izbor iz tiska
Veronica Vlaho
Vecernji list, 30.11.96. / B. Radovic
SURU SE HRVATSKI TV KRUG
- Nije problem proizvesti obavijest, nego je problem kako ce one stici do
nasih Ijudi u svijetu - tvrdi Ante Beljo, ravnatelj Hrvatske matice
iseljetiika i upravitelj Hrvatskog informativnog centra, ustanove koja
rjesava upravo taj problem. - Informacije su ono sto je u svakom
demokratskom drustvu primarno. Preko njih se stvaraju javno mijenje i
lobiji, a time i politicki utjecaj. O vrijednosti toga Hrvati u Hrvatskoj
jako malo znaju, jer nisu zivjeli u demokratskom svijetu i ne znaju da on
funkcionira na informaciji ili dezinformaciji - objasnjava A. Beljo.
Hrvatska matica iseljenika ima zadacu odrzavati veze s hrvatskim
iseljenistvom, dok je Hrvatski informativni centar nevladina - dobrovoljna i
samostalna - organizacija koja radi na obavjestavanju Hrvata u iseljenistvu.
Naoko jednostavan zadatak dobiva na tezini cinjenicom da su Hrvati
rasprostranjeni po cijelom svijetu, te da u danasnje vrijeme elektronskih
medija svi traze brzu, gotovo trenutacnu informaciju. Sada je osnovna zadaca
Hrvatskog informativnog centra kako informacije iz Hrvatske dopremiti do
nasih Ijudi u svijetu. Za to se Centar koristi raznim medijima, ali
elektronski su trenutacno primarni. - Svaki dan emitira kratki val Hrvatskog
radija. Hrvatski informativni centar kupio je kratkovalni odasiljac prije
otprilike tri godine, i preko njega se emitira Prvi program Hrvatskog
radija, od 7 do 23 sata. Nakon toga se nocu emitiraju posebne emisije, u
bloku od dva sata, a te se blok emisije ponavljaju cetiri puta zbog
razlicitih vremenskih zona - objasnjava A Beljo. No, ta kratkovalna
radioveza nije savrseno rjesenje, jer jacina odasiljaca nije narocito
velika, a on je usmjeren prema sjevernoamerickom kontinentu. Taj se
kratkovalni radio dobro cuje u Europi, u Sjevemoj Americi, ali ne i na
zapadu Sjedinjenih Drzava. U Australiji, Novom Zelandu i Juznoj Americi cuje
se samo djelomicno, a kvaliteta prijama ovisi o vremenskim (ne)prilikama.
Zato su uspostavljene i veze preko lnterneta - "E-mailom" i drugim Internet
servisima. Hrvatski informativni centar salje audiovijesti na hrvatskom i
engleskom jeziku, uz to i mnoge clanke iz hrvatskog tiska, a svi
zainteresirani upucuju se i na tekstove o Hrvatskoj u stranom tisku. Od
prije nesto vise od mjesec dana uspostavljena je i digitalna veza preko
Interneta, tako da Ijudi koji imaju kompjutore sa zvucnom karticom, preko
njih mogu cuti vijesti Hrvatskog radija, deset puta na dan. Uz to, takvom se
kompjutorskom vezom salju i price za laku noc te tjedna top-lista Hrvatskog
radija, upravo ono sto iseljenici traze. - Vec sada je interes za taj oblik
informiranja jako velik, jer tu nema smetnji u prijamu rekao nam je Ante
Beljo. - Istodobno, nas to nista ne kosta. Da to ostvarimo moramo imati
prijamne stanice na americkom kontinentu. Jedna je u Kanadi, druga u
Sjedinjenim Drzavama. Te sredisnje stanice preuzimaju nase radiosignale, i
Ijudi ih od tamo izravno uzimaju. Tu su za njih lokalne linije, nisu skupe i
vrlo su brze. Taj najnoviji medij ovisi o broju korisnika, Ijudi koji kod
kuce imaju odgovarajuce kompjutore, no on je posebno vazan kao izvor
informacija hrvatskim radioprogramima. Njih na citavom svijetu ima vise od
300, i sada oni pomocu kompjutora imaju izravne najsvjezije vijesti iz
zemlje. A te radioprograme slusaju deseci tisuca Hrvata. Velika novost u
informiranju Hrvata diljem svijeta je i i hrvatski televizijski program na
sjevernoamerickom kontinentu. Vec ga mogu gledati svi u Sjevernoj Americi,
te Hrvati koji zive u sjevernim dijelovima Juzne Amerike. Sateliski program
koji HN dnevno emitira (sest sati za Europu) sada ide i dalje u svijet Iz
tog se programa preuzima Dnevnik u 19.30 sati, i on preko preko Panamerican
satelita izravno ide u New Yorki, te od tamo na Domestic Satelit za Sjevernu
Ameriku. Mogu ga gledati svi Hrvati koji imaju male satelitke antene od 18
inca (oko 40 centimatara). - To je velika novost u cijelom Americi. Sjeverna
Amerika je bazirana na kablovskoj televiziji, a za satelite su do sada imali
"tanjure" velike veise od tri metra. Mi smo emitirali program i preko tih
satelita, ali on je imao malu gledanost. Takve su antene mogli postaviti
samo Ijudi koji imaju vlastitu kucu. Kablovske televizije su cuvale svoj
monopol i napravili sve da sprijece dopustenje za satelitske frekvencije
koje se mogu emitirati za male satelitke antene. Od rujna ove godine ti su
mali prijamnici ipak dopusteni u Sjedinjenim Drzavama i oni sada preuzimaju
program. Zato smo mi N program, koji tamo saIjemo vec dvije godine,
usmjerili i na frekvencije za te manje antene. Sada je u tijeku veliku
propagandna kampanju da se nasi Ijudi pretplate na te programe, da kupe te
manje satelitske antene. Procjenjujemo da bi taj program sa pet tisuca
pretplatnika sam sebe finacirao. Danas nas odasiljanje programa i
reemitiranje stoji oko 60 tisuca dolara na mjesec. I to placa Hrvatski
informativni centar - objasnio nam je A. Beljo. Dnevnik je srz tog
satelitskom N programa, ali se svaki dan, osim njega, emitira jos dva i pol
sata programa. Nedjeljom cak pet sati. Na programu su aktualne politicke
teme, emisije o Ijepotama Hrvatske, predstavljanje hrvatskog turizma i
gospodarstva, kultumi programi, festivali, dokumetarne emisije... Program je
koncipiran za obitelj, da svatko nadje nesto za sebe. Plan za buducnost je
ovaj program prositi na Juznu Ameriku. To ne bi bilo previse skupo i
Hrvatski informativni centar se nada da ce to napraviti tijekom sljedece
godine. Nakon toga ce se satelitki N program prosiriti na Australiju. Na taj
bi nacin svi Hrvati diljem svijeta bili povezani u hrvatski N krug.=20
-----------
Vjesnik, 2.12.96. / Str. 1 i 2 / Nives Matijevic / Hina
UPRAVA POZIVA NA PREKID STRAJKA, ZELJEZNICARI NE POPUSTAJU
ZAGREB, 1. prosinca - Unatoc apelima Uprave, Sindikat zeljeznicara Hrvatske
i cetvrti je dan u strajku. U putnickom prometu, uza sve medjunarodne i
pogranicne vlakove koji su i inace vozili, voze i vlakovi u unutarnjem
prometu koji osiguravaju minimum funkcioniranja. Od subote, na relaciji
Zagreb-Vinkovci voze dva vlaka, brzi i putnicki, voze zatim vlakovi
Zagreb-Rijeka, Zagreb-Kotoriba-Zagreb, ZagrebKoprivnica-Zagreb,
Zagreb-Sisak-Zagreb i Zagreb-Split (Marjan express), Knin-Split-Knin,
Knin-Zadar-Knin, Perkovic-Sibenik-Perkovic, Ogulin-Knin,
Osijek-Koprivnica-Varazdin-Osijek, Virovitica-Banova Jaruga-Virovitica,
Osijek-Vrpolje-Slavonski SamacOsijek, Vinkovci-Zupanja-Vinkovci,
Osijek-Nasice-Nova Kapela-BatrinaOsijek, te u Istri Buzet-Pula-Buzet. "U
strajku je, unatoc svim pritiscima, jos oko 11.000 clanova Sindikata
zeljeznicara Hrvatske" izvijestio je na konferenciji za novinare u nedjelju
predsjednik Sindikata i Glavnog strajkaskog odbora Zlatko Pavletic. Glavni
strajkaski odbor proveo je, receno je, zakonit postupak mirenja s Upravom,
prije cega su, prema Zakonu o radu, trebali postici zajednicki dogovor o
minimumu prometa za vrijeme strajka. Kako Uprava nije ponudila svoj minimum,
Sindikat je ponudio svoj popis s 20 posto vlakova. Naknadno je ministar
prometa donio odluku o minimumu prometa, a njegova se lista primjenjuje od
30. studenoga u 1 sat u noci. "No, po Zakonu o radu, ako je poslodavac
propustio dati listu minimuma funkcioniranja prometa prije postupka mirenja,
to ne moze uciniti za vrijeme strajka. Medjutim, zbog insinuacija da nas
strajk nije legalan, donijeli smo odluku o postivanju ministrove liste
vlakova", rekao je Pavletic. "Na to je Uprava HZ-a odgovorila nezakonitim i
nedemokratskim metodama pritiska na zeljeznicare u strajku. Od subote ujutro
pripadnici unutarnje kontrole Direkcije HZ-a obilaze teren i zaposlene
prinuduju da se pismeno izjasnjavaju strajkaju li i zasto, a onima koji se
izjasne za strajk prijeti se otkazima. Sefovima kolodvora i jedinica, HZ-a
naredeno je da moraju izraditi posebne popise strajkasa, te da im se, uz
broj sati koje su trebali raditi, napise oznaka 'S'. A obracun radnih sati
provedenih u strajku regulirat ce se po zavrsetku strajka. Javnost se
obmanjuje da vecina zeljeznicara ne zeli strajk. Ako se tako nastavi,
obustavit cemo i ovaj minimum vlakova koji voze", izjavio je Pavletic.
Opovrgavajuci tvrdnje da je strajk uzrok zakrcenosti pruga, Zlatko Pavletic
iznio je podatke da je na prugama HZ-a prije pocetka strajka cekalo vise od
20 vlakova i oko 380 natovarenih vagona. Do zakrcenosti je, kazao je
Pavletic, doslo zbog katastrofalnog stanja pruga, nedostatka i kvarova
lokomotiva, te manjka goriva za njih, kvarova signalno-sigurnosnih uredaja i
lose organizacije rada. Uprava je izjavila da o kolektivnom ugovoru nece
pregovarati s nama, nego s ostalim sindikatima. Ako do tog dodje, ostajemo u
strajku, a nas je stav da svi sindikati na HZ-u zajedno trebaju sklopiti
kolektivni ugovor", rekao je Pavletic. Govoreci o ugrozavanju sigurnosti
prometa, izneseni su i podaci o izvanrednim dogadajima ove godine s
usporedbom na proslu. Tako je u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na
cijelu 1995., broj izvanrednih dogadjaja povecan s 1354 na 1537, odnosno
13,52 posto. Od 1537 izvanrednih dogadjaja, naleta, iskliznuca, pozara,
eksplozija i drugo, cak 1330 dogodilo se propustom zeljeznice, a ostalo je
zbog elementarnih nepogoda ili nesmotrenosti putnika. Unatoc opetovanim
pozivima da odustanu od strajka, Sindikat zeljeznicara Hrvatske vec cetvrti
dan oglusuje se na apele Uprave HZ-a, ostalih sindikata u HZ-u te hrvatskih
gospodarstvenika, opravdavajuci se cekanjem poziva na pregovore s Upravom
HZ", kaze se u priopcenju za javnost Uprave HZ-a, koja "jos jednom zeli
upozoriti radnike u strajku da ovoga trenutka nema o cemu pregovarati, jer
je Vlada RH ispunila svoje obveze prema Hrvatskim zeljeznicama, a isplata
regresa, jubilarnih nagrada i darova za djecu ovisi jedino o financijskim
mogucnostima HZ"."U uvjetima kada je vec cetvrti dan zeljeznicki promet u
Hrvatskoj sveden na minimum, ne samo da je upitno na koji nacin skupiti
sredstva za isplatu trazenoga, nego je upitno kako ce se svim ostalim
zeljeznicarima isplatiti placa za studeni", navodi se u priopcenju i
podsjeca da su sredstva iz proracuna namijenjena HZ-u nedostatna za isplatu
placa za studeni. "To znaci da ce za eventualnu nemogucnost isplate placa",
dodaje se, "odgovornost snositi Sindikat zeljeznicara Hrvatske". Uprava
ponavlja da ce se kolektivno pregovaranje nastaviti samo sa svih devet
sindikata".=20
-------
Vjesnik, 2.12.96. / Str. 1 / Miroslava Rozankovic
U PODUNAVLJU OD UTORKA I HRVATSKI CARINICI
U utorak, 3. prosinca, hrvatska se carinska kontrola uspostavlja na cetiri
medjudrzavna granicna prijelaza izmedju Hrvatske i SR Jugoslavije u Batini
i Tovarniku, te na dva prijelaza u Iloku. Kako je Vjesnik najavio, rezultat
je to Memoranduma o razumijevanju o uspostavi Prijelazne carinske uprave na
podrucju pod kontrolom UNTAES-a, potpisanog u subotu, 30. listopada.
Memorandum, koji su potpisali general Klein u ime Prijelazne uprave i Josip
Knezic, ravnatelj Carinske uprave Republike Hrvatske, svakako je jos jedan
bitan iskorak k okoncanju procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Novouspostavljenom hrvatskom carinskom kontrolom na cetiri podunavska
granicna prijelaza, uz postojece Bajakovo, od utorka ce biti pokriveno
cijelo granicno podrucje izmedju Hrvatske i Srbije. Carinska kontrola na
podrucjima pod kontrolom UNTAES-a za pocetak ce funkcionirati poput
Prijelazne policije. Dakle, prvih 30 dana bit ce Prijelazna carina, u kojoj
ce dvadeset i cetiri sata dnevno po jedan Hrvat, Srbin i predstavnik
UNTAES-a kontolirati protok roba i Ijudi. A kako smo prije doznali od Ivice
Vrkica, predstojnika Vladinog ureda privremene uprave za istocnu Slavoniju,
Baranju i zapadni Srijem, za prvih 30 prijelaznih dana carinska ce pravila
odrediti prijelazni upravitelj Klein. Nakon toga ce se na carinskim
prijelazima, rekao je Vrkic, "postupati u skladu s hrvatskim carinskim
propisima". Za prijelazno razdoblje, prema njegovim rijecima, pripremaju se
posebne carinske odore neutralnih oznaka. A prema sadasnjim spoznajama, na
celu tek uspostavljene carinske sluzbe u hrvatskom Podunavlju u prvih
trideset dana bit ce medjunarodni direktor carine, ciji ce pomocnici biti
zamjenik ravnatelja Carinske uprave Republike Hrvatske, direktor uprave
carina lokalnih srpskih vlasti i predstavnik UNTAES-a. Na hrvatskoj drzavnoj
granici u podrucju pod kontrolom UNTAES-a, nakon uspostave carinskih sluzbi
na cetiri prijelaza, od utorka ce ukupno raditi sest granicnih prijalaza,
ukljucujuci Bajakovo otvoreno pocetkom svibnja ove godine, te medjunarodni
granicni prijelaz Udvar na granici s Madjarskom, otvoren u rujnu. Granica
prema SRJ bit ce, dakle, u potpunosti "pokrivena", sto je vrlo bitno ne samo
u politickom, nego i u prakticnom smislu. Hrvatskom carinom na granicama
napokon ce se moci sprijeciti masovna pljacka imovine, odvozenje sumske
grade i slicno, a onemogucit ce se i krijumcarenie.=20
------------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 13 / J. Pavkovic
MANDAT DUG TJEDAN DANA
SARAJEVO - Nakon dvomjesecnog pregovaranja i snaznog pritiska medjunarodne
zajednice, Predsjednistvo BiH usuglasilo se o organizaciji Vijeca ministara.
Odluceno je da Vijece predvode dva kopredsjednika, jedan iz srpskog, a jedan
iz bocnjackog naroda, koji ce se izmjenjivati svakoga tjedna. Prvi
predsjedajuci bit ce Srbin. Postojat ce i jedan potpredsjedajuci a bit ce iz
reda hrvatskog naroda. Prihvacen je i prijedlog Michaela Steinera da Vijece
ministara ima tri ministra - vanjskih poslova (Hrvat), za civilna pitanja i
komunikacije (Srbin) vanjsku trgovinu i ekonomske odnose (Boznjak). Svaki
ministar ce imati dva zamjenika iz reda druga dva naroda. Jos nisu poznata
imena ministara i njihovih zamjenika, ali se ocekuje da ce se o tome
raspravljati na konferenciji u Londonu, zakazanoj za polovicu ovoga tjedna.
Dakle, Vlada BiH bit ce jedinstvena u svijetu, uostalom kao i mnoztvo drugih
stvari u toj zemlji. Pitanje je koliko je ta organizacija dobra, ali je
jasno da je napravljena prema principima kompromisa i ocito su se pritom jos
jednom pravili ustupci srpskoj strani. Svakako, i ovako pomalo komicno
rjesenje bar ce dijelom "otkociti" proces konstituiranja i funkcioniranja
drzavnih tijela u skladu s rezultatima rujanskih izbora.=20
----------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 13 / Bonn: Anto Jankovic
I NJEMACKI VOJNICI 'BORBENIM NALOGOM'
Njemacki vojnici u sklopu IFOR-a posve napustaju Hrvatsku. Pripadnici
Bundeswehra u novoj mirovnoj misiji za BiH, nesluzbeno nazvanoj SFOR - Snage
za stabilizaciju, bit ce stacionirani u Bosni i Hercegovini, u blizini
Sarajeva. Podrucje njihova djelovanja je tzv. istocni sektor, sto zauzima
prostor Bosne i Hercegovine juzno od Sarajeva velicine 60 x 160 kilometara.
U tom sektoru ce djelovati jedna talijanska, jedna spanjolska i jedna
njemacko-francuska postrojba - ukupno 9000 vojnika. Njemacki kontingent ce
obuhvacati vise od 3000 vojnika: zrakoplovaca, pionira, izvidaca, sanitaraca
te postrojbe za opskrbu i odrzavanje opreme. Prvi put ce njemacki vojnici
biti potpuno izjednaceni s drugim pripadnicima NATO-a, imat ce kao i drugi
=BBborbeni nalog=AB. Od oruzja ce uza se imati oklopna vozila tipa ufuchs=AB=
i
=BBluchs=AB, transportne helikoptere tipa "ch-53", topnicka izvidacka vozila=
i
drugo. Za Bundeswehr je pocetak nove mirovne misije 20. prosinca vjerojatno
velik dan. Nakon visegodisnjeg mukotrpnog natezanja s oporbom- u- vlastitoj
zemlji i saveznicima u sklopu NATO-a, njemacki vojnici su postali
ravnopravni. Do toga se islo oprezno, korak po korak. Kada je prije cetiri
godine NATO odlucio nadzirati zracni prostor u BiH. u njemackom parlamentu
vodena je zucna rasprava o tome smiju li njemacki vojnici biti u sastavu
posada izvidackih zrakoplova tipa "awacs". Time se morao pozabaviti cak i
Ustavni sud. Kada su Srbi u Bosni poceli obarati zrkoplove NATO-a, saveznici
su dosli do zakljucka da uz Amerikance samo jos Nijemci imaju zrakoplove
opremljene specijalnim radarima sto pruzaju djelotvornu zastitu protiv
ruskih raketa. A buduci da su se Amerikanci jos drzali po strani, Britanci i
Francuzi su bili prisiljeni moliti Nijemce za zastitu. Bosansko-hercegovacki
zracni prostor poceli su nadzirati njemacki zrakoplovi tipa "tornado" s ECR
RECCE radarima. Nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, njemacki vojnici su
bili spremni u sklopu IFOR-a samo druge opskrbljivati i u slucaju potrebe -
lijeciti. I morali su biti stacionirani na sigurnom, u poslijednjnoj
Hrvatskoj. Jos na pocetku ove godine, oporba je vladajucoj koaliciji u Bonnu
predbacivala =BBmilitarizaciju vanjske politike=AB. Danas i vlada i oporba,=
kao
i vecina njemackog naroda, podupiru sudjelovanje njemacke vojske u mirovnim
misijama, ali ministar obrane Ruhe zeli se ograniciti na Europu. Stoga se
moze smatrati sigurnim da ce Bundestag 13. prosinca odobriti sudjelovanje
njemackih vojnika u novoj mirovnoj misiji za BiH. Kako su casnici Bundewehra
pa jednoj konferenciji u Bonnu priopcili, njemacki vojnici ce odmah nakon
toga moci biti prevezeni na svoje odrediste u blizini Sarajeva. Za akciju u
sklopu IFOR-a njemacko ministarstvo obrane potrosilo je vise od 700 milijuna
DEM, a za akciju u sklopu=20
SFOR-a predvidjeno je 350 milijuna DEM. To je cijena ravnopravnosti
njemackih vojnika s drugim saveznicima u NATO-u.
------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 13 / Beograd: Milovan Nedeljkov
MILOSEVIC PRIJETI POLICIJOM
Poslije dvotjednog protesta stotina tisuca pristalica oporbene koalicije
"Zajedno" beogradskim ulicama i nereagiranja policije na prosvjede, jucer se
prvi put javno oglasio MUP Srbije i predsjednik srbijanskog parlamenta
Dragan Tomic. U priopcenju iz MUP-a jasno je poruceno da policija vise nece
tolerirati masovne skupove. Pucanstvu se obratio i predsjednik srbijanskog
parlamenta Dragan Tomic koji je prosvjede srbijanske oporbe usporedio sa
Hitlerovim demonstracijama uoci dolaska na vlast, odnosno sa demonstracijama
Albanaca na Kosovu prije 15 godina. Poslije ovih otvorenih prijetnji i
upozorenja, odnosno najava oporbe da ce se danas na ulicama Beograda naci
vise stotina tisuca demonstranata; danasnji dan ce mozda biti i
najkriticniji i sa najvecom mogucnoscu zestokog sukoba stotina tisuca
pristalica oporbe i policije. Jucer je u Beogradu prosvjedovalo oko 100
tisuca Ijudi i pored izuzetno kisovitog i hladnog vremena, u Nisu vise od 25
tisuca a desetak tisuca u Kraljevu i Kragujevcu. Prosvjedi se nastavljaju i
danas a u Beograd dolaze organizirane grupe studenata iz Novog Sada,
Kragujevca i Nisa. Prema tvrdnjama dobro obavjestenih politickih krugova u
Beogradu jedan visoki funkcioner SPS je rekao da se Slobodan Milosevic,
suocen sa svakodnevnim masovnim protestima stotina tisuca Ijudi, =BBnalazi u
corsokaku i ne zna sto da ucini=AB i da je svjestan je da mu ponistavanje
izbora nanosi ogromnu stetu u odnosima sa medjunarodnom zajednicom. U takvoj
situaciji, nesluzbeno se saznaje, Milosevic se sprema otkazati povjerenje
mnogim jastrebovima u svojoj partiji a medu prvima omrznutom lideru SPS u
Nisu Miletu Ilicu. Potezom uklanjanja sa poiiticke scene tvrde linije SPS,
vjeruje se da bi Milosevic napravio "most=AB za pregovore sa oporbom koji bi
se mogli zavrsiti obostranim kompromisom. Koliko ce-taj eventualni korak
srbijanskog predsjednika uroditi plodom i smiriti eksplozivno stanje u
Srbiji tesko je reci jer je, uz ove pomirljive najave, Miloseviceva policija
pocela hapsiti clanove koalicije "Zajedno". Jucer je uhicen odbornik ove
koalicije u Novom Beogradu Zeljko Ozegovic a u Novom Sadu 19-godisnji Srdan
Krstic. Oni su optuzeni da su ucestvovali u razbijanju stakala na zgradi
novinske kuce "Politika". Zbog toga je burno reagirala Vesna Pesic,
predsjednik Gradanskog saveza Srbije, nazvavsi Milosevica =BBnasim bivsim
predsjednikom", odnosno pozvavsi demonstrante da jos vise ustraju jer "oni
sve vise hapse nase Ijude". Ta poruka ocigledno ne mirise na kompromis sto
ukazuje da Milosevicu zaista predstoje teski i neizvesni dani.=20
--------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 29 / D. Ilincic
SASVIM POSEBAN BOZIC
Sasvim je sigurno: film Jakova Sedlara "Ne zaboravi me" ("Fergismajniht")
pamti se bolje, i radije, i od nekih uspjelijih ostvarenja hrvatske
kinematografije. Ta bozicna prica (scenarij je Nina Skrabe, prema dramskom
tekstu "Plavi Bozic"), o dvojici prijatelja (Boris Miholjevic i Boris
Pavlenic) koji se na Badnjak prisjecaju skolovanja i odrastanja u Zagrebu,
podatna je za, u hrvatskom filmu tako rijedak, kultni status. Mjeren bilo
kakvim filmskim metrom, "Ne zaboravi me" je jednostavno los film, prepun
glumatanja, opcih mjesta, pateticnih recenica i nesklapnosti koje ce
iznervirati iole pismenijeg filmskog gledatelja. Sedlarovo ostvarenje
nemoguce je "braniti" bilo kakvim filmskim argumentom, ali mu se privlacnost
moze objasniti klasicnom pricom o Ijudima i za Ijude (prijateljstva, prve
Ijubavi, prve pokvarenosti) - to se uvijek gleda-te upravo izvedbenim
pretjeranostima koje su, s obzirom na njihovu dosljednost i ekstremnost,
neodoljive. Zato nije tesko "Ne zaboravi me" pretpostaviti nekom bezbojnom,
domacem ili inozemnom, proizvodu. Napokon, svi smo mi samo slabi Ijudi i
gledatelji.=20
---------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 14 / Maja Pejkovic-Kacanski
NOC MODE ZA BUJNU MASTU
U atraktivnom, prostoru Muzeja hrvatskih arheoloskih spomenika splitska
tvrtka =BBII Mondo=AB u suradnji s Generalnim konzulatom RH u Milanu
organizirala je Drugi festival hrvatskih modnih autora pod nazivom =BBHrvats=
ka
jesen 96=AB. Onima sto su imali srecu biti na tom za Split znacajnom modnom
dogadjaju, a videni su od estradnih umjetnika do drzavnih duznosnika,
predstavIjene su originalne kreacije 33 poznata domaca, a i inozemna autora.
Kreatori iz Splita, Kastela, Trogira, Cakovca, Osijeka, Zadra, Rijeke,
Zagreba, s Braca te Missoni i Dalmine iz Italije, Givenchy iz Francuske i
Franka Kutlesa iz Londona prikazali su avangardne, raskosne i neuobicajene
odjevne predmete, ali i prikladne, svakidanje nosive modele. Mastovitost
nasih kreatora dosla je do izrazaja i pri izboru materijala. Osim
=BBklasicnog=AB materijala svile, satena, plisa, tila, cipke, konca,=
mikrofibre,
laka, viskoze, ekoloskog krzna, jute, rabIjeni su neobicni poput silikonskog
kita, koji osusen izgleda kao zvakaca guma, a koristila ga je poznata bracka
autorica Ida Stipcic Jaksic. Nazocne modnoj reviji odusevili su modeli
zagrebackih kreatorica Djeni Medvedec, Branke Donassy, Jasne Kralj te dvije
haljine Franke Kutlese s jasno istaknutim apelima "Mir u Hrvatskoj" i "Mir
u. svijetu=AB. Pljesak je izmamila i kreacija jedrenjak na glavi Antonije
Vlatkovic. Zanimljivost Drugog "ll'Mondova" festivala hrvatskih modnih
-kreatora bila je i u tome sto su pistom, osim splltskih i zagrebackih
manekena; prosetali i Anja Sovagovic-Despot, Emilija Kokic, Don Mateo,
Dragan Lukic, Zeljko Maretic, Darija Cvitkovic, Viktorija Djonlic. Kao i
uvijek, publiku su odusevili najmladi manekeni, spontani i neusiljeni. U
sklopu =BBHrvatske jeseni 96=AB, sto je odrzana pod generalnim=
pokroviteljstvom
Zupanije splitsko-dalmatinske te pocasnim pokroviteljstvom talijanskog
Vicekonzulata i Hrvatsko-francuskog drustva Allience Francaise de Split,
priredena je izlozba modnih fotografija Damira Hoyke, Valentina Bilica
Prcica, Mirka Pivcevica i Jerka Koceica te predstavljena Hoykina knjiga
"Photosophia". I tim modnom priredbom, slazu se svi, Split je pokazao,
koliko god to.pretenciozno zvucalo, da. moze uistinu. biti srediste
svjetskih modnih dogadjanja.
-------
Vecernji list, 2.12.96. / Str. 20
NOGOMET
Hajduk-Zagreb 1-0
Croatia-Istra 7-0
Rijeka-Inker 4-0
Mladost127-Zadarkomerc 3-0
Marsonia-Orijent 3-0
Cibalia-Segesta 2-0
* * *
Veronica Vlaho
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 2 / Branko Vrbosic
BOLJA KONTROLA GRANICE
Hrvatski carinici od svibnja kontroliraju medjudriavni granicni prijelaz
Bajakovo - Batrovci izmedju Republike Hrvatske i SRJ, a od rujna uz nesto
manje ovlasti nalaze se i na prijelazu Knezevo - Udvar (u Baranji prema
Madjarskoj). Od danas ce hrvatske carinske sluzbe uspostavljati svoj rad i
na ostalim granicnim prijelazima na podrucju pod upravom UNTAES-a, tocnije
prema Srbiji. Rezultat je to dugih pregovora hrvatske i srpske strane uz
posredovanje UNTAES-a, koji su okrunjeni potpisivanjem Memoranduma o
razumijevanju, kojim se utvrduju temeljne odrednice prijelazne carinske
sluzbe. U iducih 30 dana te granicne prijelaze nadzirat ce prijelazne
carinske sluzbe, u kojima ce 24 sata biti ekipe sastavljene od jednog
Hrvata, Srbina i predstavnika UNTAES-a. Na celu novoustrojene sluzbe bit ce
medjunarodni direktor carine, a zamjenici bi trebali biti zamjenik direktora
Carine RH i direktor uprave carina lokalnih srpskih paravlasti. Tih 30 dana
zapravo je vrijeme ispitivanja mogucnosti i nacina rada carinskih sluzbi u
tako specificnim uvjetima. Na svim prijelazima trebali bi se primjenjivati
carinski propisi RH, no ocito je da ce u prijelaznom razdoblju b'rti i
prijelaznih rjesenja. Tako ce odore i oznake biti "neutralne" (zapravo, rjec
je o civilnim odijelima), a carina ce se vjerojatno naplacivati u tri valute
(kuna, dinar i marka). Za kraj ce sigumo ostati pitanje viza, koje su
predvidjene sporazumom Hrvatske i SRJ, ali se sada - osim na Bajakovu - ne
primjenjuju na ostalim granicnim prijelazima Hrvatske i SRJ. Otvaranje svih
granicnih prijelaza bit ce postupno, a ovim potezom hrvatska drzavna granica
bit ce primjerenije cuvana.=20
---------
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 2 / H
DR. TUDJMAN PREDAO VJERODAJNICE MASTRUKU I MESTROVICU
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman predao je jucer
vjerodajnice veleposlanicima Ivici Mastruku i Luki Mestrovicu, kojima ih je
imenovao izvanrednim i opunomocenim veleposlanicima Republike Hrvatske u
Republici Sloveniji i Saveznoj Republici Brazilu. Predsjednik Tudjman kazao
je veleposlanicima da ce kao iskusni diplomati znati ispuniti svoju zadacu u
razvijanju sto tjesnjih odnosa Republike Hrvatske sa zemljama u kojima su
imenovani u interesu medjunarodne suradnje kao i na svim drugim podrucjima.
- Ocekujem da cete svoju duznost obaviti na vlastito zadovoljstvo, na korist
i dobrobit hrvatske domovine - porucio je predsjednik Tudjman novoimenovanim
veleposlanicima. Zahvaljujuci na ukazanom povjerenju, veleposlanik Mastruko
istaknuo je da ce zadatak obaviti u skladu s hrvatskom drzavnom politikom i
napucima Ministarstva vanjskih poslova na dobrobit Republike Hrvatske.
Veleposlanik Mestrovic naglasio je vaznost otvaranja hrvatskoga
veleposlanstva u Brazilu, koji je deseta svjetska gospodarska sila i peta
drzava po velicini i broju stanovnika, a u njemu zivi i 40.000 Hrvata.
Predaji vjerodajnica bili su nazocni i predstojnik Ureda Predsjednika
Republike ing. Hrvoje Sarinic, Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku
dr. Zeljko Matic i zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader.=20
--------
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 2 / H
PENTAGON O PLANIRANJU OBRANE
ZAGREB - U sklopu dosadasnje vrlo uspjesne suradnje Ministarstva obrane RH s
Ministarstvom obrane SAD-a, zamjenik pomocnika americkog ministra obrane dr.
Frederick L Frostic i dr. Daniel Chu, direktor washingtonskog ureda RAND
Corporation koji za potrebe Pentagona radi dugorocne planove razvoja,
odrzavaju u Ministarstvu obrane u Zagrebu dvodnevni seminar o strateskom
planiranju, modeliranju i simulacijama, koji je poceo jucer. Seminaru su
nazocni najvisi duznosnici Ministarstva obrane RH i Glavnog stozera Hrvatske
vojske. - Frederic Frostic zaduzen je u americkome Ministarstvu obrane za
definiranje smjemica u obrambenom planiranju i definiranje planova posebnih
operacija koje poduzima americka vojska - predstavio je predavaca zamjenik
hrvatskog ministra obrane general pukovnik Kresimir Cosic. Sudionike
seminara Frostic je upoznao s americkim iskustvima u dugorocnom planiranju
obrane i znacenjem analize u uravnotezenju planova obrane. Direktor
washingtonskog ureda RAND Corporation dr. Daniel Chu, medju cijim je
posljednjim radovima i opsezna studija o prosirenju NATO-a, strucnjak je za
pitanja raspodjele proracunskih sredstava za obranu, koji je dugi niz godina
bio pomocnik ministra obrane u uredu za analizu i evaluaciju programa, a od
1981. do 1988. bio je glavni savjetnik ministra obrane za raspodjelu
proracunskih sredstava. Dr. Chu je svoje izlaganje na seminaru posvetio
vodenju proracuna za obranu i nacinu biranja kadrova General pukovnik
Kresimir Cosic u svojoj uvodnoj rijeci istaknuo je da je u okviru projekta
dugorocnog planiranja u hrvatskome Ministarstvu obrane jedan od prioriteta
uspostava ureda koji bi se bavio analizama i evaluacijama razvojnih i
obrambenih programa. Ovim naporima pokrece se znanstveni pristup strateskom
planiranju obrane i pridonosi se uspostavljanju temelja za dugorocni razvoj
ovog izuzetno vaznog podrucja za svaku drzavu", dodaje se u priopcenju.=20
-----------
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 2 / M. Nedeljkov
POLICIJA USTUKNULA PRED NARODOM
Beograd je jucer, izlaskom na ulice vise od 100 tisuca Ijudi, rekao odlucno
a mozda i konacno "ne" srbijanskom predsjedniku Slobodanu Milosevicu i
njegovu rezimu. Sve prijetnje policijom, kao i izjava predsjednika
parlamenta D. Tomica da "na ulice izlaze fasistu koji ruse i unistavaju
Beograd", nisu sprijecile Beogradane da izidju na ulice i prkose Milosevicu.
Policija, iako je do jucer ujutro prijetila, povukla se pred pristasama
koalicije "Zajedno". Cuvala je samo obiteljski dom srbijanskog predsjednika.
Beogradjani su, unatoc gustom snijegu, ponovno izisti na ulice i pokazali da
se (vise) ne boje ni Milosevica, ni njegove policije, ni Tomicevih osuda da
su "fasisti". Zbog cega policija nije intervenirala, mozda najbolje
objasnjava Vuk Draskovic: - U policiji vlada prava pobuna a i vojska je
Milosevicu otkazala poslusnost. Koliko je vlast u Beogradu uplasena, govori
i to da je vec spomenuti predsjednik parlamenta Srbije iznenada otkazao
sjednicu sazvanu za danas, a u zgradu Skupstine nije nikome dopusten ulaz,
pa ni poslanicima. Razlog je vise nego prozaican: sluzbeno je priopceno da
se cijeloga ovog tjedna u skupstinskoj zgradi obavlja dezinsekcija,
dezinfekcija i deratizacija prostorija! Promatrajuci ono sto se jucer i
proteklih desetak dana dogadjalo na beogradskim ulicama, stjece se dojam da
se zadnjeg mjeseca ove godine Milosevicu dogadja ono sto je on prije 7-8
godina pripremao drugima. Srbijanskom predsjedniku "dogodio se narod" i
Milosevic ce najvjerojatnije morati sici s vlasti.=20
------
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 13 / Lisabon: Tomislav Drzic
NOVA ULOGA OESS-a UZ POTPORU NATO-a
Dok je posljednji summit u Budimpesti 1994. bio posvecen najvecim dijelom
Bosni, jucerasnji prvi dan sastanka na vrhu u Lisabonu zapoceo je pripremama
zavrsnog dokumenta u kojem uglavnom dominira novi europski model sigurnosti
za 21. stoljece. Summit u Lisabonu je mirniji nego dva prethodna jer ovog
trenutka nigdje na prostoru OESS-a nema otvorenog rata. Medjutim, sukob
Rusije i NATO-a oko prosirenja Atlantskog saveza na istok Europe i mnostvo
nerijesenih potencijalnih kriznih zarista u Europi bitno otezavaju
uoblicenje zavrsnog dokumenta. Od pocetka sastanka, nastupnog govora Antonia
Gutteresa, premijera Portugala zemlje koja je od Svicarske jucer preuzela
predsjedanje organizacijom, osjeca se i napetost u odnosima s Rusijom, ali i
zabrinutost dogadajima u Bjelorusiji i Srbiji. U sredistu pozornosti
summita, a i medija, i dalje je Viktor Cernomirdin. U svom je govoru istakao
da se Europa nakon pada Berlinskog zida ne smije ponovno dijeliti, ali
postavio je i pitanje o sirenju NATO-a i povecanju naoruzanja. Rusija je za
reformu i suradnju - rekao je, ali protivi se vojnoj prisutnosti u bivsim
clanicama istocnog bloka, ali posebno povecanju oruzja i "stvaranju novih
saveza". U svom govoru nakon Cernomirdina, predstavnik SAD, potpredsjednik
A1 Gore, rekao je=20
da "sigurnosti svake zemlje ne moze biti bez sigurnosti svih clanica", te da
su najvece prijetnje u unutrasnjim problemima nekih zemalja. Pozdravio je i
nove oblike demokracije koji se pojavljuju od Atlantika do stepa sredisnje
Azije, sto su dobre teme za razgovor. Nastavio je da nema vise sukoba
drzava, nego samo nesuglasja, sto ce se rijesiti razgovorima. Pohvalio je
IFOR koji je zajedno s OESSom u specijalnim uvjetima koordinirao u BiH.
Iako, OESS nije jedini faktor sigurnosti u Europi, rekao je Gore, stabilnost
je i dalje u rukama NATO-a koji je obrambena organizacija slobodnih zemaljau
i nije opasnost za stabilnost.=20
Istakao je cvrstu suradnju s Rusijom i potrebu prosirenja NATO-a, ali
izrazio j e i zabrinutost zbog postupaka vlasti u Bjelorusiji i Beogradu.
Malo kasnije, Aleksandar Lukasenko, predsjednik Bjelorusije, pokusao je to
opovrgnhti objasnjavajuci dogadaj u Bjelorusiji prijetnjama, terorizmom i
kriminalom, nasuprot referendumu koji je podrzalo 70 posto stanovnistva, sto
je demokratska volja Bjelorusije. No, svi govornici - koji su govorili o
sigurnosti u Europi, o brzom mijenjanju svijeta u kojem OESS dobiva novu i
vaznu ulogu - ostavljali su dojam da se ipak pravi odgovor ocekuje na
proljetnom zasjedanju NATO-a u Bruxellesu.=20
----------
Vecernji list, 3.12.96. / A. Filipovic
NAGODINU CEMO ZETI I U PODUNAVLJU
ZAGREB - Nagodinu cemo zeti psenicu i u Podunavlju, kazao je na jucerasnjim
susretima u Vladi Matej Jankovic, ministar poljoprivrede i sumarstva.
Hrvatska je u suradnji s UNTAES-ovim privremenim upraviteljem Podunavlja
kreditirala gorivom i gnojivom sjetvu psenice na 25.000 hektara u tom
podrucju. Prema podacima Ministarstva poIjoprivrede i sumarstva, psenica je
do sada zasijana na 246.000 hektara, sto je za petinu vise nego prosle
jeseni. Do sada je sveukupno zasijano 82 posto planiranih povrsina. Smatram,
kazao je ministar, da ce ovojesenska sjetva te krusarice biti dostatna za
potrebe Hrvatske. Ali, do iduce zetve nedostajat ce nam prema sadasnjem
uvidu oko 50.000 tona psenice. Kukuruz je dobro urodio. Pobrano ga je
1.857.236 tona ili sedam posto vise nego lani. Imat cemo viska 330 do 400
tisuca tona kukuruza i zato je Vlada odlucila da se izveze 100.000 tona kako
bi se uravnotezilo trziste, a to bi bio i ekvivalent za uvoz psenice.
Poticaji i naknade
Pred Saborom su na hitnom usvajanju izmjene i dopune zakona o novcanim
poticajima i naknadama u poljoprivredi. Za tu svrhu osigurano je iz
drzavnoga proracuna 570 milijuna kuna za iducu godinu (ove godine ta je
stavka bila 510 milijuna kuna). Najznacajnije je, istaknuo je Jankovic,
novcano poticanje stocarstva, osobito za rasplodnu stoku i autenticne domace
pasmine, a znacajne su i novcane naknade za proizvodnju sadnica vinove loze
i maslina, dizelskog goriva za profesionalne ribare i proizvodnju morske i
slatkovodne ribe. Bitna novina su poticaji za mlijeko i rasplodnu stoku u
podrucjima od posebne drzavne skrbi i brdsko-planinskim opcinama koje nisu u
toj kategoriji, ali se nalaze iznad 500 metara nadmorske visine. U tim ce
podrucjima premija za mlijeko iznositi 80 lipa, a u ostalim podrucjima, kao
i do sada, 55 lipa. Cilj je da se Ijudi vrate u ta podrucja i da pocnu s
gospodarskom djelatnoscu. Bit ce iskoristeno svih 95 milijuna kuna
zakreditiranje poljoprivrede u ovoj godini.=20
Zemljisna politika
U provodenju Zakona o poljoprivrednom zemljistu stare strukture i navike iz
bivsega sustava otezu i komliciraju stvari, rekao je Jankovic. U
Vukovarsko-srijemskoj zupaniji najdalje se otislo u realizaciji zemljisne
politike. U toj je zupaniji, kaze ministar poIjoprivrede i sumarstva, iako
je na crti razdavajanja, cak 99 posto zemlje obradeno. Zemljisnom politikom
u toj zupaniji zbrinuto je oko 400 razvojacenih hrvatskih branitelja. Ta
zupanija 33 posto sredstava od zakupa i prodaje zemlje ulaze u kreditiranje
stocarstva. A neka podrucja, kao na primjer oko Kutine i Ivanic Grada, hisu
obradena. Moramo zemljisnom politikom stvoriti prava obiteljska gospodarstva
koja ce se baviti iskljucivo time, kaze Jankovic. Uskoro ce, najavio je
ministar, ici na sjednicu Vlade prijedlog reogranizacije ovoga ministarstva.
Osnovat ce se poseban odjel za zemljisnu politiku, zatim Uprava za
ribarstvo, a bit ce i nekih drugih promjena, Savjetodavna sluzba =BBseli=AB=
u
zupanije itd.=20
Psenicna afera
Medju brojnim pitanjima novinara=20
ministru i njegovim pomocnicima Luki Stojakovicu i Franji Prebanicu,
neizbjezno je bilo i pitanje o psenicnoj aferi koja se =BBodmotava=AB pred
saborskim povjerenstvom. Mogu ponoviti, kazao je Jankovic, ono sto se cesto
isticalo. Nista sto je vezano za taj slucaj ne ostanuje na adresi ovoga
ministarstva. Robne zalihe bit ce drugacije ustrojene. Stanje u javnom
poduzecu =BBHrvatske sume=AB nije povoljno, rekao je pomocnik za sumarstvo
Franjo Prebanic. Glavni je razlog tezak polozaj drvne industrije koja ne
placa na vriieme sirovine "Hrvatskim sumama".
---------
Vjesnik, 3.12.96. / Ivan Sabic
NITKO NE ZNA STO BI S BOSNOM
Medjunarodni sud za ratne zlocine pocinjene na podrucju bivse Jugoslavije,
kako glasi sluzbeni naziv suda poznatijeg pod imenom Haaski sud, proslog je
tjedna donio prvu presudu: Drazen Erdemovic, Hrvat iz okolice Tuzle, osudjen
je na deset godina zatvora jer je utvrdjeno da je, kao pripadnik vojske
bosanskih Srba, sudjelovao u pokolju zarobljenih srebrenickih Bosnjaka. To
je ujedno i jedina presuda koju ce Haaski sud izreci do svrsetka
(jednogodisnjeg) razdoblja predvidenog za provedbu Daytonskog sporazuma za
Bosnu i Hercegovinu, kojim su se strane potpisnice, medju ostalim, obvezale
izruciti ratne zlocince, a i ona ce, zahvaljujuci povrsnosti zapadnih
izvjestitelja, ostati upamcena kao presuda Hrvatu za zlocine nad Bosnjacima.
Uz mnoge druge pokazatelje, i vijest o presudi protiv Erdemovica zorno
svjedoci o nedjelotvornosti medjunarodne zajednice i njezinih izvrsnih
tijela, od posebnog izaslanika Carla Bildta do Medjunarodnih provedbenih
snaga, kojima jednogodisnji mandat nije bio dostatan ni za provedbu
temeljnih odredaba sporazuma iz Daytona.=20
Na takvu sumnju navodi cinjenica da je Erdemovic prva svjedocenja o pokolju
zarobljenih Srebrenicana dao prije vise od pola godine, pa je Haaski sud na
temelju tako dobivenih podataka vec mogao poduzeti neke mjere, ali je i
dan-danas broj optuzenih Srba manji od broja pripadnika Erdemoviceve
postrojbe i nadredenih im oficira, cija je imena Erdemovic mogao reci
haaskim istraziteljima.
Prva nakon Nurnberga i Tokija
Osim presude Erdemovicu, uz koju su zapadne agencije nasle potrebnim navesti
da je to prva presuda za ratni zlocin nakon Nurnberga i Tokija, nizu se i
brojni drugi dogadaji koji navode na zakljucak da ce ono sto se u svijetu
naziva bosanskom krizom -jos potrajati. Slobodan Milosevic, covjek koji je
zvijer pvstio iz kaveza, uziva potporu demokratskoga svijeta jer je on, za
razliku od Vuka Draskovica i njegove druzine iz srbijanske oporbe,
kakvo-takvo jamstvo da Daytonski sporazum nece dozivjeti potpuni fijasko.
Nakon sto je teskom mukom Radovana Karadzica uklonila s funkcija koje je
obnasao, medjunarodna je zajednica, nesto suptilnijim metodama, uspjela
ukloniti i Ratka Mladica, ali su ostali njihovi politicki istomisljenici i
izravni sudionici u svemu sto se, da uporabimo blage rijeci, moze nazvati
srpskom ulogom u BiH. Sa svojih funkcija (u Agenciji za istrazivanje i
dokumentaciju i federalnom Ministarstvu obrane) otisli su neki od Ijudi
oznaceni kao iranska veza, ali se u okviru opremanja buducih federalnih
oruzanih snaga preko luke u Plocama u BiH uvozi i oruzje iz islamskih
zemalja. Ocito je, dakle, da medjunarodna zajednica nije kadra povuci neke
odlucne poteze, nego porucuje - kao sto je ucinjeno na nedavnoj konferenciji
u Parizu - da su vlasti u BiH odgovorne za provedbu dogovorenoga. No, kada
bi te odlucnosti i bilo, i kada ne bi unutar kruga najmocnijih zemalja
svijeta postojali razliciti interesi (i) u pogledu buducnosti BiH, pitanje
je sto bi se uopce moglo poduzeti. Izravno zainteresirane strane u BiH samim
cinom potpisivanja Mirovnog sporazuma nisu prakticki ni za dlaku promijenile
svoja stajalista, o cemu najbolje svjedoce sjednice troclanoga
Predsjednistva BiH, a petogodisnje traganje za konsenzusom o buducnosti BiH
pokazalo je da njega jednostavno nije moguce postici. Naime, sam Daytonski
sporazum niposto se ne moze nazvati rjesenjem o kojemu postoji konsenzus
triju strana.=20
Privid trajnog mira
Premda se cijeli posao obavljenprije godinu dana u zrakoplovnoj bazi Wright
Patterson, poglavito od americkih sponzora, pokusavao pri kazati u drukcijem
svjetlu, Daytonski je sporazum jedan spretno srocen dokument, dovoljno
neprecizan da svakoj od strana pruza nadu kako ce svenjezine temeljne
zamisli na koncu ipak biti ostvarene, a istodobno dovoljno jak da Bosnu i
Hercegovinu iz stanja rata prevede u stanje (nestabilnog) mira. U Sporazumu
se BiH naziva drzavom, sto bosnjackom vodstvu i narodu daje nadu da ce ona
doista jednom biti ustrojena poput svih ostalih drzava, a opet se entitetima
daju tolike ovlasti da se cini kako je samo koracic potreban da bi se BiH
definitivno podijelila, cime su zadovoljeni interesi bosanskih Srba. S
obzirom na to da su se od pocetka krize u BiH hrvatski zahtjevi nalazili
negdje izmedju tih krajnosti, izmedu bosnjackih zelja za tzv. gradjanskom
drzavom i srpskih nastojanja da se BiH unisti kao drzava, jasno je da u
Sporazumu i bosanskohercegovacki Hrvati mogu prepoznati izglede za
ostvarenje svojih ciljeva. U skladu s tim, Daytonski sporazum prakticki se
moze smatrati samo nesto cvrscim sporazumom o primirju koje je, eto,
zazivjelo, cime su stvoreni uvjeti za dogovore o daljnjim koracima, ako su
takvi dogovori za sada uopce moguci. Dok se to ne utvrdi, tj. dok se ne
donese odluka o odrzavanju Daytona 2, o kojemu se u nekim medjunarodnim .
krugovima ozbiljno razmislja, sudionicima u bosanskoj drami preostaje ciniti
nesto sto ce stvarati privid uspjesnog uvodjenja BiH u stanje trajnoga mira.
