U usporedbi s ovim iznosima, temeljni kapital Slavonske banke u tom je
vremenu iznosio 681 milijun 483 tisuće 400 kuna, pa je usporedbom
podataka lako zaključiti u kolikoj je mjeri Hypo banka Klagenfurt
profitirala nezakonitim operacijama preko Slavonske banke, ugrozivši
time likvidnost banke i stabilnost hrvatskog financijskog sustava",
opisuje Slobodni sindikat u kaznenoj prijavi Državnom odvjetništvu
nezakonito poslovanje Hypo banke Klagenfurt preko Slavonske banke.
Model pranja novca po Hypo banci
U dodatku kaznenoj prijavi nalazi se detaljna analiza modela pranja
novca kakvim se u Hrvatskoj služi Hypo Alpe Adria banka Klagenfurt
preko Slavonske banke, ali i preko svoje druge banke kćeri Hypo Alpe
Adria banke u Zagrebu.
"Nove informatičke tehnologije, fleksibilniji transferi novca,
liberalizacija međunarodnih financijskih transfera, veliki broj
financijskih stručnjaka, velika financijska sredstva kojima raspolaže
kriminalni milje, banke koje imaju sve ozbiljnije probleme za
održavanje dnevne financijske likvidnosti, koja im omogućava
financijske plasmane i profit, sve su to okolnosti koje pogoduju i
olakšavaju tehnologiju "pranja" novca, i unos "prljavog" novca u
legalne financijske tokove.
Međubankarske gotovinske transakcije
Pored uobičajenih bankarskih transakcija sa fizičkim osobama u
mjenjačnicama, štedno kreditnim zadrugama i bankama, gdje se sukladno
Zakonu o spriječavanju pranja novca izravno mogu prijaviti sumnjive
transakcije, treba ih tražiti i identificirati u području
međubankarskih bezgotovinskih transakcija. Ovakve transakcije nisu
objektivni indikatori, tj. materijalno obilježje za prijavljivanje
pranja novca, nego subjektivni indikatori.
Međubankarske transakcije kojima se transferiraju sredstva iz jedne
domaće banke u inozemnu banku ili obratno, transakcije kojima se obrće
veliki novac na računu tijekom jednog dana, transferi koji imaju
uvijek iste sudionike, trebaju biti subjektivni indikator za
pokretanje postupka istrage temeljem Zakona o spriječavanju pranja
novca.
Dnevne transkacije između banaka
U bankama se ti transferi izvršavaju uobičajenim platno - prometnim
instrumentima loro i nostro doznakama banka banci, a svrha transakcije
su ili depoziti ili krediti, bilo da se radi o odobrenju ili o povratu
sredstava. Sve dnevne transakcije su evidentirane na izvodima deviznih
tekućih računa domaćih banaka kod inozemnih banaka. Jedna domaća banka
ima izvoda toliko koliko ima otvoenih transakcijskih računa u
inozemstvu, odnosno sa koliko je banaka uspostavila kontokorentne
odnose. MT950 registrira sva odobrenja i sva zaduženja sa jednom
inozemnom bankom. Za svaki radni dan postoji po jedan izvod koji
počinje sa zatečenim saldom od prethodnog dana, i evidentira sve
promjene koje su se toga dana događale u toj banci. To je zapravo
dokument koji dokazuje da je transakcija stvarno izvršena. Ujedno MT
950 je kontrola jesu li svi priljevi i odljevi stvarno izvršeni, jer
se svaka stavka MT 950 zatvara sa SWIFT ovlaštenjem a terećenje ili
odobrenje računa. Promet izvoda pokazuje koliko je transakcija toga
dana izvršeno i kolika je vrijednost izvršenih transakcija.
