Privredna banka Zagreb na celu stecajne mafije
249 views
Skip to first unread message
Domagoj
Mar 6, 2008, 3:29:23 PM3/6/08
to CRO NEWS
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=732&Itemid=1
Privredna banka Zagreb na čelu stečajne mafije
Nalaz sudskog vještaka iz istrage protiv bivšeg stečajnog upravitelja
poduzeća NAMA d.d. u stečaju Petra Milata, ukazuje na činjenicu kako
je upravo Privredna banka Zagreb na samom vrhu hijerarhije tzv.
stečajne mafije u Hrvatskoj. Suprotno dosadašnjim sličnim situacijama,
su slučaju poduzeća NAMA, sudski vještak za financije i knjigovodstvo
Marijan Marinčić, uspio je razotkriti kriminalnu tehnologiju kojom se
služi stečajna mafija u Hrvatskoj. U obrazloženju svojeg nalaza, kojeg
je po službenoj dužnosti izradio za Županijski sud u Zagrebu, sudski
vještak detaljno je opisao tehnologiju kojom je Privredna banka Zagreb
na kriminalan način uništila NAMU i prisilila to nekada profitabilno
poduzeće na stečaj, kako bi došla do vlasništva vrijednih nekretnina,
fiktivnim i neosnovanim kreditnim potraživanjima. Nalaz sudskog
vještaka Marinčića, možemo nazvati i svojevrsnim priručnikom
funkcioniranja stečajne mafije u Hrvatskoj.
PBZ oštetila NAMU za 223 milijuna kuna
U obrazloženju svojega mišljenja izrađenog po nalogu Županijskog suda
u Zagrebu, sudski vještak Marijan Marinčić, detaljno je rekonstruirao
tehnologiju organiziranog stečajnog kriminala, kojom se poslužila
Privredna banka Zagreb u stjecanju nekretnina poduzeća NAMA d.d. u
stečaju.
"Dana 16 prosinca 2005. godine Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu
podnijelo je Županijskom sudu u Zagrebu istražni zahtjev protiv
okrivljenog Petra Milata zbog kaznenog djela iz Članka 292. st. 1. i
2. KZ-a da je u svojstvu stečajnog upravitelja TD NAMA u stečaju u
namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi za Privrednu banku
Zagreb, sklopio nagodbu kojom podmiruje potraživanja Privredne banke
Zagreb plaćanjem 30 milijuna eura kroz postupak ovrhe na založnim
nekretninama NAME u stečaju kao i da se obvezao povući tužbu protiv
Privredne banke Zagreb u parničnim postupcima pred Trgovačkim sudom u
Zagrebu a u kojim postupcima su potraživanja Privredne banke Zagreb
osporena, te na taj način oštetio trgovačko društvo NAMA u stečaju za
iznos od 223.000.000,00 kuna.
Da bismo vjerodostojno i argumentirano prezentirali ovaj predmet valja
nam se prisjetiti kronologije odnosa između Privredne banke Zagreb i
NAME d.d. Zagreb kao osnove za gore izneseno mišljenje", navodi u
svojem nalazu sudski vještak Marijan Marinčić.
Privredna banka Zagreb kamatarila je NAMU i gurnula je u propast
Opisujući kronologiju ulaska Privredne banke Zagreb u vlasništvo
dionica NAME, sudski vještak je vjerno dokumentirao i dokazao
tehnologiju kojom je Privredna banka Zagreb namjerno i projektirano
uništila poduzeće, koje je do ulaska PBZ-a u vlasničku strukturu bilo
desetljećima profitabilno. Ulaskom u vlasničku strukturu NAME
Privredna banka Zagreb započela je s ciljanim zaduživanjem poduzeća,
kako bi kasnije kamatarenjem i namjernim kreditnim opterećenjem
gurnula NAMU u propast, kako je to zaključio i sam sudski vještak u
obrazloženju svojega vještačkog nalaza za Županijski sud u Zagrebu.
"Godine 1994. Privredna banka Zagreb stječe 41,49 % dionica NAME d.d.
Zagreb i time postaje većinski vlasnik, a Marija Šola, zaposlenica
banke, direktorica NAME, a Ante Đerek (direktor poduzeća PBZ
Investholding u 100 % vlasništvu PBZ) predsjednik Upravnog odbora NAME
(od 25.11.1995. predsjednik Nadzornog odbora) i od tada oni praktički
kontroliraju cjelokupno poslovanje NAME do 1998. godine i izlaska
Privredne banke Zagreb iz vlasništva NAME odnosno do 22.11.1998.
godine kada je Marija Šola prestala obnašati dužnost predsjednice
Uprave društva.
Valja napomenuti da je prije toga tj. od 1980. do 1993. godine NAMA
pozitivno poslovala i praktički nije imala dugoročnih kredita. Ulaskom
Privredne banke Zagreb u vlasničku strukturu i upravljačku strukturu
NAME stvari se stubokom mijenjaju i NAMA je već 1994. godine
opterećena sa 114 milijuna kredita koje joj je odobrila PBZ za razliku
od prethodne godine 1993. kada je imala svega 5 milijuna kredita.
Međutim, kada se vidi način korištenja tih kredita ispada da je većinu
sredstava koje je Privredna banka odobravala zapravo trošila za
rješavanje problema svojih komitenata kojima je NAMA dugovala kao
dobavljačima odnosno zatvaranje prethodno odobrenih kredita, a
troškove kamata prebacivala na teret NAME i tako je sve više gomilala
gubitke i gurala u propast", opisuje sudski vještak Marinčić
tehnologiju kojom je PBZ gurala NAMU u stečaj.
Kreditno projektiranje stečaja
Od 1994. godine, Privredna banka Zagreb planski je kreditnim
prezaduživanjem, opterećivala NAMU i bilo je samo pitanje trenutka
kada će NAMA završiti u stečaju. Sudski vještak dokazao je u svojem
nalazu ovakvo kreditno projektiranje stečaja NAME, na koji način se
Privredna banka Zagreb nezakonito, uz pomoć bivšeg stečajnog
upravitelja, domogla nekretnina poduzeća.
Iako je takav način, bio najbrži način za guranje NAME u stečaj i
preuzimanje njezinih nekretnina, tehnologija kreditnog projektiranja
stečaja pokazala se ipak lošom za Privrednu banku Zagreb, jer je
upravo takav način projektoranog stečaja ostavio previše materijalnih
tragova organiziranog bankarskog kriminala, kojim se bavila i danas se
bavi Privredna banka Zagreb. Osim toga, upravo dokumenti kojima je u
svojoj istrazi raspolagao sudski vještak Marijan Marinčić, dokazuju
izvan svake sumnje da je Privredna banka Zagreb sami vrh stečajne
mafije u Hrvatskoj.
"U nastavku ćemo prikazati način trošenja odobrenih kredita kojima je
PBZ obilato snabdijevala NAMU:
- dugoročni kredit br. 4/94 od 26.4.1994. godine na iznos od
20.850.000,00 DM (njemačkih maraka, op.a.).
...
Kao što je vidljivo PBZ je doznačila na žiro račun NAME svega
1.785.231,28 DM dok je ostatkom kredita Privredna banka Zagreb
zatvarala obveze NAME prema svojim komitentima te svoje dospjele
kredite i kamate po ranije odobrenim kreditima tako da je logično
zaključiti da je zapravo PBZ odlučivala o rasporedu sredstava iz
odobrenog kredita.
Valja napomenuti da je odredbama ovog ugovora ugovoren rok otplate
četiri godine uz kamatnu stopu od 1,75 % mjesečno i razdoblje
mirovanja kredita od jedne godine sa otplatom u 48 jednakih mjesečnih
rata od kojih prva dospijeva na naplatu 1.6.1995. Uvidom u obračune
kamata vidljivo je da NAMA nije bila u mogućnosti redovito plaćati
kamate i vraćati glavnicu pa su joj obračunavane zatezne kamate po
uvećanoj stopi što upućuje na zaključak o opravdanosti uzimanja ovako
velikog kredita i uz tako nepovoljne uvjete. Isto tako iz priložene
dokumentacije vidljivo je da je PBZ 6.12.1995. izmijenila je otplatni
plan s tim da je povećala kamatnu stopu stavljajući NAMU u veći
stupanj rizičnosti, što ukazuje na činjenicu da je NAMA već u 1995.
godini imala problema sa likvidnošću i što je bilo poznato PBZ i
Upravi NAME. Ovu činjenicu je trebao uvažiti stečajni upravitelj kao
dokaz da je PBZ i Uprava NAME znala za nesposobnost vraćanja ovako
velikog kredita i uz tako nepovoljne kamatne stope kao činjenicu za
pobijanje pravnih radnji PBZ kao vjerovnika kako je propisano člankom
128. Stečajnog zakona. Na dan otvaranja stečaja 23.6.2000. godine NAMA
je dugovala PBZ po ovom kreditu:
- 86.822.772,84 kn s temelja glavnice;
- 23.550.753,00 kn s temelja redovnih kamata;
- 9.931.705,28 kn s temelja zateznih kamata.
Iako je, dakle, imala problema s likvidnošću PBZ je NAMI u sljedećoj
godini odobrila i drugi veliki dugoročni kredit po Ugovoru br. 02/95
od 6.12.1995. godine u iznosu od 11.500.000,00 DEM sa otplatom u osam
jednakih rata, od kojih prva dospijeva 1.3.1996. godine sa isključivom
namjenom zatvaranja kreditnih obveza NAME prema poduzeću u vlasništvu
PBZ, PBZ Investholdingu", opisuje Marinčić u svojem vještačkom nalazu
tehnologiju kreditnog projektiranja stečaja u NAMI, koji je provela
Privredna banka Zagreb.
PBZ kreditiranjem gurnula NAMU u stečaj
Privredna banka Zagreb je, kako to u svojem mišljenju iznosi Marijan
Marinčić, kreditiranjem namjerno upropastila NAMU, kako bi iz stečaja
mogla izvući vrijedne nekretnine za višestruko nižu cijenu od stvarne
tržišne cijene koju bi NAMA-ine nekretnine postigle da je prodaja
izvršena po Zakonu. Iako je 1995. Privredna banka Zagreb znala da NAMA
ne može otplaćivati nerazumno visoke kredite i kamate, nastavila je sa
dodjelom novih kredita NAMI, uz naravno visoke kamate, obzirom da je
PBZ NAMU svrstava među komitente visokog rizika.
"Uvidom u obračune kamata po ovom kreditu vidljivo je da je NAMA
neredovito podmirivala kamate pa joj je s tog temelja obračunat znatan
iznos zateznih kamata po uvećanoj stopi za obračun zateznih kamata. To
je posve razumljivo kada se ima u vidu osnovni ugovor o kreditu gdje
je već pri potpisivanju samog ugovora u članku 5. PBZ svrstala NAMU u
rizičnog komitenta sa povećanom kamatom u skladu sa stupnjem
rizičnosti, što zapravo govori o činjenici da je PBZ već pri samom
odobravanju kredita znala za teškoće u poslovanju NAME i nemogućnost
redovitog servisiranja kredita. S obzirom na tu činjenicu PBZ je
odobrila NAMI novi otplatni plan 28.5.1996. godine sa rokom otplate od
10 godina s tim da prva rata dospijeva 1.3.1997. godine. Kod ovog
dodatka osnovnom ugovoru valja uočiti odredbe čl 3 gdje je ugovoreno
da će se kamate koje dospijevaju poslije 1.3.1996. godine pripisati
glavnici do otplate prve rate 1.3.1997. Ova je činjenica važna jer je
iz nje vidljivo da je PBZ bila svjesna da NAMA neće pravovremeno
vraćati ovaj kredit, što je nije i posebno zabrinjavalo jer je i po
ovom kreditu obračunavala kamate po povećanoj stopi u skladu sa
rizičnošću plasmana, a na njih obračunavala zatezne kamate po uvećanoj
stopi zateznih kamata (33,6 %!).
Na dan otvaranja stečaja 23.6.2000. godine NAMA je dugovala PBZ po
ovom kreditu:
- 54.129.727,54 kn s temelja glavnice;
- 13.950.653,56 kn s temelja redovnih kamata;
- 7.076.332,79 kn s temelja zateznih kamata".
Državno odvjetništvo zaštitilo Privrednu banku Zagreb od kaznenog
progona
Iako je sudski vještak Marijan Marinčić utvrdio neupitnu odgovornost
kako Privredne banke Zagreb, tako i njezinih odgovornih osoba, Državno
odvjetništvo odlučilo je kazneno progoniti isključivo bivšeg stečajnog
upravitelja NAME d.d. u stečaju. Na taj način Privredna banka Zagreb
zaštićena je od mogućeg zakonskog progona zbog sudjelovanja u
organiziranom stečajnom kriminalu. Zaštitom PBZ-a i odgovornih osoba
Banke od kaznenog progona u ovom slučaju, Državno odvjetništvo
upustilo se u čudnu igru zaštite stečajne mafije u Hrvatskoj, iako bi
procesuiranjem kriminala kojeg su počinile i projektirale odgovorne
osobe PBZ-a stali na kraj vrlo profinjenom i prikrivenom obliku visoko
profitabilnog kriminala u Hrvatskoj - stečajnog kriminala.
Povezano:
Privredna banka Zagreb opljačkala poduzeće NAMA za 223 milijuna kuna
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=729&Itemid=1
Domagoj Margetić
Privredna banka Zagreb na čelu stečajne mafije
Nalaz sudskog vještaka iz istrage protiv bivšeg stečajnog upravitelja
poduzeća NAMA d.d. u stečaju Petra Milata, ukazuje na činjenicu kako
je upravo Privredna banka Zagreb na samom vrhu hijerarhije tzv.
stečajne mafije u Hrvatskoj. Suprotno dosadašnjim sličnim situacijama,
su slučaju poduzeća NAMA, sudski vještak za financije i knjigovodstvo
Marijan Marinčić, uspio je razotkriti kriminalnu tehnologiju kojom se
služi stečajna mafija u Hrvatskoj. U obrazloženju svojeg nalaza, kojeg
je po službenoj dužnosti izradio za Županijski sud u Zagrebu, sudski
vještak detaljno je opisao tehnologiju kojom je Privredna banka Zagreb
na kriminalan način uništila NAMU i prisilila to nekada profitabilno
poduzeće na stečaj, kako bi došla do vlasništva vrijednih nekretnina,
fiktivnim i neosnovanim kreditnim potraživanjima. Nalaz sudskog
vještaka Marinčića, možemo nazvati i svojevrsnim priručnikom
funkcioniranja stečajne mafije u Hrvatskoj.
PBZ oštetila NAMU za 223 milijuna kuna
U obrazloženju svojega mišljenja izrađenog po nalogu Županijskog suda
u Zagrebu, sudski vještak Marijan Marinčić, detaljno je rekonstruirao
tehnologiju organiziranog stečajnog kriminala, kojom se poslužila
Privredna banka Zagreb u stjecanju nekretnina poduzeća NAMA d.d. u
stečaju.
"Dana 16 prosinca 2005. godine Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu
podnijelo je Županijskom sudu u Zagrebu istražni zahtjev protiv
okrivljenog Petra Milata zbog kaznenog djela iz Članka 292. st. 1. i
2. KZ-a da je u svojstvu stečajnog upravitelja TD NAMA u stečaju u
namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi za Privrednu banku
Zagreb, sklopio nagodbu kojom podmiruje potraživanja Privredne banke
Zagreb plaćanjem 30 milijuna eura kroz postupak ovrhe na založnim
nekretninama NAME u stečaju kao i da se obvezao povući tužbu protiv
Privredne banke Zagreb u parničnim postupcima pred Trgovačkim sudom u
Zagrebu a u kojim postupcima su potraživanja Privredne banke Zagreb
osporena, te na taj način oštetio trgovačko društvo NAMA u stečaju za
iznos od 223.000.000,00 kuna.
Da bismo vjerodostojno i argumentirano prezentirali ovaj predmet valja
nam se prisjetiti kronologije odnosa između Privredne banke Zagreb i
NAME d.d. Zagreb kao osnove za gore izneseno mišljenje", navodi u
svojem nalazu sudski vještak Marijan Marinčić.
Privredna banka Zagreb kamatarila je NAMU i gurnula je u propast
Opisujući kronologiju ulaska Privredne banke Zagreb u vlasništvo
dionica NAME, sudski vještak je vjerno dokumentirao i dokazao
tehnologiju kojom je Privredna banka Zagreb namjerno i projektirano
uništila poduzeće, koje je do ulaska PBZ-a u vlasničku strukturu bilo
desetljećima profitabilno. Ulaskom u vlasničku strukturu NAME
Privredna banka Zagreb započela je s ciljanim zaduživanjem poduzeća,
kako bi kasnije kamatarenjem i namjernim kreditnim opterećenjem
gurnula NAMU u propast, kako je to zaključio i sam sudski vještak u
obrazloženju svojega vještačkog nalaza za Županijski sud u Zagrebu.
"Godine 1994. Privredna banka Zagreb stječe 41,49 % dionica NAME d.d.
Zagreb i time postaje većinski vlasnik, a Marija Šola, zaposlenica
banke, direktorica NAME, a Ante Đerek (direktor poduzeća PBZ
Investholding u 100 % vlasništvu PBZ) predsjednik Upravnog odbora NAME
(od 25.11.1995. predsjednik Nadzornog odbora) i od tada oni praktički
kontroliraju cjelokupno poslovanje NAME do 1998. godine i izlaska
Privredne banke Zagreb iz vlasništva NAME odnosno do 22.11.1998.
godine kada je Marija Šola prestala obnašati dužnost predsjednice
Uprave društva.
Valja napomenuti da je prije toga tj. od 1980. do 1993. godine NAMA
pozitivno poslovala i praktički nije imala dugoročnih kredita. Ulaskom
Privredne banke Zagreb u vlasničku strukturu i upravljačku strukturu
NAME stvari se stubokom mijenjaju i NAMA je već 1994. godine
opterećena sa 114 milijuna kredita koje joj je odobrila PBZ za razliku
od prethodne godine 1993. kada je imala svega 5 milijuna kredita.
Međutim, kada se vidi način korištenja tih kredita ispada da je većinu
sredstava koje je Privredna banka odobravala zapravo trošila za
rješavanje problema svojih komitenata kojima je NAMA dugovala kao
dobavljačima odnosno zatvaranje prethodno odobrenih kredita, a
troškove kamata prebacivala na teret NAME i tako je sve više gomilala
gubitke i gurala u propast", opisuje sudski vještak Marinčić
tehnologiju kojom je PBZ gurala NAMU u stečaj.
Kreditno projektiranje stečaja
Od 1994. godine, Privredna banka Zagreb planski je kreditnim
prezaduživanjem, opterećivala NAMU i bilo je samo pitanje trenutka
kada će NAMA završiti u stečaju. Sudski vještak dokazao je u svojem
nalazu ovakvo kreditno projektiranje stečaja NAME, na koji način se
Privredna banka Zagreb nezakonito, uz pomoć bivšeg stečajnog
upravitelja, domogla nekretnina poduzeća.
Iako je takav način, bio najbrži način za guranje NAME u stečaj i
preuzimanje njezinih nekretnina, tehnologija kreditnog projektiranja
stečaja pokazala se ipak lošom za Privrednu banku Zagreb, jer je
upravo takav način projektoranog stečaja ostavio previše materijalnih
tragova organiziranog bankarskog kriminala, kojim se bavila i danas se
bavi Privredna banka Zagreb. Osim toga, upravo dokumenti kojima je u
svojoj istrazi raspolagao sudski vještak Marijan Marinčić, dokazuju
izvan svake sumnje da je Privredna banka Zagreb sami vrh stečajne
mafije u Hrvatskoj.
"U nastavku ćemo prikazati način trošenja odobrenih kredita kojima je
PBZ obilato snabdijevala NAMU:
- dugoročni kredit br. 4/94 od 26.4.1994. godine na iznos od
20.850.000,00 DM (njemačkih maraka, op.a.).
...
Kao što je vidljivo PBZ je doznačila na žiro račun NAME svega
1.785.231,28 DM dok je ostatkom kredita Privredna banka Zagreb
zatvarala obveze NAME prema svojim komitentima te svoje dospjele
kredite i kamate po ranije odobrenim kreditima tako da je logično
zaključiti da je zapravo PBZ odlučivala o rasporedu sredstava iz
odobrenog kredita.
Valja napomenuti da je odredbama ovog ugovora ugovoren rok otplate
četiri godine uz kamatnu stopu od 1,75 % mjesečno i razdoblje
mirovanja kredita od jedne godine sa otplatom u 48 jednakih mjesečnih
rata od kojih prva dospijeva na naplatu 1.6.1995. Uvidom u obračune
kamata vidljivo je da NAMA nije bila u mogućnosti redovito plaćati
kamate i vraćati glavnicu pa su joj obračunavane zatezne kamate po
uvećanoj stopi što upućuje na zaključak o opravdanosti uzimanja ovako
velikog kredita i uz tako nepovoljne uvjete. Isto tako iz priložene
dokumentacije vidljivo je da je PBZ 6.12.1995. izmijenila je otplatni
plan s tim da je povećala kamatnu stopu stavljajući NAMU u veći
stupanj rizičnosti, što ukazuje na činjenicu da je NAMA već u 1995.
godini imala problema sa likvidnošću i što je bilo poznato PBZ i
Upravi NAME. Ovu činjenicu je trebao uvažiti stečajni upravitelj kao
dokaz da je PBZ i Uprava NAME znala za nesposobnost vraćanja ovako
velikog kredita i uz tako nepovoljne kamatne stope kao činjenicu za
pobijanje pravnih radnji PBZ kao vjerovnika kako je propisano člankom
128. Stečajnog zakona. Na dan otvaranja stečaja 23.6.2000. godine NAMA
je dugovala PBZ po ovom kreditu:
- 86.822.772,84 kn s temelja glavnice;
- 23.550.753,00 kn s temelja redovnih kamata;
- 9.931.705,28 kn s temelja zateznih kamata.
Iako je, dakle, imala problema s likvidnošću PBZ je NAMI u sljedećoj
godini odobrila i drugi veliki dugoročni kredit po Ugovoru br. 02/95
od 6.12.1995. godine u iznosu od 11.500.000,00 DEM sa otplatom u osam
jednakih rata, od kojih prva dospijeva 1.3.1996. godine sa isključivom
namjenom zatvaranja kreditnih obveza NAME prema poduzeću u vlasništvu
PBZ, PBZ Investholdingu", opisuje Marinčić u svojem vještačkom nalazu
tehnologiju kreditnog projektiranja stečaja u NAMI, koji je provela
Privredna banka Zagreb.
PBZ kreditiranjem gurnula NAMU u stečaj
Privredna banka Zagreb je, kako to u svojem mišljenju iznosi Marijan
Marinčić, kreditiranjem namjerno upropastila NAMU, kako bi iz stečaja
mogla izvući vrijedne nekretnine za višestruko nižu cijenu od stvarne
tržišne cijene koju bi NAMA-ine nekretnine postigle da je prodaja
izvršena po Zakonu. Iako je 1995. Privredna banka Zagreb znala da NAMA
ne može otplaćivati nerazumno visoke kredite i kamate, nastavila je sa
dodjelom novih kredita NAMI, uz naravno visoke kamate, obzirom da je
PBZ NAMU svrstava među komitente visokog rizika.
"Uvidom u obračune kamata po ovom kreditu vidljivo je da je NAMA
neredovito podmirivala kamate pa joj je s tog temelja obračunat znatan
iznos zateznih kamata po uvećanoj stopi za obračun zateznih kamata. To
je posve razumljivo kada se ima u vidu osnovni ugovor o kreditu gdje
je već pri potpisivanju samog ugovora u članku 5. PBZ svrstala NAMU u
rizičnog komitenta sa povećanom kamatom u skladu sa stupnjem
rizičnosti, što zapravo govori o činjenici da je PBZ već pri samom
odobravanju kredita znala za teškoće u poslovanju NAME i nemogućnost
redovitog servisiranja kredita. S obzirom na tu činjenicu PBZ je
odobrila NAMI novi otplatni plan 28.5.1996. godine sa rokom otplate od
10 godina s tim da prva rata dospijeva 1.3.1997. godine. Kod ovog
dodatka osnovnom ugovoru valja uočiti odredbe čl 3 gdje je ugovoreno
da će se kamate koje dospijevaju poslije 1.3.1996. godine pripisati
glavnici do otplate prve rate 1.3.1997. Ova je činjenica važna jer je
iz nje vidljivo da je PBZ bila svjesna da NAMA neće pravovremeno
vraćati ovaj kredit, što je nije i posebno zabrinjavalo jer je i po
ovom kreditu obračunavala kamate po povećanoj stopi u skladu sa
rizičnošću plasmana, a na njih obračunavala zatezne kamate po uvećanoj
stopi zateznih kamata (33,6 %!).
Na dan otvaranja stečaja 23.6.2000. godine NAMA je dugovala PBZ po
ovom kreditu:
- 54.129.727,54 kn s temelja glavnice;
- 13.950.653,56 kn s temelja redovnih kamata;
- 7.076.332,79 kn s temelja zateznih kamata".
Državno odvjetništvo zaštitilo Privrednu banku Zagreb od kaznenog
progona
Iako je sudski vještak Marijan Marinčić utvrdio neupitnu odgovornost
kako Privredne banke Zagreb, tako i njezinih odgovornih osoba, Državno
odvjetništvo odlučilo je kazneno progoniti isključivo bivšeg stečajnog
upravitelja NAME d.d. u stečaju. Na taj način Privredna banka Zagreb
zaštićena je od mogućeg zakonskog progona zbog sudjelovanja u
organiziranom stečajnom kriminalu. Zaštitom PBZ-a i odgovornih osoba
Banke od kaznenog progona u ovom slučaju, Državno odvjetništvo
upustilo se u čudnu igru zaštite stečajne mafije u Hrvatskoj, iako bi
procesuiranjem kriminala kojeg su počinile i projektirale odgovorne
osobe PBZ-a stali na kraj vrlo profinjenom i prikrivenom obliku visoko
profitabilnog kriminala u Hrvatskoj - stečajnog kriminala.
Povezano:
Privredna banka Zagreb opljačkala poduzeće NAMA za 223 milijuna kuna
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=729&Itemid=1
Domagoj Margetić
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages