The truth about Vantcho Mihailov
Bogdan Popov
From: Goce Naumoski <go...@win.tue.nl>
>Pred nekolku denovi mi padna v race eden od poslednite broevi
>na 'Makedonsko Sonce'. Vo nego imashe intervju so g-n Donski (ako
>ne se lazham). Megju drugoto toj veli deka vo 1933, koga VMRO na
>Vancho ja drzhel Priniska Makedonija im vetuvale na uchenicite deka
>od slenata godina (1934) ke uchele na MAKEDONSKI, deka ne ja peele
>bugarskata himna (za praznici), deka imalo ogromni proslavi na
>Ilinden (30 godini od Ilinden), itn. itn.
Tochno, Goce, i ne samo toa. VMRO vo vremeto na Todor Aleksandrov
i Vancho Mihailov bila nesporen gospodar na situacijata vo
Pirinska Makedonija. VMRO imala vo Pirinska Makedonija chak i
svoj danochen i sudski sistem, kako i milicija, i upravuvala
celosno so zhivotot na zemjata, taka shto ovaa teritorija
funkcionirala kako "drzhava vo drzhava".
Narodnata milicija na Organizacijata se grizhela za javniot
red. Prema istorijskite podatoci (koj se veke objaveni i vo RoM),
vo Pirinska Makedonija Narodnata milicija na VMRO broela 9100
dushi, i toa vo Petrichka okolija 2100 dushi, Nevrokopska 1800
dushi, Dzumajska 3000 dushi, Melnichka 1000 dushi i Mehomenska
1200 dushi.
Osven toa VMRO raspolagala so 1675 aktivni komiti opredeleni za
akcii vo Vardarska Makedonija, od koj 925 trebalo da dejstvuvaat
na levata, a 750 na desnata strana na Vardar, dodeka vo
Strumichkata okolija imalo 160 dushi pod rakovodstvo na vojvodata
V'ndev, vo Maleshevsa - 60 dushi na chelo so vojvodata Kushev,
Carevoselska - 50 dushi, Shtipska - 250 dushi, Radovishka - 50
dushi, Kochanska - 180 dushi, Tikveshka - 80 dushi, Gevgeliska -
50 dushi i vo Dojranska - 45 dushi. Vo Egejska Makedonija chetite
na VMRO bile vo Kukushko, Enidze-Vardarsko, Kostursko i Porojsko.
Pogranichnite voeni edinici bile edinstveni organi na Bugarskata
vlast koj do 1934 godina mozhele da vlezat vo Pirinska Makedonija,
i toa so dozvola na VMRO.
VMRO branela sekakva politichka deinost na svojte chlenovi, zatoa
shto edinstvenata cel bila slobodata i nezavisnosta na
Makedonija. Toa znachi deka ni eden chlen na VMRO ne mozhel da
bide chlen na nekoja politichka partija i nikakva politichka
partija ne smeela da agitira ili propagira na teritorijata na
Pirinska Makedonija
Komunistite se opitaa nekolku pati ova pravilo da go prekrshat vo
polza na propagiranje na svojte idei, no Organizacijata
reagirashe oshtro i efikasno.
Koga komunistite na chelo so Cekov ja prezvedoa opshtinata vo
Kjustendil vo 1922, chetite na VMRO vo sila od 5000 dushi go
zavzedoa gradot i vovedoa svoja uprava. Koga doje od Sofija
ministerot Tomov da pregovara so VMRO vo Kjustendil, beshe
zaloven zaedno so generalite shto go pridruzhuvaa, i posle
nekolku dena izbrkan nazad za Sofija.
Od druga strana, koga se gotveshe komunistichko vostanie vo
Bugarija vo 1925, VMRO zabrani na svojte chlenovi sekakvo
uchestvo vo tia nastani i meshanje vo vnatreshniot politichki
zhivot na Bugarija. Nekolku ceti na VMRO vo Dubnica bea
izmanipulirani i se pridruzhija na komunistite vo neuspeloto
vostanieto. So toa se ogreshija kon ustavot na VMRO, koristejki
go oruzhieto (kupeno so narodni pari) za drugi celi od kolku za
osloboduvanje na Makedonija. Koga milicijata na VMRO otide da gi
zalovi, "buntovnicite" dadoa otpor i bea istepani (prema izvorite
na VMRO vo ovia nastani stradaa 19 dushi).
Isto taka vo 1925 godina, koga Grcija izvrshi invazija na
Pirinska Makedonija, ne Bugarskata armija - a chetite na VMRO
zastanaa pred nea i ne i pozvolia da se probie po tokot na rekata
Mesta. Komitite na VMRO koj mnogu dobro go poznavaa sekoj kamen
na Pirin planina, tochno znaea kade da fatat pusiji i da go
odbijat udarot na Grckata armija. Grcite nemaa izbor osven da se
vratat i od okolu udrat na Petrich.
Interesno e da se sporedi ovaa sila na VMRO so brojot na
komunistite vo Vardarska Makedonija vo toj period. Prema
zvanichnite podatocite na SKJ, vo Vardarska Makedonija vo 1941
godina bilo pomalku od 300 chlenovi na KPJ. Ovoj podatok za sebe
silno zboruva zad kogo stoele Makedoncite vo toj period, koi gi
rakovodel makedonskite masi i koi e bil glavnata sile vo
makedonskoto osloboditelno dvizhenie.
Se razbira, jugoslovenskite komunistichki "istorichari" od sojot
na Dimitar Mitrev i Ivan Katardziev (koj seushte e besramno
vovlechen vo sekoednevnata nadvoreshna politika na deneshna
nezavisna Republika Makedonija) bezuspeshno se trudea so decenii
da ja nametnat zvanichnata absurdna teorija za VMRO kako
"ne-Makedonska" organizacija, no komunistichkite nebulozi si
bea i ostanaa nebulozi a togashnata makedonska stvarnost sosema
neshto drugo.
>Posebno shto me ineteresira mene, kako od edna strana V. gi
>shtitel Makedoncite vo P.M., dodeka vo V.M. gi obvinuval deka
>bile Srbi i gi ubival (chitaj: negovite sledbenici ubivale)?
>Taka da nashite stradale ne samo od Srpskite okupatori, tuku i od
>sledbenicite na Vancho.
Zamisli samo kakov absurd: Vancho Mihailov gi obvinuval
Makedoncite od Vardarska Makedonija deka bile Srbi !? Pa samiot
Vancho e od Vardarska Makedonija, a nego se mozheme da go
obvinime deka bil - samo ne Srbin! :)
Kako shto Mihail veke napisha, poveketo luge koj bile kazneti od
VMRO vo Vardarska Makedonija, Organizacijata (a jas bi rekol i
lugjeto vo Vardarsko) gi smetale za predateli koj bile chesto vo
direktna sluzhba na srpskata policija i armija (kako na primer
Stojan Mishev od Shtip koj se prodal na Srbite i stanal vodach na
srpskoto "UDRUZHENJE ZA BORBU PROTIV BUGARSKIH BANDITA". Ova
"Udruzhenje" imalo para-vojni formacii koj bile podkrepa na
srpskata zhandarmerija i armija vo borbite protiv komitite na
VMRO. Kako ne mozhele nishto da napravat protiv komitite, poveke
vreme "Udruzhenjeto" go pominalo na teroriziranje na nedolzhnoto
makedonsko naselenie.)
Lugeto koj bile kazneti od Organizacijata vo Pirinska Makedonija
se nekolku, i toa pred se komunisti. Vo 1924 godina bea osudeni
na smrt Aleko Vasilev i Atanasov, konspiratorite na ubistvoto na
Todor Aleksandrov. Posle podloto likvidiranjeto na Todor
Aleksandrov (na spienje), ovie ubijci se gotvea da go likvidiraat
i Vancho Mihailov na dogovoreniot sostanok vo Gorna Dzumaja. Ama
stariot konspirator Vancho beshe pobrz. Vo toa vreme presudite
bea izvrseni i nad nekolku luge koi gi izdadoa nacionalnite idei
na Makedonija i otidoa da sluzhat na internacionalnite
komunistichki sili. Pred site toa beshe otvoreniot komunist i
predatel na Makedonskoto delo Dimo Hadzi Dimov, kako i nekolku
sandanisti so slabo obrazovanie koi bea izmameni od levite idei
(kako i samiot Sandanski na vremeto koi padna pod vlijanie na
socialistot Dimitar Blagoev).
Vo 1925 beshe izvrshena i kaznata nad Todor Panica, verojatno
najgolemiot predatel vo istorijata na Makedonskoto osloboditelno
dvizhenje. Panica beshe chovek koj gi utepa vo 1907 godina dvata
chlena na Centralniot Komitet na VMRO, legendarnite Boris Sarafov
i Ivan Garvanov. Boris Sarafov beshe eden od trite chlena na
Glavniot shtab na Ilindenskoto vostanie vo 1903 (zaedno so Dame
Gruev i Atanas Lozanchev). Toa beshe prv pat vo istorijata na
VMRO chovek od Organizacijata da ubije drug chlen na VMRO. Ovija
podli ubijstva (pred roditelite na Sarafov, vo nivnata kukja,
kade bil pokanet na vechera) Panica gi izvrshi po direktiva na
Jane Sandanski, koj veke beshe izmamen so socialistichki idei od
Blagoev. Toa ne beshe teshko, zatoa shto za razlika od drugite
revolucioneri vo VMRO koi bea nejchesto uchiteli so dobro
obrazovanie, Sandanski beshe polu-pismen i mnogu sirov. Toj
raboteshe dolgi godini kako zatvorski chuvar vo Dupnica, kade
shto go i zapoznal Dimitar Blagoev. Sandanski beshe zaradi toa
isfrlen of VMRO i osuden na smrt, i kako takov stana simbol
podocna na site jugo-komunisti.
Todor Panica, za da ja izbegne zasluzhenata si kazna, izbega vo
Grcija a od tamu vo Jugoslavia i se stavi vo sluzhba na Srbskite
vlasti. So srpski pasosh i pari patuvashe po Evropa, nesmeejki da
se vrati vo Makedonija. Vo Viena se sretna so Dimitar Vlahov koj
veke raboteshe otvoreno za Kominterna i taka i Panica pochna za
niv da raboti. No rakata na VMRO go stigna vo Viena i toj plati
za svojte ubijstva i zlodela. Ne bez prichina, Panica stana
podocna simbol na site srbomani komunisti.
Kakvi bea ideite Panica i Vlahov (koj svojata grupa od 5-6 chlena
ja vikaa VMRO(obedinena) ili "levicata na Makedonskoto
dvizhenje") mnogu jasno se vide podocna vo Jugoslavia, koga
Dimitar Vlahov stana vo 1944 godina nabliskiot sorabotnik i
istomislenik na Lazo Kolishevski i Tempo.
Ovie nekolku dushi koj bile osudeni od Organizacijata bile
odgovorni za ubijstva i stradanja na mnogu lugje vo Makedonija.
Sigurno da imalo i luge koj nevini stradale vo celiot toj koshmar
vo Makedonija po toa vreme, ama nivniot broj ne mozhe ni da se
sporedi so ubijenite luge od strana na komunistichkata vlast vo
jugoslovenskata republika Makedonija odma po "osloboduvanjeto".
Ne sakam ni eden zlochin da go opravduvam. I eden chovek nevin
da strada premnogu e. Ama se mislam deka ima razlika pomegju
uslovite vo koj rabotela edna vnatreshna revolucionarna
organizacija na teritorija na svojata okupirana zemja, i edna
internacionalna partija koja bila donesena na vlast i napravila
drzaven teror nad svoeto naselenie. Istorijata veke ni pokazhuva
koja idea e osudena na propast a koja na vechen pochit.
Bogdan
Bogdan Popov
From: Slavko Mangovski <ma...@GATE.NET>
>The Macedonian people rejected VM as we can see from his extremely
>brief visit to Skopje in 1945.
Had Vancho come to Skopje in 1945 that would have been his last
visit anywhere. He was smart enough not to ever come to Yugoslav
Macedonia. In 1945 in Skopje even Goce Delchev would have been
executed by the pro-serbian communists, and you can just imagine
what would have happened to Ivan Mihailov.
However, Vancho did visit Skopje in the late Summer of 1944, when
the Bulgarian Army left Macedonia. After consulting with people
in Skopje he rightfully realized that it is too late for a
creation of a democratic united Macedonian state, with the Red
Army already at their borders. Also, according to the Yalta
agreement all these countries were supposed to become
communist. Any resistance would have resulted in thousands of
victims in Macedonia.
>In my view VM was the extended arm of the Bulgarian state to
>protect and defend bulgarian interests in Macedonia.
Slavko, everyone in entitled to his opinion and view. But than I
have no doubts that you can explain to us this interesting
phenomenon:
If Vancho Mihailov's goal was Greater Bulgaria why didn't
he return to Macedonia immediately after the Bulgarian troops
marched in 1941 and restored the Bulgarian state of San-Stefano?
And why did he stay out of Macedonia all the time during the
WWII? And why did he return to Macedonia only once the Bulgarian
troops left the Macedonian soil?
>I agree with Mihail about Toza Dragovich, a legacy of
>Yugoslavia, which hopefully will dissappear soon.
It is very nice that you agree with Mihail about the "legacy of
Yugoslavia", but, somehow, so far I've never seen you criticizing
the yugo-macedonian policy and it's numerous by-products and
residues. On the contrary. However, I must admit that the
Interview with Vancho was absolutely your best posting since I am
following the Internet.
Thank you for that,
Bogdan
P.S. I ran into an interesting site while cruising on the WWW the
other day, and guess what - I found the original of the text you
posted on MAKEDON. I think that the netiquette requires the
decency at least to mention the place where you copy from the
materials you post on MAKEDON.
This site addresses many issues regarding Macedonia, and although
I don't agree with everything there it is definitely worth
visiting. I am including the home page with the subjects:
========================================================================
The Macedonian Oracle
http://www.adam.com.au/~makedon/
"a people without a historic memory,
is blind on its road towards the future"
Ilinden, 1903
Toma Tryphonovski
The sole purpose of this Web Page is to place
the "Macedonian Question"
in its true historic and contemporary perspective
Topics and Controversies:
Macedonia's Historic Past :
- Name & Location Historic Geography
- Macedonia in Medieval Bulgaria
- he Arumanians of Macedonia
The Role of Macedonia's
Bulgarian Intelligentsia in the 18th
&19th Century :
- The Famous Miladinov Brothers
- Grigor P'rlichev - his "Autobiography"
- Kuzman Shapkarev a famous teacher
- Kiril Peychinovich and "Ogledalo"
19th Century attempts to deny the
Bulgarian character of the
Macedonia people :
- D Chupovski- Slav Mac Student Soc
- Unpublicised views of Krsti Misirkov
Background information on the
formation of the Macedonian
Scientific Institute and publication
of the Macedonian Review.
Translation of the "Table of
Contents" into English. :
- Macedonian Sci Inst - an overview
- Founding Members of the MSI
- 1924-1925
- Vol 2 1926
- Vol 3 1927
- Vol 4 1928
- Vol 5 1929
- Vol 6 1930
The Macedonian Struggle for
Survival and its Heroes between
WWI and WWII :
- The Legend Lives - Todor Alexandroff
- A Macedonian Heroine - Mara Buneva
- The important role of Jordan Chkatrov
- Indepth interview: Vancho Mihailov
- Vlado journeys to Marseilles
Victory - Betrayal - Defeat -
Despair. The harsh years of
1941-1949. :
- Lest We Forget - Metodi Shatarov
- He realised too late - Metodi Cento
- Our famous poet - Venko Markovski
- The 1946 Bulgarian Census
Ongoing Human Rights Abuses in
Today's Republic of Macedonia
and the Suppression of Democracy :
- Banning of the Party for Human Rights
- Banning of the IMRO-Ohrid Party
- Human rights Violations in Ohrid
- Treatment & Trial - Voivoda of Veless
- Krum Chushkov's speech at his Trial
Contemporary Macedonian Topics
and Controversies :
- Which is the Macedonian Flag?
- Reply to a Macedonian Revisionist
- L Georgievski:National Reconciliation
- Dr JF Clarke: Macedonian Language
- Bulgaria must tell truth about the MQ
- The Way We Were- Dimce's poetry
- What's in a name, as long as it's -ski
- Perestroika & Macedonian Bulgarians
Go to the Macedonian Patriotic Organization
Home page (http://www.macedonian.org/)
Publisher of the World's oldest Macedonian newspaper the "Macedonian Tribune"
==============================================================================
Slavko Mangovski
On Mon, 4 Nov 1996, Bogdan Popov wrote:
[del]
Istorijata veke ni pokazhuva
> koja idea e osudena na propast a koja na vechen pochit.
Different folks, different strokes :-)
Nema da se zadrzam na klevetite protiv eden od najsvetlite
Makedonski likovi i junaci Jane Sandanski a i drugite kako D. Vlahov i
t.n. i nema da vleguvam vo polemiki so g. Popov samo baram nekolku
pojasnenia okolu koe makedonsko delo go predale ovie lugje.
1. Dali vie g. Popov ste Bugarin ili Makedonec?
2. Vasiot junak VM jasno kazuva deka toj e Bugarin a toa pretpostavuvam bi
znacelo deka i Vie ste takov. Ako ne ste Bugarin togas kazete ni koga ste
stanale Makedonec?
3. Vasite ideolozi gi smetale, a i MPO koe go pretsavuvate i za koe
rabotite, za Makedonci site nacionalosti vo Makedonija, poprecizno:
Grcite, Vlasite, Romite, Evreite, Srbite, Albancite i, se razbira, kako
mnozinstvo Bugarite. Kako sto gledame Makedonci kako etnika ne posotojat.
Imeto "Makedonci" e isklucivo upotrebeno so ovaa smisla. Kako go
objasnuvate ovoj fenomen?
4. jazikot na koj e napisan vasiot prilog e Makedonski, literaturen jazik
na Makedonskata nacija. Vasite ideolozi negiraat deka takov jazik postoi i
isklucivo pisuvaat na Bugarski. Sto e vaseto mislenje za toa?
5. Jas licno ne gledam nikakva razlika megju mislenjata na MPO, vasite
ideolozi i oficijalniot stav na Bugarskata drzava t.e. podrzuvanje na
nazavisnosta na Makedonija a voedno negiranje na postoenjeto na
Maledonskat nacija i jazik. Sto e vaseto mislenje za toa?
Odnapred blagodaren.
Slavko
Slavko Mangovski
On Mon, 4 Nov 1996, Bogdan Popov wrote:
> From: Slavko Mangovski <ma...@GATE.NET>
[del]
>
> However, Vancho did visit Skopje in the late Summer of 1944, when
> the Bulgarian Army left Macedonia. After consulting with people
> in Skopje he rightfully realized that it is too late for a
> creation of a democratic united Macedonian state, with the Red
> Army already at their borders.
Was that the real reason? Could you give us more info about the event?
VM mentions only briefly and obliquely in his "Spomeni."
Also, according to the Yalta
> agreement all these countries were supposed to become
> communist.
You mean the Germans cared that much about Yalta?
> Any resistance would have resulted in thousands of
> victims in Macedonia.
>
Are you telling us that after killing so many he suddenly started to care
about victims?
> >In my view VM was the extended arm of the Bulgarian state to
> >protect and defend bulgarian interests in Macedonia.
>
> Slavko, everyone in entitled to his opinion and view. But than I
> have no doubts that you can explain to us this interesting
> phenomenon:
>
> If Vancho Mihailov's goal was Greater Bulgaria why didn't
> he return to Macedonia immediately after the Bulgarian troops
> marched in 1941 and restored the Bulgarian state of San-Stefano?
I genuinely have no idea. Can you explain us why? In his interview he
mentions that he would accept "reunification." Can you also explain
us how come an ardent Bulgarian like VM would NOT want to live in a
Bulgarian state?
> And why did he stay out of Macedonia all the time during the
> WWII?
Again, no idea. Please explain us.
> And why did he return to Macedonia only once the Bulgarian
> troops left the Macedonian soil?
>
Again I'd love to hear your explanation.
> >I agree with Mihail about Toza Dragovich, a legacy of
> >Yugoslavia, which hopefully will dissappear soon.
>
> It is very nice that you agree with Mihail about the "legacy of
> Yugoslavia", but, somehow, so far I've never seen you criticizing
> the yugo-macedonian policy and it's numerous by-products and
> residues.
You evidently haven't been on the Internet that long to read my attacks
against Gligorov and the rest. Point is, Mr. Popov, that Gligorov and
Co. are Macedonians unlike VM who is a Bulgarian. Whatever bad things
they, and Kolisevski and others, have done for Macedonia they remain
Macedonians regardless and will be judged as such.
[del]
> Thank you for that,
>
> Bogdan
>
You are quite welcome. I just did it to make clear who VM was.
>
> P.S. I ran into an interesting site while cruising on the WWW the
> other day, and guess what - I found the original of the text you
> posted on MAKEDON. I think that the netiquette requires the
> decency at least to mention the place where you copy from the
> materials you post on MAKEDON.
>
You run into the site just like that? What a really amazing coincidence.
I would've sworn you were one of the authors. It was not necessary to copy
the whole page, Mr. Bogdanov. You just had to provide the URL of these
amazing collection of garbage.
Slavko
Luben Ilija Todorovski
>
>
> > >I agree with Mihail about Toza Dragovich, a legacy of
> > >Yugoslavia, which hopefully will dissappear soon.
> >
> > It is very nice that you agree with Mihail about the "legacy of
> > Yugoslavia", but, somehow, so far I've never seen you criticizing
> > the yugo-macedonian policy and it's numerous by-products and
> > residues.
>
> You evidently haven't been on the Internet that long to read my attacks
> against Gligorov and the rest. Point is, Mr. Popov, that Gligorov and
> Co. are Macedonians unlike VM who is a Bulgarian. Whatever bad things
> they, and Kolisevski and others, have done for Macedonia they remain
> Macedonians regardless and will be judged as such.
>
Definitivno deka se Makedonci. Occigledno e deka VM ne se deklariral
kako 'etnicki Makedonec', no toa ne znaci deka ne e del na Makedonskata
istorija, nitu deka VMRO koja ja vodel ne bila Makedonska organizacija,
nitu deka istata ne se borela za Makedonskata kauza. Na kraj na kraevite
eden od najgolemite heroi od Ilinden Pitu Guli sigurno po nikoj kriterium
nema da padne vo kategorijata na etnicki Makedonec, no toa ne znaci deka
ne bil Makedonec i deka ne ja sakal Makedonija. So ova ne sakam da bidam
razbran deka gi stavam vo ist koss VM i PG. Kako sto rekov porano
VM ne e tip na covek koj spaga vo mijata definicija na heroj, no ne
poradi toa deka se custvuval Bugarin, sto e fakt. No fakt e deka
pomalce ili poveke bil na linijata na MK kauza, na svoj nacin.
Vrtel nakaj istok i toa e fakt, kolku, za toa treba da diskutirame.
Dali imal druga opcija i toa e validno prassanje. Aj da sedneme
i da gi diskutirame ovie raboti, bez mnogu emocii i klasificiranja.
G. Popov, mozze da se cuvstvuva po etnicka pripadnost sto saka i
mozze da e cclen na bilo koja organizacija (ssto e tolkav grev
ako e cclen na MPO). Definitivno ima svoe gledisste, koe za mene e validno
kako i sekoe drugo i fakt e deka e bazirano na Makedonskata kauza.
Pozdrav: Bube
>
> Udel~
Luben Ilija Todorovski
>
Zdravo zivo Bogdane:
Prvo blagodaram za informaciite koi gi prezentirass.
Kolku ssto jas znam Kustendil ne e vo Makedonija. Dali sum vo pravo?
chetite na VMRO vo sila od 5000 dushi go
> zavzedoa gradot i vovedoa svoja uprava. Koga doje od Sofija
> ministerot Tomov da pregovara so VMRO vo Kjustendil, beshe
> zaloven zaedno so generalite shto go pridruzhuvaa, i posle
> nekolku dena izbrkan nazad za Sofija.
>
> Od druga strana, koga se gotveshe komunistichko vostanie vo
> Bugarija vo 1925, VMRO zabrani na svojte chlenovi sekakvo
> uchestvo vo tia nastani i meshanje vo vnatreshniot politichki
> zhivot na Bugarija.
No fakt e deka mnogu Makedonci vo BG se imaat prikluceno na
komunistickoto ili antifassistickoto dvizenie. Toa po mene
nikako ne gi pravi pomalce Makedonci, neli?
Nekolku ceti na VMRO vo Dubnica bea
> izmanipulirani i se pridruzhija na komunistite vo neuspeloto
> vostanieto.
So toa se ogreshija kon ustavot na VMRO, koristejki
> go oruzhieto (kupeno so narodni pari) za drugi celi od kolku za
> osloboduvanje na Makedonija. Koga milicijata na VMRO otide da gi
> zalovi, "buntovnicite" dadoa otpor i bea istepani (prema izvorite
> na VMRO vo ovia nastani stradaa 19 dushi).
>
Hmmm, dali toa bilo ispravno i polezno za Makedonija?
> Isto taka vo 1925 godina, koga Grcija izvrshi invazija na
> Pirinska Makedonija, ne Bugarskata armija - a chetite na VMRO
> zastanaa pred nea i ne i pozvolia da se probie po tokot na rekata
> Mesta. Komitite na VMRO koj mnogu dobro go poznavaa sekoj kamen
> na Pirin planina, tochno znaea kade da fatat pusiji i da go
> odbijat udarot na Grckata armija. Grcite nemaa izbor osven da se
> vratat i od okolu udrat na Petrich.
>
> Interesno e da se sporedi ovaa sila na VMRO so brojot na
> komunistite vo Vardarska Makedonija vo toj period. Prema
> zvanichnite podatocite na SKJ, vo Vardarska Makedonija vo 1941
> godina bilo pomalku od 300 chlenovi na KPJ. Ovoj podatok za sebe
> silno zboruva zad kogo stoele Makedoncite vo toj period, koi gi
> rakovodel makedonskite masi i koi e bil glavnata sile vo
> makedonskoto osloboditelno dvizhenie.
>
Tocno, no izgleda deka KPJ znaela kako da ja svrti vodata
na svojata vodenica, VMRO tuka ne ja izigral bass kako ssto treba.
Od 300 clenovi na KPJ vo 1941 ne bila formirana 30 iljadna
Makedonska vojska vo 1944. Nitu osloboduvanjeto i formiranjeto
na kakva takva MK drzava bila 'komunisticka pridobivka' kako sto
nekoi istoricari vo RM tvrdat. (teza ednakvo glupa i opasna kako i
tezata deka SDSM e drzavotvorna partija, bog da ne ccuva od idioti).
Toa ssto NRM stanala komunisticka e faktor na globalni vlijanija
i vo nekoj del greska na nacionalnite sili vo MK, koi dozvolile
komunistite da go prevzemat glavniot zbor vo NOV, ne samo vo
Vardarsko, tuku i vo belomorieto i pirinsko. Vo podelbata na globalni
sferi na vlijanie RM bila na pravata strana i sega imame drzzava.
Poradi egoto na Tito ne dosslo do obedinuvanje so pirin.
Tragedijata vo belomorieto e vo toa ssto tuka sme ja fatile
gressnata strana, pa sega ke se zezame so Grcite do besvest....
> Se razbira, jugoslovenskite komunistichki "istorichari" od sojot
> na Dimitar Mitrev i Ivan Katardziev (koj seushte e besramno
> vovlechen vo sekoednevnata nadvoreshna politika na deneshna
> nezavisna Republika Makedonija) bezuspeshno se trudea so decenii
> da ja nametnat zvanichnata absurdna teorija za VMRO kako
> "ne-Makedonska" organizacija, no komunistichkite nebulozi si
> bea i ostanaa nebulozi a togashnata makedonska stvarnost sosema
> neshto drugo.
>
Sekoj koj ke ja deklarira VMRO kako ne makedonska organizazija
samo dava dokaz deka ima seriozen mentalen problem, ne e vreden za
diskusija.
Pa sega pak treba da udrime po staroto, da se koleme megu sebe ?!?!?!
> Vo 1925 beshe izvrshena i kaznata nad Todor Panica, verojatno
> najgolemiot predatel vo istorijata na Makedonskoto osloboditelno
> dvizhenje. Panica beshe chovek koj gi utepa vo 1907 godina dvata
> chlena na Centralniot Komitet na VMRO, legendarnite Boris Sarafov
> i Ivan Garvanov. Boris Sarafov beshe eden od trite chlena na
> Glavniot shtab na Ilindenskoto vostanie vo 1903 (zaedno so Dame
> Gruev i Atanas Lozanchev). Toa beshe prv pat vo istorijata na
> VMRO chovek od Organizacijata da ubije drug chlen na VMRO. Ovija
> podli ubijstva (pred roditelite na Sarafov, vo nivnata kukja,
> kade bil pokanet na vechera) Panica gi izvrshi po direktiva na
> Jane Sandanski, koj veke beshe izmamen so socialistichki idei od
> Blagoev. Toa ne beshe teshko, zatoa shto za razlika od drugite
> revolucioneri vo VMRO koi bea nejchesto uchiteli so dobro
> obrazovanie, Sandanski beshe polu-pismen i mnogu sirov. Toj
> raboteshe dolgi godini kako zatvorski chuvar vo Dupnica, kade
> shto go i zapoznal Dimitar Blagoev. Sandanski beshe zaradi toa
> isfrlen of VMRO i osuden na smrt, i kako takov stana simbol
> podocna na site jugo-komunisti.
>
Kolku Sandanski bil pismen ne e tolku vazzno, deka e vazzna licnost
vo MK istorija toa e neprikosnoven fakt. Pomalce emocii, poveke
objektivnost.
> Todor Panica, za da ja izbegne zasluzhenata si kazna, izbega vo
> Grcija a od tamu vo Jugoslavia i se stavi vo sluzhba na Srbskite
> vlasti. So srpski pasosh i pari patuvashe po Evropa, nesmeejki da
> se vrati vo Makedonija. Vo Viena se sretna so Dimitar Vlahov koj
> veke raboteshe otvoreno za Kominterna i taka i Panica pochna za
> niv da raboti. No rakata na VMRO go stigna vo Viena i toj plati
> za svojte ubijstva i zlodela. Ne bez prichina, Panica stana
> podocna simbol na site srbomani komunisti.
>
> Kakvi bea ideite Panica i Vlahov (koj svojata grupa od 5-6 chlena
> ja vikaa VMRO(obedinena) ili "levicata na Makedonskoto
> dvizhenje") mnogu jasno se vide podocna vo Jugoslavia, koga
> Dimitar Vlahov stana vo 1944 godina nabliskiot sorabotnik i
> istomislenik na Lazo Kolishevski i Tempo.
>
Toa ne znaci deka ne bile na linijata na MK kauza. Inaku DV
po svojot intelektualen potencijal bil daleku pred LK, Tempo i Tito
zaedno, tessko verojatno deka taka naednass im stanal istomislenik
i im bil bass tiolku istomislenik.
> Ovie nekolku dushi koj bile osudeni od Organizacijata bile
> odgovorni za ubijstva i stradanja na mnogu lugje vo Makedonija.
I Vanche ne bil angel....
> Sigurno da imalo i luge koj nevini stradale vo celiot toj koshmar
> vo Makedonija po toa vreme, ama nivniot broj ne mozhe ni da se
> sporedi so ubijenite luge od strana na komunistichkata vlast vo
> jugoslovenskata republika Makedonija odma po "osloboduvanjeto".
>
> Ne sakam ni eden zlochin da go opravduvam. I eden chovek nevin
> da strada premnogu e. Ama se mislam deka ima razlika pomegju
> uslovite vo koj rabotela edna vnatreshna revolucionarna
> organizacija na teritorija na svojata okupirana zemja, i edna
> internacionalna partija koja bila donesena na vlast i napravila
> drzaven teror nad svoeto naselenie. Istorijata veke ni pokazhuva
> koja idea e osudena na propast a koja na vechen pochit.
>
Toccno, no ranite treba da se leccat a ne da se kopa po niv.
Mozeme li da bideme malku popametni otkolku ssto sme bile vo minatoto.
Da bidess levo ili desno politicki orientiran e edna rabota, da bidess
Makedonec e sosema druga. Niedna opcija ne ja isklucuva drugata.
Pozdrav: Bube
> Bogdan
>
Slavko Mangovski
On Thu, 7 Nov 1996, Luben Ilija Todorovski wrote:
[del]
> > You evidently haven't been on the Internet that long to read my attacks
> > against Gligorov and the rest. Point is, Mr. Popov, that Gligorov and
> > Co. are Macedonians unlike VM who is a Bulgarian. Whatever bad things
> > they, and Kolisevski and others, have done for Macedonia they remain
> > Macedonians regardless and will be judged as such.
> >
>
> Definitivno deka se Makedonci. Occigledno e deka VM ne se deklariral
> kako 'etnicki Makedonec', no toa ne znaci deka ne e del na Makedonskata
> istorija,
Sekako deka e del, toa nikoj ne go poreknuva. Sepak morame da znaeme deka
covekot deluval kako Bugarin od Makedonija koj najodlucno go poreknuva
postoenjeto na Makedonskata nacija. Da ne zaboravime deka toj ne ziveel vo
dalecnoto minato tuku vo mnogu skoresnoto. Negovite knigi se napisani
i izdadeni okolu 1965 godina so glavna cel da ja negiraat Makedonskata
nacija.
>nitu deka VMRO koja ja vodel ne bila Makedonska organizacija,
Se razbira deka bila. Kolku Makedonci bi clenuvale vo istata ako bese
Bugarska i ako propovedase soedinuvanje so Bugarija.
> nitu deka istata ne se borela za Makedonskata kauza.
Edna od najglavnite metodi na bugaromanskata propaganda vo Makedonija,
kako vcera taka i denes, e namernata nejasnost na nivnite motivi i celi.
Zatoa morame da razjasnime za sto zboruvame. Za niv "makedonskata kauza"
znaci sosema drugo od ona sto znaci za tebe i mene. Za niv toa znaci
zacuvuvanje na bulgarshtinata vo Makedonija. Ova, se razbira, ke bide
tesko covek da gi natera da go kazat bidejki toa bi znacelo kraj na
nivnite planovi. Treba da znaeme deka bugaromanite denes raspolagaat so
ogromen broj na "istoriski" dokumenti vo koj se dokazuva deka naselenieto
vo Makedonija e bugarsko vsusnost mnogu povekje od tie sto dokazuvaat deka
naselenieto vo Bugarija e bugarsko ili naselenieto vo Francija e
francusko.
[del]
Kako sto rekov porano
> VM ne e tip na covek koj spaga vo mijata definicija na heroj, no ne
> poradi toa deka se custvuval Bugarin, sto e fakt. No fakt e deka
> pomalce ili poveke bil na linijata na MK kauza, na svoj nacin.
Pomalce, vo sekoj slucaj. Da se razbereme, ove ne e sto jas kazuvam tuku
sto toj kazuva. Covekot kazuva deka otsekogas deluval vo interes na
bugarskata nacija.
> Vrtel nakaj istok i toa e fakt, kolku, za toa treba da diskutirame.
> Dali imal druga opcija i toa e validno prassanje. Aj da sedneme
> i da gi diskutirame ovie raboti, bez mnogu emocii i klasificiranja.
> G. Popov, mozze da se cuvstvuva po etnicka pripadnost sto saka i
> mozze da e cclen na bilo koja organizacija
Sto Popov cuvstvuva e negova rabota. Problem se pojavuva koga Popov
stanuva aktiven propagator na bugaromanskite idei vo Makedonija i toa
vekje stanuva moja, i tvoja i na sekoj makedonec, rabota.
Tesko e da se diskutira bez emocii koga nekoj ti negira deka si sto si.
(ssto e tolkav grev
> ako e cclen na MPO).
Samo po sebe ne. Grevot nastanuva koga taa organizacija se bori za
"zacuvuvanje i naprednuvanje na bugarshtinata vo Makedonija."
Definitivno ima svoe gledisste, koe za mene e validno
> kako i sekoe drugo i fakt e deka e bazirano na Makedonskata kauza.
>
Tocno taka samo za koja kauza se raboti. Da ne mesame jabolki i portokali.
I Grcite imaat svoja "makedonska kauza."
Slavko Mangovski
On Thu, 7 Nov 1996, Luben Ilija Todorovski wrote:
[del]
Eve dva primeri na bugaromanski propagandi. Prvata se odnesuva do Jane
Sandanski, eden og gigantite na makedonskata osloboditelna vojna.
Bugaromanite ne mozat da go podnesat i klevetite se najdobro oruzje.
> > komunistichki sili. Pred site toa beshe otvoreniot komunist i
> > predatel na Makedonskoto delo Dimo Hadzi Dimov, kako i nekolku
> > sandanisti so slabo obrazovanie koi bea izmameni od levite idei
> > (kako i samiot Sandanski na vremeto koi padna pod vlijanie na
> > socialistot Dimitar Blagoev).
> >
[del]
>
> > Blagoev. Toa ne beshe teshko, zatoa shto za razlika od drugite
> > revolucioneri vo VMRO koi bea nejchesto uchiteli so dobro
> > obrazovanie, Sandanski beshe polu-pismen i mnogu sirov. Toj
> > raboteshe dolgi godini kako zatvorski chuvar vo Dupnica, kade
> > shto go i zapoznal Dimitar Blagoev. Sandanski beshe zaradi toa
> > isfrlen of VMRO i osuden na smrt, i kako takov stana simbol
> > podocna na site jugo-komunisti.
> >
>
Simbol na jugo-komunisti?!
[del]
Po nastapot na Mladoturskata Revolucija Jane so svoite ceti slegol od
planinite i se pridruzil kon revolucijata smetajki deka Makedonija bi
mozela da dobie avtonomija vo novonastanatata situacija, posebno posle
Ilindenskata katastrofa. Osven avtonomija
vednaz pobaral ucilistata vo Makedonija da preminat od kontrola na
Bugarskata Egzarhija vo kontrola na turskoto Ministerstvo na prosveta.
Toa bugaromanite nikogas ne mu go zaboravile (kako sto gledame gore). VM
vo svoite "Spomeni" duri nasol "dokumenti" vo koi se tvrdi deka Jane bil
vo dogovor so bugarskiot car Ferdinand.
> >
> > Kakvi bea ideite Panica i Vlahov (koj svojata grupa od 5-6 chlena
> > ja vikaa VMRO(obedinena) ili "levicata na Makedonskoto
> > dvizhenje") mnogu jasno se vide podocna vo Jugoslavia, koga
> > Dimitar Vlahov stana vo 1944 godina nabliskiot sorabotnik i
> > istomislenik na Lazo Kolishevski i Tempo.
DV e drug smrten neprijatel na bugarshtinata: covekot rabotel vo
Bugarskata vlada i duri bil bugarski konzul vo Pristina. Sepak ostanal
Makedonec i se borel do kraj na zivotot za pravata na makedoncite.
[del]
Slavko