Nova tehnologija pranja novca
Analizom izvoda računa kod inozemne banke treba posebno obratiti
pozornost na transakcije, velike po vrijednosti, transakcije koje su
pro i kontra u istom danu, kao i da su upućene uvijek od istog
pošiljatelja. Nakon toga treba tražiti dokumente temeljem kojih je
transakcija izvršena. To su dokumenti koji sadrže sva bitna obilježja
transakcije i iz kojih se može zaključti je li transakcija opravdana,
odnosno ima li prije svega ekonomsku i logičnu opravdanost. Ukoliko
transakcija pokaže suprotno (banka uzima dugoročni depozit ili kredit
za prijevremenu otplatu istog takvog kredita ili depozita; uzima
dugoročni depozit da bi isti dan odobrila nekoliko kratkoročnih
depozita; odobrava kredit i isti dan ga vraća kao udio u sindiciranom
kreditu; odobrava kredit nekoj nepoznatoj tvrtki ili povezanoj osobi
koja isti dan prijevremeno vraća ranije zaključeni kredit), nesumnjivo
su subjektivni indikatori koji ukazuju da se transakcije
identificiraju kao sumnjive. Obzirom da su svi ti pokazatelji samo
subjektivni indikatori, njihovo prijavljivanje nadležnim institucijama
za početak treba biti isključivo praćenje i istraživanje tijeka novca,
i utvrđivanje da li počinje prikrivanjem pravog izvora novca i da li
je pribavljen na nezakonit način u zemlji ili inozemstvu, i ima li
izvore u kriminalnom miljeu. Dakle, u ovom se slučaju radi o
poduzimanju mjera tamo gdje je novac već "opran".
Radi se o relativno novoj tehnologiji pranja novca i novoj vrsti
financijskog kriminala, koji se zbog specifičnih metoda teško
identificira i otkriva kao "pranje" novca. Ovaj je kriminalni model
financijske tehnologije pranja prljavog novca osmišljen upravo u
bankama u Hrvatskoj, zbog čega je naša zemlja postala svojevrsna
bankarska kriminalna oaza, jer državne institucije toleriraju ovakvu
tehnologiju pranja novca iz kriminalnih izvora.
Sam oblik opisanih transakcija ne odstupa od uobičajenih
međubankarskih transakcija. To su krediti ili depoziti banka banci, no
suština transakcije nema logični slijed, a najmanje ekonomsku
opravdanost i cilj. Utvrđivanje suštine transakcije počinje analizom
izvoda inozemne banke odobrenja i zaduženja, a zatim analizom svakog
instrumenta plaćanja. Posebnu pozornost treba obratiti na platne
naloge kojima se izvršava transfer sredstava po kreditno garantnim
poslovima sa inozemstvom, ili transfer međubankarskih depozita.
Tehnologija pranja novca u hrvatskim bankama
Prema statistikama u Hrvatskoj je 92% bankarskog sektora u vlasništvu
inozemnih banaka, pa je često kreditiranje između banke matice u
inozemstvu i banaka u njezinom vlasništvu. Procedura realizacije
takvih kredita je sljedeća.
Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama u
vlasništvu u Hrvatskoj. Povezanim poduzećima u Hvatskoj također
odobrava kredite na devizne račune banaka u svojem vlasništvu. Broj
kredita i depozita je veliki i kontinuirano se krediti i depoziti
vrćaju novim zaduženjem. Model financiranja banke kćeri je stalno
vraćanje kredita depozitom, ili depozita kreditom. U opisu svrhe
uplate svih povrata stoji prijevremena otplata kredita banke kćeri
banci matici. Svrha povlačenja novih kredita ili depozita je povoljna
ročnost kredita koja je po stvarnom stanju samo tri mjeseca duža od
prijevremeno otplaćenog kredita. Izvod tekućeg deviznog računa
evidentira sljedeće transakcije. Banka matica odobrava kredit banci
kćeri u iznosu od 10 milijuna eura. Banka kćer istovremeno vraća
depozit banci matici u iznosu od 10 milijuna eura. Transakcije
odobrenja i transakcije zaduženja na izvodu računa su gotovo uvijek u
ravnoteži i kreću se od 5 milijuna do 60 milijuna eura u jednom danu.
Dokumenti temeljem kojih su knjiženi izvodi su dugoročni krediti
kojima se prijevremeno vraća dugoročni depozit čiji povrat ističe samo
tri mjeseca prije nego novoodobreni kredit. Promet odobrenih i
vraćenih kredita i depozita u promatranom periodu od dvije godine
iznosio je 600 milijuna eura. Cijena kredita identična je cijeni
depozita, što potvrđuje da transakcije nemaju ekonomski opravdan i
logičan cilj.
Sindicirani krediti
U početnoj fazi financiranja banka matica je odobravala kredite banci
kćeri za zajedničko sudjelovanje u sindiciranim kreditima. Nositelj
sindiciranog kredita bila je banka matica a jedini sudionik u
sindiciranom kreditu bila je banka kćer. Konstrukcija ovog
financiranja je sljedeća. Banka matica odobrava financijski kredit
banci kćeri za sudjelovanje u sindiciranom kreditu. Banka kćer i banka
matica zaključuju ugovor o udjelu u sindiciranom kreditu kojim
primljena sredstva banka kćer vraća banci matici. U završnoj fazi
banka matica u svoje ime zaključuje ugovor o kreditu u kojem je ona
jedini kreditor. Nakon dugotrajnih rasprava o ispravnosti takvih
indiciranih kredita svi krediti odobreni za učešće u sindiciranom
kreditu su prijevremeno otplaćeni banci matici.
Rizično upravljanje likvidnošću banke
Opisane transakcije nemaju neki ekonomski smisao, a analza učinka
takvih transakcija u knjigama banke pokazuje kolikom se riziku izlaže
banka. Povezivanjem primljenih kredita i depozita, sa prijevremeno
otplaćenim kreditima i depozitima, ukazuje da banka kćer neispravno
evidentira izvore financijskih plasmana u svojim knjigama, i na
izlaganje velikom riziku u planiranju likvidnosti. U nastojanju da
neprestano prikriva pravu ročnost izvora, može izgubiti kontrolu nad
upravljanjem svojom likvidnošću, i ugroziti usklađenost svojih obveza
i imovine. Upravo ta visina rzika kojem se banka izlaže, ukazuje na
sumnju da je kapital sumnjivog porijekla, i da treba preispitati
novčane tokove do samog izvora novca obzirom na količinu novca koji
ulazi i izlazi kroz račun, te tako može narušiti stabilnost,
integritet i ugled financijskog sustava i ugroziti jedinstveno
financijsko tržšte.
Drugi model pranja novca - depozitima
Model financiranja inozemne banke matice i druge hrvatske banke u
njezinom vlasništvu je samo financiranje depozitima koji su dugoročni
od minimalno pet godina do maksimalno jedanaest godina. Transakcije na
izvodu deviznog tekućeg računa domaće banke su sljedeće.
Banka matica odobrava dugoročni depozit banci kćeri u iznosu od 20
milijuna eura. Domća banka isti dan odobrava kratkoročne aktivne
depozite banci matici na njen račun kod banke koja je i doznačila
depozit, i depozit banci sa čijeg su računa sredstva transferirana.
Ovim modelom se kontinuirano izmjenjuju pasivni i aktivni depoziti
umjesto kredita i depozita. Uz to da nema ekonomske opravdanosti
ovakvih transakcija, treba se osvrnuti i na funkcioniranje
međubankarskih depozita u bankarskoj praksi. Međubankarski depoziti
između inozemne i domaće banke zaključuju se od prekonoćnih do najviše
na godinu dana, i to je maksimalna ročnost u bankarskoj praksi. Iznos
zaključenog depozita ovisan je također o platno prometnim
transakcijama između banaka sumnjiva transkacija je ako u
"zaključnici" za depozit stoji da je depozit ugovoren na rok duži od
godinu dana. Znači, rok povrata depozita od deset do dvanaest godina
je termin koji je međunarodnoj bankarskoj praksi nepoznat. Broj
zključenih pasivnih depozita je također veliki, a pojedinačni iznosi
depozita se kreću od 5 milijuna pa do 30 milijuna eura ili isti iznosi
u švicarskim francima. Zbroj pojedinačnih depozita odobrenih od banke
matice domaćoj banci je nešto manji od pola milijarde eura.
Sumnjive transakcije ukazuju na kriminalni tijek novca
Nameće se potreba da se opisane transakcije kojima se obrće ogroman
kapita između banke matice i banaka u njenom vlasništvu,
identificiraju kao sumnjive i a se istraži tijek novca od početka do
kraja. Obzirom da se takve banke ne pridržavaju tijekom kreditiranja
niti jednog kriterija koji kontrolira upravljanje rizicima, to ukazuje
na činjenicu da se samo kapital sumnjivog projekla može ulagati bez
određenih pravila, jer takav kapital nema za cilj ostvarenje dobiti
nego uvlačenje prljavog novca u legalne financijske tokove.
Ovakav model pranja novca postao je uobičajen u bankama na Balkanu, a
posebno je razvijen u bankarskom sustavu Hrvatske gdje ga Hrvatska
narodna banka zapravo prešutno odobrava i pokriva svojim pravilima i
načinom na koji usrojava funkcioniranje bankarskog sustava. Drugim
riječim radi se o projektiranom kriminalnom sustavu koji je postao
europska praonica prljavog novca - odnosno prostor za legalizaciju
kriminalnog novca europskog kriminalnog podzemlja".
Bajićeva istraga u Slavonskoj banci
Prema najavama Državnog odvjetništva, u Slavonskoj banci d.d. Osijek
pokrenuta je opsežna istraga, barem što se tiče postupka prodaje
Slavonske banke Hypo banci Klagenfurt.
Tajni dokumenti Slavonske banke, svakako, ukazuju na činjenicu da je
iznos za koji je Hypo banka nezakonitim poslovanjem oštetila Republiku
Hrvatsku, znatno veći od iznosa kojeg ta ista banka potražuje od
Hrvatske na međunarodnom arbitražnom sudu.
Osim toga, nezakonitosti koje opisuje navedena kaznena prijava
predstavljaju dovoljan razlog i stvarnu zakonsku osnovu za zatvaranje
svih banaka u Hrvatskoj povezanih sa Hypo Alpe Adria bankom u
Klagenfurtu, te kazneno procesuiranje njihovih članova uprava i
odgovornih osoba.
U svakom slučaju, na potezu je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Pred njim stoje dva izbora; odbaciti ovu kaznenu prijavu, što će
obzirom na dokaze biti izuzetno teško ili procesuirati ovaj
organizirani bankarski kriminal.
Taj je proces, međutim, nemoguće otvoriti bez otvaranja pitanja
kaznene odgovornosti hrvatskog političkog vrha, koji već godinama
skriva ove dokaze o kriminalu kako u Hypo banci, tako i u Slavonskoj
banci. Lanac odgovornosti doseže do samog premijera Sanadera, koji će,
vjerojatno i ovaj put, poduzeti sve kako bi zaštitio svoje austrijske
partnere.
Osim toga, upravo u Hypo banci, Sanadera "od milja" nazivaju
"prijateljem kuće". Pa će hrvatski premijer vrlo vjerojatno i ovoga
puta zaštititi svoje prijatelje od kaznenog progona i drugih oblika
zakonske odgovornosti za nezakonito poslovanje u Hrvatskoj.
Kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba Slavonske i Hypo Alpe Adria
banke Klagenfurt možete pročitati ovdje:
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=796&Itemid=1
Povezano:
Hypo banka preko Slavonske banke povećala vanjski dug Hrvatske za više
od 301 milijun eura
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=775&Itemid=1
Domagoj Margetić
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages