[NECENZURIRANO.COM NEWS] Sanader tražio da INA potpiše ugovor s tvrtkom Roberta Ježića za dužobalni razvoz nafte

[margetic...@gmail.com]

http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1828&Itemid=1

Sanader tražio da INA potpiše ugovor s tvrtkom Roberta Ježića za
dužobalni razvoz nafte

Je li bivši HDZ-ov premijer Ivo Sanader u proljeće 2009. godine nazvao
bivšeg predsjednika Uprave INA-e e Laszlo Gesztia, te u ime Vlade
tražio potpisivanje ugovora o dužobalnom razvozu nafte između INA-e i
poduzeća Dinamarin d.o.o., u vlasništvu Roberta Ježića? Prema
tvrdnjama naših izvora Sanader je tada Gesztiu objasnio kako se radi o
"državnom interesu", te kako će "njegova Vlada znati cijeniti" takvu
uslugu MOL-ove Uprave INA-e. Robert Ježić nije želio odgovoriti na
pitanja o svojoj navodnoj korupcijskoj povezanosti s bivšim premijerom
Ivom Sanaderom.

Ježić bez odgovora na pitanja o koruptivnoj vezi s bivšim HDZ-ovim
premijerom Sanaderom

Iako smo od Roberta Ježića zatražili komentar i odgovore na pitanja u
svezi informacija koje smo dobili od visokih izvora u INA-i i MOL-u, o
namještanju posla za Ježićevu tvrtku preko bivšeg premijera Ive
Sanadera i bivšeg predsjednika Uprave INA-e Laszlo Gesztia, Ježićev
holding niti on osobno nisu htjeli odgovoriti na postavljena pitanja,
niti komentirati tvrdnje naših izvora.

U petak, 16. travnja 2010. godine, ustrajno smo pokušavali od Ježića i
Diokija doći do suvislog odgovora ili komentara tvrdnji o namještanju
poslova u INA-i preko Sanadera za Ježićevu tvrtku Dinamarin d.o.o.,
početkom 2009. godine, međutim niti nakon opetovanih upita iz Diokija
i Ježićevog ureda nisu htjeli odgovoriti na nezgodna pitanja o mogućoj
koruptivnoj vezi s bivšim premijerom.

Sanader zvao Gesztia i rekao kako je sklapanje ugovora s Ježićevim
poduzećem u "državnom interesu" i kako će "njegova Vlada to znati
cijeniti"

Izvor iz INA-e, čiji identitet iz razumljivih razloga ne možemo
otkriti, potvrdio nam je kako je tvrtka u vlasništvu Roberta Ježića,
Dinamarin d.o.o., 2009. godine potpisala s INA-om ugovor o dužobalnom
razvozu nafte na izravnu intervenciju bivšeg HDZ-ovog premijera Ive
Sanadera.

Gotovo istovjetnu informaciju potvrdio nam je i naš sugovornik iz MOL-
a, koji tvrdi kako je početkom 2009. godine bivši premijer Ivo Sanader
kontaktirao bivšeg predsjednika Uprave INA-e Laszlo Gesztia, te je od
Gesztia izričito tražio da INA novi ugovor o dužobalnom razvozu nafte
sklopi upravo s Ježićevom novoosnovanom tvrtkom Dinamarin d.o.o.

Prema tvrdnjama našeg sugovornika iz MOL-a, Sanader je tom prilikom
Gesztiu naglasio kako je u "državnom interesu" sklapanje ovog posla s
Ježićevim poduzećem, te je dodao kako će to "njegova Vlada znati
cijeniti", nakon čega je raspisani natječaj bio formuliran na takav
način da je INA tako propisanim uvjetima natječaja pogodovala upravo
poduzeću u vlasništvu Roberta Ježića, tvrdi naš izvor.

