HRV - POLITIKA I/II 28.1.1999.

[HIC Vijesti]

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
28. 01. 1999.

SADRZAJ:

POLITIKA
1. TUÚMANOVA SUńUT PREDSJEDNIKU KOLUMBIJE
2. DR. HRVOJE KA±Iń: SA CRNOM GOROM NEMAMO TERITORIJALNOG SPORA, PA NI
RAZLOGA ZA PREGOVORE!
3. VIKTOR ORBAN: HRVATSKA JE STABILNA I OPRAVDANO TE I EUROPSKIM
INTEGRACIJAMA
4. SUCI VRHOVNOGA SUDA PLAńA UTROSTRU±ENA, PREKR AJNIMA VEńA 40 POSTO

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POLITIKA

***

1. Hina, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 1.
TUÚMANOVA SUńUT PREDSJEDNIKU KOLUMBIJE

ZAGREB, 27. sijeŰnja - Hrvatski predsjednik Franjo Tuóman uputio je brzojav
suÎuti kolumbijskom predsjedniku Andresu Pastrani u povodu katastrofalnog
potresa koji je pogodio zapadni dio te ju noameriŰke dr ave, priopÎio je u
srijedu Ured Predsjednika. Broj poginulih u potresu koji je u ponedjeljak
pogodio Kolumbiju, najte em u posljednjih stotinu godina, prema io je
tisuÎu, a pretpostavlja se da se jo stotine nalaze pod ru evinama. Najte e
je stanje u gradu Armeniji, gdje je dvije treÎine kuÎa nepodobno za
stanovanje, a oko 180.000 ljudi ostalo je bez doma. Novi potres, jakosti
5,4 stupnja po Richteru, pogodio je u srijedu sjeveroistok Kolumbije, u
blizini granice s Venezuelom. Za sada nije poznato je li novi potres
izazvao i nove rtve. SpasilaŰke slu be strahuju da bi ukupan broj rtava u
zapadnoj Kolumbiji mogao biti veÎi od dvije tisuÎe.

***

2. Aleksa CrnjakoviÎ, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 7.
Dr. Hrvoje KaŰiÎ: SA CRNOM GOROM NEMAMO TERITORIJALNOG SPORA, PA NI RAZLOGA
ZA PREGOVORE!

ZAGREB, 27. sijeŰnja - Ovih je dana predsjednik jugoslavenske vlade Momir
BulatoviÎ ponovio tezu da je pitanje Prevlake teritorijalni, a ne
sigurnosni spor izmedu Hrvatske i Crne Gore. Govori to Űovjek koji je u ime
najvi eg crnogorskog organa vlasti, i u prisustvu medunarodnih
predstavnika, preuzimao obveze u kojima se priznaju hrvatske granice. Isto
je ponovio i Veljko Kne eviÎ, veleposlanik SRJ u Hrvatskoj: "Na a je
pozicija od poŰetka rasprave o Prevlaci bila da je to i teritorijalno
sporno pitanje. Na e pravne osnove pokazuju da poluotok Prevlaka pripada
sasvim prirodno u cjelinu zaljeva Boke Kotorske koja je u sastavu SRJ",
tvrdi Kne eviÎ.

Treba li sa slu benim Beogradom konaŰno prekinuti pregovore oko Prevlake,
osim onih to se tiŰu morskog razgraniŰenja i demilitarizacije graniŰnih
podruŰja, s obzirom na to da su najvi a politiŰka tijela te zemlje u
nekoliko dokumenata, uskladenih s meóunarodnim pravom i uz suglasnost
najvi ih meóunarodnih arbitara, priznala postojeÎe granice u predjelu
poluotoka Prevlaka? To smo pitanje postavili prof. dr. Hrvoju KaŰiÎu,
predsjedniku Dr avne komisije za granice.

* Iako su graniŰni prijelazi izmeóu Hrvatske i Crne Gore otvoreni, problemi
oko Prevlake ne miŰu se s mrtve toŰke. Hrvatska ima neosporne argumente da
je rijeŰ tek o sigurnosnom pitanju.

- U Sporazumu o normalizaciji odnosa izmedu Hrvatske i SR Jugoslavije,
potpisanom 1996., govori se o meóusobnom priznanju dviju dr ava, a
teritorijalni integritet Hrvatske priznaje se u skladu s meóunarodno
priznatim granicama. Samo u skladu s tim preuzetim obvezama mo e se
tumaŰiti i Űetvrta odredba Sporazuma koja se odnosi na Prevlaku, a govori o
tome da Îe se sva pitanja rje avati na bilateralnoj razini izmedu dvije
dr ave.

* No, time niste dali potpuni odgovor na pitanje Prevlake?

- Ne, jer treba uzeti u obzir i sve druge dokumente potpisane u tijeku
raspada biv e dr ave. Potkraj kolovoza 1991. na Konferenciji o Jugoslaviji
donijeta je Deklardcija EZa kojom je i republikama biv e Jugoslavije
priznato naŰelo meóunarodnog prava o nepromjenjivosti granica. PoŰetkom
listopada iste godine Narodna skup tina Crne Gore zakljuŰuje da nema prema
Hrvatskoj teritorijalnih pretenzija, a izrijekom se u zakljuŰcima spominje
termin "postojeÎe administrativne granice". Istina, sa eljom i uz
preporuku da se one promijene u meóusobnom dogovoru. Tada je, ne
zaboravimo, predsjednik Predsjedni tva Crne Gore bio ba Momir BulatoviÎ. U
korespondenciji s Crnom Gorom, tada nji predsjednik hrvatskog Sabora dr.
arko Domljan pismeno je istaknuo da Hrvatska cijeni to Crna Gora nema
teritorijalnih pretenzija prema Hnvatskoj te da nitko u Hrvatskoj nema
ovla tenja pregovarati s Crnogorcima o mijenjanju kopnene granice.

* Crnogorski je zahtjev proslijeóen u svijet?

- BulatoviÎ je bio prisutan, zajedno s Milo eviÎem, i na Konferenciji o
Jugoslaviji kojom je predsjedavao lord Carrington, kada su to pitanje na
isti naŰin iznijeli Srbi, premda se u zapisnicima izrijekom ne spominje
Prevlaka. Naime, srpsko - crnogorske su a piracije tada bile u okviru svega
onoga to je u tom trenutku jugoarmija stavila pod svoju kontrolu. Slijedi
Odluka Roberta Badintera. ±etiri dana prije no to su sve dr ave EZ
deklarirale svoju oduku o diplomatskom priznanju Hrvatske, Badinter je 11.
sijeŰnja 1992. donio pismenu odluku u kojoj izriŰito identificira tada nji
prijedlog predsjednika Srbije o prirodi i karakteru granica izmeóu
dotada njih republika. PozivajuÎi se na tekovine meóunarodnog javnog prava,
ali i na Ustav tada nje Jugoslavije i ustave republika u kojima se ka e da
se postojeÎe granice ne mogu mijenjati bez pristanka pojedinih republika,
on donosi meritornu odluku.

* Kopnena granica izmeóu Hrvatske i Crne Gore vrlo je jasna?

- Po svim dokumentima i svim zemljovidima! Na a je pozicija toliko Űvrsta
da vi e nema prostora pregovarati o tom zahtjevu Jugoslavije.

* Narodna Skup tina Crne Gore de facto je to i priznala?

- Da, jer je 25. listopada 1991. prihvatila poziciju koju je imala
delegacija Crne Gore u radu Konferencije o biv oj Jugoslaviji. Na Űelu te
delegacije bio je Momir BulatoviÎ, dakle ovaj isti koji sada govori o
teritorijalnom, a ne sigurnosnom sporu oko Prevlake. Fenomen gotovo
nezabilje en u praksi! Naime, najvi i organ vlasti jedne republike
identificira postojeÎu granicu na vrlo precizan naŰin: zemljovidima kakve
su u tom trenutku imali, koji su izdani u Titogradu i Beogradu, a koji se
bitnije ne razlikuju od onih koji su tada izraóeni i od strane hrvatskih
organa. Nakon svega, vraÎaju se danas na ratnu poziciju i osporavaju te
granice!

* Imate li jo koji argument za potvrdu da je Prevlaka tek sigurnosno pitanje?

- PovlaŰenje jedinica JNA uslijedilo je s podruŰja krajnjeg jugoistoka
Hrvatske, a time i s Prevlake, temeljem zajedniŰke Deklaracije izmeóu
predsjednika Tuómana i tada njeg, predsjednika Jugoslavije Dobrice CosiÎa.
Tu su Deklaraciju supotpisali Cyrus Vance i lord Owen. U toŰki tri izriŰito
se navodi da Îe se jedinice JNA povuÎi s Prevlake po tujuÎi Vanceov plan. U
tom dokumentu se navodi da se jedinice JNA moraju povuÎi s cijelog
teritorija Hrvatske. Na temelju tog plana su i donijete rezolucije UNa koje
stalno ponavljaju da jamŰe teritorijalnu cjelovitost Hrvatske.

* to nama ostaje?

- Ne smijemo uopÎe pregovarati o onome to predla e Beograd. Mi naprosto
moramo taj njihov zahtjev kvalificirati kao teritorijalnu preteriziju.
Moramo postaviti zahtjev meóunarodnoj zajednici da se izjasni o dokumentima
u Űijem su dono enju i sami sudjelovali i da ih respektiraju.

* to ako se i Milo eviÎ i meóunarodna zajednica oglu e o hrvatske zahtjeve?

- Prolongiranje ovakvog stanja dovodi u pitanje ugled pojedinih
meóunarodnih institucija. Ako dopuste jugoslavenskoj strani da i dalje
govori o teritorijalnim problemima, dezavuiraju svoje predstavnike koji su
bili ukljuŰeni u mirovni proces. Moramo na decidiran naŰin reÎi i
jugoslavenskoj strani i meóunarodnoj zajednici da o teritorijalnim
pretenzijama ne elimo pregovarati. I meóunarodna zajednica ne smije
tolerirati teritorijalne pretenzije SRJ prema Hrvatskoj bez odreóenih
sankcija, jer je SRJ sama sudjelovala u arbitra i.

* A sigurnosno pitanje?

- O tome moramo pregovarati, jer je to pitanje jo uvijek otvoreno. U
deklaraciji to su je potpisali predsjednici Tuóman i ńosiÎ spominje se
izraz "opÎe sigurnosti", ali ne spominje se pitanje Konavala i Prevlake,
nego Dubrovnika i Boke Kotorske. Ka e se da Îe taj sigurnosni problem
rije iti dvije strane bilateralnim pregovorima.

* Kako?

- Na prostoru oko zajedniŰke granice treba pristupiti procesu
demilitarizacije. Hrvatska je predlo ila da se na krajnjem jugu otvori
jedan turistiŰki kompleks, to je manifestacija demilitarizacije. Jasno,
nije dovoljno govoriti o projektima, njih treba i realizirati, a da bismo
to mogli, prethodno moramo bilateralno utvrditi to s na e i s njihove
strane spada u sigurnosnu zonu.

* A to Îemo s promatraŰima?

- Oni se ionako etaju cijelom Hrvatskom i ne smetaju u provedbi
demilitarizacije. Bilateralnim pregovorima treba utvrditi granice na moru.
Hrvatska je predlo ila da se formiraju zajedniŰke struŰne skupine koje Îe
ustvrditi gdje se prote e graniŰna crta na moru, a delimitarizacija mora
poÎi od toponima Kofin koji je ucrtan i na crnogorskim i na hrvatskim
kartama. Na ulazu u sam Bokokotorski zaljev bit Îe i dio mora koji
predstavlja hrvatsko teritorijalno more, ali bit Îe i dio koji predstavlja
jugoslavensko teritorijalno more, slijedeÎi konfiguraciju izmeóu rta O trog
i otoŰiÎa Mamule. Taj prostor je dovoljno irok i dubok da i polovica
omoguÎuje slobodnu plovidbu brodovima svih veliŰina.

* Ne vrijeda vas to se otvara graniŰni prijelaz prema Crnoj Gori prije
nego to su crnogorski ratni zloŰinci u Haagu?

- Jako sam emocionalno do ivljavao agresiju na Hrvatsku, ali moram vam reÎi
da nisam propustio sudjelovati na sjednici povjerenstva izmedu Hrvatske i
Jugoslavije koja je po prvi put odr ana u Beogradu 8. listopada 1991.
Jedina mi je utjeha to sam u svojstvu predsjedavajuÎeg hrvatskog
povjerenstva jasno rekao da sam, evo, nakon sedam godina u Beogradu, i da
se to dogada upravo na sedmu obljetnicu odluke hrvatskog Sabora o
razdru ivanju, za to sam i sam kao zastupnik glasovao.

***

3. Mihailo NiŰota, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 3.
Viktor Orban: HRVATSKA JE STABILNA I OPRAVDANO TE I EUROPSKIM INTEGRACIJAMA

BUDIMPE TA, 27. sijeŰnja - Mladi i dinamiŰni maóarski premijer Viktor Orban
(35), koji je na Űelu svoje stranke Saveza mladih demokrata - Maóarska
graóanska stranka (FIDESZMPS) pobijedio na izborima u svibnju 1998. i
sastavio koalicijsku vladu desnog sredi ta, dolazi ovog Űetvrtka naveŰer u
trodnevni slu beni posjet Hrvatskoj. Tom je prigodom primio u Budimpe ti
skupinu hrvatskih novinara.

* S kojim glavnim mislima dolazite u posjet Hrvatskoj? ToŰnije, to
smatrate glavnim ciljem maóarskohrvatskih razgovora na visokoj razini u
Zagrebu?

- Moji prvi zakljuŰak bio bi: premda je Maóarska tako reÎi samo nekoliko
dana udaljena od Űlanstva u NATOu, te je vrlo blizu i prikljuŰenju
Europskoj uniji, njezina udaljenost, odnosno blizina, ne samo zemljopisna
nego i faktiŰna, od susjeda neÎe se ni malo promijeniti. To znaŰi da Îemo
biti i dalje nazoŰni u toj na oj regiji. Stoga Îe usprkos na oj politici
europske integracije i dalje biti vrlo bitne na e veze s regionalnom
suradnjom. Drugi je moj zakljuŰak jest da je Maóarska na ovom prostoru
uvijek bila Űimbenik stabilnosti. tovi e, i Maóari koji ive u susjednim
zemljama, u blizini maóarske granice, oduvijek su bili Űimbenici
stabilnosti na tom prostoru, pa smatramo da dobra suradnja Maóarske sa
susjedima mo e biti pridonos stabilnosti u cijeloj regiji. Nakon to je
na a graóanska vlada preuzela vlast, pro le godine ra Űlanili smo
prioritete vanjske politike. Do li smo do bitnoga zakljuŰka kako
maóarskohrvatski meóusobni odnosi zaslu uju znatno veÎu pozornost nego to
im je ukazivana do sada. Svi, dakle, uvjeti i razlozi ukazuju na
opravdanost vjerovanja kako Îemo, zavr e li se uspje no na i razgovori,
moÎi poraditi na tome da postanemo jo prisniji susjedi. InaŰe,
srednjoroŰno smatramo Hrvatsku zemljom koja se stabilizirala na ovom
prostoru i koja opravdano te i europskim integracijama. Idemo, dakle, u
Zagreb da bismo uŰvrstili maóarskohrvatsku strate ku suradnju, odnosno
partnerstvo.

* to konkretno podrazumijevate pod strate kom suradnjom?

- Prvo je pitanje europskih integracija u kojima Maóarska veÎ ima takva
iskustva koja Îe na i hrvatski prijatelji moÎi i sami iskoristiti. Kad sam
se s va im premijerom Mate om sastao u Zagrebu za vrijeme sastanka
Srednjoeuropske inicijative, on je izrazio posebnu elju da se upozna s
na im iskustvima s integracijama. Drugo je podruŰje, dakako, suradnja u
gospodarstvu. Otkad je Hrvatska postala samostalna dr ava na i se
gospodarski odnosi vrlo dobro razvijaju. Vanjskotrgovinske bilance veÎ
prema uju one iz 1990. godine. To vrijedi i za 1998. kada je Hrvatska nekim
carinskim mjerama potisnula uvoz maóarske robe.

* Imamo dojam da se s maóarske strane pomalo mistificira sklapanje
sporazuma o slobodnoj trgovini. HoÎe li uskoro, ipak, biti potpisan?

- Mo da neÎu otkriti veliku tajnu kad vam ka em da nas zapravo vodi nakana
da izmeóu Hrvatske i Maóarske uskoro bude potpisan sporazum o slobodnoj
trgovini, no to nije jednostavno pitanje. Hrvatska jo nema sporazuma s
EUom i nije Űlanica CEFTAe. No, unatoŰ tome smatramo da Maóarska i Hrvatska
mogu potpisati sporazum o slobodnoj trgovini uz pretpostavku da se
dogovorimo o racionalnim uvjetima. Mislim da za to sada postoje dobre
anse. Pregovori izmeóu dvije zemlje veÎ se vode i vjerujem da Îe razgovori
potkraj ovoga tjedna u Zagrebu uŰiniti pomak i u tom pitanju.

* U Zagrebu Îete se sastati i s predstavnicima Maóarske zajednice u
Hrvatskoj. Kako ocjenjujete njihov polo aj u odnosu na polo aj Hrvata i
ostalih manjina u Maóarskoj?

- Pitanje Maóara koji ive u Hrvatskoj, kao i Hrvata u Maóarskoj, tema je
koja se ne mo e zaobiÎi u razgovorima. No, ne smatram kako bi nas to
pitanje posebno optereÎivalo. ±ini mi se posve prirodnim da nakon cijele
povijesti koja je do ivljena u ovome srednjoeuropskom prostoru moramo
prihvatiti Űinjenicu da na e manjine ive izvan na ih granica, u svim
zemljama.

* Drugoga dana svojega boravka u Hrvatskoj posjetit Îete Rijeku. to je
cilj toga posjeta i hoÎete li konkretno razgovarati o kori tenju rijeŰke
luke kao najbli i maóarski izlaz u svijet?

- Sastat Îemo se s Űelnicima Grada i regije, te Îemo pritom dotaknuti sva
pitanja koja se tiŰu Rijeke. Veseli me to su mi hrvatski prijatelji
ponudili tu moguÎnost. Naime, Rijeka je za nas strate ka toŰka, jedan od
moguÎih prostora na ega izlaska na more. Nadamo se da Îe se razviti i
gospodarski odnosi i suradnja izmeóu Rijeke i nekih podruŰja Maóarske.
Drugi smjer kojim se Maóarska slu i kao izlazom na more jest Kopar u
Sloveniji. Tra imo moguÎnosti da s na om robom, ponajprije s proizvodima
prehrambene industrije, dospijemo do mora i to to jeftinije.

* Rekli ste da se gospodarski odnosi razvijaju vrlo povoljno. No, veliki je
nesklad izmeóu izvoza i uvoza, na tetu Hrvatske. Vidite li neke stvarne
moguÎnosti da se to promijeni?

- Najnovija tendencija ukazuje da se, ipak, to stanje mijenja. Naime, 1998.
Maóarska se aktiva znatno smanjila u odnosu na prija nje godine. Podaci za
prva tri kvartala pro le godine upravo potvróuju tu tendenciju. A ja bih
ponajprije elio da se poveÎa opseg razmjene. Takoóer bih rado vidio mnogo
vi e hrvatskih ulaganja u Maóarskoj. Maóarska bi Vlada vrlo rado
podupirala, makar i osnivanjem zajedniŰkoga gospodarskog povjerenstva,
nastojanja koja bi pospje ivala uzajamna ulaganja. Dodao ponavljam da je
slobodna trgovina u interesu obiju zemalja.

* Svjedoci smo fenomenu da na i ljudi iz Hrvatske odlaze u Maóarsku i
kupuju jeftinu hranu. U Űemu je tajna proizvodnje jeftine hrane u Maóarskoj?

- To je relativna jeftinoÎa, ali ima vi e sastavnih dijelova. Pritom ne
valja zaboraviti da oni koji u Maóarskoj ive od poljodjelstva osjeÎaju da
je ta njihova gospodarska grana u krizi. Istodobno, fenomen o kojem vi
govorite dokazuje da se Maóarska nalazi u konkurenciji, i to ne samo u
regiji nego i prema zapadnoj Europi. Upravo se sada vodi rasprava o
srednjoroŰnom razvitku maóarskoj poljodjelstva. Dakle, cijene obiŰno
odreóuje potreba, nu nost. Mnogo je u Maóarskoj obitelji koje vode
poljoprivredno gazdinstvo na vrlo malim prostorima. Ti tradicionalni
proizvoóaŰi trebaju prodati svoje proizvode po bilo kojoj cijeni. Na
primjer, kad Űovjek ode u blizinu hrvatske granice zaista se iznenadi
koliko su ondje znatno jeftiniji prehrambeni proizvodi nego to su u
sjevernome dijelu Maóarske. Drugi je razlog tradicija. Maóarsko
poljodjelstvo sada ulazi u fazu kada se poveÎava proizvodnja. Istodobno
razvitak poljoprivrede bit Îe jedno od kljuŰnih pitanja vezanih za slobodnu
trgovinu.

***

4. D. Úuretak, B. KovaŰ, I. Kustura i M. ariÎ, VeŰernji list, 28. sijeŰnja
1999., str. 4.
SUCI VRHOVNOGA SUDA PLAńA UTROSTRU±ENA, PREKR AJNIMA VEńA 40 POSTO

Bezrezervnu potporu klubova zastupnika u ZastupniŰkom domu dobio je juŰer
prijedlog Zakona o plaÎama sudaca i drugih pravosudnih du nosnika. Taj bi
zakonski prijedlog trebao pobolj ati stanje u pravosudu. Nakon njegova
dono enja vi e nitko neÎe moÎi tra iti alibi za lo e stanje u pravosuóu jer
Îe suci i pravosudni du nosnici biti primjereno plaÎeni. Najva niji su to
zakljuŰci rasprave o tom zakonskom prijedlogu.

Ministar pravosuda Milan Ramljak obrazlo io je zakonski tekst na prvoj
ovogodi njoj sjednici ZastupniŰkoga doma. Rekao je kako Îe se tim zakonskim
prijedlogom plaÎe sudaca i pravosudnih du nosnika donekle uskladiti s
plaÎama dr avnih du nosnika. Omjer poveÎanja je 40 posto za prekr ajne
sudove do 192. posto za suce Vrhovnog suda, a odnos izmeóu najni e i
najvi e plaÎe jedan prema tri.

U trgovaŰkim sudovima plaÎe previsoke?

Iako su podr ali taj zakonski prijedlog, zastupniciv su u raspravi iznijeli
mnogo primjedaba koje se odnose na nesrazmjer u visini plaÎa, previsoke
plaÎe u trgovaŰkim sudovima, ali i na zahtjev da se plaÎe sudaca i
pravosudnih du nosnika isplate retroaktivno od 1. studenoga 1998. kao to
je to sluŰaj kod dr avnih du nosnika. Anto ÚapiÎ uime kluba HSPa smatra da
nije potrebno imati isti pristup plaÎama u trodiobi vlasti. Prema njegovu
mi ljenju, trebalo je poÎi od plaÎa opÎinskih sudaca, gdje su problemi
najveÎi i gdje je najte e raditi.

Pitanje odgovornosti sudaca ne smije se postaviti samo u odnosu prema
plaÎama, smatra Bo o KovaŰeviÎ (Klub LSa). On se zauzeo za utvróivanje
odgovornosti onih koji nisu raditi kako treba. Rekao je kako je Vlada
odgovorna za svjesno stvaranje kaosa u pravosudu te istaknuo kako ce, u
sluŰaju toga zakona, biti potreban rebalans dr avnoga proraŰuna. U ime
kluba HSSa Luka TrconiÎ zamjerio je to se taj zakon nije donio kada i
zakon o dr avnim du nosnicima.

Stanove ne dobivaju

Mato ArloviÎ u ime kluba SDPa podsjetio je na to da je u posljednja dva -
tri mjeseca sudbena vlast do la u nepovoljni polo aj u odnosu na izvr nu i
zakonodavnu. I on se zalo io za retroaktivnu isplatu, ali i prigovorio da
se plaÎe sudaca odreduju prema plaÎi predsjednika Sabora. To, smatra
ArloviÎ dokazuje da je sudbena vlast ovisna o zakonodavnoj. Kao i neki
drugi zastupnici, mr. ArloviÎ se usprotivio omjerima u plaÎama predvidenim
u zakonu. Uime kluba HSLSa Úuróa Adle iÎ smatra da taj zakon neÎe rije iti
status sudaca ali da Îe mo da pridonijeti tomu da neki ostanu te da se neki
i vrate u sudove. Pridru ila se onima koji tra e retroaktivnu isplatu
plaÎa, a upozorila je, govoreÎi o polo aju pravosuda i sudaca, na to da
nitko od njih, za razliku od vojske i policije, nije dobio stan. Smatra da
je spomenute plaÎe trebalo vezati uz prosjeŰne plaÎe u dr avi.

SreÎko BijeliÎ uime Kluba HNSa i IDFa usprotivio se Űinjenici da se tim
zakonom stvara hijerarhija u odnosu na plaÎu predsjednika Sabora. Stoga se
zauzeo za dodatne konzultacije prije dono enja zakona s ljudima iz sudbene
vlasti te za dono enje zakona konsenzusom.

U nastavku sjednice raspravljalo se o izmjenama Zakona o zdravstvenom
osiguranju, i to istodobno o Vladinu prijedlogu i o prijedlozima koje su
uputili Vladimir eks (HDZ) i upanijski dom. Ministar zdravstva dr. eljko
Reiner predlo io je da se neuplaÎeni doprinosi naplate s kamatima te da se
dugovi upanija rije e njihovim reprogramiranjem. Promjene u zdravstvenom
osiguranju nai le su na oslonac i kod oporbenih zastupnika, ali im je
zamjerena okasnjelost te su isticali da oŰekuju i nove. ZastupniŰki dom
raspravio je i o Prijedlogu zakona o dr avnoj agenciji za osiguranje
tednih uloga i o sanaciji banaka, kao i o Prijedlogu zakona o posebim
pravima iz mirovinskog osiguranja i o pravima na osnovi nezaposlenosti
zaposlenika u istarskim ugljenokopima "Topljak" d.d. Labin.

**
GraniÎ: SA SLOVENCIMA NISMO DOGOVARALI ZAMJENU TERITORIJA U ISTRI

Ministar unutarnjih poslova Ivan PeniÎ bio je najispitivaniji Űlan Mate ine
ekipe na juŰera njem aktualnom satu, kojim je, nakon jednomjeseŰne zimske
stanke, zapoŰelo zasjedanje ZastupniŰkog doma. Prvo pitanje PeniÎu je
postavio Boio KovaŰeviÎ (LS). Po to mu je PeniÎ nedavno odgovorio da
dokument o prislu kivanju 78 gradana, objavljen u "Nacionalu", nije nastao
u SZUPu, KovaŰeviÎ ga je pitao da mu onda poka e dokument SZUPa uveden pod
brojem koji se spominje u tom tjedniku. Ako nije SZUP, tko prislu kuje
gradane, pitao je.

PeniÎ mu je najavio i pismeni odgovor, ali je ponovio da objavljeni
dokument nije SZUPov, da je otvorena istraga u MUPu o podrijetlu toga
materijala, ali da i zbog sudskoga postupka koji je u tijeku ne mo e reÎi
vi e o istrazi. Graóani se ne prislu kuju, rekao je, a metode se
primjenjuju samo na one koji su sigurnosni problem.

Kakve su to tajne ako su u novinama

Úuróa Adle iÎ (HSLS) pitala ga je za to, ako objavljeni dokument nije
vjerodostojan, u to ona sumnja, Dr avno odvjetni tvo nije podnijelo tu bu.
No, odgovor na to pitanje zaprijetio je predsjedavajuÎi Vladimir eks
(HDZ), jer dr avni odvjetnik nije Űlan Vlade. Vlado JukiÎ (HSP) pitao je
PeniÎa kako se to tite tajne u Hrvatskoj kad se razne vrste tajni mogu
proŰitati u novinama. ZakljuŰio je kako je stranim obavje tajnim slu bama u
Hrvatskoj dovoljno da Űitaju novine ili Îaskaju s biv im du nosnicima kako
bi dobili sve informacije koje su im potrebne. Na to mu je PeniÎ odgovorio
da je u takvim situacijama zakonska obveza otkriti tko ima tajni dokument i
kako je do njega do ao.

Ministru vanjskih poslova Mati GraniÎu postavijeno je mnogo pitanja o
Prevlaci, Haa kom sudu, Piranskom zaljevu. Anto KovaŰeviÎ (HKDU) pitao ga
je dokad Îe njegova diplomacija biti popustljiva i dokad Îe Hrvatska
izruŰivati svoje ljude poni expressom Haa kom sudu, dok se Srbima i
Bo njacima sudi u Srbiji i BiH. Dino Debeljuh (IDS) pitao ga je je li toŰno
da se hrvatska diplomacija dogovorila sa slovenskom stranom o zamjeni
teritorija u Istri, a prava JukiÎ hoÎe li Hrvatska Ira iti sankcije za SRJ
zbog pokolja na Kosovu.

Ministar GraniÎ najavio je opse nu raspravu o vanjskoj politici u Saboru i
zatvorenu sjednicu Odbora za vanjsku politiku iduÎi tjedan, na kojoj Îe
biti svi parlamentarni Űelnici. Istaknuo je kako na a diplomacija nije
popustljiva, da se hrvatski ciljevi ostvaruju te da Îe o odnosu s Haa kim
sudom Sabor posebno raspravljati i zauzeti stajali te i o izruŰivanju. Tako
je djelomice odgovorio i na KovaŰeviÎevo pitanje hoÎe li Tuta i tela biti
izruŰeni Haa kom sudu te dodao kako se njima u Hrvatskoj sudi prema zakonu.
Rekao je i da se Hrvatska nikad ni s kim nije dogovarala o zamjeni
teritorija.

Adle iÎ: Budi a Îe vratiti razliku plaÎe

Anto ÚapiÎ (HSP) pitao je za to zastupnici estorice koji su dali ostavke
na du nosti i dalje dobivaju du nosniŰke plaÎe, iako ne rade svoj posao.
Premijer mu je Mate a odgovorio da Vlada isporuŰuje Saboru novac koji je za
to odreóen u proraŰunu, a kako se on dalje raspodjeljuje, ovisi o pravilima
u Saboru. Úurda Adle iÎ (HSLS) obavijestila je da biv i potpredsjednik
Sabora iz HSLSa Budi a tu razliku uplaÎuje u poseban fond te da Îe taj
novac biti vraÎen.

Nekoliko su zastupnika zanimala pitanja iz pravosuóa, ali su ostali bez
odgovora jer je Seks objasnio da Vlada ne mo e odgovarati na pitanja iz
toga djelokruga. Bez odgovora je, tako, ostao Marin JurjeviÎ (SDP), koji je
pitao za to pravosudni du nosnici koji ne obavijaju dobro svoj posao
umjesto razrje enja dobivaju unapredenje. Jednako je pro ao i Anto
KovaŰeviÎ (HKDU) s pitanjem za to Vinko SindiŰiÎ nije optu en za ubojstva i
drugih Hrvata, to mu se mo e dokazati, nego samo za ubojstvo Brune Bu iÎa,
za to nedostaje dokaza.

eljko Pavlic (HSLS) pitao je je li ukidanje proraŰunskih isplata Uredu
puŰkoga pravobranitelja opstrukcija njegova rada. Upitao je potom za
odgovornost MORHa zbog nediscipline na gradili tu autoceste kod Novog
Marofa, gdje se nedavno dogodila te ka nesreÎa.

Ministar financija kegro rekao je da Ministarstvo financija nije nikoga
zakinulo te da je puŰki pravobranitelj Ante KlariÎ cijeli sluŰaj stvorio
radi vlastite promocije. Ministar obrane Miljavac, pak, odgovorio je kako
se uvode stroge mjere, da se gradili te poku ava izolirati, ali da se mora
uva iti Űinjenica da je intenzitet radova velik, pa se, na alost, ni
nesreÎe ne mogu izbjeÎi.

**
Oporba bi VukoviÎa u mirovinu, a HDZ u Ustavni sud

Protiv smo toga da se Milana VukoviÎa, predsjednika Vrhovnog suda RH,
unatoŰ lo em stanju u sudstvu, nagraduje mjestom suca Ustavnog suda
Hrvatske - govorili su juŰer zastupnici oporbenih stranaka u upanijskom
domu Sabora. Kolege iz vladajuÎe stranke odgovarali su im pitanjem: "Zar bi
bilo bolje da se za to mjesto kandidirao biv i tu itelj komunistiŰkog re ima?"

VeÎina oporbenih zastupnika VukoviÎa dr i odgovornim za vrlo te ko stanje u
sudstvu. PodsjeÎali su na to da je o tom problemu u svojoj poslanici
govorio i predsjednik Tuóman te da je VukoviÎ nakon toga izjavio kako se
prepoznao u toj lo oj ocjeni. Oporbenjaci su takoóer pitali za to se dvije
godine Űekalo na popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu, a sada se to radi
preko noÎi. Pretpostavljaju stoga da se to mjesto Űuvalo ba za Milana
VukoviÎa.

HSLS, SDP, HSS i LS u upanijskom domu prosvjedovali su, inaŰe, i na
juŰera njoj konferenciji za novinare protiv naŰina na koji HDZ eli
smjestiti Milana VukoviÎa iz Vrhovnog suda u Ustavni sud. Oni dr e da Îe to
izazvati i meóunarodne probleme.

U ivotopisu ni rijeŰi o struci

Ratko MariŰiÎ (SDP) je u raspravi upozorio: "Objavljen je i stav sudaca
Ustavnog suda o predlo enom kandidatu. Mo emo li meóu njih sada unijeti
jedan takav razdor?". Ankicu MamiÎ (LS) zaŰudio je ivotopis Milana
VukoviÎa u kojem "nema ni rijeŰi o struci i struŰnosti". - Gospodin VukoviÎ
je 1933. godi te i pravosuóu bi se uŰinila usluga kad bi mu se zahvalilo na
dosada njem radu i poslalo ga se u mirovinu koja mu neÎe biti mala -
naglasio je Josip Kukuljan. Ivan NiniÎ (SDP) ne sla e se s ostavkom, veÎ
tra i razrje enje VukoviÎa s mjesta predsjednika Vrhovnog suda ocjenjujuÎi
da je njegova odstupnica Űista trgovina uvjetovana izborom za suca Ustavnog
suda.

Tereza Ganza Aras (LS), govoreÎi o VukoviÎu, naglasila je da sudac Ustavnog
suda ne mo e biti netko tko je svojedobno izjavio da borci naroda koji se
brani ne mogu poŰiniti zloŰine. Na to joj je Slobodan Lang (HDZ) objasnio
da VukoviÎ nije tako mislio, veÎ da je elio kazati kako se ne mo e
izjednaŰiti krivnja agresora i onoga tko se brani. Nakon toga Tereza Ganza
Aras povukla je taj dio svojeg istupa. No, zakljuŰila je kako je izbor
VukoviÎa za suca poku aj ovtadavanja Ustavnim sudom partijskim i
revolucionarnim metodama.

Aralica alostan zbog pisma sudaca

U obranu VukoviÎa stali su zastupnici vladajuÎe stranke istiŰuÎi njegovu
hrabrost da u vrijeme komunistiŰkog re ima zastupa okrivljenike u
politiŰkim procesima. Ivan Aralica (HDZ) pretpostavio je da napadi na
VukoviÎa od dijela njegovih kolega dolaze i zbog knjige u kojoj ih je
spomenuo opisujuÎi politiŰke procese u biv oj dr avi. Ra alostilo ga je,
kazao je, pismo sudaca Ustavnog suda jer ne shvaÎa kako kolege o kolegi
mogu na takav naŰin govoriti.

- Nekome smeta to to Űasni hrvatski domoljub postaje sudac Ustavnog suda,
a kad bi se mene pitalo, takve bih postavljao na brojna mjesta - kazao je
Jure BuriÎ (HDZ). Njegov stranaŰki kolega ivko Kolega zakljuŰio je: -
VukoviÎ mnogima smeta ne zbog dana njih, nego zbog nekada njih svojih
stavova i zbog hrabrosti da ih javno brani.

U nastavku sjednice zastupnici su dali rok od dva mjeseca Ministarstvu
zdravstva da izradi prijedlog zakona o spreŰavanju narkomanije te podr ali
prijedlog Zakona o plaÎama sudaca. Ponovno Îe se sastati 2. veljaŰe u 10 sati.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~