Stoga se Haaski sud bavi sporednim osobama, dok krupne zvijeri, ukljucujuci
i one za koje se pouzdano zna da su naredile pokolj u Vukovaru cetiri godine
prije pada Srebrenice, ostaju a slobodi; Organizacija za europsku sigurnost
i suradnju provela je samo djelomicne izbore, a i to je ucinjeno u zadnjemu
mogucem roku koji je jos u skladu s Daytonskim sporazumom (opcinski izbori
bit ce odrzani tek sljedece godine, punih devet mjeseci nakon opcinskih);
predstavnici triju strana tjednima se dogovaraju o sastavu Vijeca ministara
koje na koncu nece imati nikakvu vlast, jer je stvarna vlast na drugome
mjestu... Trajnoga mira, medujtim, ne moze biti dok se ne pronadje rjesenje
prihvatlivo za sve strane. Pokaze li se da takog rjesenja nema, u sto
zapravo i nema razloga sumnjati, preostaje da netko dovoljno mocan odluci na
teritoriju BiH uspostaviti neki rezim uz pomoc kojega bi se na duze vrijeme
drzala u pokornosti ona strana (ili one strane) koja mu se (tom rezimu) bude
protivila ili da se, sto je za toga nekog dovoljno mocnog jeftinije, na
linije razdvajanja postave mirovne snage. Obje varijante odgadaju rasplet
bosanske drame za bolja vremena, s tim da prva gotovo sigurno vodi u novi
rat, a druga u prerastanje crte razdvajanja u crtu trajne podjele.=20
------
Vecernji list, 3.12.96. / D. Djuretek
BILA JE TO NAJAVA KRAJA JUGOSLAVIJE
ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je jucer
javni skup u povodu "25. obljetnice boljsevickog udara u Katadordevu i
sjecanja na hrvatsko proljece". Na skupu, odrzanom u Preporodnoj dvorani
palace Narodnog doma, svoja sjecanja na to vrijeme iznosili su sudionici
hrvatskoga proljeca, istaknuvsi, medju ostalim, potrebu povijesne
revalorizacije tadasnjih dogadaja. Ivan Supek tako je analizirao kretanja i
dogadjaje koji su prethiodili '71 . godini. Govorio je o sirenju hrvatske
ideje, te istaknuo da se na afirmaciji potisnute inteligencije afirmiralo
Sveuciliste, koje se izborilo za punu autonomiju, te podsjetio da su u to
vrijeme prvi put izasli s krilaticom 'hrvatski preporod'. Istaknuo je da je
sav taj procvat podeo od kulture, Matice hrvatske, Sveucilista, te da se tim
idejama pridruzio i SKH. U to vrijeme, kazao je Supek, nije se moglo
pomisljati na odcjepljenje Hrvatske jer je zapad podrzavao Jugoslaviju, ali
su se zeljele ojacati pozicije Hrvatske u pripremi za raspad komunizma. Za
zakljucke u Karadjordjevu Supek je kazao da su bili najveca montaza onoga
cega u Hrvatskoj nije bilo, ali da sve nije bilo uzalud. Istaknuo je da je
hrvatski preporod ostavio trajan trag u smislu humanizma i demokracije.=20
Dr. Savka Dabcevic-Kucar smatra da je hrvatsko proljece vazna dionica ne
samo hrvatske=20
povijesti, da se snagom uragana pojavio otpor prema Jugoslaviji i
socijalizmu, te da je glavni junak bio hrvatski narod, gradani cije su zelje
za samostalnom Hrvatskom izbile punom snagom. Isticuci da je pripadala
struji hrvatskog proljeca koja je djelovala unutar vlasti,. unutar SK, dr.
Dabcevic-Kucar je kazala da su postojeci sustav razbijali iznutra. Istaknula
je vaznost 10. sjednice CK SKH, koja je bila potvrda hrvatske suverenosti,
te da je napravljen hrvatski iskorak protiv volje centra. Dr. Dabcevic-Kucar
opsirno je govorila o ciljevima i zahtjevima proljedara, te istaknula da je
Karadordevo bilo sudenje nacionalnoj ravnopravnosti, drzavnosti Hrvatske,
legalitetu naroda i gradanske borbe, klicama demokracije i visestranacja.
Karadordevo je za Jugoslaviju, rekla je, bilo najava njezinoga kraja.
Hrvatsko proljece bio je jedan od pokusaja da se izade iz pakla
totalitarizma, rekao je Vlado Gotovac, koji je istaknuo da u to vrijeme
Hrvatska nije bila provincija, da su se proljecari bavili onim sto je bilo
svjetsko - mozemo li biti raznoliki. Gotovac je istaknuo da se takav pothvat
sabrao u Matici hrvatskoj, a da su, osim nje, bili vazni i Sveuciliste,
Akademija i kulturne institucije jer su bili svjesni uloge kulture u tome
trenutku hrvatske povijest.
-----------
Vecernji list, 3.12.96. / STr. 17 / Milan Segetic
KONCERT SA SRCEM I DUSOM
STUTTGART, 2. prosinca - Hrvati u Stuttgartu i dalje prepricavaju dojmove s
uspjeloga dobrotvornog koncerta u korist humanitarne Zaklade za djecu
Hrvatske. Svi su slozni u ocjeni da su im hrvatski`operni umjetnici i
solisti zabavne glazbe pruzili ugodaj za pamcenje.Naime, u nazocnosti
gospode Ankice Tudjman, utemeljiteljice i predsjednice Zaklade, nastupile su
hrvatske, u svijetu priznate umjetnice Ruza Pospis-Baldani i Ivanka
Boljkovac, sa svojim popularnim kolegama, tenorom Hridom Maticem i baritonom
Ratomirom Kliskicem. Pred tri i pol tisuce posjetitelja u kongresnoj dvorani
stuttgartskoga Sajma izveli su najpoznatije skladbe svjetskih i hrvatskih
skladatelja (Georgesa Bizeta, Giacoma Puccinija, Ive Tijardovica, Jakova
Gotovca i Ivana pl. Zajca) i s punim srcem i dusom uz orkestar za,grebackoga
HNK pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjecevica, pokazali su raskos svojega
dara i darivanja. Uspjehu veceri uvelike su pridonijeli i solisti zabavne
glazbe Josipa Lisac i Vinko Coce kojima se pridruzio i Hrid Matic. Koncert
su uz Hrvate pratili i kulturni, politicki i vojni djelatnici pokrajinskih i
gradskih vlasti, kojima je na razumijevanju i svekolikoj pomoci zahvalila
Zdenka Babic-Petricevic, generalna konzulica, RH u Stuttgartu. Svim
umjetnicima uz rijeci zahvalnosti cestitao je i dr. Zoran Jasic, hrvatski
veleposlanik u Njemackoj. U izjavi za "Vjesnik" veleposlanik Jaksic je rekao
da je gostovanje HNK unijelo u Njemacku visoku razinu hrvatske kulture, koja
se iz dana u dan siri izmedju dviju drzava, bas kao i politicki i
gospodarski posao. Bila je to prigoda i za kraci razgovor o povratku
hrvatskih izbjeglica i prognanika u domovinu. -To su neibjezne teme na svim
skupovima - kazao je veleposlanik Jasic. - Hrvati koji su jos u Njemackoj
vjeruju da ce sve biti izvedeno na nacin kako su to u razgovorima utvrdili
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman i Jacques Klein, odnosno
kako je to utvrdjeno u sklopu rezolucija UN iz kojih proizlazi da je rijec o
pravu na .povratak i o cjelini hrvatskoga podrucja.=20
* *
Dom i svijet, 2.12.96. / Str. 3 / S. First
Dobrotvorni koncert u korist osjecke crkve sv. Petra i Pavla
U Domu hrvatske vojske "Zvonimir" u Zagrebu odrzan je u subotu 23. studenoga
koncert folklornog ansambla HKUD "OSIJEK 1862" iz Osijeka. Ovaj koncert su
Osjecani odrzali u korist obnove crkve sv. Petra i PavLa u Osijeku koja je
teSko oStecena tijekom domovinskoga rata. Osjecki ansambl je u Zagreb
doputovao na poziv Hrvatske matice iseLjenika i Zagrebackog folklornog
ansambla s kojim ga vezuje dugogodisnje prijeteljstvo i suradnja kao i vrlo
slican pristup prezentiranju hrvatskoga folklora i tradicijske narodne
kulture. Svoj cjetovecernji program mladi osjecki folktoraSi izveli su pred
prepunom dvoranom, oduSevivSi zagrebacku publiku pomno odabranim i
ujednacenim programom, kvalitetnom tamburaSkom svirkom, izvrsnom pjesmom,
skladnim izgledom na sceni i dobrom izvedbom. Predstavili su nam plesove
Baranje, Valpova, MedJimurja, Zagorja, Posavine, Podravine, Bunjevackih
Hrvata, Hrvata u zapadnoj Hercegovini i Boki Kotorskoj. U predvorju dvorane
"Zvonimir" postavljena je uoci koncerta izlozba fotografija pod nazivom
"Stradanja crkve sv. Petra i Pavla u Osijeku tijekom domovinskoga rata"
autorice Zdenke Predrijevac.=20
- - - - -
Dom i svijet, 2.12.96. / Str. 3 / V. Sabljo
SVICARSKA: Hrvatska vecer darovana Posavljacima=20
Buchs - Hrvati Svicarske od 1991. godine, u studenom, okupljaju se u malom
mjestu Buchsu uz kulturne i humanitarne programe., koje ondje organizira
tamosnji ogranak HDZ-a i Katolicka misija pa je tako bilo i 9 studenog ove
godine. Preko 1500 sudionika skupa pozorno je pratilo priredene programe, a
osobito govor gosta gospodina Kresimira Zubaka, clana predsjednistva
Federacije Bosne i Hercegovine. Ta je vrijedna hrvatska zajednica u
Svicarskoj ranijih godina organizirala humanitarnu i financijsku pomoc za
Hrvatsku vojsku, HVO, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bernu, Franjevacki
samostan u Zagrebu, izgradnju bolnice u Novoj Biloj, a dobrovoljni prilozi
na ovogodisnjem skupu u Buchsu darovani su Odjelu za skrb o invalidima
Domovinskog rata Bosanske Posavine. Tako je dobit te vcceri u malom
Svicarskom mjestu od 13.660 CI-IF darovana Odjelu za skrb Bosanske Posavine.
Vrijednoje napomenuti da su fra Milan Loncar sa 2.U00 CHF i gospodin Zvonko
Zubak sa 1.000 DM zaokruzili sumu darovane novcane pomoci na 16.500 CHE Te
veceri bili smo svi Posavljaci, na veliko zadovoljstvo domacina skupa,
Hrvatske demokratske zajednice iz Buchsa.
- - - -
Dom i svijet, 2.12.96. / Str. 7
Vodic za povratnike
CARINSKE POVLASTICE ZA POVRATNIKE IZ INOZEMSTVA
Na temelju clanka 23. Carinskog zakona, ministar financija donio je
Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na oslobadjanje od placanja
carine (Narodne novine, broj 106/95)
Na temelju tog Pravilnika, nova Uredba o carinskim povlasticama za
povratnike vrijedi od 1.1.1996. godine.=20
Hrvatski drzavljani koji su na bilo kojoj osnovi bili na radu u inozemstvu=
=20
- neprekidno najmanje dvije godine ili=20
- najmanje 24 mjeseca u radzoblju od cetiri godine, ili=20
- boravili u inozemstvu najmanje sedam godina,=20
prema Carinskom zakonu Republike Hrvatske (clanak 27. stavak 1., tocka 4.)
oslobodjeni=20
su od placanja carine na predmete za potrebe svojega kucanstva i predmete
gospodarskog=20
inventara, ukoliko ih uvezu ili unesu u zemlju u roku:=20
- za prekomorske zemlje (Sjeverna i Juzna Amerika, Australija, Novi Zeland i
Juzna Afrika), do 3 godine od dana utvrdjenoga kao dan povratka u zemlju za
stalno=20
- za europske i druge zemIje, do 1 godine od dana utvrdenoga kao dan
povratka u zemlju za stalno.=20
Ako povratnik ili iseljenik povlasticu ne iskoristi u prvih sest mjeseci
nakon povratka ili povlasticu koristi u vise navrata, potrebno je podnijeti
pismeni zahtjev lokalnoj carinskoj upravi za dodatno koristenje povlastice.=
=20
Dan povratka iz inozemstva ovlastena carinarnica utvrdjuje ovjerenom
preslikom odgovarajucih dijclova putovnice korisnika povlastice ili na drugi
nacin (npr. avionska karta, datum izdavanja potvrde o duzini boravka u
inozemstvu i sl.)=20
Vrijeme provedeno u Hrvatskoj zbog poslovnih razloga, na godisnjem odmoru, u
posjetu i slicno, ne smatra se prekidom boravka u inozemstvu.=20
Carinska povlastica na kucanske predmete
Vrijednost do koje se primjenjuje povlastica na predmete za kucanstvo iznosi
u kunskoj protuvrijednosti 15.000 US dolara, prema popisu koji propisuje
ministar financija. Vrijednost predmeta povecava se za svaku daljnju
navrsenu godinu rada, odnosno boravka u inozemstvu,=20
- do 10 godina, za kunsku protuvrijednost 7.000 US dolara
- vise od 10 godina, za kunsku protuvrijednost 5.000 US dolara.
Na primjer:
- 10 godina rada u inozemstvu =3D 71.000 USD
- 15 godina rada u inozemstvu =3D 96.000 USD
- 20 godina rada u inozemstvu =3D 121.000 USD
- 10 godina rada u inozemstvu =3D 71.000 USD
- 15 godina rada u inozemstvu =3D 96.000 USD
- 20 godina rada u inozemstvu =3D 121.000 USD
Korisnik povlastice pri uvozu ili unosu predmeta kucanstva, uz pisani
zahtjev za ostvarivanje oslobadanja od placanja carine, podnosi ovlastenoj
carinarnici:
1. potvrdu ovlastenog diplomatskog ili konzularnog predstavnistva Republike
Hrvatske o vremenu provedenom na radu odnosno boravku u stranoj drzavi,
odnosno odgovarajuce putne isprave stranih drzavnih ili drugihjavnih sluzbi
(strana putovnica, isprava strane sluzbe za socijalno osiguranje, isprava
strane ili domace sluzbe za zaposljavanje koja je uputila radnika na rad u
inozemstvo i sl.)
2. izjavu da u posljednje dvije godine nije osobno koristio povlasticu, kao
ni clanovi njegova kucanstva=20
3. izjavu da se vraca na stalan buravak u Republiku Hrvatsku=20
4. vojni obveznici koji su na rad u inozemstvo otisli poslije 17. kolovoza
1990. i pisanu izjavu da tijekom rada, odnosno boravka u inozemstvu, nisu
izbjegavali obveze prema obrani ili drugih zakonom utvrdenih obveza prema
Republici Hrvatskoj.=20
5. popis kucanskih predmeta koje uvozi ili unosi iz inozemstva.=20
Za sve clanove kucanstva koji se vracaju, vrijedi samo jedan opis kucanskih
predmeta i na jedno kucanstvo mogu se uvesti samo predmeti koji su na tom
popisu. Vrijednosti se mogu kumulirati, ali predmeti ne. Izuzetak cini
osobni automobil koji moze uvesti svaki punoljetni clan kucanstva koji
ispunjava uvjete za koristenje carinske povlastice. Popis kucanskih predmeta
nalazi se u prilogu.
* * * *
Veronica Vlaho
OBAVIJEST:
HRVATSKI TJEDNIK U BiH
HRVATSKA RIJEC
NA INTERNETU.
* * * * * * * * * * * * * * *=20
Hrvatsko Slovo, 29.11.96. / Str. 10 / Julienne Eden Busic
'Nagrada fra Lucijan Kordic' Julienni Eden Busic
HRVATI - AUTSAJDERI ILI DIO SNA?
Velika mi je cast biti prva dobitnica "Nagrade fia Lucijan Kordic" i duboko
sam zahvalna svim clanovima komisije na iskazanom priznanju. S obzirom na to
daje ta nagrada na poseban nacin vezana uz iseljenistvo i sve sto je o njemu
napisano, dugo sam i duboko razmisljala o tomu sto meni znaci pojam
iseljenistva, kako u zivotu, tako u knjizevnosti. Naravno da pojam
"dijaspora" koji sluzi za opis te cjeline unutar naroda (dia, kroz; i spor,
sijanje), unaprijed predlaze svoju bit. koja je u rasprsenosti,
razjedinjenosti. A zapravo mi se cini da Hrvate i hrvatsko iseljenisvo
karakteriziraju dva pojma koji podrazumijevaju spomenutu razjedinjenost:
pojam "Drugi" i pojam postrancar ili "Autsajder". Mozda se cini cudnom
upotreba pojma "Drugi" kada govorimo 0 svijesnosti Hrvata i njihova
iseljenistva. jer bi ga tkogod mogao povezati s manifestom Simone de
Beauvoir: "The Second Sex" ili Drugi spol. U njemu ona postavlja "Drugoga"
kao zenu - nebitno, nasuprot muskarcu - bitnomu; ili zenu kao objekt,
muskarca kao subjekt. Zbog bioloskih razloga, ne poradi povijesne nuinosti,
zeni je. tvrdi ona. pridodan, a i sama ga je dugi niz godina prihvacala,
marginalan, negativni identitet unutar patrijarhalnoga diskursa. Ipak, de
Beauvoir, jednako kao i mnogi drugi, u svojoj teoriji o "Drugome" takodjer
priznaje postojanje drugih "nebitnih" koji nisu iskljucivo zene; na primjer,
svih onih koji ispadnu iz vladajucega ili politickoga diskursa svojih
drustava. Drugi takodjer moze biti i stranac u malome gradu. Medjutim, ta je
skupina ljudi ipak znatno drukcija, jer oni mogu promijeniti svoje uloge,
oni nisu zarobljeni svojom biologijom, i stoga mogu postati bitni. U slucaju
Hrvata, ta je promjena podrazumijevala izbor, premda tragican; prihvatiti
negativni identitet unutar diskursa; odnosno postad ono sto se u njemu
cijeni, ili ostati Drugi. nebitan objekt nametnuta subjekta, u ovom slucaju
Jugoslavije. S obzirom na to da je hrvatstvo i njegov izraz, povijest,
jezik, tradicija, identitet, knjiievnost. predstavljalo negaciju onoga sto
se cijenilo . u tom jugoslavenskom diskursu ,unistavanja. stapanja i
stvaranja identiteta - Hrvati su bili prisiljeni ponasati se u velikom
dijelu poput de Beavoirine nebitne iene. Neki=20
su bili skloni sudionistvu. drugi su propustili uspostavitt svoj status
subjekta jer su im nedostajala sredstva ili jer ih je potreba vezala uz
njihov subjekt. treci su na neki nacin pristali na ulogu Drugih i svoje su
revolucije vodili onako kako su znali. Za one koji nisu mogli uciniti niti
jednu od tih stvari - zbog bilo kojih razloga, bilo politickih. vjerskih,
ekonomskih, psiholoskih ili filozofskih - preostao je daljnji izbor - ostati
u pogibelji i nesigurnosti ili se pridruziti valu iseljenika. Sada dolazimo
do trenutka u kojem u jednadzbu ulazi pojam Autsajdera. Hrvad, koji su do
tada ispunjavali ulogu objekata, marginalnih, nebitnih u bivsoj Jugoslaviji,
1 koji su se nasli, na primjer, u Sjedinjenim Drzavama, iznenada su postali
sastavni dio americkoga politickog diskursa, koji cijeni raznolikost
kultura. etnickih skupina, individualizam. razlicitost. Hrvati su, poput
Talijana, Iraca. Nijemaca i Poljaka, svi dio americkog sna, koji jamci
uspjeh i bogatstvo svima. bez obzira na rasnu, klasnu. vjersku ili
nacionalnu pripadnost. U cemu je onda bio problem? A jasno je da je problem
postojao. Premda Hrvati vise nisu bili u sukobu s izvanjskim i nametnutim
razlikama izmedju subjekta i objekta, i premda su mogli zauzeti mjesto
bitnih u sklopu svojih novih drustava, oni jos uvijek nisu prevladali
unutarnji razdor autsajdera, nisu dobili bitku koja se vodila u njima
samima. Pronasli su novo "ja", ali to nije bilo njihovo istinsko "ja". Mnogo
je napisano o egzistencijalnim dilemama Autsajdera, od Kafke do Camusa,
Sartrea. Hemingwaya. D. H. Lawrencea. Dileme Autsajdera i njihove pokusaje
ostvarivanja slobode mozemo pronaci ocrtane u mnogim protagonistima
knjizevnih djela, od Raskoljnikova u "Zlocinu i kazni". Meursaulta u
"Strancu", Hesseovoa "Stepskoga vuka"... Ali problem Autsajdera vise je
problem zivota i zivljenja nego sto je problem knjizevnosti, stoga proucimo
kako je hrvatsko politicko iseljenistvo zahtijevalo ili nije zahtijevalo
svoju slobodu. Na srecu ili nesrecu. ovisno o usmjerenjima pojedinca,
sloboda za hrvatsko pollticko iseljenistvo nije znacila slobodu bit Hrvat u
Sjedinjenim Drzavama ili u Njemackoj, ili u Australiji, ill u Kanadi, ill u
Francuskoj, to je znacilo slobodu biti Hrvat u Hrvatskoj. postati
utemeljiteljem diskursa. ne njegovom zrtvom. Kako onda doci do istinskoga
"ja"? Sartreovo rjesenje dileme bilo je: predanost i djelovanje. Pojedinac
mora izabrati bilo koje djelovanje. pod uvjetom da je nesebicno. i svu svoju
snagu usmjeriti prema njemu. Mnogi su Hrvati izabrali upravo to, predavsi se
bilo kakvu djelovanju, strajku gladu, demonstracijama, seminarima. pisanju
pisama dnevnim listovima. Camus je. jednako kaze i Hemingway. do stanovitih
razmjera nudio rjesenje za postizanje slobode Autsajdera u suocenju sa
smrcu, vjecnom izjednaciteljicom i osloboditeljicom, a neki su se Hrvati
zbog svojih djelovanja ne samo suocili sa smrcu, nego su bili uistinu
ubijeni, kao na primjer skupina iz Bugojna nastanjena u Australiji, i Bruno
Busic. Za druge je umjetnost bila jedini nacin za ozivljavanje osjecaja
povezanosti sa svijetom i svemirskim poretkom. U iseljenistvu mozemo pronaci
mnoge koji su svojom umjetnoscu postigli snagu i izrazajnost volje koja
Autsajderu omogucuje da prestane biti Autsajder. U mom slucaju. premda sam i
ja bila ukljucena u mnoga djelovanja koja bi se mogla opisati politickim,
pisanje je bilo ono sto mi je omogucilo povezanost sa svijetom, izrazavanje
moje volje. Dobivanje ove nagrade ucinilo me svjesnom da moja knjiga nije
samo izraz moje volje, nego da ima mnogo snainiji odjek i znacenje za mnoge
ljude. osobito one koji su zivjeli ili jos uvijek zive u iseljenistvu, da je
na neki malen nacin uspjela opisati njih, njihove napore, teskoce, njihov
odnos prema domovini. Nagrada je dokaz da sam dobro shvatila. Ta me spoznaja
silno obradovala. jer svaki spisatelj voli cuti da je njegova knjiga
progovorila na mnogo razina, premda sama spisateljica. dok pise knjigu.
cesto nije svijestan svih tih mogucnosti. Sada bih zavrsila, u nadi da vas
nisam previse zamorila svojim izgovorom i iznesenim teorijama. Jos bih
jednom zeljela zahvaliti svima koji su bili u svezi s dodjeljivanjem ove
nagrade i s nastankom moje knjige, a posebno mojim rodjacima, prijateljima
iz dijaspore koji su danas ovdje prisutni, kao i novim prijateljima koje sam
stekla otkad sam doselila u Hrvatsku.=20
-----
Hrvatsko Slovo, 29.11.96./ Str. 10
OBRAZLOZENJE NAGRADE "FRA LUCIJAN KORDIC"
Knjizevna "Nagrada fra Lucijan Kordic dodjeljuje se ove godine prvi put.
Istina, da su se postivala Pravila, koja je u svezi s utemeljenjem ove
nagrade prihvatio UO DHK 2. studenoga 1994., to bi bllo ucinjeno 4.listopada
ove godine, na dan - sv. Franje Asiskoga, utemeljitelja Franjevackoga reda,
kojemu je pripadao i hrvatski knjizevnik Lucijan Kordic, cije ime nagrada
nosi. Tom redu pripada i dr. fra Simun Sito Coric, koji je uz pomoc
stovatelja fra Lucijana Kordica osigurao glavnicu ove nagrade u iznosu od
30.000 chf. Na tom temelju Hrvatska izdavacka kuca ZIRAL (Zajednica izdanja
ranjeni labud) i Drustvo hrvatskih knjizevnika osnovali su ovu nagradu.
Nagrada se dodjeljuje za proslo cetverogodisnje razdoblje, te ce se svake
cetvrte godine dodjeljivati, nadamo se, iskljucivo na dan sv. Franje, 4.
listopada, jer u tome je neosporno i dio njezina razloga postojanja, a na
nju ce moci racunati sva ona vrijedna knjizevna djela objavljena u Republici
Hrvatskoj ili u svijetu, koja se na bilo koji nacin bave zivotom Hrvatica i
Hrvata izvan domovine. Proslo cetverogodisnje razdoblje, sto se tice
izdavastva knjiga koje su mogle racunati na ovu nagradu, bilo je iznimno
vazno. Hrvatska kultura s neskrivenim zadovoljstvom moze utvrditi cinjenicu,
da nakon ponovne uspostave vlastite hrvatske drzave i nakon rusenja onoga
krvavoga limesa koji je dijelio raseljenu i domovinsku Hrvatsku, nakon
nesmetana povratka svim, mrtvima i zivim, Hrvatima iz svijeta, pa tako i
hrvatskim knjizevnicima, stvoreni su uvjeti i objelodanjivanju mnogih za nas
u Hrvatskoj gotovo pola stoljeca zabranjenih. i autora i djela. Tako je
citav niz znacajnih djela vec u zadnjih nekoliko godina dosao u ruke i
hrvatskih domovinskih citatelja. Dakle, sudeci po tome, hrvatske knjige koje
su nastajale i nastaju izvan Hrvatske, danomice stjecu pripadajuca im prava
u domovini, u Hrvatskoj. Vjerujemo da ce i "Nagrada fra Lucijan Kordic"
pridonijeti tome uprisutnucu u hrvatskoj nacionalnoj kulturi. U citavu nizu
knjiga koje su se, temeljem natjecajnih uvjeta, nudile Prosudbenom vijecu,
izdvojena je i nagradena knjiga Julienne Eden Busic "Ljubavnici i ludjaci",
objelodanjena u Zagrebu, 1995. u nakladi "Znanja", biblioteka HIT (urednica
Juljana Matanovic). Da bi upravo ova knjiga bila izdvojena i nagradena
"Nagradom fra Lucijan Kordic", dakle, kao najbolje knjizevno djelo koje se
bavi zivotom Hrvatica i Hrvata izvan domovine, nije joj smetala cinjenica da
je izvorno pisana engleskim jezikom. Na hrvatski jezik uspjeno ju je preveo
Marko Maras. Naime, "Nagrada fra Lucijan Kordic" nije namijenjena samo
autorima koji pisu na hrvatskome jeziku vec ona racuna na znatan broj
knjizevnika koji stvaraju na raznim svjetskim jezicima, a posebice onih
autora koji su Hrvati ili su hrvatskoga podrijetla, ali su zbog poznatih
nasih politickih neprilika knjizevno izrastali u drugim jezicima. Da bi
dobila ovu nagradu, autorici nije blla smetnjom ni cinjenica da nije
Hrvatica. vec Americanka. Istina, autoricaje hrvatska nevjesta, no mnoge
hrvatske nevjeste zasigurno samo zbog toga ne ce dobiti ovu nagradu.
Julienne Eden Busic napisalaje jedan iznimno znacajan roman, kojega posebno
oznacuje americki knjizevni pristup i duboko hrvatsko iskustvo, i to ono
iskustvo koje je okusala sama ili s covjekom kroz ciju je ljubav zavoljela i
Hrvatsku, sve njezine probleme i sve njezine nade. Osobno je, prije nego li
je napisala ovo vrijedno djelo, prozivjela sav njegov sadrzaj. sve zaplete,
sve dogadjaje koji plijene i one sto nikada nisu culi za Hrvatsku godine
1970. i za povijesne "letace" sa zagrebackoga nebodera - letke koje je
Julienne Busic bacila u predvecerje "29. novembra 1970.", dolje, na glavni
hrvatski trg. Njezina ljubav za Taika - Zvonka Busica. nije bila obicna
mladenacka ljubav vec nesto sto je presezalo. pretjecalo i prepletalo se u
ljubav za Hrvatsku. Takva je ljubav, onu koja se kruni odanoscu Hrvatskoj,
koja se cuti kroz njezine muke i potrebe, istovjetnu svojoj ljubavi,
ocekivao i u ljubavi Julienne Eden Busic dozivio Zvonko Busic, covjek koji
nedvojbeno ulazi u krug znamenitih Hrvata. rodoljuba i heroja. Kao sto je
njihova sudbina vezana i prepletena sa sudbinom Hrvatske, takva je vezanost
i pre letenost izmedju to dvoje junaka novije hrvatske povijesti. te ih nije
moguce ni prosudivati. a ponajmanje osjecati odvojeno. Oni su, jedno bez
drugoga, osobe s bitnim nedostatkom. Oni su, bez Hrvatske, osobe s bitnim
nedostatkom. Zbog toga se gos da Busic i vratila u Hrvatsku, kako sama kaze,
u svoju domovinu. Tako joj je lakse. Tesko joj je opet. jer samo dio nje se
vratio, i tako ce biti sve dok njezin Zvonko bude zatocen u strogo cuvanom
americkom zatvoru osudjen na dozivotnu robiju. Tek slutiti mozemo kako je
njemu tesko, dok je danas daleko i od svoje Julienne i od svoje Hrvatske.
No, vjerovati nam je, da mu je lakse kada zna da su se oni letci, baceni u
noc "29. novembra 1970", ponovno nasli, na jednom mjestu i tvore knjigu o
njihovu zajednickome zivotu, o njihovu zivotu za Hrvatsku. I kako mu je
lakse kada zna da ta knjiga krasi izloge knjizara u podnozju onoga istoga
zagrebackoga nebodera, na glavnom trgu, glavnoga grada samostalne, neovisne
i medjunarodno priznate drzave Hrvatske.=20
PROSUDBENO VIJECE: Dubravko Horvatic. dr. Josip Kekez, dr. Ante Sekulic, dr.
Ante=20
Stamac (predsjednik). i Stjepan Seselj.=20
--------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 2=20
PREDSJEDNIK TUDJMAN U VUKOVARU
VUKOVAR - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tujdman, u pratnji
duznosnika Vlade i Sabora, posjetio je hrvatsko Podunavlje i grad Vukovar.
Predsjednik je vidio Ovcaru, a poslije obilaska Mitnice, Vodotornja,
Veleprometa, gradske bolnice i trznice, prijelazni upravitelj Klein
izvijestio je Predsjednika o dosadasnjim postignucima u provedbi procesa
mirne reintegracije. Predsjednik je istaknuo zadovoljstvo danasnjim dolaskom
prijelazne carine na hrvatsku medjunarodno priznatu granicu sa SRJ i
otvaranjem Vladina Ureda Prijelazne uprave u Vukovaru i Belom Manastiru.=20
Prigodom obilaska sela "srijemskog trokuta", Lipovca, Apsevaca i Nijemaca,
potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radic, saborski
zastitnik iz Nijemaca. Djuro Perica i nacelnik Ivica Klem izvijestili su
Predsjednika o obnovi mjesta u koje ce se Hrvati vratiti prije Bozica.
Predsjednik Nadzornog odbora Ine Hrvoje Sarinic i generalni direktor Ine
Andrija Kojakovic u Djeletovcima su izvijestili Predsjednika o proizvodnji
nafte od kada je to nalaziste, najvece u ovom dijelu Europe, ponovno vraceno
pod upravu Ine.=20
Osim Predsjednika u posjetu Podunavlju bili su i predstojnik Ureda
predsjednika Republike Hrvoje Sarinic, potpredsjednik Vlade dr. Ivica
Kostovic, potpredsjednica Zastupnickog doma Sabora Jadranka Kosor, ministar
unutarnjih poslova Ivan Jarnjak, zamjenica predstojnika. Ureda predsjednika
Vesna Skare-Ozbolt; saborski zastupnik grof Jakob Eltz Vukovarski,
predstojnik Vladina Ureda Prijelazne uprave Ivica Vrkic, zamjenik Mirko
Tankosic, zupan vukovarsko-srijemski Vlado Osust i gradonacelnik Vukovara
Vladimir Stengl.
-------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 2 / Zeljko Kruselj
SUMNJE VISE NEMA
Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman u radnom posjetu hrvatskom
Podunavlju! Obisao je Vukovar, Ovcaru, Mitnicu, Vukovarsku bolnicu, sela
`srijemskog trokuta'! Nakon pet godina dogodilo se ono o cemu masta svaki
Hrvat, a osobito prognanik. To je ujedno i neoborivi dokaz kako
reintegracija hrvatskog Podunavlja, uza sve probleme i zapreke, gotovo
svakodnevno napreduje, pa i srpskim ekstremistima postaje jasno da njezino
uspjesno okondanje ni na koji nacin ne moze biti dovedeno u pitanje.=20
Potpisujuci u studenome 1995. Erdutski sporazum, kao preduvjet uspjesnom
dogovoru u Daytonu o prekidu rata u Bosni i Hercegovini, hrvatske su vlasti
bile vjesne da izabiru trnovit put prema razijesenju srpske agresije. Naime,
nisu problem bili samo lokalni srpski lideri, koji svaki kompromis
dotivljavaju kao vlastiti politicki poraz, nego i medjunarodna zajednica,
ciji su interesi bitno razliciti od onih hrvatskih. Dok je sluzbeni Zagreb
inzistirao na uspostavi hrvatske vlasti i povratku svih prognanika jos u
prvoj godini UNTAES-ova mandata, odnosno najkasnije do ranoga proljeca iduce
godine, Vijece je sigurnosti u posljednjoj rezoluciji to pomaknulo do
Ijetnih mjeseci. Time se, opet preko hrvatskih leda, kupuje srpska potpora
provodenju onoga sto su sami potpisali. Posljedica je te diplomatske
neodlucnosti ozivljavanje nekih 'autonomatskih' koncepata, ali Hrvatska to
ni po koju cijenu nece prihvatiti.=20
Unatoc svemu, Prijelazna je uprava vec predala pojedina rubna podrucja
hrvatskim vlastima pod izravan nadzor, ubrzano se obnavljaju i prognanlcka
naselja, a i hrvatski carinici kontroliraju granicne prijelaze.=20
----------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 2 / M. Flego
ZDRAVICA U NIJEMCIMA
NIJEMCI, LIPOVAC - Nakon posjeta Vukovaru, predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tudjman juber poslijepodne posjetio je Nijemce, a potom i
Lipovac, sela 'srijemskog trokuta', gdje su obnova i povratak u tijeku. U
pratnji privremenog upravitelja hrvatskoga Podunavlja Jacquesa Paula Kleina,
dr. Tudjman je u Nijemce dosao nakon 14 sati i ondje ga je docekalo mnostvo
Nijemcana, a dobrodoslicu su mu kracim programom zazeljeli folklorasi KUD-a
Spacva iz Donjeg Novog Sela. Nacelnik opcine Nijemaca Ivica Klem potom je
predsjednika Tudjmana i njegove suradnike poveo u novootvorene prostorije
opcine Nijemaca.=20
Na ulazu u zgradu opcine, prvog takvog ureda koji je otvoren u hrvatskom
Podunavlju, mnostvo Nijemcana zeljelo je rukovati se s Predsjednikom, pa se
ondje zadrzao vise no sto je bilo predvidjeno protokolom. Potom se kolona
vozila UNTAES-a s predsjednikom Tudjmanom uputila preko Podgrada i Apsevaca
u Lipovac. Nakon sto se provozao cijelim Lipovcem, predsjednik Tudjman
uvjerio se da obnova tece vrlo intenzivno, jer je na svakom koraku mogao
vidjeti kako Lipovcani obnavljaju svoje domove. Krace vrijeme zadrzao se
pred kucom Ivana Grgica, cija obitelj obnavlja svoju kucu i uskoro ce se u
nju useliti. Predsjednik Tudjman ondje je popio i domacu rakiju sIjivovicu,
a nazdravljajuci, zazelio je svim Lipovcanima da se sto prije vrate u svoje
obnovljene domove.=20
- Glavno je da smo pobijedili i uspostavili svoju drzavu, svoju vlast,
slobodu i demokraciju =20
rekao je dr. Tudjman nazdravljajuci stavonskom sljivovicom. Potom se
Predsjednik pozdravio s pripadnicima 'Mungosa koji razminiraju sela
srijemskog trokuta.=20
- Drago mi je vidjeti da se Ijudi vracaju i da ima puno mladih Ijudi, kao
sto smo vidjeli na primjeru obitelji Grgic, koja je cijela sudjelovala u
ratu, a to mora radovati svakog hrvatskog covjeka - rekao je dr. Tudjman
prije odlaska iz Lipovca i dodao: - Ne samo stoga sto smo izvojevali
pobjedu, nego i sto imamo Ijude koji. su svjesni toga da smo stvorili
hrvatsku slobodu i hrvatsku demokraciju. Zadovoljan sam svim sto sam ovdje
vidio; a zadovoljan sam i sto me general Klein pozvao da ovamo dodjem da i
oni Srbi u Vukovaru vide da je u predsjednik Republike Hrvatske i da se
hrvatska vlast tu sto prije uspostavi. Sljedeci je korak da idemo na izbore
u hrvatskom Podunavlju i da se u citavoj Hrvatskoj uspostavi ustavni i
pravni pocedak Republike Hrvatske da bi se mogli svi Ijudi vratiti u svoje
domove.=20
Nakon jednosatnog boravka u srijemskom trokutu, predsjednik Tudjman se sa
svojim suradnicima i generalom Kleinom oko 15 sati odvezao helikopterom u
Osijek.
---------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 2 / H
DOVEST CU CIJELU HRVATSKU U PODUNAVLJE
VUKOVAR - U izjavi po zavrsenirn razgovorima s generalom Kleinom i
predstavnicima lokalnih Srba u Vukovaru predsjednik Tudjman je kazao kako je
njegov dolazak kao predsjednika Hrvatske u Vukovar, u dogovoru s prijelaznim
upraviteljem generalom Kleinom, ociti znak i dokaz da je mirna integracija
hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske na dobrom
putu i uznapredovala.=20
Dodavsi da je letio uz granicu Hrvatske uz Dunav, Predsjednik je rekao kako
ne samo da je on danas bio na hrvatskim granicama na Dunavu, nego su to od
danas na nekim granicnim mjestima i hrvatski carinici u okviru UNTAES-a a,
kako je naglasio bit ce i na svima. Osvrnuvsi se na razgovore s
predstavnicima lokalnih Srba, Predsjednik je rekao da su razgovori
ohrabrujuci te da govore o tome da sve vise pripadnika srpskog pucanstva
spoznaje da je i u njihovu interesu sto prije prihvatiti Hrvatsku kao svoju
domovinu.=20
Zamoljen da iznese dojmove posjeta Vukovaru, predsjednik Tudjman je kazao: -
Bez obzira na to sto sam znao koliko je Vukovar stradao, koliko je razrusen,
ipak kad dovjek vidi.jednu hirosimsku porusenost jasno je da to stvara
poseban dojam. Ali isto tako i potice na zakljucak da su te okolnosti
stvorene i opcim medjunarodnim zamrsenim prilikama koje su htjele sacuvati
Jugoslaviju pod svaku cijenu, odnosno sprijeciti stvaranje demokratske
samostalne Hrvatske te isto tako rezultat sulude imperijalne politike
srpskih imperijalista, jednog stanja koje sto prije treba prebroditi, rekao
je Predsjednik.=20
- Svi mi normalni Ijudi i na hrvatskoj i srpskoj strani u interesu i
hrvatskog naroda i srpskog pucanstva moramo pridonositi normalizaciji odnosa
Hrvatske i Srbije, SR Jugoslavije, i stvaranju novoga medjunarodnog poretka
na ovom dijelu Europe koji je u opcem interesu, ne samo naseg naroda. U tom
smislu moj boravak danas ucvrstio me u potrebi da to sto prije postignemo,
naglasio je Predsjednik.=20
Zamoljen da odgovori na pitanje znaci li njegov dolazak kao prvog covjeka
hrvatske drzave u hrvatski Vukovar i pocetak povratka 80 tisuca hrvatskih
prognanika predsjednik Tudjman je potvrdno odgovorio: - Razumije se da
znaci. A u izbore cemo ici uskoro, kao sto sam vec prije dogovarao s
generalom Kleinom. Moj dolazak ovamo znak je za hrvatske prognanike da se
vec vracaju, da ce se vratiti. To je znak i za srpsko pucanstvo da je
vrijeme da se opredijele za hrvatsku drzavu.=20
Dosao sam s uzim krugom hrvatskih dusnosnika a citavu Hrvatsku cu dovesti u
hrvatsko Podunavlje uskoro poslije uspostave ustavnopravnog poretka
Republike Hrvatske na ovom podrucju, zakljucio je predsjednik Tudjman.
-----
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 5 / sl
NAGRADE NAJBOLJIM IZUMITELJIMA
ZAGREB - Nagrade koje su osvojili na medjunarodnim izlozbama IENA '96. i
EUREKA '96. hrvatskim je izumiteljima predala jucer, u Hrvatskoj zajednici
tehnicke kulture, ministrica prosvjete, kulture i sporta Ljilja Vokic.
Istaknula je da je Ministarstvo uspjelo iz proracuna osigurati pet milijuna
kuna za tehnicku kulturu u 1997., sto je dvostruko vise nego ove godine. Na
izlozbi IENA, odrzanoj u Nurnbergu od 30. listopada do 3. studenoga,
hrvatski su izumitelji izlozili cetrnaest izuma, od kojih je osam
nagradjeno. U Bruxellesu, gdje je od 6. do 13. studenoga odrzana EUREKA,
hrvatski izumitelji osvojili su dvanaest odlicja od toga sest zlatnih.
---------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 13 / Milovan Nedeljkov
MILOSEVIC USUTKAO SLOBODNI RADIO
Poslije 15 dana upomih prosvjeda pristasa Zjedno beogradskim ulicama cini se
da Je Milosevicev rezim preuzeo inicijativu. Jucer je od od 15 sati
neovisnom Radiju B 92 zabranjen rad a i studentskom radiju lndeks. Istodobno
kada su zabrenjeni programi,=20
=20
na beogradskim se ulicama pojavilo mnogo vise polkajaca nego do sada Tako je
i park Takmajdan bio pun specijalaca, a pripadnici policije u
karakteristicnim maskirnim odorama vidjeni su u uzem sredistu Beograda.
Milosevic je, ocigledno, odlucio da prekinedemonstracije u Beogradu, a kako
jucer nitko nije regulirao promet u gradu nastali su pravi prometni kolaps i
kaos. Prema priopcenju iz stozera oporbene koalicije Zajedno, u Kraljevu su
poceli masovno privoditi gradjane u policiju i od njih se trazi da potpisu
izjavu da su sudjelovali u rusenju Kraljeva. U znak protesta zbog zatvaranja
radiopostaja, Nezavisno udruzenje novinara Srbije zatrazilo je ostavku
republickog ministra informiranja. Zloupotreba medija kakvu diktira Slobodan
Milosevic moze izazvati gradjanski rat u Srbiji, kaze dopredsjednik
Nezavisnog sindikata R. Radovanovic.=20
Na sve te prosvjede glasnogovornik vladajuceg SPS-a I. Dacic kaze da je
rijec o grupici huligana te da je narod rekao svoju rijec na izborima, a na
sve prigovore iz inozemstva odgovara pitanje izbora je nasa unutarnja
stvar.KONJIC - I slavni putopisac Zuko Dzumhur tesko bi danas napisao pricu
o svom rodnom Konjicu. Grad koji je po zadnjem popisu imao 33.000 stanovnika
svih vjera i naroda bitno je promijenio nacionalnu strukturu. Otisli su, ili
bolje receno protjerani su, mnogi nemuslimani. Do rata je tamo zivjelo 11
.748 Hrvata, a sada ih je tek nesto vise od tisucu.=20
Mozda ove brojke najrjecitije govore o multieticnosti grada, smjestenog na
pola puta od Mostara prema Sarajevu. Konjic ima lijep zemljopisni polozaj.=
=20
Ima jaku industriju - Igman, Unis, Sipad, Izgradnju - prekrasne ribnjake i
jos Ijepse, nadaleko poznato Boracko jezera.=20
- Moja supruga Danica i ja zaradivali smo dobro. Imamo dvije kceri. Jedna je
u Belgiji, druga na fakultetu u Mostaru. Jedva prezivljavamo - rijeci su
Andelka, ali i mnogih drugih s kojima smo razgovarali.. Prezivljavanje je
najcesca rijec koja se u Konjicu cuje .Zdravko Juric na celu je Ureda HVOa u
Drecelju. Pomazu mu Miroslav Cordasic i Mirko Pavlovic. Kazu kako su oni
zapravo spona Hrvatima u koritaktima s IFOR-om i raznim promatrackim
organizacijama, ali isto tako i veza s, politickim i civilnim vlastima u
progonstvu (Ljubuskom). Pricaju kako ima mnogo problema. Svakodnevno
hrvatski civili u Uredu prijavijuju maltretiranja, krade, protjerivanja..
Prijeti. se da zbog muslimanskih obicaja ni oni nece smjeti drzati svinje.
Jedan profesor, koji je zelio ostati anoniman, upoznaje nas sa stanjem u
skolstvu.=20
- Premalo je hrvatske djece u skolama, samo njih oko 70. Nova skolska godina
zapocela je po novom programu, ciji udzbenici nisu za hrvatsku djecu. U tim
udzbenicima nema=B7nista iz hrvatske kulture i povijesti, a ako ima, onda se
ona iskrivljuje. HVDj se predstavija kao agresora. Svakako; o ovome bi imao
sto reci gradonacelnik Almir Alkadic. Ali on je izjavio vec odavno kako ne
ieli davati izjave za hrvatski tisak.=20
No, ima u Konjicu dobrih Ijudi, koji Hrvatima bar donekle ublazavaju patnje.
Svi ce vam reci kako je to prije svih dr. Sejo Butrovic, ravnatelj Doma
zdravlja. On je i u vrijeme najzescih sukoba pacijente primao. jednako;
nikad ne gledajuci na-njihovii hacionalnu pripadnost. Stoga korijicki
gvardijan fra Ivan istice kako imaju dobre odnose s bolniconi i kako su je i
oni donirali raznim medicinskim potrepstinama. Gvardijan ce reci da i s
nijesnom policijom imaju korektne odnose. Unatoc tomu, problemi su golemi.=
=20
Hrvati su gradjani drugog reda, koje se vrijeda na svakom koraku. S jednim
ciljem - i one malobrojne protjerati. Ovih dana svi oni koji su , otisli 1
993. dobili su otkaze na radnim mjestima. Zbog svega, u Konjicu ostaju samo
oni koji nemaju kamo. Uglavnom starci. Primjera radi, u hrvatskome selu
Celebicu, u kojemu je zivjelo vise od 600 Hrvata, danas ih je ostalo samo
pet. A tih se pet staraca raznim prijetecim i uvredljivim grafitima,
ispisanim cak i na crkvi; pokusava otjerati. Sloganom Za Alaha i protiv
Vlaha provodi se perfidna politika uredenja Konjica. O tome potiho,
skupijeni na nedjeljnoj misi, Hrvati medju sobom pricaju. Ali o politici
niposto ne zele razgovarati glasno i javno. Strah od odmazde vidi se u ocima
svakoga od njih.=20
- Vidis; sinko, kako se sve promijeriilo. Hrvati ti ne zele pricati o
politici, a upravo su u nasem gradu rodeni mnogi poznati: od Ante Pavelica
do Ante Markovica - rece jedna starica, koja nam je takodjer potvrdila da
sadasnju pricu o Konjicu sigurno ne bi potpisao njihov siavni putopisac Zuko
Dzumhur.
-------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 13 / Zeljko Toth
SUDBINA BOSNE U RUKAMA 'LONDONA 2'
Uz samocestitanje za ostvareni mir i velik napredak u ovoj godini, danas u
Londonu pocinje konferencija o provedbi mira u Bosni, na koju su pozvani
mlnistri iz.43 drzave i 26 izaslanika UN-a, EU-a, Svjetske i Europske banke,
Vijeca Europe, Medjunarodnog Crvenog kriza, OESS-a; NATO-a, IMF-a itd. Na
popisu pozvanih su i sve zemlje u regiji; ukljucujuci Albariju, Grcku,
Makedoniju; Bugarsku; Rumunjsku i Sloveniju.=20
Tvrdnje kako se cini da je londonska konferencija o Bosni u isto vrijeme
pokusaj okupljanja i stvaranja balkanske regije, o cemu se u posljednje
vrijeme nesluzbeno puno govori, domacini londonskog skupa odbacili su, no s
vrlo skromnom argumentacijom.=20
Iz BiH su pozvani predsjednik Izetbegovic; Zubak, Ganic, Prlic, Krajisnik i
Biljana Plavsic. Odrazavajuci bosansku situaciju, bosanski Srbi dosli su
odvojeno i odsjeli su u hotelu podalje od bosrijacko-hrvatskog izaslanstva.
Izaslanstvo Republike Hrvatske vodi potpredsjednik Vlade Mate Granic.
Izvori u britanskom ministarstvu vanjskih poslova otkrili su i neke
strateske poteze koji ce biti razmotreni na konferenciji. Medjunarodna pomoc
za Obnovu BiH bit de usmjerena tako da se Bosna. sto prije osposobi te da se
moze brinuti sama o sebi. Da bi se omogucila sloboda. kretanja, predvidja se
mehanizam koji bi trebao onemoguciti provjeru nacionalnosti gradjana, a
uvele bi se i mjere kaznjavanja za lose obavijanje policijskog posla.=20
Uhicenja i izrucenja ratnih zlocinaca bit ce elegantno prebacena ti
iskljucivu odgovornost lokalnih vlasth, a kao pobudna mjera bit ce
uvjetovanje medjunarodne pomoci suradnjom s Medjunarodnim sudom za ratne
zlocine. Tako je bilo i do sada. Bosanski Srbi, navodno do sada su dobili
samo dva posto medjunarodne pomoci Bosni zbog izostanka suradnje s
medjunarodnom zajednicom.=20
Premda je na .londonsku konferenciju bio pozvan i Slobodan Milosevic kao
preobrazeni mirotvorac , od njegova dolaska se odustalo, jer ne dolazi
predsjednik Tudjman, pa bi Milosevicev boravak bio previse napadan, 'No; ni
Milosevicu u ovom trenutku ne `odgovara posjet Londonu zbog ozbiljne
situacije u Srbiji..=20
Predstavnik britanskog ministarstva vanjskih poslova istaknuo je ulogu
Hrvatske u mirovnom procesu u BiH, izjavivsi kako je citoga Hrvatske vazna i
pozitivna. Kad su Britarici prije tri mjeseca najavili novu londonsku
konferenciju; pridano joj je znacenje Daytona 2. No, Konferencija je sada
nesluzbeno nazvana London 2; kako bi se istaknulo da uz Dayton, London
takodjer presudna postaja u mukotrpnom rjesavanju bosanskog pitanja.=20
--------
Vecernji list, 4.12.96. / Str. 4 / TD
NEZAOBILAZNA ULOGA HRVATSKE
LISABON - U izjavi za Vecernji list, premijer Ziatko Matesa ocjenio je
Ijsabonski sastanak, te je rekao da su sve europske zemlje suglasne da se
postave sigumosni mehanizmi za 21. stoljece, pogotovo jer su bili zateceni
brutalnoscu rata i agresije na prostorima bivse Jugoslavije i agresijom
protiv Hrvatske i BiH, te nedjelotvonoscu dosadasnjeg mirovnog sustava.=20
- Rezultati nakon ovog summita bit ce takvi da se ovakve stvari vise u
Europi nece moci dogadjati. Imali smo niz susreta s predstavnicima vlada
drugih drzava na kojima se govorilo o dosadasnjem tijeku mirovnih procesa u
Podunavlju, ali i to da je uloga Hrvatske=20
nezaobilazna u mirotvornim procesima u cijeloj regiji.
I ministar vanjskih poslova Mate Granic zadovoljan je sudjelovanjem Hrvatske
u Lisabonu: ' Hrvatska je prvi put bila u prilici da moze aktivno
sudjelovati u trazenju sigurnosnih mehanizama za Europu. Isto tako, mirna
reintegracija hrvatskoh Podunavlja vazna je za sigurnosnu arhitekturu
Europe. Bilo je i razgovora o Hrvatskoj u euroatlantskim integracijama, te o
gospodarskim integracijama srednje Europe.
-------
Vecernji list, 3.12.96. / Str. 7=20
PO CEMU SAM JA TO DESNICAR?!
Upozorenje PredsjedniStva HDZ-a o neprihvatljivim pokusajima mijesanja u
unutarnja pitanja Republike Hrvatske, odnosi u HDZ-u, stanje demokracije u
Hrvatskoj i druga aktualna politicka pitanja teme su razgovora s Vicom
Vukojevicem, saborskim zastupnikom Hrvatske demokratske zajednice i
predsjednikom Odbora za zakonodavstvo Zastupnickog doma Sabora RH. Vukojevic
govori i o slucaju Benoa, odnosno psenicnoj aferi, Susperiziji Krunislava
Olujica, Radiju 101, nezakonitostima u pretvorbi i privatizaciji te iznosi
Sto ocekuje od, za 7. prosinca, najavIjenog skupa Glavnog odbora HDZ-a.=20
=B7 O kakvim je neprihvatljivim pokusajima mijesanja u unutanja pitanja
Republike Hrvatske rijec?=20
- Predsjednistvo HDZ-a s time je izaslo u javnost, a sve to poznato je onima
koji citaju novine, gledaju televiziju, slusaju radio. Otvoreno mogu
ustvrditi da postoji organizacija za destabilizaciju Hrvatske.=20
=B7 Konkretno?
- Konkretno, to je Sorosevo Otvoreno drustvo.Ne znam otkuda tolika 'Ijubav'
za novinama, da pisu sve ono o Hrvatskoj, a da to bude financirano izvana.
Imali su oni odredjene planove i prema Madjarskoj i Ceskoj, gdje je cak bilo
sveuciliste Otvoreno drustvo koje je financirao Soros, a koje su cesi
zatvorili. Dakle, nije u pitanju samo Hrvatska, nego sve demokratske zemlje
nastale poslije raspada komunistickog sustava.=20
=B7 Zasto reakcija Predsjednistva HDZ-a bas u ovome trenutku?=20
- Vlado Gotovac vec je Ijetos najavljivao vrucu jesen, demonstracije i
ostalo. S tim se poklopila, na zalost, i ova vijest o Predsjednikovoj
bolesti. Kaze se da su HDZ, hrvatska drzava i predsjednik Tudjman uhvaceni
na krivoj nozi, pa ih se nastoji destabilizirati.=20
=B7 U ovom kontekstu neke su ocjene da je doslo do znacajnih sukoba unutar
HDZ-a. Posebno se govori o desnoj trakciji. Kako to komentirate?
- U HDZ-u djelujem od 1989. godine. Kod nas ni na kakvim sastancima nikada
nije bilo govora o nekakvoj lijevoj frakciji, desnoj frakciji, centristickoj
frakciji. To izmisljaju listovi koje izvana financira receni George Soros.
Oni stvaraju nekakav nered u HDZ-u, nastoje ga destabilizirati i razoriti
iznutra. Mene se konkretno po tim listovima svrstava u nekakvu desnu
frakciju, a ja ne znam po cemu bih to bio. Nikada nisam zastupao nikakve
ideje koje bi bile desne, fasisticke. Jedino za sto se zalazem to je
Stvaranje hrvatske drzave. Nije mi ni na kraj pameti tu drzavu unistavati
nekakvim desnicarenjem ili Ijevicarenjem.=20
=B7 Sto ocekujete od najavljenog sastanka Glavnog odbora HDZ-a, 7. prosinca?
- Ocekujem da se neke stvari kazu do kraja.=20
=B7 Koje?
- Javnost mora saznati o ovome sto se sada dogadja u Hrvatskoj, kakvi se
pritisci rade na Hrvatsku.=20
=B7 Je li, po Vasemu misljenju, ugrozena demokracija u Hrvatskoj? Naime, o
tome postoje sasvim razliciti kutovi gledanja.=20
=20
Mislim da je demokracija ugrozena i to pomalo prelazi u anarhiju. Jer, ovo
sto se pise, govori, radi u Hrvatskoj, ne znam je li to moguce u nekim
drugim drzavama. Uzmite Radio 101. To je popularni radio, gradski radio, ali
na Zapadu mnoge zemlje, kao Austrija, uopce nemaju privatne radio-postaje.
Kako bi se moglo dogoditi u SAD-u da jedna radio-postaja dobije, a druga ne
dobije frekvenciju, pa da gradjani izadju na ulice. To je tamo nepojmljivo.
Osim toga, tu frekvenciju dobili su Globus i Pavic, a njegovi listovi
najgori su kriticari demokratski izabrane vlasti HDZ-a. Ne samo kriticari,
vec toliko je lazi i otrova istoceno iz toga lista na HDZ i na pojedine
njezine clanove. Smatram da toga nema nigdje u svijetu. I jos se tvrdi da u
nas nema demokracije.=20
Pa kako onda komentirate brojnu potporu Radiju 101, osobito izrazenu
skupom na Trgu Bana Josipa Jelacica?
- Rezija je bila izvrsna. Vozio sam se u autu pa cujem: zena place, suze
roni da joj nestaje 'Stojedinica', a ona ostaje.
Zar uistinu mislite da je moguce izmanipulirati tako velik broj Ijudi?=20
- To je stjecaj povoljnih okolnosti za onoga koji to radi. Vidjelo se koji
su se Ijudi tamo pojavili. Propali politicari, a preambiciozni politicari u
tome su vidjeli svoju sansu. U odredenom trenutku sve je to preuzela
politika, i to je bila medvjeda usluga Stojedinicie.
=B7 Jeste li za to da Radio 101 dobije svoju frekvenciju?=20
- Sto se mene tice, neka bude dvadeset radio-postaja u Zagrebu.=20
=B7 I Stojedinica?
- Ja uopce ne znam tko je vlasnik Stojedinice - grad Zagreb u jednom
postotku, ali uopce nije vecinski vlasnik. Do toga u svakom slucaju nije
trebalo doci.=20
=B7 Ima li hrvatska Vlada u ovom trenutku punu potporu HDZ-a?=20
- Ocito da ima. Ne znam tko to uopce dovodi u pitanje.=20
=B7 Kako komentirate zadnje dogadaje vezane uza suspenziju Krunislava=
Olujica?
- Sto god se napravi, uvijek ima onih koji su za i koji su protiv. Ako je
Sudbeno vijece donijelo takvu odluku, valjda oni za to imaju odredenih
razloga. Ako dokazi kojima raspolazu nisu dostatni, onda ce gospodin Olujic
nastaviti posao s kojega je u ovom trenutku uklonjen.
Hoce li HDZ ustrajati na borbi protiv nezakonitosti u pretvorbi i
privatizaciji?
- Za pocetak to je samo prasina iza koje bi trebala doci eksplozija. Mislim
da ce o tome biti razgovora i na Glavnom odoru HDZ-a. Ako bi HDZ ostao samo
na ovome, onda bi to bilo samoubojstvo stranke. Mora se ici do kraja. Po
mome sudu pretvorba tece uredno, tu nema velikih kriminalnih radnji, ali
nitko ne osudjuje nacin placanja, a to je ono sto je, po mom sudu, amoralno.
Kome banke daju kredite? Ako necemo to rascistiti do kraja, onda nismo nista
napravili.
Sprecava li tko da se to rascisti?
- Imamo zakon o kojemu trebamo glasovati u svezi sa starom deviznom
stednjom. Neke banke prijavljivale su vise devizne stednje, kad je to
prelazilo u javni dug, nego sto su to imale. Recimo, Zagrebacka banka ima
197 milijuna DEM viska. Da stvar bude jos gora, drzava je stalno davala
kamate na to: Ovim zakonom to bi se trebalo anulirati. Medjutim, sada se, s
druge strane, zvoni na uzbunu da ce to povesti sa sobom u propast mnoga
poduzeca. To je pitanje gospodarstva u koje ne zelim previse ulaziti, ali
vidim gdje je problem.=20
Inzistirat cu do kraja da drzavu nitko ne smije pljackati, a ovdje su
pojedine banke opljackale drzavu. U cijelom ovom kompleksu progona kriminala
morat cemo i to pitanje rijesiti.=20
Hoce li se izaci s nekim velikim imenima?
- Ja sam to vec jedanput pokusao, medjutim, sredstva priopcavanja nisu to ni
jednom rijecju spomenula. Konkretno, rekao sam da je izvjesni Slavo Boras,
stecajni upravitelj, prodao imovinu kombinata "Gavrilovic" od nekakvih 260
milijuna DEM za 2,6 milijuna DEM stranom drzavljaninu. Stanove je prodavao u
Zagrebu po 3,5-4 tisuce maraka slepere po 4000 DEM. Ako idemo konkretno,
onda ne vidim otkuda neka nevidljiva ruka, bas u svim novinama.
Vjerujete li da ce se ici do kraja u tom procesu?
- Ici ce se do kraja.
* * *=20
Veronica Vlaho
Vjesnik / 5.12.96. / Hina
PRVA SKUPINA IZBLJEGLICA VRACENA IZ NJEMACKE U BIH
SARAJEVO, 4. prosinca - Prva skupina bosanskohercegovackih izbjeglica koje
su rat provele u Njema,ckoj vracena je u srijedu u zemlju, na temelju
sporazuma sto su ga u rujnu potpisali predstavnici dviju vlada. Posebnim
zrakoplovom koji je unajmila vlada savezne pokrajine Bavarske, iz Munchena
su u sarajevsku zracnu luku stigle 24 osobe, uglavnom bosnjacke
nacionalnosti. Medju njima je 11 osoba koje su pocinile razlicita kaznjiva
djela na podrucju Njemacke i u BiH su vracene zbog toga. Sve izbjeglice iz
Sarajeva poslane su u prihvatni centar u mjestu Srednje, tridesetak
kilometara sjeverno od Sarajeva. Taj prihvatni centar mnogima bi mogao biti
trajno odrediste jer su izbjeglice koje su se danas vratile u zemlju prije
rata zivjele u Banjoj Luci i Brckom dijelovima BiH koji su sada u sastavu
srpskog entiteta.=20
-------
Vjesnik, 5.12.96. / Marijan Vogrinec
HRVATSKA SKOLA ULAZI U PODUNAVLJE
Vijest o tome da je u baranjskom selu Zmajevcu i okolnim podrucnim skolama u
Lugu, Suzi, Kotlini, Kopacevu i Vardarcu za 153 djece, pretezno madjarske
nacionalne manjine, od ovoga tjedna pocela nastava po hrvatskom nastavnom
planu i programu vise je nego ohrabrujuca. Dokaz je to da hrvatsko drzavno
skolstvo, makar i sasvim skromno u pocetku, ipak ulazi na podrucje pod
Prijelaznom upravom i da mirna reintegracija nije bezizgledna kako se to
ovih dana moglo uciniti nakon sto je objavljeno da su lokalne srpske vlasti
odbile nastavni plan i program za srpsku djecu u Hrvatskoj, koji je izradilo
Srpsko kulturno drustvo Prosvjeta u suradnji s Ministarstvom prosvjete i
sporta te prihvatilo svoju platformu i memorandum sa zahtjevom za posebnim
srpskim skolama i fakultetima.=20
Bez obzira i na to sto ce zmajevacka skola s podrucnim odjelima u pocetku
djelovati kao prijelazna odgojnoobrazovna ustanova UNTAES-a, vazan je
podatak da je nad njomuspostavljen hrvatski prosvjetni nadzor.=B7Kao i=
drugim
osnovcima u Hrvatskoj, kaze nacelnik za osnovn skolstvo u hrvatskome
Ministarstvu prosvjete i sporta Lautaro Galinovic, vec smo poslali tamosnjim
ucenicima besplatne udzbenike. Rijec je o djeci koja iz poznatih razloga,
prosle cetiri godine uopce nisu polazila nastavu.=20
Prateca strucna literatura, neophodna za kvalitetno ostvarivanje hrvatskoga
drzavnog nastavnog programa, podijelit ce se i tamosnjim uciteljima, koji su
prihvatili raditi u tim skolama i vec su izvadili hrvatske dokumente.
Hrvatska prosvjetna vlast takodjer ce osnovcima u Zmajevcu i okolnim selima
osigurati prehranu i tople ucionice, po standardu koji vrijedi i za ostale
skole u Republici Hrvatskoj.=20
Lautaro Galinovic potvrduje podatak da je pretezno rijec o ucenicima i
uciteljima pripadnicima madjarske nacionalne manjine u Hrvatskoj, ali medju
njima ima i Hrvata=B7. Po rijecima dopredsjednika Demokratske zajednice
Madjara Hrvatske dr. Laszla Horvata, ucenici madjarske nacionalne manjine u
hrvatskim skolama imaju mogucnost po dodatnom programu, izradjenom u
Ministarstvu prosvjete i sporta u suradnji s kompetentnim strucnjacima,
njegovati madjarski jezik i kulturu i tako na primjeren nacin cuvati svoj
nacionalni identitet. =B7Uvjeren sam da ce to hrvatska drzava osigurati -=
gdje
to bude potrebno - i u skolama koje prelaze u njezinu nadleznost na podrucju
sadasnje Prijelazne uprave. U Vladinu uredu prijelazne uprave u Osijeku drze
da ce od skolske 1997/98. godine i ostale skole u hrvatskom Podunavlju biti
integrirane u hrvatski prosvjetni sustav. Dakako, sa svima pripadajucim
pravima glede njegovanja nacionalnih posebnosti ucenika pripadnika etnickih
zajednica ili manjina koje obitavaju na prostoru pod sadasnjom prijelaznom
administracijom UNTAES-a.=20
-------
Vjesnik, 5.12.96. / Marko Barisic
STO SE SVE DOGADJALO ZA TUDJMANOVA BORAVKA U VUKOVARU
Kad je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman usao u Kleinov ured u
Vukovaru, predstavnici Srba jednostavno su ostali zateceni. Od iznenadjenja
u pocetku nisu mogli izgovoriti cak ni protokolarnu dobrodoslicu. Medjusobno
su se pogledavali ne znajuci sto uciniti. Medjutim, nisu samo oni bili
iznenadjeni. I mnogi clanovi hrvatskoga Vladinog izaslanstva nisu imali
informaciju da ce se na tom, kako su mislili, rutinskom sastanku s generalom
Kleinom i predstavnicima srpskog pucanstva pojaviti i hrvatski predsjednik.
Cini se da je jedino general Klein znao sto ce se sve taj dan dogoditi.=20
A moguce je tek zamisliti sto danas komentiraju Srbi iz Vukovara, nakon
saznanja da je dan prije hrvatski predsjednik bio u koloni vozila koja je
obilazila mjesta najveceg hrvatskog stradanja i otpora: Mitnicu koja je
potpuno razorena, bolnicu odakle su odvedeni ranjenici, vukovarski
vodotoranj na kojem su jos tragovi granata iz 1991.=20
sto tek reci na cinjenicu da pojedinih dijelova grada jednostavno vise nema?
Vjesnik je iz pouzdanih izvora saznao da je Predsjednik u takav obilazak
grada isao dijelom i na vlastitu odgovornost. Nije mogao tek sletjeti
helikopterom do Kleinova ureda i vratiti se, a da ne vidi ostatke grada koji
je prije pet godina tri mjeseca odolijevao agresoru. Uostalom, tamo je i bio
prije nesto vise od pet godina: u srpnju 1991. godine.=20
Tolerantna atmosfera
Treba li uopce spominjati da su svi clanovi pratnje, kao i sam Predsjednik,
bili vidno potreseni onim sto su vidjeli? Uostalom, zar se drukcije moze
osjecati bilo koji hrvatski covjek kad je u pitanju Vukovar? Medjutim,
hrvatsko izaslanstvo nije svojim emocijama htjelo opteretiti sastanak s
generalom Kleinom i tamosnjim Srbima. Proslost se ne moze zaboraviti; ali
sada su zadacu hrvatske drzave posve prakticni i nije ih potrebno
opterecivati dodatnim emocijama. Vjesnik iz pouzdanih izvora. doznaje da je
sama atmosfera na sastanku bila. tolerantna. Klein . je oslovljavao
dr.Tudjmana s.uctivim gospodine predsjednice, a tu su siritagmu rabili i
predstavnici tamosnjeg srpskog. pucanstva. Dakle, nije bilo protokolarnih,
odnosno politickih nejasnoca,. Medjutim, bilo je nekih drugih o kojima cemo
kasnije. Naime, najprije treba iznijeti informaciju koju je rekao general
Klein. Kako je vec dogovoreno da ce izbori biti u rano proljece, o njima se
nije previse ni razgovaralo. Tocan datum tek ce se utvrditi, a koliko ce
vremena biti potrebno americkom generalu da dovrsi reintegracijski proces,
predstavnici tamosnjih Srba saznali su iz prve ruke.=20
Sest mjeseci. Dakle, do 15. lipnja sljedece godine trebale bi biti rijesene
sve nejasnoce, a od tog datuma vise ne bi smjelo biti stranih vojnika na
podrucju Podunavlja. Predstavnici Srba se, prema nasim saznanjima, nisu
protivili takvom Kleinovu rokovniku. Neki iz hrvatskoga poslanstva dobili su
dojam da se i americkom generalu donekle zuri da sto prije zavrsi svoj
posao. Nema se tu, naime, vise o necemu posebnom pregovarati: Jasno je sto
se treba napraviti, jasni su rokovi, a jasan je i kraj cijelog procesa.=20
Medjutim, da srpska strana ima namjeru proces mirne reintegracije usmjeriti
prema nekom drugom smjeru, svjedoci i cinjenica da je g. Stanimirovic opet
postavio dva problema. Prvi=20
oko toga, tko ce sve i gdje imati pravo glasa na predstojecim izborima i
drugi, hoce li Podunavlje biti posebna administrativna cjelina. Na obje
srpske dvojbe odgovorio je hrvatski predsjednik. Prema Vjesnikovim
saznanjima, dr. Tudjman je g. Stanimirovicu otvoreno rekao kako ce se izbori
provesti u skladu s hrvatskim izbornim zakonom.=20
Popis biraca koji ce vrijedi za ove izbore jest onaj iz 1991. godine. Svi
Srbi koji sada zive u Podunavlju imaju pravo izici na izbore - ali u
mjestima gdje su ubiljezeni u biracke popise 1991: godine. Kako ce se izbori
u Podunavlju odrzati istodobno s lokalnima i izborima za Zupanijski dom
Sabora na razini cijele Hrvatske, svim Srbima jamcit ce se sigurnost,
odnosno pravo na glasovanje. A sto se tice srpskog zahtjeva da Podunavlje
ostane jedna oblast, odnosno da postane samostalna zupanija u okviru
Hrvatske, Predsjednik je tu mogucnost posve iskljucio. Podunavlje pripada
dvjema zupanijama (Osjeckobaranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj) i tako ce i
ostati, naglasio je dr. Tudjman.=20
Uskoro ce se placati samo - kunama
Medjutim, Predsjedriik je u vise navrata uvjeravao prisutne predstavnike
srpskog pucanstva da ce u okviru hrvatske drzave imati zasticena sva
gradjanska, kulturna i nacionalna prava.=20
Stoga Srbi nemaju razloga strahovati da ce biti ugrozeni ili majorizirani. A
kao znak dobre volje, dr. Tudjman je, prema Vjesniknvom izvoru, ponudio
tamosnjim Srbima mjesto dozupana u objema zupanijama. Hrvatski predsjednik
nije propustio priliku ukazati prisutnim Srbima i na cinjenicu kako Hrvati
=B7tesko mogu zaboraviti kakvo im je zlo nanijela velikosrpska agresija i
koliko su propatili hrvatski prognanici tijekom ovih pet godina
izgnanstva.Nakon Vukovara; hrvatsko, ce izaslanstvo posjetilo sela tzv.
srijemskog=20
trokuta. Docek koji je prireden dr. Tudjmanu bio-je srdacan i
nekonvencionalan, a sve je posebno obradovala cinjenica da su se brojni
ljudi vratili i da su se kuce pocele obnavljati. Za povratka u Zagreb opci
je dojam bio kako je posjet hrvatskom Podunavlju bio vrlo uspjesan. Naime,
vise ni tamosnji Srbi ne postavljaju pitanje suvereniteta na tim podrucjem a
da su svjesni kamo ih vodi proces remtegracije, pokazuje i cinjenica da su
vrlo konstruktivno razgovarali o uspostavi platnog prometa u tom podrucju:
Prevedeno, kuna bi uskoro trebala postati jedino sredstvo placanja.=20
----------
Vjesnik, 5.12.96. / Snjezana Canic
SRBI U VUKOVARU NAPALI HRVATSKE NOVINARE
VUKOVAR, 4. prosinca - Razularena skupina Srba napala je u srijedu ispred
srpskog kulturnog centra u Vukovaru hrvatske novinare koje je UNTAES dovezao
na otvaranje izlozbe radova hrvatske i srpske djece. Hrvatski novinari, kao
i civilna policija UNTAES-a, gadjani su jabukama i kamenjem, a nije posteden
niti Philippe Arnold kojega su gotovo oborili.=20
Po dolasku, nakon prvog kruga voznje, UNTAES-ovo vozilo ipak se ne
zaustavlja ispred zgrade gdje se okupilo dvjestotinjak ljudi. Predstavnik
UNTAFS-ova Odjela za informiranje, Douglas Coffman, vozaca je uputio u
sjediste UNTAES-a. Tamo nas docekuje glasnogovornik Philippe Arnold. Pitamo
ga zna li sto se dogadja - on gotovo smireno odgovara kako se radi o mirnim
demontracijama zena. Mislim da ce sve brzo proci=B7; uvjerava nas Arnold i
procjenjuje da je prosvjed okupio 100 do 150 ljudi. Svoj komentar zakljucuje
diplomatski: U svakoj demokratskoj drzavi kao sto je Hrvatska uvijek ima
demonstracija zbog nekog razloga=B7. Medjutim, novinari HTV-a, Hine,=
Hrvatskog
radija, Glasa Slavonije, Vecernjeg Iista, Vjesnika, Slobodne Dalmacije i
Povratnika bili su ipak zacudeni sto se ponovno vracaju na mjesto gdje se
sada okupilo vec 500 ljudi. U mnostvu pogrda, psovki i vulgarnih povika
izdize se transparent na kojem pise: =B7Generale Klein, zasto cuvas ratnog
zlocinca Tudjmana. Vec nakon nekoliko koraka po izlasku iz vozila
primijeceni smo i ubrzo okruzeni bijesom, mrznjom, najvulgarnijim uvredama i
psovkama Preko megafona cuje se glas, vjerojatno organizatora ovog skupa: U
ime srpstva i pravoslavlja, pustite ih neka odu u miru i da se vise nikada
ne vrate! Na hrvatske novinare kao i na civilnu policiju UNTAES-a poletjeli
su jabuke i kamenje.=20
Najblaza rijec koja je izvikivana medju razularenim mnostvom bila je ustase.