Zbog ugovora s Ježićevom tvrtkom INA otkazala dugogodišnju suradnju s
"Jadranskim pomorskim servisom" (JPS)

Već tijekom raspisivanja pozivnog natječaja INA-e prema poduzećima
Jadranski pomorski servis (JPS) i Dinamarin, špekuliralo se o tomu
kako nacionalna naftna kompanija INA smišljeno pogoduje Ježićevom
poduzeću, a na to upućuje i činjenica kako je Ježićevo poduzeće
formalne uvjete natječaja ispunilo tek naknadno nakon isteka roka
propisanog u pozivnom natječaju, nakon čega je poduzeće Jadranski
pomorski servis steklo sve uvjete za potpisivanje novog ugovora s INA-
om u travnju 2009. godine, što se ipak, kako doznajemo na intervenciju
bivšeg premijera Sanadera, nije dogodilo.

Iako je poduzeće JPS ovaj posao za INA-u obavljalo dugi niz godina,
zbog ugovora s Ježićevim Dinamarinom, INA je navodno namještenim
natječajem, uz posredovanje Ive Sanadera, otkazala dugogodišnju
suradnju Jadranskom pomorskom servisu, isključivo kako bi Uprava INA-e
ispunila Sanaderov zahtjev za dodjelu tog posla tvrtki Roberta Ježića.

INA nije poštivala uvjete vlastitog natječaja

Prema dostupnim podacima, Ježićeva tvrtka je tek nakon raspisivanja
pozivnog natječaja na sumnjiv način kupila dva tankera, za koje je
početkom travnja 2009. godine obavljena predbilježba u Upisniku
brodova Lučke kapetanije u Rijeci.

Brodovi "Kijac" i "Sepen", nazvani tako po lokalitetima u blizini
Omišlja na Krku, u trenutku kupnje, prema podacima Dinamarina bili su
stari između dvije i tri godine, te su imali dvostruku oplatu, što je
navodno predstavljalo i ključnu prednost na natječaju u odnosu na JPS
Ante Marasa.

Međutim, ova dva broda u vlasništvu Dinamarina upisani su u hrvatskom
upisniku tek nakon 1. travnja 2009. godine, što je bio zadnji rok iz
INA-inog pozivnog natječaja, nakon čega je Maras ultimativno i javno
zahtijevao od INA-e poštivanje propisanih natječajnih uvjeta, te
potpisivanje ugovora s Jadranskim pomorskim servisom i nastavak
dugogodišnje poslovne suradnje INA-e i JPS-a na razvozu nafte i
naftnih derivata rema Dalmaciji.

Neki od uvjeta pozivnog natječaja, kojeg je INA raspisala početkom
2009. godine, a koji je zaključen 9. ožujka 2009. godine posebno su
ukazivali na mogućnost namještanja natječaja Ježićevoj tvrtki, obzirom
da je jedan od uvjeta natječaja izrijekom navodio kako ponuđač u
trenutku davanja ponude na natječaju ne mora imati u vlasništvu
brodove za transport nafte, nego je trebao samo priložiti pismo
namjere kako će te brodove nabaviti do početka travnja 2009. godine.

"Ponuđač u trenutku predaje ponude ne mora imati brodove za prijevoz
nafte, već pismo namjere da će ih nabaviti do početka travnja, brodovi
ne smiju biti stariji od 14 godina te moraju imati dvostruku oplatu",
glasili su neki od uvjeta natječaja, po kojima se već tada sumnjalo
kako se tako raspisanim natječajem pogoduje poduzeću u vlasništvu
Roberta Ježića.

Ježić brodove kupio kreditom Hypo Alpe Adria Banke

Prema tvrdnjama našeg izvora, Robert Ježić je u ožujku 2009. godine,
dva broda za potrebe posla svoje tvrtke s INA-om kupio navodno u
Norveškoj, i to kreditom od 50 milijuna eura odobrenim u Hypo Alpe
Adria Banci, za koji su jamstvo bili sami brodovi, koje je Ježićeva
tvrtka navodno dala pod hipoteku Hypo banci.

Ono što je u ovom kreditnom aranžmanu posebno problematično, kako
navode naši sugovornici, jest to što je realna vrijednost Ježićevih
brodova otprilike oko pet milijuna eura po brodu, dakle, ukupno deset
milijuna eura, dok je prilikom njihove kupnje i dogovaranja kredita s
Hypo Alpe Adria Bankom, njihova vrijednost prikazana u visini od
dvadeset i pet milijuna eura po brodu, odnosno ukupno pedeset milijuna
eura.

Stoga naši sugovornici smatraju kako je zapravo četrdeset milijuna
eura od ukupnog iznosa ovog kreditnog aranžmana sa Hypo Alpe Adria
Bankom iskorišteno na drugi način, odnosno kako su ta sredstva
jednostavno negdje preusmjerena za neke druge potrebe, dok su samo
fiktivno iskorištena za kupnju Ježićevih brodova.

Neodgovorena pitanja

Kao što sam već napisao, iako smo od Roberta Ježića tražili odgovore u
svezi njegovog posla s INA-om, točnije sklapanja ugovora o dužobalnom
razvozu nafte za Dalmaciju, Ježić nam na postavljena pitanja nije
odgovorio.

Stoga, dajemo priliko Robertu Ježiću da javno odgovori na sva
postavljena pitanja, te se tako očituje o optužbama za korupcijsku
spregu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i bivšom Upravom INA-e, na
čelu s Laszlo Gesztiem.

"Zviždač iz INA-e čiji identitet ne možemo za sada otkriti potvrdio
nam je kako ste ugovor s INA-om u ime svoje tvrtke Dinamarin d.o.o. za
dužobalni prijevoz nafte sklopili na izravnu intervenciju bivšeg
premijera Ive Sanadera. Kako komentirate ovu tvrdnju našeg sugovornika
iz INA-e?

Visoki izvor iz MOL-a potvrdio nam je kako je početkom 2009. godine
bivši premijer Ivo Sanader kontaktirao bivšeg predsjednika Uprave INA-
e Laszlo Gesztia, te kako je od Gesztija tražio da INA sklopi ugovor o
dužobalnom prijevozu nafte upravo s Vašom trvtkom. Prema navodima iz
MOL-a Sanader je tom prilikom Gesztiju naglasio kako se radi o
"državnom interesu", te kako će njegova Vlada "to znati cijeniti",
nakon čega je posao dodijeljen upravo Vašoj tvrtki. Možete li ukratko
komentirati ove tvrdnje iz MOL-a?

Je li točna informacija iz Hypo banke Klagenfurt, kako ste za kupnju
dva broda za ovaj posao ugovorili kredit sa Hypo Alpe Adria Bankom u
ukupnom iznosu od 50 milijuna eura, a za što su kao jamstvo dani
brodovi koje ste kupili?

Naš izvor u Hypo banci tvrdi kako je preko Sanadera s Upravom Hypo
banke za ovaj kredit za brodove bio dogovoren poseban aranžman te da
ste iz Norveške kupili polovne brodove stvarne vrijednosti 5 milijuna
eura po brodu, dakle ukupno 10 milijuna eura, dok je njihova
vrijednost lažno prikazana na 50 milijuna eura, odnosno 25 milijuna
eura po brodu, pa je tako iz tog kreditnog aranžmana, navodno,
izvučeno čak 40 milijuna eura, mimo stvarne namjene kredita. Kako
komentirate takve tvrdnje naših sugovornika u Klagenfurtu?

Je li točno, zapravo, da dobit od ovog posla koji ste navodno
ugovorili preko Sanadera dijelite s bivšim premijerom?

U kakvim ste danas odnosima s Hypo Alpe Adria Bankom, posebno obzirom
da bivša predsjednica Uprave HAAB d.d. Zagreb sjedi u Vašem Nadzornom
odboru?

Znate li da ste pod istragom u Austriji zbog sumnjivih kredita i
sumnji na sudjelovanje u pranju novca preko Hypo Alpe Adria Banke?"

Ježić na kriminalan način uz posredovanje Petrača, Sanadera i Žužula
preuzeo DIOKI

Podsjetimo, Analitički pregled informacija o Aferi Hypo, iz studenog
2007. godine otkriva na koji je način, koristeći sprege organiziranog
kriminala i državnih dužnosnika, Robert Ježić, uz posredovanje HDZ-a,
odnosno Ive Sanadera i Miomira Žužula preuzeo vlasništvo nad DIOKI-em.

"Prilikom posla s DIOKI i pregovora s Robertom Ježićem, Starčević je
većinu informacija prenio Franji Tureku, a on je o tome informirao
Željka Bagića i Hrvoja Petrača.

Problem je bio Darko Ostoja i njegove dionice koje nije htio prodati.

Petrač se prihvatio posla i "uvjerio" Ostoju da to mora učiniti, a I.
Pukanić je imao posredničku ulogu.

Istovremeno je Miomir Žužul ponudio R. Ježiću da će srediti stvar s D.
Ostoja te se na sastanku u Trstu s Ježićem dogovorio da 1 milijun eura
se uplati na tajni račun HDZ-a što je Ježić prihvatio.

Nakon što je prevaren Petrač je u par navrata slao Ježiću ozbiljna
upozorenja a potom i Žužulu. Sa svime ovime je upoznat K. Starčević.

Po dolasku u HAAB Starčević je od Tureka dobio dosta informacija o
HAAB-u i pojedincima a istovremeno je i sam dao informacije Tureku
koje su završile kod Stjepana Mesića. Istovremeno je Turek kontaktirao
i s Darkom Ostojom s kojim je i danas u vezi što mu je pomogao
Starčević", stoji u obavještajnom izvješću o Aferi Hypo, iz od 8.
studenog 2007. godine.

"Od listopada 2003. godine Krešimir Starčević, Franjo Turek i Željko
Bagić su upoznati s operacijom R. Ježića da neeksponiran kupi DIOKI.

Tehnički i drugi problemi oko kupovine rješavali su se po nalogu
Slavka Linića sa Krešimirom Starčevićem iz HFP koji je Ježića
servisirao sa svim bitnim informacijama sugerirajući pri tom načine na
koje riješiti problem i preko koga.

DIOKI koji je bio procijenjen na 520 milijuna kuna odlučio je 2001.
godine kupiti Robert Ježić. Svoju namjeru je od početka skrivao
angažirajući HAAB i njihov investicijski fond da oni budu službeni
kupac tako da se njegovo ime do 2004. godine nije spominjalo.

U ime HAAB-a glavni pregovarač za DIOKI bio je Gabriel Delacher iz
fonda Wienna Capitals partners iz Beča.

Obzirom da je vlasnička struktura DIOKI-a bila nepodobno raspoređena
za manipuliranje te međusobno neovisna, Ježić je na temelju
informacija Krešimira Starčevića i na njegov prijedlog preko Ive
Pukanića angažirao Hrvoja Petrača da za honorar od 1 milijun eura
uvjeri Darka Ostoju iz "Dom fonda" da proda svoj udjel u DIOKI-u 51 %
što je on odbijao.

Istovremeno je Slavko Linić preuzeo obvezu da će HFP i Krešimir
Starčević prodati Ježiću samo 25 % vlasništva DIOKI-a kojim raspolažu
u HFP.

Petraču su u slamanju Ostojinog otpora pomogli I. Pukanić i Šelendić
(uz prijetnje). Istovremeno su Franjo Turek i Krešimir Starčević
sugerirali ostoji da se je bolje ne konfrontirati s Petračem. Ostoja
je bio ključan za Ježića, jer je kao većinski vlasnik zastupao 3 fonda
s ukupno 51 % vlasništva.

Prve posredničke i uvjeravajuće razgovore s Ostojom obavio je po
nalogu Petrača Ivo Pukanić koji mu je po Petračevom scenariju
"objasnio" da je druga strana spremna ako on ne prihvati ponudu dizati
aute u zrak, rezati uši, rasturiti brak i obitelj, ugroziti djecu.
Nakon Pukanića je s Ostojom razgovarao Šelendić te je Ostoja pristao
na sastanak s Robertom Ježićem u Petračevom lokalu "Cantineta".

Na ručku u "Cantineti" je Ostoja prihvatio Ježićevu ponudu i obećao
prodati 51 % vlasništva DIOKI-a", stoji u analitičkom pregledu Afere
Hypo, iz studenog 2007. godine.

