Fwd: Clanak Stjepana Malovica u listu "Vijenac" (Matica Hrvatska)
Mario Profaca
*********** Original message ***********
On 5.3.2007 at 15:04 Stanko Popovic <spop...@phy.hr> wrote:
----- Original Message -----
From: "Stanko Popovic" <spop...@phy.hr>
To: Mario Profaca
Cc: "Pecaric" <pec...@element.hr>
Sent: Monday, March 05, 2007 1:50 PM
Subject: Članak u listu Vijenac (Matica Hrvatska)
Poštovani,
U listu Vijenac ( novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i
znanost ), broj 339, od 01. ožujka 2007., objavljen je članak "Novinari:
samozvanci ili...?" potpisan od Stjepana Malovića.
Tema članka je suđenje Domagoju Margetiću u Haagu. Navodi se da je
"suđenje... završilo bez većih reakcija, gotovo tiho, i kazna od tri
mjeseca zatvora i deset tisuća eura nije izazvala medijski odjek kakav
se mogao očekivati nakon Margetićevih burnih reakcija prije suđenja".
Dalje autor navodi: "Kazna je zaslužena i ne bi bilo potrebe za nekim
komentarima, da nije objavljena sintagma 'novinar Margetić'. Negdje je
pisalo 'slobodni novinar', a Večernji list otišao je najdalje pa je u
nadnaslovu vijesti konstatirao 'Prvi novinar kojega je Haaški sud, osim
novčano, osudio i na kaznu zatvora".
Žalosno je da navedeni autor u glasilu Matice hrvatske tvrdi da je kazna
zaslužena. Naime, poznato je da je Margetić objavio popis tzv. zaštićenih
svjedoka u razdoblju, kada je sam Haaški sud imena tih svjedoka otkrio
javnosti.
Autor navedenog uradka u Vijencu pokušava dokazati da D. Margetić nije
novinar, i u tom svojemu nastojanju upada u niz proturječnosti sa samim
sobom. Navodi: " Svaki se novinar morao zgroziti time što se Margetića
uvrštava u tu ozbiljnu, odgovornu i značajnu profesiju". Prema navedenom
autoru Margetić "ne može biti novinar... jer nije poštovao temeljna načela
novinarske profesije: istinito, točno, pošteno, uravnoteženo i nepristrano
izvještavanje". Prvo, navedeni autor ne daje niti jedan dokaz da D.
Margetić "nije poštovao temeljna načela novinarske profesije: istinito,
točno, pošteno, uravnoteženo i nepristrano izvještavanje". Drugo, je li se
navedeni autor osvrnuo na ijednog drugog novinara, iz bilo kojeg glasila,
koji "nije poštovao temeljna načela novinarske profesije"? Sam, naime
prizna da takvih novinara ima, jer dalje navodi: "Novinari su pripadnici
ozbiljne profesije koja je izložena sudu javnosti i koji, ako ne poštuju
profesionalne standarde i etiku novinarstva, trpe kritike, ali i posljedice".
Na prste jedne ruke mogu se nabrojati novinari, koji su zbog svojih laži
u glasilima snosili posljedice. Nije mi poznato je li se navedeni autor
osvrtao i na takve novinare.
Svoj problematični uradak navedeni autor završava ovako: "Novinari koji su
Margetića prozvali novinarom pokazali su kako malo poznaju svoju profesiju
i ne poštuju profesionalnu etiku. I, nije Margetić bitan, nego pitanje da li
su novinari oni koji misle da je on novinar".
Pametnom dovojlno!
Stanko Popović
Ulica Tina Ujevića 18, Zagreb
*********** End of original message ***********
NAPOMENA:
Za Domagoja Margetica se doista moze reci da je
"korak dalje od profesionalizma" jer nije studirao novinarstvo
na balkanskim novinarskim akademijama kao sto su
"Balkans Media Academy" u Sofiji ili International Center
for Educating Journalists - ICEJ, Zagreb/Opatija
http://icej.hnd.hr/ ciji je direktor Stjepan Malovic.
Mario Profaca
http://mprofaca.cro.net/profaca.html
_________
Prof. dr. sci. Stjepan Malović, direktor ICEJ-a,
http://www.icej.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemid=32
je doktor informatičkih znanosti, smjer komunikologija i izvanredni profesor Sveučilišta u Dubrovniku. Dugogodišnji je novinar koji se danas posvećuje znanstvenoj analizi medija i edukaciji novinara. Do sada je bio autor, koautor i urednik 14 knjiga na temu medija i novinarstva.
Kontakt:
GSM: 098 323 213
Tel: 00 385 (0)1 2468 328
Fax: 00 385 (0)1 4826 941
E-pošta: stjepan...@icej.hr
* * * * *
* Obrazovanje novinara u jugoistočnoj Evropi: Korak bliže profesionalizmu
Media Online Selections, Broj 2, april 2002. godine
http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/edukacija.pdf
Međunarodni centar za obrazovanje novinara (ICEJ) je osnovan 1998. kao zajednički projekt Gradskog poglavarstva Opatija, Sorosovog Instituta otvoreno društvo Hrvatska i HND-a. Do danas je održano više od 80 različitih skupova na kojima je sudjelovalo oko 1000 novinara iz zemlje i inozemstva. ICEJ je kvalitetom svojih tečajeva i seminara postao privlačan za brojne međunarodne institucije kao što su Thomson Foundation, Visoka škola novinarstva iz Lillea, BBC Training trust, European Journalism Center, Vijeće Europe, EBU i druge
[...]
ICEJ je jedan od osnivača SEEPNM, mreže od 19 medijskih trening centara iz 10 zemalja regije, koja djeluje uz podršku Danske Vlade, Regionalnog ureda Instituta otvoreno društvo, Vlade Švicarske i ostalih medijskih donatora. SEENPM je organizirao seriju od 40 različitih tečajeva u razdoblju od dvije godine na kojima su sudjelovali novinari iz cijele regije.
* * * * *
* Media Discourse: South Eastern Europe
The Significance of the Media in Conflict Situations and their Contribution in Overcoming Crises
June 19 22, 2000 / Budapest
http://cms.ifa.de/en/tagungen/dialogforen/tagungen-2000/mediendiskurs-suedosteuropa/protokoll/
"Stjepan Malovic from the University of Zagreb pointed out how natural the integration of journalist training is in Southeastern Europe because of "shared roots " such as the experiences with the one-party system. There have always been bold journalists who do not allow themselves to be intimidated, but the "mainstream was controlled", said Malovic. For this reason professional standards for journalist training must be created. To this end, 17 training centres from the region have formed a network. According to Malovic, at the moment in Croatia the prospects of new beginnings for journalist training after the democratic elections in January do not look bad at all. According to Milev, in view of the intended integration of education and training for journalists, an analysis of the status of journalist training in the individual countries which is currently being carried out by the "Balkans Media Academy" could prove useful. Jens Reuter, director of the Southeastern European Centre in Thessaloniki, also suggested holding popular journalistic seminars in his institute."
* * * * *
* Quo Vadis Croatian Media?
By Jerry Blaskovich, M.D.
The New Generation- Hrvatski Vjesnik English supplement
Friday, 22nd December, 2000
& Croatian American Times over three issues that started December 5, 2000
http://www.jblaskovich.com/OP-EDPieces-Published.htm
* * * * *
* UN war crimes tribunal indicted five Croatian journalists for contempt of court
http://mprofaca.cro.net/haag_novinari.html
* * * * *
* YouTUBE Video:
Carla Del Ponte vs. Domagoj Margetic
http://www.youtube.com/view_play_list?p=9BD1EDDAE86C1E8E
ICTY Judgement: IT-95-14R.77.6
* * * * *
* So called independent journalists
By Mario Profaca, Mario's Cyberspace Station
The Global Intelligence News Portal
http://mprofaca.cro.net/ciapress.html
Darko Belovic
je to taj. Da li je kome poznato gdje je diplomirao,..doktorirao, temu
doktorata (informaticke znanosti) i gdje se to moze procitati? O novinarstvu
i etici je pisao knjige i radove ali ja bih bas zelio malo citati njegove
radove o informatici.
Da li je 1967. godine upisao Novinarsku školu Vjesnika, a u Večernjem listu
djelovao od 1968. do 1991. godine, gdje je "dogurao" do urednika?
Darko
Mario Profaca
ali to je za ovu temu najmanje važno.
Biografija dra Stjepana Malovića što je dosupna online navodi samo
njegove novije kvalifikacije i znanstvene radove:
"Stjepan Malović je doktor informacijskih znanosti, smjer
komunikologija. Profesor na Sveučilištu u Dubrovniku. Direktor je
Međunarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ).
Dugogodišnji je novinar koji se danas posvećuje znanstvenoj analizi
medija i edukaciji novinara. Do sada je bio autor, koautor i urednik
11 knjiga na temu medija, a objavio je i dvadesetak znanstvenih i
stručnih radova o medijima.
http://www.mzos.hr/svibor/5/11/042/rad_h.htm
Aktivno je sudjelovao na više od 30 domaćih i pedesetak međunarodnih
medijskih skupova, seminara, okruglih stolova ili radionica.
Malović je gostujući profesor Univerziteta u Beču, gdje predaje
predmet "Media in transition in post-socialist countries", Sveučilišta
u Dubrovniku, gdje predaje 3 predmeta na studiju "Mediji i kultura
društva", Univerziteta u Podgorici, gdje predaje Uvod u novinarstvo,
te predavač na Višoj školi novinarstva Media Plan u Sarajevu.
Koordinator je Tempus projekta JETIC. Bio je prodekan Fakulteta
političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 2000-2002."
Izvor: Studia intermedia - Medijsko učilište, Zagreb
http://www.studiaintermedia.hr/predavaci.htm
Prema mnogo detaljnijoj Malovićevoj biografiji objavljenoj u
"Vjesnikovu leksikonu 1940-1990." Stjepan Malović rođen je 7. lisopada
1946. u Osijeku, diplomirao je novinarstvo na Fakultetu političkih
nauka Sveučilišta u Zagrebu (1988.) . Apsolvent jugoslavenske i
komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Vjesnikovu novinarsku školu (v. Munkova novinarska škola) pohađao je
1967. a 1968/69 surađivao u "Studentskom listu" u Zagrebu.
U "Večernjem listu" honorarno surađuje od 1968. a od 20. veljače 1970.
stalno je zaposlen. Bio je suradnik gradske rubrike, reporter, urednik
gradske, "N" izdanja, deska, unutrašnjopolitičke rubrike i revijalnog
izdanja, te zamjenik glavnog i odgovornog urednika "Večernjeg lista".
Bio je glavni urednik službenog glasila Univerzijade "Zagreb 87". Od
srednjoškolskih dana član je astronomske sekcije Zagrebačke
zvjezdarnice i koautor knjige "Drama u svemiru" (1964.), urednik
Monografije SUP-a Zagreb u povodu 30. godišnjice Sekretarijata
unutrašnjih poslova Zagreb 1975 godine.
Bio je sekretar Osnovne organizacije Saveza komunista "Večernjeg
lista", član Sekretarijata i Konferencije SAK (Stalne akcione
konferencije Saveza komunista) poduzeća "Vjesnik" u više mandata, prvi
predsjednik Radničkog savjeta SOUR (Složene organizacije udruženog
rada) "Vjesnik", predsjednik Zbora radnih ljudi, predsjednik Ogranka
Društva novinara Hrvatske u "Večernjem listu", predsjednik izdavačkog
savjeta "Delegatskog lista" Skupštine Grada Zagreba i dr.
Odlikovan je Medaljom zasluga za narod. Dobitnik je godišnje nagrade
Društva novinara Hrvatske (1988).
Izvor: "Vjesnikov leksikon 1940-1990", str. 267.
Izdavač NIŠRO "Vjesnik", 1990. Glavni urednik Mirko Peršen.
Mario Profaca
http://mprofaca.cro.net/profaca.html
Mario Profaca
Fakultet političkih nauka u Podgorici, Crna Gora,
http://www.fpn.cg.ac.yu/osoblje/smalovic.php
na svojoj web stranici doista navodi da je Stjepan Malović
rođen u Beogradu, Srbija, pa mi je sada jasnije Vaše
pitanje.
Inače, ako nekoga baš posebno zanima lik i djelo prof. dr.
Stjepana Malovića koji izvoljeva tvrditi da Margetić zapravo
i nije novinar, ovdje će naći više online tekstova o njemu:
http://tinyurl.com/3243l7
Zanimljivo je da je i predsjednica međunarodne novinarske udruge
"Reporteri bez granica" (Reporters sans frontieres) gospođa
Pascal Bonnamour, u razgovoru s Domagojem Margetićem u
sjedištu te novinarske udruge u Parizu (2005.) kazala da se osobno
zanimala za hrvatske novinare optužene pred Haškim tribunalom, ali
da su je "iz Zagreba službeno obavijestili da to nisu novinari, nego -
nacionalisti i tuđmanisti" (?!).
Mario Profaca
http://mprofaca.cro.net/profaca.html
Kad je posrijedi Domagoj Margetić valja pročitati i ove tekstove:
Dnevnik Tribunala
Osuda Margetića podstakla raspravu o medijskoj etici
Piše: Merdijana Sadović, IWPR (TU br. 488, 9. februar 2007.)
http://iwpr.net/?apc_state=henptri&l=sr&s=f&o=329301
English:
http://iwpr.net/?apc_state=hsrftri329301&l=en&s=f&o=333455
Novinari širom Balkana raspravljaju o profesionalnim pitanjima koja su pokrenuta slučajem nepoštovanja suda koji je procesuiran pred Tribunalom.
Slučaj hrvatskog novinara koji je proglašen krivim za nepoštovanje suda podstakao je raspravu na Balkanu o tome koliko daleko novinari smeju ići pri objavljivanju informacija i da li pritvaranje onih koji su tu granicu prešli predstavlja napad na slobodu štampe.
Sudije Tribunala su slobodnog novinara Domagoja Margetića prošle sedmice proglasile krivim za objavljivanje spiskova zaštićenih svedoka. Osuđen je na tri meseca zatvora i novčanu kaznu od 10,000 eura.
Pred Tribunalom je do sada procesuirano 19 slučajeva nepoštovanja suda, pri čemu se sudilo svedocima, zastupnicima odbrane i novinarima.
Međutim, Margetić je prvi novinar koji je osuđen zbog kršenja pravila suda kojima je regulisana zaštita svedoka i poverljivih informacija.
Margetić je osuđen zbog toga što je prošlog leta na vlastitom veb-sajtu objavio spisak sa imenima 48 zaštićenih svedoka sa suđenja generalu bosanskih Hrvata Tihomiru Blaškiću.
U presudi donetoj 7. februara, sudsko veće je to opisalo kao „nečuvenu" uvredu suda. Ono je reklo da Margetić „ne samo da je namerno prekršio odredbe o zaštitnim merama i ometao svedoke, nego je to učinio nimalo se ne obazirući na [njihovu] bezbednost".
Prilikom utvrđivanja kazne, sudsko veće je, prema vlastitoj tvrdnji, u obzir uzelo lične i psihološke posledice koje je objavljivanje spiska imalo po živote najmanje trojice zaštićenih svedoka.
Sudije su odbacile navode odbrane po kojima je Margetić nevin zbog toga što je samo objavio imena koja je, „greškom i ozbiljnim propustom", prethodno već otkrio neko iz kancelarije tužioca. Odbrana je tvrdila kako, u vreme kada ga je Margetić objavio, pomenuti spisak više nije predstavljao poverljivi dokument.
Sudsko veće je pak istaklo kako je „spisak svedoka od samog početka bio poverljivi dokument, te da nikada nije izgubio taj status". Sudije su dodale i da je okrivljeni bio potpuno svestan toga, jer je u članku kojim je na svom sajtu propratio dokument „naglasio da objavljuje poverljive podatke".
Margetić je na taj način, po njihovim rečima, zaštićene svedoke izložio pretnjama, zastrašivanju i mogućem nasilju, ometao ih i odvratio od dalje saradnje s Tribunalom.
Obrazlažući svoju odluku, sudije su konstatovale: „Novinari su slobodni da izveštavaju i komentarišu sve postupke koji se vode pred Tribunalom, uključujući iskaze svedoka. Međutim, u obavezi su da poštuju naredbe Tribunala i mere zaštite koje su svedocima zagarantovane."
I dok neki posmatrači sa Balkana veruju da je kazna izrečena Margetiću isuviše oštra, ostali su saglasni da je njome možda poslata važna poruka lokalnim novinarima koji suđenja za ratne zločine prate u Tribunalu i pred nacionalnim sudovima, te da je time čak možda sprečeno da se ubuduće otkrivaju poverljiva dokumenta i podaci.
Margetićev slučaj je otvorio i pitanja poput slobode štampe i odgovornosti novinara u tranzicionim zemljama da se pridržavaju etičkih načela svoje profesije, pogotovo kada je reč o posebno osetljivim pitanjima, kao što su poverljivi podaci koji se tiču suđenja za ratne zločine.
Kako IWPR doznaje, dilema između profesionalne etike i mogućnosti da se objavi ekskluzivna informacija – nije uvek laka.
Urednik sarajevskog nedeljnika Dani, Senad Pećanin, tvrdi da nikada ne bi otkrio imena zaštićenih svedoka sa nekog od suđenja za ratne zločine – čak i kada bi došao u posed takvih podataka – jer bi ga brinulo kako bi se to moglo odraziti na njihove živote.
„Vrlo je verovatno da bi se otkrivanjem imena zaštićeni svedoci doista doveli u opasnost. I ne samo oni, nego i njihove porodice", rekao je on.
On je, međutim, dodao i to da bi – ukoliko bi saznao da je zaštićeni svedok šef države, premijer ili neki drugi zvaničnik visokog ranga – zaista bio u iskušenju da objavi tu informaciju. Rekao je i da „za razliku od običnih građana, tim ljudima na raspolaganju stoji celi mehanizam zaštite koji im država obezbeđuje tokom, pa i nakon trajanja njihovog mandata".
No, Pećanin priznaje kako bi čak i u tom slučaju bio zabrinut zbog poruke koja bi tim činom bila poslata ostalim zaštićenim svedocima.
„Oni bi mogli reći: ako sud nije u stanju da zaštiti identitet jednog šefa države, kako će onda zaštititi mene", nastavlja Pećanin. „Na užas novinara u meni, jasno mi je da bi to verovatno predstavljalo glavni razlog zbog kojeg bih se uzdržao od otkrivanja takve informacije."
Sličnog je mišljenja i izveštač sarajevskog lista Dnevni Avaz, Sead Numanović. On kaže da nikada ne bi objavio imena običnih ljudi koji se na suđenjima za ratne zločine ili bilo kojim drugim suđenjima pojavljuju kao zaštićeni svedoci, ali da bi to verovatno učinio ukoliko bi svedoci bili visoki zvaničnici.
A kada je reč o situaciji u Bosni, Numanović kaže kako su profesionalni standardi u načelu visoki, premda stvari uvek mogu biti i bolje: „Rekao bih da u lokalnim medijima ima više autocenzure nego kršenja profesionalne etike."
Kao pozitivan primer, on navodi činjenicu da su bosanski novinari veoma uzdržani pri izveštavanju sa suđenja za ratne zločine, te da je u lokalne medije do sada „procurilo" veoma malo, ili čak nimalo poverljivih informacija, uključujući dokumenta i imena zaštićenih svedoka.
Iako većina novinara tvrdi kako odgovoran pristup osetljivim informacijama proističe iz njihovih sopstvenih visokih profesionalnih standarda, neki tvrde da su od pomoći i stroga pravila koja to pitanje regulišu.
Portparol bosanskog državnog tužioca, Boris Grubešić, ukazuje na činjenicu da oni koji otkriju informaciju koju je bosanski sud označio kao poverljivu mogu biti optuženi za nepoštovanje suda i kažnjeni novčanom kaznom, ili čak osuđeni na jednu do tri godine zatvora.
„Uopšteno govoreći, sve strane u sudskim postupcima koji su vođeni pred Vijećem za ratne zločine do sada su poštovali obavezu čuvanja tajnosti identiteta svedoka koji svedoče uz mere zaštite", kaže Grubešić.
U Srbiji, međutim, počev od prošle godine, novinari ne mogu biti kažnjeni zatvorom zbog otkrivanja poverljivih informacija. Viši predavač na pravnom fakultetu Univeziteta Union u Beogradu, Saša Gajin, kaže da je to dobro, jer se on sam oduvek protivio penalizaciji novinara. No, on skreće pažnju na jedan drugi problem.
„Medijima je teško znati šta je poverljiva informacija, kad Srbija trenutno nema zakon koji bi to jasno definisao", rekao je on.
Dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Beograda i bivši predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nebojša Bugarinović, saglasan je sa Gajinom oko toga da pritvaranje predstavnika medija koji prekorače granicu verovatno nije najbolje rešenje.
„Bio bih cinik ako bih rekao da je zatvorska kazna u slučaju Margetić prikladna, jer sam se oduvek protivio tako drastičnim merama. Bilo koja kazna je dobra, sve dok se ne radi o zatvoru", rekao je on.
Osvrćući se na slučaj Margetić, Bugarinović kaže da – prema onom što on zna o tome – Margetićev postupak nije bio „ni etički, ni profesionalan".
No, Bugarinović se ne slaže sa tvrdnjama pojedinih posmatrača da presude koje je Tribunal izrekao hrvatskom novinaru predstavljaju napad na slobodu štampe.
„Mnogi na Balkanu slobodu štampe doživljavaju kao pokriće za neodgovornost", rekao je on. „Ali ta sloboda takođe znači i odgovornost prema činjenicama, kao i prema zaštićenim kategorijama ljudi, kakvi su i zaštićeni svedoci."
Neki balkanski analitičari kažu kako norme medijske etike treba da uspostave sami novinari, pošto pogrešno usmereni zahtevi za direktivama i zakonskim ograničenjima mogu samo da ohrabre političko uplitanje.
Bugarinović se slaže sa tim i dodaje kako kompetitivna priroda današnjih medija, sa naglaskom na uvek svežim vestima i senzacionalističkom pristupu, predstavlja dodatni pritisak na novinare da proizvode članke koji se najbolje prodaju, što pak često podrazumeva zapostavljanje profesionalne etike. Otuda ni otkrivanje privatnih i poverljivih informacija nije retka pojava.
To, pak, za posledicu ima i pokretanje velikog broja sudskih parnica protiv novinara.
Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva, Hrvatska je jedna od evropskih zemalja u tranziciji sa najvećim brojem sudskih postupaka u koje su uključeni mediji. U periodu od 1990. do 1999. pokrenuto je zapanjujućih 1,000 slučajeva, da bi ih narednih godina bilo registrovano još barem 500.
U svom nedavnom govoru održanom na tradicionalnom godišnjem prijemu priređenom za predstavnike medija, hrvatski predsednik Stjepan Mesić je rekao kako je sloboda štampe jedan od temelja svakog demokratskog društva, ali i upozorio na to da nije svaka istina u službi javnog interesa. Na izveštačima i urednicima je da povuku granicu između profesionalnog novinarstva i senzacionalizma, rekao je Mesić.
Neki tvrde kako u Margetićevom slučaju ta granica nije sasvim jasna.
Kada je Margetić iznio razloge zbog kojih je na svom veb-sajtu objavio spisak zaštićenih svedoka sa suđenja Blaškiću, nisu bili retki oni koje je to začudilo.
U svojoj zvaničnoj izjavi od 12. septembra 2006., on je rekao: „Razlog zbog kojeg sam objavio spisak svedoka delimično je bio taj što sam želeo da svima otkrijem kako su neki svedoci zapravo mudžahedini, koji su u svetu poznatiji kao 'teroristi'. U svetlu obeležavanja petogodišnjice 11. septembra, važno je da javnost shvati sa kime je Tribunal sarađivao pri krivičnom gonjenju hrvatskog generala Tihomira Blaškića.
Margetić je insistirao i na tome da sud „teroriše nevinog hrvatskog novinara", kao i na tome da je jedini razlog zbog kojeg je optužen – njegova stalna i otvorena kritika Tribunala.
„Osim toga, spisak svedoka objavio sam i zbog svoje čvrste i duboke vere u slobodu štampe i nezavisnost medija", rekao je on u svojoj izjavi.
Britanski novinar Brajan Galager (Brian Gallagher), koji je pomno pratio Margetićev slučaj i smatra da je hrvatski novinar pogrešno optužen, kaže kako presuda koja mu je izrečena „uspostavlja opasan presedan", koji bi "nezgodne novinare lako mogao dovesti u zamku".
Međutim, profesor Stjepan Malović sa Fakulteta političkih nauka Zagrebačkog Univerziteta, ne nalazi nijedno opravdanje za ono što je Margetić učinio.
„Pravi novinar nikada ne bi objavio spisak imena zaštićenih svedoka i time ih doveo u opasnost", rekao je on.
Malović dodaje da su svedoci koji danas svedoče na suđenjima za ratne zločine – a pogotovo oni koji su svedočili neposredno nakon rata – veoma hrabri i da „Margetić predstavlja stvarnu pretnju za te ljude".
„Svejedno do koje informacije sam došao i na koji način – ukoliko znam da je poverljiva, za mene je sa profesionalne i etičke tačke gledišta potpuno neprihvatljivo da je objavim", rekao je Malović.
„Ja se apsolutno zalažem za slobodu štampe, ali to ne znači da tu slobodu mogu da koristim neodgovorno i objavljujem sve što želim, samo zato jer imam tu mogućnost."
Merdijana Sadović je voditeljica programa za Haški tribunal IWPR-a.
* * * * *
Relief at Hague court decision not to prosecute three Croatian journalists
http://www.rsf.org/article.php3?id_article=18047
Reporters sans frontieres, 16 June 2006
Reporters Without Borders voiced relief today at yesterday's decision by Carla del Ponte, the chief prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY), not to prosecute three extreme-right-wing Croatian journalists accused of being in contempt of court for revealing the identity of a protected witness, current Croatian President Stipe Mesic.
Marijan Krizic, the managing editor of the far-right weekly Hrvatsko Slovo, Stjepan Seselj, its editor, and Domagoj Margetic, one of its former journalists, had faced sentences of up to seven years in prison and fines of 100,000 euros. In all, five Croatian journalists have been accused by the ICTY of knowingly obstructing its working by revealing confidential information.
"We considered these prosecutions to be improper, and the potential penalties out of all proportion to the alleged offence," Reporters Without Borders said. "Other news media had reported that President Mesic was a witness. His safety was no longer threatened when these journalists did it. The ICTY itself recognised this when it lifted the secrecy surrounding his testimony."
The press freedom organisation added: "Their conviction could have set a dangerous precedent for all members of the press involved in this kind of case. We hope that the other Croatian journalist still facing contempt of court charges, Josip Jovic, will not be prosecuted either."
Krizic, Seselj and Margetic were accused of publishing the secret testimony which Mesic gave when he appeared in 1997 at the trial of Bosnian Croat general, Tihomir Blaskic. They published it in December 2004, at a time when it had already been published by the Veritas website (www.veritas.org.yu) in 1999, and by the Bosnian daily Bih Dani in 2001.
Jovic, the editor of the daily Slobodna Damacija, has been the subject of a separate prosecution by the ICTY since the beginning of this month, although the charge against him is the same and he too faces up to seven years in prison and a fine of 100,000 euros.
A fifth journalist found in contempt of court, Hrvatski List editor Ivica Marijacic, was sentenced on 10 March to a fine of 15,000 euros. He got in touch with a former head of the SIS intelligence service, who gave him the name of another protected witness in the Blaskic case, a Dutch army officer, and a transcript of his testimony. Marijacic has appealed against his conviction.
President Mesic himself told the press he favoured lifting the secrecy concerning his testimony and thereby ending this situation. The ICTY in effect lifted the secrecy on 24 January.
Reporters Without Borders is preparing a special report on contempt of court prosecutions by international tribunals against journalists. It will argue that some of these prosecutions are arbitrary and that the alleged need to protect a witness could prove to be spurious and could cloak political interests.
* * * * *
Stjepan Malović: "Zaštita novinara ima svoje granice"
http://www.nacional.hr/articles/view/10051/
Piše: Stanko Borić, Tjednik "Nacional", 09.05.2005.
Turbulentna zbivanja na hrvatskoj novinarskoj sceni će tek s vremenom pokazati što donose, kazao je u ponedjeljak za Nacional, profesor Fakulteta političkih znanosti Stjepan Malović. Prema njemu hrvatski novinari imaju povoljne uvjete za rad, i Hrvatskom novinarskom društvu se ne može ništa zamjeriti u tome pogledu. "HND je omogućio kvalitetne radne uvjete, a na njegovim članovima je da poboljšaju kvalitet društva" kazao je Malović. Za slučaj Hrvatskog slova i optužbi Haaga protiv novinara, kazao je da smatra da zaštita novinara ima svoje granice: "Ukoliko neki novinar i prekrši zakon, a time radi u opću društveni korist treba ga podržati i zaštititi. No, u ovome slučaju novinari su, objavljivanjem imena zaštićenih svjedoka, ugrozili ljudske živote, što je neprihvatljivo".
* * * * *
Rexepi: HND je lijevo orijentiran i nije se demokratizirao od 90-tih
Piše: Ivanka Rade, tjednik "Nacional", 02.05.2005.
http://www.nacional.hr/articles/view/10014
Prepucavanja unutar Hrvatskog novinarskog društva
Povodom priopćenja Hrvatskog novinarskog društva (HND) u vezi s haaškim optužnicama protiv osoba odgovornih za objavljivanje iskaza zaštićenih svjedoka, članica Vijeća časti HND-a Diana Rexhepi objavila je priopćenje u kojemu tvrdi da se vodstvo HND-a nedopustivo politički svrstalo te da se zbog toga treba povući. "Treba prihvatiti činjenicu da je vodstvo HND-a nedopustivo politički svrstano već duže vrijeme te da je HND jedina institucija koja se od promjena devedesetih godina, dakle od bivše Jugoslavije nije demokratizirala!", izjavila je za Nacional Diana Rexhepi. Potpredsjednik HND-a Zdenko Duka priopćio je kako će se "u povodu haških optužnica protiv Markice Rebića, Ivice Marjančića, Stjepana Šešelja i Domagoja Margetića HND svojim autoritetom zauzeti da protiv njih ne bude kaznenog progona i procesa", no da HND profesionalno ne može braniti objavljivanje iskaza i identiteta tajnih svjedoka. Diana Rexhepi je priopćila da Duka i njegovi istomišljenici ne štite novinare i novinarske slobode jer se u Dukinom priopćenju novinari dovode u kontekst s Markicom Rebićem koji ne može biti predmetom zanimanja HND-a. "Vodstvo HND-a i Vijeće časti već dugo pokazuju dvostruka mjerila, u toj "kući" svi novinari nisu jednaki, a najnovije reagiranje Zdenka Duke opetovani je čin nedvosmislenog svrstavanja HND-a u jasno politički određenu skupinu, što je suprotno temeljnim načelima HND-a i novinarstva", kazala je Diana Rexhepi. Na pitanje koja je to jasno politički određena skupina, Diana Rexhepi odgovorila je da su to lijevo orijentirane političke stranke i istomišljenici s SDP-om te da je nedopustivo da cehovsko udruženje, a posebice novinarsko, nastupa sa bilo kojih i bilo kakvih političkih pozicija. U otvorenom pismu, koje je također poslano HND-u i hrvatskoj javnosti, a koje je uputila Diana Rexhepi zajedno sa Tomislavom Držičem i Davorom Ivankovićem potpisnici pozivaju vodstvo HND-a da "povuče prvotnu izjavu i postupi po načelima za koje je dobilo mandat većina članova Društva, a to su zaštita svih novinara i sloboda medija". Dukin komentar haških optužnica da su trojica novinara postupili "neprofesionalno i prekršili statut Haaškog suda" Diana Rexhepi i potpisnici smatraju sramotnim i ideološki opredijeljenim, ističu da im je HND trebao pružiti potporu, a ako to ne učini, vodstvo se treba povući. Na pitanje da li je na pomolu osnivanje novog novinarskog društva Diana Rexhepi smatra da za tako nešto nema potrebe te da ima dovoljno vremena za apolitičko repozicioniranje HND-a.
* * * * *
Zdenko Duka i dalje tvrdi da su optužnice realne
http://www.nacional.hr/articles/view/10003
Piše: Ivanka Rade, Tjednik "Nacional", 30.04.2005.
Zbog, najblaže rečeno, kontroverznih reakcija HND-a na pomolu je osnivanje novog Novinarskog društva
"Optužnice protiv novinara Ivice Marijančića te protiv urednika i izdavača Hrvatskog Slova, Domagoja Margetića i Stjepana Šešelja su realne i treba ih prihvatiti", izjavio je za Nacional potpredsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka. Duka je u petak pojasnio svoju izjavu, koja izaziva sve dublje podjele i u novinarskom društvu: "Izraz da su optužnice primjerene, koji je objavljen po većini medija, značio bi da se slažem sa svim točkama optužnica što nije točno! Nisam za kazne i represije te smatram da je isprika, kao u slučaju jednog crnogorskog novinara, dobar recept za rješenje ove situacije, a uostalom Ivica Marijančić je tu soluciju i predložio", tvrdi potpredsjednik HND-a. Duka tvrdi da se ne može reći da optužnice ugrožavaju slobodu medija u Hrvatskoj te dodaje da su optužene osobe bile upozorene i znale što čine, a izgleda da su iste, nekim svojim postupcima, svjesno ugrožavale ljudske živote. Pitanje je da li će ovakvo ublažavanje "primjerene" izjave u "realnu" odvratiti dugogodišnje članove HND-a od osnivanja nove novinarske udruge. Naime, zbog slučaja je nastao duboki raskol unutar HND-a, a među novinarima je počelo potpisivanje peticije kojom se traži da vodstvo "trenutno odstupi zbog sramotnog odnosa prema kolegama i profesiji". Podsjetimo, haaški sud podigao je optužnice za nepoštivanje suda protiv Markice Rebića, bivšeg šefa hrvatske vojnoobavještajne službe, novinara Ivice Marijačića te protiv urednika i izdavača Hrvatskog Slova, Domagoja Margetića i Stjepana Šešelja. "Obje su optužnice povezane s objavljivanjem u Hrvatskoj u studenom 2004. godine iskaza zaštićenih svjedoka obrane i optužbe te transkripata njihovih svjedočenja sa zatvorenih sjednica suđenja Tihomiru Blaškiću 1997. i 1998. godine", izjavio je glasnogovornik suda Jim Landale. Najveća moguća kazna za nepoštivanje suda je sedam godina zatvora, dok se novčana kazna kreće oko 100 tisuća eura. "Spreman sam otići u Haag, spreman sam odgovarati, a spreman sam i na sankcije. Do sada me nitko nije kontaktirao. Putem medija sam vidio da će to biti uskoro, da ćemo se morati pojaviti pred Tribunalom", komentirao je optužnicu Rebić.
* * * * *
Dragutin Lučić - Luce: Iako je Jović sam kriv za uhićenje
ne bi trebao odgovarati pred sudom
http://www.nacional.hr/articles/view/20865
Tjednik "Nacional", 07.10.2005.
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog Dragutin Lucić je i istaknuo da svako ima pravo na svoje mišljenje i da zbog toga ne bi trebao nitko odgovarati pred sudom
Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić izrazio je razočaranje zbog uhićenja novinara Josipa Jovića te kazao za Nacional da je na neki način Jović sam kriv što je došlo do ovakvog razvoja događaja. No Lucić je i istaknuo da svako ima pravo na svoje mišljenje i da zbog toga ne bi trebao nitko odgovarati pred sudom.
Danas bi se trebao održati sastanak Izvršnog odbora HND-a na kojem bi se trebalo raspraviti o problemu i zauzeti stav. Istakao je da su o cijelom slučaju obaviješteni Svjetska (IFJ) i Europsku novinarsku federaciju (EFJ) pismom glavnom tajniku IFJ-a i EFJ-a Aidanu Whiteu. Nakon formalnih i neformalnih konzultacija na međunarodnoj razini od HND-a je zatraženo i pismeno službeno očitovanje o cijelom slučaju. U petak i subotu 23. i 24. rujna Dragutin Lučić Luce je u Bratislavi razgovarao s predsjednikom EFJ-a Arne Koenigom, te mu predao najvažnije dokumente o cijelom slučaju. Gospodin Koenig je obećao da će najviša tijela EFJ-a o tomu zauzeti stajališta i o njima izvijestiti HND. Međutim do danas očitovanje Federacije nije došlo. Lučić je mišljenja da bi Ministarstvo pravosuđa, ali i Vlada u cjelini trebali Joviću osigurati najbolju obranu i tretman pred Haaškim tribunalom. Podsjetimo, Josip Jović je optužen 9. rujna za nepoštivanje suda, zbog objave identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka sa suđenja Blaškiću u ožujku 1998. kada je bio glavni urednik lista. Ukolko bude osuđen Jovića čeka mogučnost kazne od sedam godina zatvora ili novčana kazna do 100.00 eura. Bivši glavni urednik Slobodne Dalmacije izjavio je kako je nalog Haškog suda za njegovo uhićenje najgrublji pritisak na njegovu slobodu i ukupnu novinarsku profesiju. Raspravno vijeće izdalo je nalog za uhićenje i predaju Jovića, nakon što se nije pojavio pred tribunalom kada je to od njega zatraženo. Optuženi se u ponedjeljak, 26. rujna, trebao izjasniti o krivnji prema jednoj točki za nepoštivanje tribunala. Hrvatska policija ga je u četvrtak uhitila i prepratila u splitski Okružni sud na Bilicama.
On 3/6/07, Darko Belovic <darko....@inet.hr> wrote:
> Bitno je jer u zivotopisu nesto nije u redu. Kao da je ... Ako nista
> barem godina rodjenja. Neke stvari se slazu a neke ne. Procitajte:
>
> http://www.fpn.cg.ac.yu/osoblje/smalovic.php
>
> gdje pise:
> Prof. dr. sci. Stjepan Malović
> Mjesto i datum rođenja: 1965. Beograd, Srbija
> Adresa: Bernardijeva 6, 10000 Zagreb, Hrvatska
> Telefon: +385 1 3637 220
> Mobilni tel: 098 323 213
> E-mail: stjepan...@zg.htnet.hr
>
>
> ----- Original Message -----
> From: "Mario Profaca" <mario....@gmail.com>
> To: <cro-...@googlegroups.com>
> Cc: "Darko Belovic" <darko....@inet.hr>
> Sent: Tuesday, March 06, 2007 1:31 AM
> Subject: Re: [CRO NEWS] Fwd: Clanak Stjepana Malovica u listu "Vijenac"
> (Matica Hrvatska)
>
>
*********** Original message ***********
On 5.3.2007 at 15:04 Stanko Popovic <spopo...@phy.hr> wrote:
----- Original Message -----
From: "Stanko Popovic" <spopo...@phy.hr>
To: Mario Profaca
Cc: "Pecaric" <peca...@element.hr>
Sent: Monday, March 05, 2007 1:50 PM
Subject: Clanak u listu Vijenac (Matica Hrvatska)
Poštovani,
U listu Vijenac ( novine Matice hrvatske za književnost, umjetnost i
znanost ), broj 339, od 01. ožujka 2007., objavljen je clanak "Novinari:
samozvanci ili...?" potpisan od Stjepana Malovica.
Tema clanka je sudenje Domagoju Margeticu u Haagu. Navodi se da je
"sudenje... završilo bez vecih reakcija, gotovo tiho, i kazna od tri
mjeseca zatvora i deset tisuca eura nije izazvala medijski odjek kakav
se mogao ocekivati nakon Margeticevih burnih reakcija prije sudenja".
Dalje autor navodi: "Kazna je zaslužena i ne bi bilo potrebe za nekim
komentarima, da nije objavljena sintagma 'novinar Margetic'. Negdje je
pisalo 'slobodni novinar', a Vecernji list otišao je najdalje pa je u
nadnaslovu vijesti konstatirao 'Prvi novinar kojega je Haaški sud, osim
novcano, osudio i na kaznu zatvora".
Žalosno je da navedeni autor u glasilu Matice hrvatske tvrdi da je kazna
zaslužena. Naime, poznato je da je Margetic objavio popis tzv. zašticenih
svjedoka u razdoblju, kada je sam Haaški sud imena tih svjedoka otkrio
javnosti.
Autor navedenog uradka u Vijencu pokušava dokazati da D. Margetic nije
novinar, i u tom svojemu nastojanju upada u niz proturjecnosti sa samim
sobom. Navodi: " Svaki se novinar morao zgroziti time što se Margetica
uvrštava u tu ozbiljnu, odgovornu i znacajnu profesiju". Prema navedenom
autoru Margetic "ne može biti novinar... jer nije poštovao temeljna nacela
novinarske profesije: istinito, tocno, pošteno, uravnoteženo i nepristrano
izvještavanje". Prvo, navedeni autor ne daje niti jedan dokaz da D.
Margetic "nije poštovao temeljna nacela novinarske profesije: istinito,
tocno, pošteno, uravnoteženo i nepristrano izvještavanje". Drugo, je li se
navedeni autor osvrnuo na ijednog drugog novinara, iz bilo kojeg glasila,
koji "nije poštovao temeljna nacela novinarske profesije"? Sam, naime
prizna da takvih novinara ima, jer dalje navodi: "Novinari su pripadnici
ozbiljne profesije koja je izložena sudu javnosti i koji, ako ne poštuju
profesionalne standarde i etiku novinarstva, trpe kritike, ali i posljedice".
Na prste jedne ruke mogu se nabrojati novinari, koji su zbog svojih laži
u glasilima snosili posljedice. Nije mi poznato je li se navedeni autor
osvrtao i na takve novinare.
Svoj problematicni uradak navedeni autor završava ovako: "Novinari koji su
Margetica prozvali novinarom pokazali su kako malo poznaju svoju profesiju
i ne poštuju profesionalnu etiku. I, nije Margetic bitan, nego pitanje da li
su novinari oni koji misle da je on novinar".
Pametnom dovojlno!
Stanko Popovic
Ulica Tina Ujevica 18, Zagreb
*********** End of original message ***********
NAPOMENA:
Za Domagoja Margetica se doista moze reci da je
"korak dalje od profesionalizma" jer nije studirao novinarstvo
na balkanskim novinarskim akademijama kao sto su
"Balkans Media Academy" u Sofiji ili International Center
for Educating Journalists - ICEJ, Zagreb/Opatija
http://icej.hnd.hr/ ciji je direktor Stjepan Malovic.
Mario Profaca
http://mprofaca.cro.net/profaca.html
_________
Prof. dr. sci. Stjepan Malovic, direktor ICEJ-a,
http://www.icej.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=13&Itemi...
je doktor informatickih znanosti, smjer komunikologija i izvanredni profesor Sveucilišta u Dubrovniku. Dugogodišnji je novinar koji se danas posvecuje znanstvenoj analizi medija i edukaciji novinara. Do sada je bio autor, koautor i urednik 14 knjiga na temu medija i novinarstva.
Kontakt:
GSM: 098 323 213
Tel: 00 385 (0)1 2468 328
Fax: 00 385 (0)1 4826 941
E-pošta: stjepan.malo...@icej.hr
* * * * *
* Obrazovanje novinara u jugoistocnoj Evropi: Korak bliže profesionalizmu
Media Online Selections, Broj 2, april 2002. godine
http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/eduk...
Medunarodni centar za obrazovanje novinara (ICEJ) je osnovan 1998. kao zajednicki projekt Gradskog poglavarstva Opatija, Sorosovog Instituta otvoreno društvo Hrvatska i HND-a. Do danas je održano više od 80 razlicitih skupova na kojima je sudjelovalo oko 1000 novinara iz zemlje i inozemstva. ICEJ je kvalitetom svojih tecajeva i seminara postao privlacan za brojne medunarodne institucije kao što su Thomson Foundation, Visoka škola novinarstva iz Lillea, BBC Training trust, European Journalism Center, Vijece Europe, EBU i druge
[...]
ICEJ je jedan od osnivaca SEEPNM, mreže od 19 medijskih trening centara iz 10 zemalja regije, koja djeluje uz podršku Danske Vlade, Regionalnog ureda Instituta otvoreno društvo, Vlade Švicarske i ostalih medijskih donatora. SEENPM je organizirao seriju od 40 razlicitih tecajeva u razdoblju od dvije godine na kojima su sudjelovali novinari iz cijele regije.
* * * * *
* Media Discourse: South Eastern Europe
The Significance of the Media in Conflict Situations and their Contribution in Overcoming Crises
June 19 22, 2000 / Budapest
http://cms.ifa.de/en/tagungen/dialogforen/tagungen-2000/mediendiskurs...
Miroslav Krzak
(www.matica.hr/Vijenac/vijenac339.nsf/AllWebDocs/Novinari__samozvanci_ili..._).
Moram priznati da mi se ni članak ni opća situacija oko gospodina
Domagoja Margetića ne sviđa! Naime i po aluziji u članku i po nekim
drugim mišljenjima Margetić "je u nečijoj službi", ali nitko ne kaže u
kojoj odnosno čijoj. No, najgore je da se netko prihvatio skupljanja
doprinosa za namirenje njegove novčane kazne, pa u tijeku prikupljanja
odmah u početku iznio i debakl same akcije.
Osobno gospodina Margetića uspoređujem s mladim Josipom Brozom (vikao je
na bombaškom procesu "Živila svjetska komunistička revolucija", a
poslije diplome na Pijadinu fakultetu to zaboravio), sv. Nikolom
Tavelićem koji je postao svetac, jer je iznevjerio Turke koji su mu dali
dopuštenje da propovijeda među kršćanima u Palestini, a on zanemario
kršćane i okrenuo se izazivanju Turaka), te Emerika Derenčina koji je
žrtvovao sebe i hrvatsku plemićku vojsku na Krbavskom polju, jer je
jednostavno bio ideologioziran tj. loš vojskovođa koji je davao prednost
pravilima pred činjenicama) i konačno Eugena Kvaternika koji je u
pravoslavnim krajišnicima vidio političke Hrvate, a ne Vlahe koji ni
nakon ukinuća kmetstva nisu htjeli zajednicu s (bivšim) hrvatskim kmetovima.
Dakle, problem gospodina Margetića se sad sastoji u tome da pokaže da
može biti mučenik - izdržavanjem kazne u Haagu - ali i da može
surađivati i u realnim političkim projektima - ako takvih u Hrvata
bude! Uostalom, ovo drugo je problem svih nas Hrvata, koji ne može
ostati vječno!
Miroslav Kržak