"U "Cantineti" je između Ostoje i Ježića realizirano 4 sastanka i sve
je dogovoreno oko prodaje. Tada je izbila afera s otmicom sina
Vladimira Zagorca, a Petrač napustio RH.

Ostoja se počeo kolebati i savjetovati s Franjom Turekom, no ubrzo je
Ježić dobio ponudu od Miomira Žužula da će HDZ riješiti njegov problem
i sa HFP i sa D. Ostojom te da je Ivo Sanader njega zadužio da to sve
provede povoljno po Ježića.

Kada je došla Sanaderova vlada odmah su se oko DIOKI-a počeli
kolebati, pa je Sanader poslao Žužula na dogovor s Ježićem da dogovori
proviziju i gdje će se uplatiti. Sastanak Ježić - Žužul održan je 1.
svibnja 2004. godine u Trstu gdje je i isplaćena provizija.

Priču oko uloge Sanadera plasirao je u javnost Šelebaj koji je
komentirao da Sanaderu za provedbu operacije DIOKI u korist Ježića
nije bio bitan I. Šuker već Andrija Hebrang koji je bio predsjednik
Nadzornog odbora HFP.

Preko Hebranga je Ježić pokušao umanjiti vrijednost DIOKI-a sa 520
milijuna kuna što je iskazano u elaboratu kada su se odvajali od INE,
ističući da je INA prenapuhala vrijednost.

Dana 19. travnja 2004. godine Robert Peša iz HFP i Darko Ostoja
otputovali su u Moskvu gdje su imali sastanak s Hrvojem Petračem,
kojem je Ostoja tada sve ispričao oko pregovora s Ježićem i ulogom M.
Žužula i Sanadera.

Nakon 1. svibnja 2004. godine H. Petrač je u par navrata iz inozemstva
nazivao R. Ježića i tražio isplatu svoje provizije izražavajući
nezadovoljstvo zbog kašnjenja", stoji u izvješću iz studenog 2007.
godine.

U Upravi i Nadzornom odboru DIOKI-a sjede Petračevi i ljudi Hypo Alpe
Adria Banke

Da su ovakvi dogovori doista i postignuti, možda najbolje dokazuje
sastav ljudi u Upravi i Nadzornom odboru ježićevog DIOKI-a, u kojem uz
Ježića i njegove ljude sjede i osobe od povjerenja Hypo Alpe Adria
Banke, kao i Petračevi povjerenici.

Tako u Nadzornom odboru DIOKI-a sjedi bišva predsjednica Uprave Hypo
Alpe Adria Bank d.d. Zagreb Radojka Olić, u funkciji potpredsjednice
Nadzornog odbora DIOKI-a, dok je član Uprave čovjek od iznimnog
osobnog povjerenja Hrvoja Petrača Leo Dolezil, kojeg operativna
obavještajna izvješća SOA-e identificiraju kao osobu koja je u vrijeme
Petračevog bijega pred hrvatskim pravosuđem, bila glavni Petračev
poštar za prenošenje poruka u Hrvatsku.

Slučaj DIOKI moga bi, čini se, najbolje prokazati kriminalne
korupcijske veze poslovnih krugova u Hrvatskoj sa organiziranim
kriminalom i najvišim državnim dužnosnicima, te razotkriti njihove
zajedničke poslovne i financijske operacije, koje ih očito povezuju.

Robert Ježić, stoga bi mogao postati opasan svjedok kriminalnog
funkcioniranja HDZ-ove vlasti i kriminalnog modela financiranja
visokih državnih dužnosnika, korupcijskim vezama s organiziranim
kriminalnim podzemljem i pojedinim, za takve mutne poslove odabranim
poduzetnicima.

Domagoj Margetić/Necenzurirano.com

--
Est. 30.8.2005. as Cro News Group
http://necenzurirano.com/
ISSN 1846-3800
Est. 11.12.2006.

Subscription settings: http://groups.google.com/group/cro-news/subscribe?hl=hr