Masa bijesnih zena ne dopusta nam da udjemo u zgradu srpskog kulturnog
centra=B7, a u tom trenutku nije posteden niti Philippe Arnold koji je nakon
sto su ga gurali i gotovo oborili, pokusavajuci umiriti rulju, rekao: Mislim
da cu ovdje trebati pomoc.=20
Igrom slucaja, u blizini je bilo parkirano jedno vozilo UNTAES-a u koje smo
ugurani. Snimatelja HRT-a Gorana Santara udaraju nogama i rukama te mu
pokusavaju oteti kameru. Kako ga kolegica Mirela Srsic pokusava obraniti i
njena su ledja osjetila sake Srba koji su u tom trenutku bili spremni i na
najgore. Vozilo UNTAES-a jedva je krenulo, izlozeno udarcima kamenja, ruku i
nogu. Novinari su tek nijemo sve promatrali i po koji put sagnuli glavu jer
se ocekivalo i najgore. Na Trpinjskoj cesti UNTAES-ov vozac prima poruku od
Arnolda da se vratimo radi konferencije za novinare. No, to odlucno
odbijamo. Ovaj nemili dogadjaj nije zapravo trebao biti iznenadjenje, s
obzirom da je srpska televizija dan prije objavila najavu protesta Aktiva
zena Vukovara=B7 zbog nenajavljenog. posjeta hrvatskog Predsjednika tom
podrucju, ali i otvaranja spomenute izlozbe. Prije polaska u Vukovar u Ured
privremene uprave javljeno je da se iz sigurnosnih razloga odustaje od
polaska obitelji s djecom ciji su radovi izlozeni. Predstojnik Vladina ureda
za privremenu upravu Ivica. Vrkic uputio je Phillipeu Arnoldu ostar prosvjed
zbog incidenta, te zatrazio od UNTAES-a da poduzme mjere kako ne bi u
pitanje dolazila sigurnost osoba koje posjecuju hrvatsko Podunavlje. Vrkic
podsjeca na posjet predsjednika RH dr. Franje Tudjmana, koji je veliki korak
u procesu mirne reintegracije. Napad na novinare, istice Vrkic, svjedoci da
na podrucju pod UNTAES-om jos ima onih ciji su postupci usmjereni protiv
mirovnog procesa.
-----
Vecernji list, 5.12.96. / Munchen: Anton Filic
S TEMPERATUROM - 19 ASOVA!
Unatoc prehladi i visokoj temperaturi (38.5), zbog cega u prethodna tri dana
nije uopce trenirao, Goran Ivanisevic uspio je proci prvo kolo munchenskoga.
Grand Slam Cupa. Njegov suparnik, svedanin Mikael Tilllstrom dosad je dvaput
pobjedivao Gorana, ali bilo je to na zemlji (Roland Garros) i na betonu
(Toronto). A u Munchenu se ipak igra u dvorani i na - za Tillstroma prebrzom
- supremeu , pa je svedaninu bilo tesko ponoviti pothvat. Ovogodisnji kralj
asova i kralj tepiha potvrdio je (pre)vlast i u jednome i u drugome i sa
6:4, 6:2 uzvratio Tillstromu za dosadasnje poraze. Goran, koji u Munchenu
takodjer nastupa s palmom na glavi, prvi je put ozbiljnije napao suparnikov
servis u sedmom gemu prvoga seta. Stigao je do prilike za break, uspjesno
izasao na mrezu, no suci su previdjeli ociti Tillstromov aut. Da je lopta
otisla izvan igralista odmah je potvrdila i televizijska snimka (prijenos
susreta prati se i na velikom ekranu u dvorani), ali sudac nije zelio
promijeniti svoju odluku. No, Goran je ipak dobio taj gem jer je Svedanin
kod druge prilike za break napravio dvostruku pogresku u serviranju. U
desetom gemu prvog seta Svedanin je, nakon Goranove dvostruke pogreske, bio
u prilici oduzeti servis nasem tenisacu. No, Ivanisevic je najprije iz
drugog servisa (1 99 km na sat) postigao winnera, a potom takodjer iz drugog
servisa i as (158 km na sat). U zavrsnici prvog seta jos je jednom udario
lopticu reketom izmedju nogu i tako podigao gledaliste na noge. Nakon sto je
u trecem gemu drugog seta dosao do novog breaka, Ivanisevic je prakticki
obavio posao. U cetvrtom je gemu, istina, nakon tri dvostruke pogreske
omogucio Svedaninu prednost od 40:15 i dvije prilike za break, ali uspio je
ipak obraniti svoj servis, a potom u sedmom gemu doci do jos jednog breaka i
servirati za susret. Takvu priliku Splicanin rijetko ispusta i nakon nepunih
sat vremena (56 minuta) osigurao je prolaz u drugo kolo.=20
- lako nisam vjezbao nekoliko dana, nisam zaboravio igrati tenis. Samo sam
izbjegavao dulju izmjenu udaraca jer bi me to iscrpilo. Odigrao sam susret
onako kako sam i zelio, brzo zavrsio posao, a u sljedecem bih se susretu
volio sastati s Agassijem - kazao. je Ivanisevic, no zelja mu se nije
ispunila. Agassi, naime, nije prosao prvo kolo. Pobijedio ga je Australac
Mark Woodforde sa 6:3, 6:4, pa ce on (petak) biti sljedeci Goranov suparnik.
U cetvrtak ce susrete drugog kola igrati Becker - Hlasek .i Henman -
Washington.=20
Rezultati, 1. kolo: Ivanisevic (Hrvatska) - TilIstrom (Svedska) 6:4, 6:2,
Woodforde (Australija) - Agassi (SAD) 6:3, 6:4, Hlasek (Svicarska) - Pioline
(Francuska) 2:6, 6:3, 6:4, Kafeljnikov (Rusija) - Corretja (Spanjolska) 6:4,
7:6 (3).
-------
Vecernji list, 5.12.96. / London: Zeljko Toth
UBRZATI POLITICKU I GOSPODARSKU STABILNOST
Od svih medjunarodnih konferencija, do sada odrzanih o krizi u nasoj regiji,
Hrvatska s najmanje opterecenja sudjeluje na londonskoj konferenciji o
provedbi mira u BiH. Hrvatska ce i ubuduce biti kooperativna u bilateralnim
i multilateralnim inicijativama. Hrvatska doprinosi dugorocnoj stabilnosti
Bosne primjenom mirovnog sporazuma te punom suradnjom s bosnjackohrvatskom
Federacijom i medjunarodnom zajednicom. Pomogli smo uspostavi ustavnih,
politickih i administrativnih institucija, a sada usmjeravamo nase
aktivnosti u program konsolidacije. Ministar Granic pozvao je predstavnike
BiH da putem Daytonskog sporazuma rade za mir, stabilnost i razvoj Bosne.=20
Jucerasnji dan konferencije bio je posvecen preispitivanju dosadasnje
provedbe mirovnog sporazuma, te uspostavi ustavnosti i zakonitosti, sto je
izravno povezano s raspravom o ulozi medjunarodnih policijskih snaga.
Medjunarodni sudionici zele na tom podrucju napraviti sto je moguce veci
napredak i osposobiti domace policijske snage da preuzmu brigu za provedbu
ustava i zakonitosti, te da IPF-u omoguce (zasad se jos ne zna kada) odlazak
iz Bosne. U istoj kosari problema raspravlja se i o kontroli naoruzanja.=20
Prvi dan protekao je u pokusaju ubrzanja procesa politicke, gospodarske i
vojne stabilnosti. Glavni tajnik NATO-a Javier Solana izvijestio je da je
napravljen plan o zamjeni IFOR-a SFOR-om, s mandatom od 18 mjeseci i sa
31.000 vojnika iz 34 zemlje. Mandat ce trajati do lipnja 1998.=20
Dok su na vojnom polju uloga i ciljevi razjasnjeni, Londonska konferencija
usmjerena je na stvaranje uvjeta koji ce omoguciti medjunarodnim vojnim
snagama odlazak iz Bosne nakon isteka novog mandata. Danas je na programu
konferencije =B7Gospodarski razvitak i obnova. Velika su ocekivanja sto ce u
tom smjeru ponuditi potpredsjednik Svjetske banke Johannes Linn i
predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak Jacques de Larosiere.
Nesluzbeno, medjutim, doznajemo kako od svih oblika medjunarodne pomoci,
Bosna ima najmanje izgleda dobiti kredite za projekte obnove. Britanski
domacini ostali su zateceni ostrim prosvjedom koji su potpisali svi suci
Haaskog suda, zbog toga jer je Londonska konferencija potpuno zaobisla
Medjunarodni sud za ratne zlocine. Predstavnici velikih sila su jucer na
brzinu pozvali glavnu tuziteljicu Haaskog suda, koja ce se danas obratiti
sudionicima konferencije. Konferencija bi, nakon rasprave o ljudskim
pravima, problemu izbjeglica i drugim humanitarnim pitanjima, veceras
trebala zavrsiti prihvacanjem zakljucaka konferencije.
-----
Vecernji list, 5.12.96. / Beograd: Milovan Nedeljkov
POCELA MASOVNIJA UHICENJA
Jucer je pred Skupstinom SRJ, a prije toga glavnim beogradskim ulicama,
demonstriralo vise od 200.000 ljudi zahtijevajuci ostavku predsjednika
Milosevica.=20
Pristasama koalicije Zajedno obratili su se Vuk Draskovic, Vesna Pesic i
Zoran Djindic te kapetan prve klase Vojske Jugoslavije Milutin Stepanovic.
Odmah nakon obracanja tog oficira, iz Sluzbe za informiranje Glavnog stozera
Vojske Jugoslavije stigla je obavijest kako kapetan Stepanovic nije
profesionalni vojnik =BBzbog trajne zdravstvene nesposobnosti...
(neuropsihijatrijski nalazi) kao i to da je protuzakonit njegov nastup u
odori Vojske Jugoslavije. Prvaci koalicije Zajedno obecali su demonstracije
sve dok srbijanski predsjednik ne podnese ostavku, a Vuk Draskovic je rekao
da je u vrijeme nacisticke okupacije Jugoslavije bilo vise slobode u
medijima nego u vrijeme Miloseviceve okupacije. Poslije zavrsenog protesta
novinarima se obratio clan Pravnog odbora D. Radunovic i rekao da je jucer
policija pritvorila oko 50 sudionika demonstracija i da se uhicenja
nastavljaju. Ustvrdio je da zalba nije moguca jer se uhicenima sudi u zgradi
SUP-a Beograd i odmah nakon toga se upucuju na izdrzavanje kazni, tako da
njihove obitelji o njima nista ne znaju.=20
Nezadovljna stanjem u Srbiji, jucer se letkom oglasila i Udruga slobodnih i
neovisnih sindikata, koja je radnike Beograda i Srbije pozvala da od danas
stupe u opci strajk. Jucer je i u Nisu prosvjedovalo oko 30 tisuca ljudi, a
u Novom Sadu vise od deset tisuca studenata koji su najavili dolazak u
Beograd. Prosvjedi se nastavljaju i danas, a najavljeno je da ce glavni cilj
demonstracija biti zgrada drzavne TV.=20
---------
Vjesnik, 5.12.96. / S. PErica
U ZAGREBU SVE VISE DJECE
Za razliku od prosjeka Hrvatske, gdje podaci vec sestu godinu zaredom
pokazuju negativan prirodni prirastaj, dakle veci broj Ijudi umire nego sto
se djece rada, Zagreb lani ponovno pokazuje znakove vitalnosti i povratak na
predratnu razinu prirodnog prirastaja.=20
No, to se od Zagreba, u kojem zivi svaki sesti stanovnik Hrvatske i u koji
se doseljava mlade stanovnistvo iz cijele Hrvatske, zapravo i mora=
ocekivati.=20
Najmanje novorodjencadi 1993. godine
Osim ponovnog povecanja broja zagrebackih beba, u glavnom gradu biljezimo i
nove trendove - sve vise se roditelja odlucuje na trece pa i na cetvrto
dijete, a to zacijelo ima veze s jos jednom promjenom - sve vecom staroscu
majki. Prema posljednjim podacima statisticara u Gradskom zavodu za
planiranje razvoja, prirodni prirastaj u Zagrebu, nakon velikog pada u
ratnim godinama, lani se ponovno priblizio predratnoj razini. Lani je tako
rodjeno 11.261 dijete, umrlih je bilo 9422, tako da je prirodni prirastaj
bio 1839, podjednako kao, primjerice, 1988. godine. Najnizi prirodni
prirastaj zabiljezen je 1992. godine i to ne samo zbog manjeg broja djece,
nego i zbog povecanog broja umrlih (broj umrlih odnosi se na sve umrle). Te
su godine Zagrepcanke rodile 1 0.694 djece, a umrlo je cak 10.592
Zagrepcana, tako da je prirodni prirastaj bio samo 102 ili tek 0,1 na tisucu
stanovnika. Najmanji broj djece u proteklih 15 godina Zagrepcanke su rodile
1993. godine - samo 9668, sto je tisucu novorodjencadi manje nego ratne
1992. godine ili tisucu i pol manje nego 1995. godine. Te je godine
sklopljeno i mnogo manje brakova - samo 4846, .tek nesto vise nego na
pocetku rata -1991. godine, kada je vjencan 4821 par. Te je godine prirodni
prirastaj (dakle broj koji pokazuje koliko je novorodjencadi vise od broja
svih umrlih) samo nesto veci nego 1992., i iznosi 253. No, Zagrepcani ni
1994. nisu pozurili nadoknaditi izgubljene ratne godine, tako da se broj
beba sporo, sve do lani, povecavao do 11.000 novih beba, koliko su
Zagrepcanke radjale 1985.i 1986. godine. No, kako devedesetih umire vise
Zagrepcana nego osamdesetih, prirodni se prirastaj nije vratio na najbolje
godine u osamdesetima, kada je bio cak i 3606, kad je stopa prirodnog
prirastaja bila 4,1 na tisucu stanovnika.=20
Manjkavi podaci
Da li zbog opce klime u Hrvatskoj i cestih pohvala brojnim obiteljima, zbog
povecanja prava majki troje i vise djece i jos Ijepsih obecanja, zagrebacka
obitelj postaje sve brojnija. Iz godine u godinu, od 1 991 . godine sve veci
je broj obitelji u kojima se rada trece, pa cak i cetvrto i peto dijete! No,
i podaci koji se prikupljaju od majki sve su manjkaviji, tako da i red
rodjenja djeteta u obitelji ostaje 1995. godine za cak 932 djeteta u Zagrebu
- nepoznat!=20
Osamdesetih godina na godinu se radjalo izmedju sedamsto i osamsto beba koje
su bile trece dijete u obitelji, a od 1991 . taj je broj stalno veci od
tisucu. Prve ratne godine - 1991. - rodjeno je 1 017 trecih beba, a lani cak
1 194. Slicno se povecava i broj djece koja su cetvrta u obitelji, dok ih je
osamdesetih bilo izmedju 150 i 190 na godinu, lani se taj broj popeo na cak
312! Najhrabrije majke odlucuju se i na peto i vise, a takvih je osamdesetih
godina najcesce bilo izmedju osamdest i stotinu na godinu. Od 1992. godine
peto dijete (i sesto i vise od toga) stize u cak 150 obitelji na godinu, da
bi se lani taj broj popeo na cak 181!=20
U odnosu na osamdesete godine, u Zagrebu se devedesetih povecao i broj majki
koje radaju izmedju tridesete godine i tridesetdevete godine zivota, smanjio
se broj zena koje radjaju u dvadesetima, a prepolovio se broj majki koje
rode prije devetnaeste godine. Nesto je povecan i broj zena koje radjaju
nakon cetrdesete, a za sve veci broj zena ne prikupe se podaci o starosti,
sto donekle otezava analize.=20
Od osamdesetih godina naovamo, broj zena koje radjaju u dvadesetim godinama
smanjuje se s oko osam tisuca na svega 5895 lani. Dotle, broj zena koje
radjaju u tridesetim godinama povecao se s prosjecnih 2700 u osamdesetim
godinama na cak 3406 lani.=20
------------
Vecernji list, 5.12.96. / T. Ivancic=20
KRENULI SVI PUTNICKI VLAKOVI
ZAGREB - Svi su putnicki vlakovi krenuli u 13 sati, dok svi teretni vlakovi
stoje, osim onih za potreba Hrvatske vojske i IFOR-a, odluka je Glavnog
strajkaskog odbora, izvijestio je Zlatko Pavletic, predsjednik Sindikata
zeljeznicara Hrvatske, na jucerasnjoj konferenciji za novinare.=20
- Pokrenuli smo putnicke vlakove kako bismo pomogli putnicima jer je
uglavnom rijec o socijalno najugrozenijima i nema smisla da oni trpe -
obajsnio je Pavletic. S obzirom na odluku o prekidu i minimuma prometa
vlakova, teretni vlakovi i dalje nece voziti, a naredbom Uprave propisani
minimum teretnog prometa krenut ce tek kada Uprava ispuni svoje obveze,
odnosno otkaze ugovor djelatnicima koji nisu postovali naredbu Uprave.=20
- Unatoc tome sto je Glavni strajkaski odbor predlozio i dokazao Upravi HZ-a
da su rojica zaposlenika prekrsili naredbu, oni svoju odluku, odnosno
prestanak ugovora temeljem Zakona o zeljeznicama, nisu provelii. Ovaj
postupak Uprave doveo je do prekida minimuma prometa, zbog cega stete trpe
HZ i 23.000 zaposlenih zeljeznicara te cjelokupno gospodarstvo, a
odgovornost snosi samo Uprava. Teret stoji zbog tri covjeka - tvrdi=
Pavletic.=20
Pritisci na djelatnike u strajku i dalje se provode, a i utorak navecer
pokusalo se provesti odluku Uprave da se pokrene promet vlakova pod
prijetnjom otkaza. Stoga su se strajkasi obratili Skupstini drustva i
ministru pomorstva, prometa i veza. A jucer su strajkasi uputili i pismo
Franji Tudjmanu, predsjedniku Republike.=20
- Strajk traje i dalje do ispunjenja zahtjeva, odnosno bar dogovora oko
prijelaznog rjesenja do zakljucivarija kolektivnog ugovora. Cjelokupna
situacija vec je postala apsurdna, a pregovora nema. Mi smo .izjavili da
cemo ispuniti radnu obvezu, no to sto ona jos nije donesena mozemo
obrazloziti jedino time sto smo mi u u pravu -kaze Pavletic.=20
Sto se tice sindikata HZ-a koji nisu u strajku, Pavletic ne zeli komentirati
njihove izjave, kojima su potvrdili da im smetaju zahtjevi o dodacima.=20
- Nama njihovi dodaci ne bi smetali, dapace, podrzali bismo ih - dodaje
Pavletic.=20
-------
Vecernji list, 5.12.96. / H
HRVATSKA PRIPADNOST EUROPI
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman primio je
izaslanstvo Leksikografskog zavoda Miroslav Krleza, priopceno je jucer iz
Ureda Predsjednika. Ravnatelj LZ-a akademik Dalibor Brozovic, predajuci mu
izdanja Enciklopedije hrvatske umjetnosti i Hrvatskog opceg leksikona,
izvijestio je Predsjednika o djelatnosti i projektima Zavoda.=20
Predsjednik je istaknuo da je hrvatsku stalnu pripadnost i doprinos najvecim
dosezima europske kulture i umjetnosti. potrebno dostojno predstaviti
domacoj i svjetskoj javnosti, za sto su, nakon godina nijekanja, stvoreni
uvjeti stvaranjem samostalne hrvatske drzave.=20
Uz Predsjednika, susretu su bili nazocni predstojnik Ureda Predsjednika ing.
Hrvoje Sarinic i savjetnik Predsjednika dr. Branko Jeren.=20
U izaslanstvu LZ-a bili su i clan ravnateljstva dr. Zarko Domljan i glavni
urednik Hrvatskog opceg leksikona prof. dr. August Kovacec.=20
* * *
Veronica Vlaho
Vjesnik, 6.12.96. / I. Lovric
NJEMACKA SALJE 3300 VOJNIKA U BIH
BONN, 5. prosinca - Njemacka je vlada u srijedu odlucila poslati 3300
vojnika u sastav nove mirovne misije u BiH (SFOR) i time pripremila teren za
konacnu odluku sto ce se u Bundestagu donijeti u iduci petak. Njemacka i
dalje naglasava potrebu da vojnici IFOR-a budu zaduzeni za hvatanje ratnih
zlocinaca. Njemacki ce kontingent, prema izvjescu sto ga je ministar obrane
Volker Ruhe u utorak podnio vladi, brojati tri tisuce vojnika, s tim sto ce
daljnjih tristo vojnika ostati u Njemackoj kao pricuva u slucaju potrebe za
pojacanjem.=20
Glavnina njemackih snaga, oko 2000 vojnika, biti ce u sastavu
Njemackofrancuske brigade koja ce operirati na prostoru izmedju Sarajeva i
Mostara.=20
Ostalih tisucu vojnika biti ce rasporedeni na logisticke, sanitetske i druge
jedinice potpore SFOR-u. Njemacko-francuska poljska bolnica u Segetu kraj
Trogira smanjit ce broj kreveta s 200 na 50, a njemacko zrakoplovstvo
zadrzati ce sest zrakoplova u uporistu Piacenza. Za razliku od ranijih
Ruheovih navoda, na vodecim pozicijama IFOR-a nece biti Nijemaca, osim sto
se na celu Njemacko-francuske brigade nalazi njemacki general.=20
-------
Vjesnik, 5.12.96.=20
FORUM HRVATSKIH MANJINA
ZAGREB, 5. prosinca - Strucni skup Forum hrvatskih manjina odrzat ce se prvi
put od uspostave Republike Hrvatske u Zagrebu u subotu 7. prosinca 1996. u
organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Velikoj dvorani HMI na Trgu
Stjepana Radica 3 s pocetkom u 9 sati.=20
Na strucni skup odazvali su se svi pozvani celnici i predstavnici autohtonih
hrvatskih etnickih zajednica iz susjednih drzava Austrije, Madjarske
Italije, SR Jugoslavije te Ceske, Slovacke i Rumunjske - gdje stoljecima
zive hrvatske autohtone manjine. U radu skupa sudjelovat ce takodjer pozvani
celnici i predstavnici Vlade i Sabora Republike Hrvatske - ciji su djelokrug
rada hrvatske manjine u drugim drzavama.=20
Cilj Foruma hrvatskih manjina, prema rijecima, ravnatelja Hrvatske matice
iseljenika gospodina Ante Belje, uzajamno je informiranje i razmatranje
statusa i aktualne problematike hrvatskih manjina u domicilnim drzavama,
razmjena iskustva, savjetovanje pri rjesa,vanju problema vezanih uz
manjinske zajednice te medjusobno bolje upoznavanje i stvaranje ucinkovitije
suradnje s maticnom drzavom.=20
Teme skupa, najavljuje Odjel Hrvatske matice iseljenika za hrvatske manjine,
obuhvatit ce sve bitne cimbenike zivota i rada hrvatskih autohtonih etnickih
zajednica u susjednim zemljama kao sto su organiziranost i demografski
pokazatelji, manjinska prava i njihova provedba, odgoj i obrazovanje
hrvatskih autohtonih skupina unutar tamosnjih skolskih sustava, naravni i
nenaravni procesi asimilacije kojima su izlozene nase manjinske zajednice,
sloboda medija i dostupnost medija hrvatskoj manjinskoj grupaciji, suradnja
s maticnom drzavom Republikom Hrvatskom i njeni buduci pravci razvitka. te
uloga Crkve.=20
Hrvatska matica iseljenika tiskat ce poseban glasnik Forum hrvatskih manjina
u kojem ce biti objelodanjeni svi pripremljeni referati i naglasci iz
rasprave na strucnom skupu, navodi se u priopcenju Matice.
------
Vjesnik, 6.12.96.=20
OBILJEZEN KRVAVI 5. PROSINCA 1918.
ZAGREB, 5. prosinca - Krvavi 5. prosinca 1918. godine ostao je zapisan u
hrvatskoj povijesti kao prva otvorena reakcija usmjerena protiv stvaranja
jugoslavenske drzave. Taj je dogadjaj navijestio sto se hrvatskom narodu
sprema u karadjordjevskoj Jugoslaviji=AB, rekao je medju ostalim Vladimir
Sklopana, predsjednik Drustva ratnih veterana Hrvatski domobran, nakon sto
je u cetvrtak polozio vijenac pred spomenik bana Josipa Jelacica na
istoimenom trgu u Zagrebu, prigodom komemoracije 78. obljetnice prosinackih
zrtava 1918. Komemoracija je zapocela misom zadusnicom u crkvi Sv. Franje na
Kaptolu. U obiljezavanju obljetnice sudjelovalo je Hrvatska zena, Udruga
hrvatska domobranska mladez i mjesoviti zbor Kralj Zvonimir pod ravnanjem
prof. Vinka Glasnovica.=20
Rijec je o dogadjaju od 5. prosinca 1918. godine, kada je na Jelacicevu trgu
doslo do sukoba. Oko 150 domobrana zagrebackoga garnizona doslo je iz Ilice
prosvjedujuci protiv stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Izmedju
ostalih, prosvjedu se suprotstavio i sef zagrebacke policije Arandelovic,
koji je postavio mitraljez na balkonu danasnjega Europskog doma i nekim
drugim prozorima te mitraljeskom vatrom docekao domobrane. Ubijenno je 13
ljudi, sto vojnika, sto civila, a 17 je tesko ranjeno. Taj krvavi intermeco
izmedju Austro Ugarske i Kraljevine SHS imao je veliki politicki ucinak na
stvaranje atmosfere u prve dane novostvorene drzave. =20
Povjesnicar Josip Horvat taj jedogadjaj ocijenio cetiri dana poslije
proglasenja ujedinjenja u teskim i krvavim ulicnim borbama u Zagrebu ugusen
je spontani prosvjed hrvatskog naroda protiv nove nametnute mu drzavne
tvorevine. S dolaskom srpske vojske u hrvatske zemlje zapocima balkanski
teror ubijanje i batinjanje, osobito hrvatskih seljaka.
-------
Vjesnik, 6.12.96. / Marija Pulic
GREGURIC: NAPRAVIT CEMO PREDIZBORNU INVENTURU U HDZ-u
- Izvanredna sjednica Glavnog odbora HDZ-a najavljena je za subotu 7.
prosinca. Gospodine Greguricu, mozete Ii nam reci o cemu ce biti govora?=20
- Sjednica u subotu je vrlo vazna, a na dnevnom redu su stranacke stvari,
koje se ticu zajednickog rada u predizbornom razdoblju. Jos je vaznija
ukupna ocjena politicke pozicije u kojoj se Hrvatska nalazi, a koju ce u
uvodnom izlaganju dati predsjednik Tudjman. To se posebno odnosi na trenutak
ukljucivanja Podunavlja u pravni i gospodarski sustav Hrvatske. Da su stvari
krenule dobrim tokom, potvrduje i Predsjednikov posjet Vukovaru, te dolazak
hrvatskih carinika na granicne prijelaze. Bit ce govora i o daljnjem
ucvrscivanju stanja u BiH, kriznoj i bolesnoj jezgri na podrucju Balkana. Uz
ocjenu politickog stanja Hrvatske danas, Predsjednik ce iznijeti i novu
platformu koja ce odrediti putove i aktivnosti HDZ-a kao najjace
parlamentarne stranke, sto je vrlo bitno u ovom predizbornom razdoblju. Jer,
vec je sasvim izvjesno da ce se izbori za lokalnu upravu i Zupanijski dom
Sabora odrzati u ozujku 1997.=20
Floskule o sukobima unutar HDZ-a
=B7 Koliko su tocne glasine da ce predsjednik Tudjman upravo na Glavnom=
odboru
HDZ-a izici s imenom svoga nasljednika?=20
- Ne, mislim da to nije tocno. Moj je osobni stav da je predsjednik Tudjman
nuzan i nezamjenjiv, i da s aktivnostima, koje su pod njegovim vodstvom vrlo
dobro radene - a to je stvaranje hrvatske drzave, treba nastaviti upravo pod
njegovim vodstvom. Zato mu zelim dobro zdravlje, a smatram da u ovom
trenutku ni HDZ, niti oporba ne moze ponuditi osobu koja bi tu duznost
obavljala bolje od njega.=20
=B7 Uposljednje vrijeme mediji su puni napisa o unutarstranackim sukobima u
HDZ-u, o Iijevim, centristickim i desnim frakcijama, a cuju se i najave da
bi Vladimir Seks sa svojom desnom frakcijom mogao iskoristiti Glavni odborza
preuzimanje vlasti u HDZ u. Kakav je has komentar, i koliko je istine u
svemu tome?=20
- To da ce Seks iskoristiti Odbor i nametnuti sebe kao Predsjednikova
nasljednika, nije tocno. Citavo se vrijeme nastoji stvoriti tenzija izmedju
Seksa i mene, a zaista bez ikakve osnove. Isto je i sa sukobima unutar
HDZ-a, koji se uporno potpiruju, a bez potrebe.=20
Podjele unutar HDZ-a nema. Naravno da ima razlicitih misljenja i gledanja na
neke probleme, ali mi smo ljudi s apsolutno jedinstvenim stavom o stanju
hrvatske drzave. Sukobi, borbe i frakcije unutar HDZ-a su prazne price i
floskule.=20
Danas se, medjutim, treba boriti protiv svih onih sektasa, bez obzira jesu
li u HDZ-u ili izvan njega, a koji govore o nekom cistunstvu, prvoborcima,
koji mjere je li netko veci ili manji Hrvat na rijecima. To se treba mjeriti
na djelu kako se stvarala hrvatska drzava i koliki je ciji doprinos.=20
=B7 Mislite Ii, ipak da ce se na dnevnom redu Glavnog odbora govoriti o
potrebi da se pokaze jedinstvo stranke?=20
- Ne samo da se pokaze jedinstvo. Dat cemo, kao sto sam rekao, ocjenu
sadasnjeg stanja i novu platformu za 1997. godinu. Upravo zbog vaznosti ovih
tocaka, mislim da nece biti prilike, a ni potrebe, da se razvlace pojedine
sitne ekscentricnosti.=20
Inventura pred izbore
=B7 Spomenuli ste novu platformu. Kako ce se HDZ pripremiti za izbore?=20
- Morat cemo u predizbornom razdoblju napraviti opcu inventuru i reci sto je
u posljednjih sest godina napravljeno u obrani, ekonomiji, unutarnjim
poslovima, sudstvu, na socijalnom planu itd. Ali, morat cemo takodjer
odgovoriti na pitanje - kako dalje. Kako osigurati brzi razvoj, obnovu,
zaposljavanje... Jer, ako to nismo u stanju odgovoriti, sasvim je sigurno da
ce biracko tijelo biti nervozno i nezadovoljno. Upravo je stoga zadaca
Glavnog odbora da se bavi rjesavanjem tih pitanja, a ne frakcijskim i
unutarstranackim borbama.=20
=B7 Je Ii HDZ vec radio kakva istrazivanja javnog mnijenja, zna Ii se
raspolozenje biraca i je li istina da je rejting vladajuce stranke
poprilicno opao?=20
- Pa, kako gdje. Ali, moram priznati da nemam podataka. Vidjet cemo.=20
=B7 Borba protivgospodarskog, a posebno pretvorbenog kriminala, u posljednje
je vrijeme moto HDZ-ove politike. Hoce 1i na Glavnom odboru biti govora i o
tome, kao sto je najavio Vice Vukojevic, i hoce li se ici s novim imenima
kriminalaca?
- Ne mogu reci da ce o tome biti previse govora. Doduse jos se ne zna, nismo
dobili dnevni red. O gospodarskom kriminalu mnogo se govori i pise, a mi
smo, za razliku od oporbenih stranaka, izasli u javnost s nekakvim podacima.
Naravno, nase je pravo da sami sebe kontroliramo, ali to ipak nije bilo
najsretnije rjesenje, i sve zajedno je vrlo nespretno napravljeno. Ima mnogo
gorih stvari koje bi trebalo rijesiti - sto je s torbarima, koji su torbama
punim novca kupovali dionice od malih dionicara, a da to nigdje nije bilo
evidentirano, niti se o tome razgovaralo. Pa ipak, da je pretvorba zaista
sastavljena samo od kriminala i svade, kao sto neki ocjenjuju, ova bi drzava
vec davno propala.=20
=B7 Moze Ii se kao rezultat sjednice Glavnog odbora ocekivati promjena u
politici HDZ-a, mozda malo cvrsca ruka, s obzirom na nedaine prosvjede?
- Politika HDZ-a nece se mijenjati, samo ce se zaostriti odgovornost
clanstva za aktivnosti na podrucju stabiliziranja hrvatskog gospodarstva i
politikeu Hrvatskoj i u medjunarodnim odnosima. Sto se tice prosvjeda, na
njih ne gledam tako tragicno. Oni su demokratsko pravo gradjana, a mi moramo
naci uzroke zbog kojih su se oni pojavili i ukloniti te uzroke.=20
=B7 I na kraju, sto mislite o aktualnom slucaju suspenzije i osudjivanja
predsjednika Vrhovnog suda, Krunislava Olujica?=20
- Nisam strucnjak, i ne bih htio previse govoriti, ali mislim da se i tu
pretjeruje. Ja sam za potpuno postivanje pravnog postupka, pa prema tome,
tko je pogrijesio, neka snosi posljedice. No, da nam takav proces nije
trebao, to je sigurno. Pogotovo u ovakvom trenutku kad je od svega toga vise
stete nego koristi.
-------
Vjesnik, 6.12.96. / Alenko Zornija
HOCE LI HRVATI U FEDERACIJI BIH OSTATI BEZ SVOJIH STANOVA?
Blizi li se kraju neizvjesnost za vise desetaka tisuca bosanskohercegovackih
izbjeglica, medu njima i desetak tisuca Hrvata, koji su zbog spornoga Zakona
o napustenim stanovima u BiH izgubili gotovo svaku nadu da ce se vratiti u
svoja predratna mjesta stanovanja?=20
Podsjetimo, tim je zakonom tijekom rata i danas vise desetaka tisuca stanova
na podrucju pod nadzorom Armije BiH proglaseno napustenima vrlo cesto u
krajnje sumnjivim okolnostima jer se nisu postivala ljudska i vlasnicka=
prava.=20
Vecina tih stanova jos su spornijim odlukama ovlasenih tijela pocetkom ove
godine proglaseni trajno napustenima. Prijasnjim je vlasnicima tako
prakticki onemogucen povratak, a aratnim stanarima otvorena mogucnost da
otkupe stanove, cime bi se, po mnogima, legalizirala stambena ppljacka
stoljeca. Naime, prijasnjim je stanarima ostavljen smijesno kratak rok da
traze povrat prava na stanovanje (sedam ili petnaest dana) no cak ni oni
koji su u tom zakonskom roku predali zahtjev, jos nisu usli u svoje stanove,
pa mnogi gube nadu i odustaju, planirajuci buducnost na nekom drugom mjestu,
nerijetko i u prekomorskim zemljama.=20
I bosnjacki pravnici osudili zakon
Stambenu politiku u bosnjackom dijelu Federacije osudili su svi relevantni
cimbenici, ocjenjujuci je izravnim krsenjem Aneksa 7 (o povratku izbjeglica)
Mirovnog sporazuma za BiH. Dio novina u Sarajevu, primjerice Hrvatska rijec,
vodio je pravu kampanju za ukinuce tog zakona, no rezultata dosad nije bilo.
Zakon o napustenim stanovima osudili su i bosnjacki pravnici, u pocetku vrlo
ostro, a vjerojatno nakon prijetnje prstom odozgo donekle su ublazili
kritike. Problemi su uocljivi u Sarajevu, ali u posljednje vrijeme i u
drugim dijelovima Federacije, primjerice, u Varesu. Na primjedbe o stambenoj
politici bosnjacka je strana obicno odgovarala da su u sporne stanove
useljene obiteIji sehida, poginulih boraca, izbjeglice. Takodjer, tvrdila je
da se slicno postupalo u podrucjima pod nadzorom bosanskih Srba te u
Herceg-Bosni. No, uskoro je obznanjeno kako se Zakonom o napustenim
stanovima nisu okoristili sehidi, poginuli borci, izbjeglice... , nego cesto
visoki bosnjacki duznosnici, rezimski novinari i drugi. Takvi su dobivali,
kako se prica, sesterosobne stanove u samom sredistu grada, a sve uz krsenje
zakona.=20
Opravdavanje bosnjacke strane slomljeno je i argumentiranim tumacenjima da
se Hrvati u BiH nisu ni priblizno nekorektno ponasali u podrucjustanovanja
kao federalni partneri, te istinom da se ucinkovito mogu pritisnuti vlasti u
srpskom entitetu da pristanu na demokratska pravila tek kad se tako budu
ponasali Bosnjaci .
Zavrsni udarac spornome zakonu mogao bi doci iz Ureda Carla Bildta koji je
iz vise izvora upoznat s problemima nastalim oko bosnjacke stambene politike
i koji je ocito svjestan svih opasnosti koja ona nosi. Vec dugo se govori
kako Ured visokoga predstavnika priprema prijedlog kako bi se ispravile
posljedice primjene zakona.=20
Prijedlog je, cini se, gotov, sudeci po najavama iz Bildtova ureda, ali i po
pisanju Dnevnog avaza. List, naime, ovih dana pise kako Ured visokoga
predstavnika smatra da je Zakon o napustenim stanovima u suprotnosti s
odredbama Daytonskog sporazuma, jer se njime krse pravo na povratak i pravo
vlasnistva, te da je pravni odjel Ureda konacno izradio radni materijal o
stambenoj politici u BiH koji je u formi prednacrta dostavljen Ministarstvu
pravde.=20
U pitanju povratak izbjeglica=20
Buduci da Avaz obicno donosi stajalista bliska bosnjackom vrhu, moglo bi se
zakljuciti da se stvar prilicno zakuhala. List tvrdi, napadajuci Bildtov
prijedlog, da bi, ako ga Federacija prihvati, golem broj obitelji sehida,
ratnih vojnih invalida, boraca, ali i drugih kategorija mogao ostati bez
krova nad glavom.=20
No, zakonom su se u velikom broju okoristili bosnjacki duznosnici, i time
je, uz pobosnjacene gradove, de facto izvedeno etnicko ciscenje. A upravo je
to bitan uteg koji odredjuje bosnjacka protivljenja korektnim rjesenjima.=20
Na kraju, stjece se dojam da su Bosnjaci, provodeci takvu spornu stambenu
politiku, mozda i presli granicu koja se mogla tolerirati, te sada mozda
dolazi vrijeme placanja racuna za nekorektno oduzimanje stanova - pri cemu
bi pritisci iz Bildtova ureda mogli biti tek prvi korak. Brojni ljudi, medju
njima velik broj Hrvata, koji su otjerani iz Sarajeva, pri cemu je bilo i
oruzanih pritisaka, ovakav bi rasplet docekali sa zadovoljstvom. Zadovoljni
bi bili i svi koji zele povratak izbjeglica, jer bi se za to stvorili
uvjeti. S druge strane, strah da bi se obitelji poginulih boraca ili
invalidi mogli naci na ulici uglavnom je neutemeljen. Za niih u Sarajevu ima
dovoljno stanova, naravno ako se prethodno oduzmu brojnim duznosnicima,
clanovima njihove blize i dalje obitelji, i opcenito ljudima koji su u ratu,
mimo zakonskih i moralnih nacela popravili svoje stambene prilike.
----------
Vecernji list, 6.12.96. / Stjepan Sagovac
Marko Bujanovic, pjevac i basprimas GAZDA
UZ NAS CE I U PROSINCU ZAMIRISATI TRESNJE
Na koncertima nase najpopularnije tamburaske grupe - zagrebackih Gazda -
odrzanim prosle i pretprosle godine s nazivom =B7Gazde u Zagrebu i Za=
ljubav
tvoju, u velikoj dvorani zagrebackoga Doma sportova okupilo se oko 12 tisuca
ljubitelja njihove glazbe. I ove godine, dvanaestog dana prosinca, Gazde
pripremaju, sada vec mozemo reci tradicionalnu veselicu koja ce biti odrzana
pod imenom njihova ovogodisnjeg hita Jos i danas zamirise tresnja. U vrijeme
kad mnoge nase estradne zvijezde otkazuju koncerte zbog malog broja prodanih
karata, mladi zagrebacki tamburasi stavljaju steceni ugled i popularnost na
kusnju. Moze li i ove zime zamirisati tresnja, upitali smo frontama Gazda
Marka Bujanovica?=20
- Izreka je da treci put i Bog pomaze. Na nasoj strani bio je sve ove
godine, pa nema razloga da ne bude i 12. prosinca ove godine. Ljudi danas
imaju manje novca nego prije godinu-dvije. ali je zato svima nama potrebno
rasterecenja i zabave vise nego ikad prije. Zbog toga smo cijene ulaznica
prilagodili plitkom dzepu jer zelimo nasim sugradjanima priustiti lijep
uvod u sva ova predbozicna i prednovogodisnja slavlja.=20
Poslije ovogodisnjega koncerta moci cemo reci da je to jedna od zagrebackih
tradicija na kraju svake godine.=20
S ovogodisnjim koncertom nije bilo bas sve tako lako. Kolikima istine u
pricama koje kruze Zagrebom da ste imali problema s dobivanjem dvorane i
osiguranjem televizijskog snimanja koncerta?
- Prije bih rekao da je bilo nekih manjih nesporazuma zbog neinformiranosti
i neznanja. Crvena jabuka zeljela je svoj koncert odrzati 12. prosinca.
Decki nisu iz Zagreba pa nisu znali da je to, u neku ruku vec tradicionalno,
datum nasih koncarata. I zbog toga im ne treba zamjeriti. U Domu sportova su
od 1994. znali za nasu nakanu uspostavljanja odredjene tradicije vezane uz
brojku 12 i u tome nas podrzali. Naime, poslije prvog koncerta, koji je
odrzan 12. dana 12. mjeseca i na kojem je bilo 12 tisuca ljudi, u razgovoru
s direktorom Doma sportova. nasim prijateljem gospodinom Antom Vrdoljakom
rodila se ideja .o uspostavljanju te zagrabacke tradicije. Za sada imamo 12.
prosinca, a nema razloga da ne vjerujemo kako ce s nama i ove godine biti 12
tisuca prijatelja koji vole nas grad i nasu glazbu.=20
=B7 A televizija?
- Prvi koncert snimao je OTV jer na HTV-u nisu pretpostavljali da bi to
mogao biti velik dogadjaj. Prosle godine nisu ponovili pogresku. Koncert je
emitiran u elitnim novogodisnjim terminima prosle godine i dozivio je tri
ili cetiri reprize ove godine. Kada je=20
nas menedzer Damir Miki Mihovec ponudio HTV-u snimanje ovogodisnjega
koncerta, nastali su neki problemi zbog tehnike. Naime, HTV bas u vrijeme
odrzavanja nasega koncerta ima brojna snimanja. Ipak smo sve uspjesno
rijesili. Koncert ce biti sniman i nadam se da ce vrlo brzo poslije izici
audio i videokazeta s pjesmama s koncerta.=20
=B7 Obicaj je da se veliki koncerti odrzavaju poslije izdavanja novih
materijala. Kako to da ce Gazde kazetu i CD izdati tek poslije koncerta?
- Vec sam govorio o zelji i nakani da nasi prosinacki koncerti postanu
tradicijom bez obzira na to sto se tijekom godine dogodi. Zelimo nasoj
publici i Zagrepcanima podariti veselicu dostojnu nasega glavnog grada i
vremena slavlja na kraju godine. Istina je da band=20
nije ove godine izdao novi materijal, ali mislim da je to dobro. U
prevelikoj produkciji mnoge vrijedne pjesme se izgube. Nuzno im je pruziti
vrijeme za sazrijevanje i vrijeme da ih publika prihvati.=20
Danas vecinu nasih pjesama ljudi pjevaju bez razmisljanja koja je sljedeca
kitica, a to je uvjet dobre zabave. S druge strane, ove godine imamo nas do
sada najveci hit -pjesmu Jos i danas zamirise tresnja=B7,. Vec sada je=
sigurno
da ce ta pjesma ostat, jer ju je publika izvanredno prihvatila. Mislim da ce
to biti velicanstven ugodaj kada je sljedeci cetvrtak zajedno zapjevamo. Vec
je to dovoljan razlog za koncert. Dakako da pripremama i iznenadejnja. Bit
ce tu tamburaskih standarda, ali i nama svojstvenih otklona od
tradicionalnog poimanja tamburaskeglazbe. Na snimkama koje cemo izdati
poslije koncerta bit ce i ono sto ce praizvedbu dozivjeti na koncertu.
=B7 Tko ce vam biti gosti?=20
- Gosti su nasa slatka tajna i uvijek je to na neki nacin iznenadjenja: Do
sada su nam gosti bili Jasna Zlokic, Zeljko Kruslin Kruska, Sima Jovanovac,
Zlatni dukati, Zeljko Pervan... Mislim da ce i nas, clanove sastava, nas
menedier Miki ove godine iznenaditi. Mogu reci samo to da ce na koncertu
nastupiti i nasi prijatelji Sarmeri kojima ovih dana izlazi novi materijal s
pjesmama koje su izvanredne i vec su vrlo visoko na ljestvicam popularnosti.
Sigurno je da ce razglas, rasvjeta i scena biti na svjetskoj razini, a mi
svakodnevno radimo na programu po pet a katkad i po deset sati. Ovih dana
finisiramo.. program s pratecim vokalima i uskladujemo sve sa scenaristima.
=B7 Imate li pokazatelje o zanimanju publike za ovogodisnji koncert?
Krenula je i propaganda u kojoj nam pomazu sve gradske i lokalne
radiopostaje. Novinari su za ovogodisnji koncert pokazali znatno vece
zanimanje nego proslih godina, sto znaci da su prepoznali atraktivnost i
znacenje nasih koncerata za publiku, na rad, a rekao bih i za cjelokupno
poimanje tamburaske glazbe u nas. Poslije nasih koncerata mnogi su
promijenili misljenje o tamburi. Jos ima i onih koji, blago receno, sa
sumnjom gledaju na taj instrument, narodnu glazbu i sve ono sto iz nje
proizlazi. Vjerujem da ce poslije ovogodisnjega koncerta i ti promijeniti
misljenje i da ce konacno svi shvatiti o cemu je rijec. Slusajuci nasu
glazbu i glazbu ostalih nasih sastava, dola zeci na nase koncerte, na
najboji moguci nacin se borimo protiv najezde istocnih i jugoistocnih
vjetrova koji su opet podeli sa svojim cudnim tonovima puhati prema nasem
glavnom gradu i prema nasoj drzavi. Cini mi se da ovogodisni koncert nije
samo koncert Gazda.. Mislim da je to koncert koji je podjednako vazan za
buducnost ove vrste glazbe i kojim bismo zeljeli ukloniti sve predrasude
kojih jos ima u medijima i javnosti. Ulaznice za koncert tek su od jucer u
prodaji, pa ne znam koliko ih je prodano, ali u gradu se o koncertu govori
podjednako medju mladima i starijima. Imamo informaciju da su turisticke
agencije iz Slavonskog Broda, Virovitice i Pozege rezervirale odredjen broj
karata za svoju klijentelu. To se do sada nije dogadjalo, pa je to
svojevrstan pokazatelj zanimanja. Uz to vjerujem da ce Zagreb i Zagrepcani
biti sljedeci cetvrtak s nama u Domu sportova.
--------
Vecernji list, 6.12.96.=20
GLAZBENICI ZA DJECU HRVATSKE
Jos jedna velika humanitarna akcija Svi za djecu, koje je sastavni dio
pjesma i videospot Za djecu Hrvatske, na simbolican nacin zatvara
ovogodisnju glazbenu sezonu. U tom se spotu pojavljuju neki od najboljih i
najaktivnijih glazbenika koji su tijekom ove godine radili mnogo - i dobro.
Tamo su se na okupu nasli: Oliver Dragojevic. Gibonni, Dino Dvornik. Zeljko
Bebek, Dado Topic, Boris Novkovic, Tony Cetinski. Vanna, Severina, Josipa
Lisac, Tereza Kesovija te grupe Divas, Parni valjak, Prljavo kazaliste i
Psihomodo pop.
-------
Vjesnik, 6.12.96. / Str. 1
PROTEST KLEINU ZBOG NAPADA NA HRVATSKE NOVINARE
ZAGREB, 5. prosinca - Hrvatsko novinarsko drustvo s negodovanjem je primilo
vijest o torturi kroz koju su prosli hrvatski novinari pozvani da u Vukovaru
budu na otvaranju izlozbe. Znamo da je nasa profesija ponekad vrlo
riskantna, posebno u ratnim ili poluratnim uvjetima, ali ako je UNTAES
pozvao novinare da zabiljeze neki dogadjaj, onda se isti taj UNTAES mora i
pobrinuti za njihovu sigurnost. Novinari u Vukovaru nisu imali nikakve
zastite i stoga sve sto im se dogodilo ide na dusu organizatoru. Rezolutno
trazimo da u slijedecim prigodama UNTAES pokaze da ozbiljno shvaca svoju
ulogu i da djelatno zastiti nase kolege te u tom smislu u potpunosti
podrzavamo zahtjeve koje su generalu Kleinu poslali novinari sa sjedistem
ili iz dopisnistva u Osijeku, pise u priopcenju Hrvatskog novinarskog
drustva koje je potpisala njegova predsjednica Jagoda Vukusic.=20
Osjecki novinari objavili su ostar prosvjed i od Privremene uprave i Kleina
zatrazili, prilikom daljnje suradnje, osobno jamstvo za sigurnost hrvatskih
novinara koji posjecuju podrucje pod privremenom upravom, osiguranu
policijsku pratnju za svaki skupni organizirani odlazak te nazocnost
djelatnika UNTAES-ova Ureda za informiranje u vozilu kojim se prevoze.
------
Vecernji list ,6.12.96. / Milovan Nedeljkov
MILOSEVIC POCEO UZMICATI?
Nakon dva tjedna prosvjedovanja stotina tisuca Beogradjana zbog ponistavanja
rezultata lokalnih izbora odrzanih 17. studenoga vide se prvi rezultati.
Jucer je, na cudenje oporbene koalicije Zajedno, Gradska izborna komisija
Beograda odlucila da pred Vrhovnim sudom Srbije i republickim javnim
tuziteljem pokrene postupak preispitivanja svih presuda Prvog opcinskog suda
u Beogradu kojima su oporbi oduzeta 33 odbornicka mjesta, odnosno pobjeda i
vlast u Beogradu. Prakticki, ta komisija se stavila na stranu oporbe jer je,
po njezinoj prvobitnoj odluci, koju je sud ponistio, oporbi pripalo 60
zastupnicvkih mjesta, odnosno vlast u Beogradu. Uz ovo, ostavku je jucer
podnio prvi covjek SPS-a u Nisu, zatim je ostavku dao i ministar
informiranja Aleksandar Tijanic, a ono sto je mozda. najbitnije, od jucer je
ponovno proradio neovisni Radio B-92.=20
Jucer je objavljeno i otvoreno pismo jednog od najboljih novinara Politike,
Biserke Matic, koja je zatrazila ostavku vrsitelja duznosti glavnog urednika
i generalnog direktora Politike,Dragana Hadzi Antica, najavljena je smjena
glavnog urednika Politike ekspres.., a grupa Tanjugovih novinara takodjer je
protestirala zbog neobjektivnog izvjescivanja.=20
Da su ljudi iz Gradske izborne komisije predvidjeni da vade kestene iz vatre
za Slobodana Milosevica, pokazuje i izjava zamjenika ministra vanjskih
poslova Zivadina Jovanovica kako o tome da li ce izbora (ponovlj enih) biti
ili nece biti odlucuje zakon, a ne pojedinci, istaknuvsi da SRJ zeli dobre
odnose sa SAD-om. Ako se zna da je iz Washingtona stigao ultimatum
Milosevicu da postuje volju naroda, jasno je odakle iznenadna popustljivost
i ostavke Istina, rijec je o ostavkama trecorazrednih politicara kojima se
oporba i medjunarodna zajednica nece zadovoljiti.=20
U Beogradu su i jucer odrzani prosvjedi na kojima je bilo gotovo sto tisuca
ljudi, prij e njih demonstriralo je oko 40.000 studenata (polovica
Beogradskog sveucilista), a u Novom Sadu prosvjedovalo j e gotovo 20 tisuca
studenata. Prosvjedi se nastavljaju i danas a studenti i pristase koalicije
Zajedno izjavljuju da se nece zadovoljiti sitnim ustupcima.=20
------------
Vecernji list, 6.12.96. / London: Zeljko Toth
ULTIMATUM S MEDJUNARODNOM POMOCI
Britanski domacini i mnogi sudionici ulozili su mnogo truda u objasnjavanje
temeljnih ciljeva londonske konferencije o Bosni. Ipak, najkrace i
najjasnije objasnjenje dao je hrvatski ministar Mate Granic: U Parizu su
postavljeni principi za provedbu civilnog dijela mirovnog procesa, u Londonu
se razraduju, a dogovor i odluke londonske konferencije provodit ce visoki
povjerenik EU-a Carl Bildt, u suradnji s lokalnim vlastima...
Londonska konferencija postavila je ultimatum bosanskim liderima: Sto vise
budu ostvarili u provedbi mirovnog sporazuma, to ce biti veca pomoc i siri
putovi medjunarodne suradnje. I obrnuto: Ako ne bude napretka, a u pricuvi
i dalje bude bio rat kao opreka mirotvornom rjesavanju krize, medjunarodna
pomoc ce izostati, a Bosna i njezina vodstva ostat ce beznadan slucaj=B7 na
rubu Europe. Zakljucci Konferencije sadrze 41 stranicu u kojima se istice da
BiH ima buducnost samo kao neovisna i demokratska drzava u medujnarodno
priznatim granicama. Vijece za provedbu sporazuma potvrduje svoju odanost
tome cilju. Pozdravljen je dosadasnji napredak (odrzanje primirja, izbori,
uspostava zajednickih institucija).=20
Iduca faza je nastavak gradnje na dosadasnjim postignucima u iducih 12
mjeseci, posebno u podrucjima povratak izbjeglica, ljudska prava, hvatanje i
izrucenje ratnih zlocinaca, smanjenje naoruzanja. Uz. opce, navode se i
specif'icne odluke osnazenje uloge visokoga povjerenika, posebno u
gospodarskoj obnovi. Od bosanskih strana se trazi brza uspostava=20
zajednickih institucija. OESS ce nadgledati lokalne izbore i postivanje
ljudskih prava. Osigurat ce se paket polit.ickih i gospodarskih mjera za
osiguranje slobode kretanja (predvida se uvodjenje jedinstvenih
autotablica). Trazi se provedba spozuma o razoruzanju, a povecat ce se
djelotvornost medjunarodnih policijskih snaga. Na kraju zakljucaka obecava
se veca pomoc medjunarodnom sudu za ratne zlocine i dodjela vecih sredstava.
Sudionici Konferencije obvezuju se pomoci obnovu Bosne, dok bi institucije u
BiH trebale uspostaviti "nediskriminatorski obrazovni sustav=AB, ujediniti
telekomunikacijski sustav i prihvatiti rezultat arbitraze o Brckom, Llloga
Carla. Bildta ostala je nerazjasnjena - on navodi da ostaje visokim
povjerenilcom EU jos dva mjeseca, a do tada bi zapadnoeuropske zemlje
trebale odluciti hoce li i ubuduce imati svoga povjerenilsa u BiH i tko ce
to biti.=20
-------
Vecernji list, 6.12.96. / H
RATNIM ZLOCINCIMA VRIJEME ISTEKLO
SARAJEVO - Problem uhicenja osumnjicenih za ratne zlocine ucinjene u Bosni i
Hercegovini nasao se u vrhu vaznih zadaca medjunarodne zajednice pri izradi
planova za stabilizaciju mira u toj zemlji u 1997. Bildtov glasnogovornik
Colum Murphy izjavio je jucer u Sarajevu kako visoki predstavnik smatra da
se izbjegavanje privodenja ratnih zlocinaca pravdi pretvorilo u skandal koji
se vise ne moze tolerirati. Pitanje uhicenja ratnih zlocinaca, u kontekstu
odrzavanja londonske konferencije, postalo je posebice vazno jer je njezin
organizator, britanski Forreign Office, predstavnike Suda u Den Haagu pozvao
samo u svojstvu aromatrada. Vrijeme polako istjece, a s njim i strpljenje
medjunarodne zajednice. Poruka iz Londona mora biti jasna. Ako strane ne
okazuju volju da ispune svoje=20
obveze, nasa spremnost da to osiguramo mora postojati, rekao je Bildt u
govoru na londonskom skupu, koji je u Sarajevu podijeljen novinarima.=20
---------
Vecernji list, 6.12.96. / Mladenka Saric
IZBORI ISTODOBNO OD PREVLAKE DO DUNAVA
Otkako je proslog tjedna za saborskom govornicom potpredsjednik Sabora
Vladimir Seks, kao glasnogovornik vladajuce stranke, izrekao nadu da ce
lokalni izbori i izbori za Zupanijski dom Sabora biti odrzani istodobno na
cijelom drzavnom teritoriju, od Dunava do Prevlake; postalo je jasno da se
priprema teren za takvu mogucnost. Nakon sto je jos unatrag nekoliko mjeseci
postalo razvidno da se izbori u hrvatskome Podunavlju nece odrzati do 15.
prosinca ove godine, kako je bilo dogovoreno s medjunarodnom zajednicom, a
izostali su i lokalni izbori u ostalim dijelovima Hrvatske, koji su jos
proljetos bili nesluzbeno najavljivani za ovu jesen, jedni su se odgodeni
izbori neprimjetno priblizili drugima. Logika spajanja nametnula se sama po
sebi. Buduci da i mandat zastupnika u Zupanijskome domu istjece u veljaci
sfjedece godine, logicni je korak i spajanje tih izbora za gornji dom
hrvatskoga parlamenta s lokalnim izborima. Dakle, moze se ocekivati izborno
proljece.=20
Najprije hrvatski dokumenti
- Nas je interes sve ovo vrijeme da se izbori u hrvatskome Podunavlju odrze
sto prije, jer to znaci i sluzbeni ulazak hrvatske vlasti na to podrucje -
rekla nam je Vesna Skare-Ozbolt, zamjenica predstojnika PredsjedI nikova
Ureda. - Izbori ce biti odrzani po hrvatskim zakonima, a provest ce ih
hrvatska Vlada u suradnji s UNTAES-om. Razgovaramo o tome da moraju biti
provedeni prema popisu pucanstva iz'91 . godine koji je u cijelosti sacuvan
i za podrucje hrvatskoga Podunavlja. Sredina ozujka bila bi pravo vrijeme za
izbore u najistocnijem dijelu Hrvatske, dodaje Vesna Skare-Ozbolt Iako se
jos ne zna tocan datum odrzavanja izbora, nagadanja se, logikom vremena sto
protjece, priblizavaju terminu koji ce biti izabran. Jednom se mora=
pogoditi.=20
Istodobno odrzavanje izbora u cijeloj zemlji pomoglo bi rjesavanju jos
jednoga problema koji je iznimno osjetIjiv u politickome smislu. Rijec je,
dakako, o poziciji Srba koji su se proteklih godina okupacije preselili iz
drugih dijelova Hrvatske u istocnu Slavoniju. Oni, naime, ne mogu
sudjelovati u izborima za predstavnike izbornih jedinica u hrvatskome
Podunavlju, bilo na lokalnoj razini, bilo na izborima za Zupanijski dom=
Sabora.=20
Dakle, istodobnim odrzavanjem izbora na cijelom drzavnom teritoriju, oni bi
mogli birati predstavnike za mjesta iz kojih su otisli. Preduvjet je,
dakako, da imaju hrvatske dokumente, sto bi znacilo da su i priznali
Hrvatsku kao svoju drzavu. Ni u kom slucaju nije moguce da sudjeluju u
izborima za hrvatsko Podunavlje jer bi se time priznao rezultat provedenog
etnickog ciscenja, na sto Hrvatska ne moze pristati.=20
Predizborni zadaci
Odrzavanje izbora pocetkom proljeca bilo bi optimalno i zbog toga sto je to
otprilike polovina produzenog mandata Prijelazne uprave, koji istjece u
lipnju'97.=20
godine. Nakon odrzavanja izbora, ostala bi tri mjeseca da se uspostavi i
stabilizira hrvatska vlast u tome podrucju i u prisutnosti predstavnika
medjunarodne zajednice, koja bi tako postala aktivni cimbenik postizborne
normalizacije u tome osjetljivom kutku Hrvatske.=20
Inace, otkako su izborna nagadanja o datumu kad ce biraci izaci na biralista
postala svakodnevna tema na kojoj se temelje politicke analize i predvidanja
buducih dogadanja u zemlji, i Sabor je obavio nekoliko predizbornih
zadataka. Tako je Ijetos izmijenjen zakon koji propisuje nacin odrzavanja
lokalnih izbora, i to tako sto je procedura potpuno uskladena s nacinom
izbora zastupnika za Zastupnicki i Zupanijski dom Sabora. Dakle, vijecnici u
lokalna predstavnicka tijela birat ce se tri cetvrtine razmjernim sustavom,
sa stranackih lista, a jedna cetvrtina vecinskim sustavom, pri cemu se
suceljavaju u izbornoj utrci pojedini kandidati. Takav je nacin posebno
zagovarao Predsjednikov savjetnik za pravna pitanja dr. Smiljko Sokol,
argumentirajuci da je najpravedniji jer omogucava najprikladni- ju podjelu
mandata medu strankama, a istodobno omogucava i da gradani na svim razinama
imaju svoga zastupnika, kojeg znaju imenom i prezimenom.=20
Teritorijalne promjene
Prije izbora valja donijeti novi zakon o podrucjima zupanija, gradova i
opcina, koji ce uvesti odredene teritorijalne promjene prekrajanjem nekih
zupanija. Nakon toga, trebat ce mijenjati i postojeci zakon o izbornim
jedinicama, koji mora biti uskladen s teritorijalnim promjenama. A da u
Saboru ne bi bilo problema sa zakonodavnom djelatnoscu, koja ponekad bude
zakocena zastupnickom lezernoscu i nedostatkom kvoruma, u proceduri su i
izmjene Zakona o izborima zastupnika u Sabor RH.Predlaze se uvodenje
mogucnosti da se na osobni zahtjev zastupnika, kojeg u odredenom trenutku
mandata okupiraju drugi poslovi, moze zamrznuti njegov mandat u Saboru i to
na najmanje sest mjeseci.
* * *
Veronica Vlaho
Vjesnik, 9.12.96. / Str, 1 / Hina
MURPHY: OKO RATNIH ZLOCINACA NEMA KOMPROMISA
SARAJEVO, 8: prosinca - Londonska konferencija o provedbi mirovnog sporazuma
i sluzbeno je potvrdila obvezu sto ju je medjunarodna zajednica preuzela vec
prije, a to je da se zadrzi u BiH i u sljedece dvije godine. Osvrcuci se na
tu cinjenicu, glasnogovornik Bildtova ureda. u Sarajevu, Colum Murphy, u
subotu je izjavio kako je takiva odluka bila vazna, ali je posredno upozorio
kako je visoki predstavnik i u Londonu morao otvarati put razmisljanjima o
odlucnijem nastupu ne bi li se u cijelosti proveo Daytonski sporazum.=20
Isticuci kako je Carl Bildt u Londonu nastupio krajnje otvoreno, Murphy je
rekao da nije bilo kompromisa u pitanjima poput odnosa prema ratnim
zlocincima i ljudskim pravima. Zadrzat cemo vodecu ulogu i nastaviti
inzistirati i na onim pitanjima koja neki smatraju kontroverznima, ako ce to
voditi brzem pomirenju i obnovi, rekao je Murphy.=20
U tu kategoriju on je svrstao i visednevne prosvjede u Srbiji. Upozoravajuci
kako se nitko ne bi smio plasiti ohrabrivati demokraciju, Murphy je rekao da
se isto tako nitko ne smije plasiti kritizirati represiju. Diktature se
groze jedino pritiska. Odbacujemo tvrdnje kako potpora demokraciji moze
destabilizirati ovo podrucje, rekao je Murphy.
------
Vjesnik, 9.12.96. / Str. 1 i 2 / Dragan Djuric=20
RETUCEN DEMOSTRANT, ODBACENA ZALBA OPORBE
BEOGRAD, 8. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika) - U subotu navecer, kada se
poslije demonstracija vracao kuci, pretucen je jedan od sudionika prosvjeda,
Dejan Bulatovic, mladic koji je na celu prosvjedne kolone nosio veliku lutku
s likom srbijanskog predsjednika Milosevica u zatvoremckom odijelu.=20
Oporbeni mediji ne preciziraju tko ga je pretukao, ali su objavili da
nadlezne vlasti nisu dopustile da se Bulatovicu, koji je zadobio teze
tjelesne ozljede, ukaze lijecnicka pomoc. Naime, ovaj' sudionik
demonstracija uhicen je nakon prosvjednog skupa. Pravni zastupnici koalicije
Zajedno podnijeli su istu vecer zahtjev Okruznom sudu u Beogradu, kao i
ministru pravosuda, da se Bulatovic hitno preveze u urgentni centar. Jedan
od odvjetnika oporbe, Nikola Barovic, izjavio je da je informaciju o tome da
Bulatovicu, unatoc krvarenju, nije pruzena lijecnicka pomoc, dobio od
trojice studenata koji su pusteni iz pritvora u Padinskoj skeli. Oni su
odsluzili sedmodnevnu kaznu zatvora zbog remecenja javnog reda i mira,
odnosno zbog toga sto su kao sudionici prosvjeda, kako pise Nasa borba,
bacili tri jogurta na zgradu Politike. Vrhovni sud Srbije, priopcila je
koalicija Zajedno, u subotu kasno navecer odbio je zalbu Gradske izborne
komisije koja je zahtijevala. preispitivanje odluke Prvog opcinskog suda u
Beogradu o ponistavanju odbornickih mandata.=20
Tako ni poslije ovog pravnog postupka koaliciji Zajedno nisu vracena 33
odbornicka mjesta, sto bi im sa 27 sudski potvrdenih dalo vecinu u Skupstini
Beograda, u kojoj sjedi 110 odbornika. Drugim rijecima, u trenutku kada se
ocekivalo da ce srbijanski predsjednik Slobodan Milosevic napraviti ustupak
oporbi, naglo je doslo do novog preokreta i nove neizvesnosti. Vrhovni sud
Srbije ocijenio je da se zapisnik Gradske izborne komisije ne moze uzeti u
obzir kao dokaz o vjerodostojnosti potvrdenih odbornika, jer su ga potpisali
samo njen predsjednik i zapisnicar - kazu pravni zastupnici koalicije.
Komentirajuci odluku Vrhovnog suda, predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk
Draskovic izjavio je da oporba ima dvije mogucnosti - ili da se pokori toj
odluci ili da nastavi s masovnim prosvjedima.=20
Masovni prosvjedi na beogradskim ulicama, koji su posljednjih dana okupljali
i vise od 100 tisuca sudionika, nastavljaju se uobicajenim ritmom, a ovoga
bi tjedna moglo uslijediti i vece ocitovanje radnickog nezadovoljstva. Do
srijede, kako je najavljeno, u strajk ce stupiti radnici novobeogradskog
FOB-a, rakovickog DMB-a, a potpredsjednik nezavisnog sindikata IMT-a
Solidarnost, Radisa Ristic, izjavio je da ce u ponedjeljak na ulice izici i
radnici IMT-a. Asocijacija nezavisnih i samostalnih sindikata pozvat ce
svoje clanstvo da stupi u opci strajk. Ukratko, politicka napetost u Srbiji
ne popusta. Iz Washingtona je stigla vijest da je americki predsjednik
Clinton uputio pismo u oba Doma americkog kongresa u kojem iznosi svoju
odluku da ce imovina i sredstva SRJ i bosanskih Srba, koja se nalazi u
SAD-u, ostati zamrznuta jos godinu dana.=20
--------
Vjesnik, 9.12.96. / Str. 1 i 2 / Marinko Bobanovic
IZ VOJVODINE PROTJERANO 45 TISUCA HRVATA
ZAGREB, 8. prosinca - Iako su konstitutivni narod SR Jugoslavije, Hrvati u
Srbiji i Crnoj Gori, od 1956. godine nemaju nikakve skolske ustanove s
hrvatskim nastavnim jezikom, nemaju nista od visokoskolskih i znanstvenih
ustanova. Od svih nacionalnih manjina polozaj hrvatske nacionalne zajednice
je najtezi zbog sustavnog poduzimanja mjera usmjerenih na njezin nestanak,
posebno u razdoblju nakon raspada SFRJ i pocetka agresije JNA na Hrvatsku.
Od 1991. godine do danas iz Vojvodine je protjerano 45.000 Hrvata, i danas
se njihov broj u SRJ procjenjuje na oko 150-160.000. Od toga bro u Vojvodini
zivi 120.000, na Kosovu 5.000, a u Boki Kotorskoj oko 11.000 Hrvata.=20
Ove alarmantne podatke o polozaju Hrvata u SR Jugoslaviji iznio je
predsjednik. Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Bela Tonkovic na skupu
Forum hrvatskih manjina, sto ga je prvi put od uspostave slobodne hrvatske
drzave organizirala Hrvatska matica iseljenika. Tonkovic je naglasio da
unatoc negativnoj drustvenoj atmosferi (Hrvate u Srbiji nazivaju ustasama),
DSHV se ne miri s postojecom situacijom i trazi kulturno-prosvjetnu
autonomiju Hrvata u SRJ. Sadrzaj te autonomije sastoji se u decentralizaciji
drzavne uprave na podrucju prosvjete i kulture i prepustanja uprave
prosvjetnih i kulturnih ustanova hrvatskoj samoupravi. Predstavnicima
hrvatskih manjina iz Austrije, Italije, Madjarske, SR Jugoslavije, Rumunjske
i Slovacke omoguceno je da na jednom mjestu pred nazocnim duznosnicima
Ministarstva vanjskih poslova, Sabora RH i Hrvatske matice=20
iseljenika iznesu sva svoja iskustva i probleme koje imaju u zemljama u
kojima zive. Zanimljive rasprave i izlaganja prezentirana na skupu pokazali
su da je odrzavanje ovakvog skupa bilo potrebno, zbog cega treba pozdraviti
najavu organizatora da skup poprimi radni karakter i postane tradicionalan.
Kako se moze za.kljuciti nakon odrzanih izlaganja i rasprava, hrvatske
nacionalne manjine u susjednim zemljama jos su u opasnosti od naravnih i
nenaravnih procesa asimilacije i osipanja. Nakon medjunarodnog priznanja
Republike Hrvatske i sklapanja bilateralnih sporazuma o zastiti manjina i
kulturnoj suradnji, ta opasnost je djelomice ublazena. Za neke hrvatske
etnicke zajednice u susjednim zemljama pitanje medjunarodnog priznanja
Hrvatske bilo je ujedno i pitanje opstanka, kao, primjerice, za hrvatsku
manjinu u Slovackoj, Italiji ili Rumunjskoj i SR Jugoslaviji. Dok je u
ostalim zemljama najveci problem asimilacija i jacanje nacionalne
samosvijesti, Hrvati u SRJ najugrozenija su etnicka zajednica. Prema njima
se poduzimaju represivne mjere koje stimuliraju iseljavanje u maticnu zemlju
ili druge europske i izvaneuropske zemlje, a nerijetko im je ugrozen i=
zivot.=20
U Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske svjesni su teskog
polozaja Hrvata u SRJ pa je Odjel za hrvatske manjine i iseljenistvo izradio
i ponudio SRJ sporazum o zastiti nacionalnih manjina, na koji jos nije dobio
odgovor. Nade za poboljsanje teskog polozaja Hrvata povecane su nakon
potpisivanja sporazuma o normalizaciji izmedju SRJ i Hrvatske (23. kolovoza
o. g.). U Ministarstvu vanjskih poslova smatraju da se time Hrvatima u SRJ=
=20
daje status manjine na temelju uzajamnosti, sto drze potvrdom uspjesnosti
hrvatske diplomacije.=20
Medjutim, do punog ozivotvorenja sporazuma, sudeci po zbivanjima u
Jugoslaviji, proci ce jos dosta vremena. Kao jedan od nacina pritiska na SRJ
da ubrza rjesenje polozaja nacionalnih manjina, DSHV predlaze medjunarodnoj
zajednici da se zastita hrvatske etnicke osobnosti u SRJ postavi kao uvjet
za primanje SRJ u europskeintegracije. Od maticne drzave ocekuju da prihvate
cinjenicu da ce odredjeni dio hrvatskog nacionalnog korpusa ostati izvan
granica Republike Hrvatske te da se o njemu brine kao sto o dijelovima svog
naroda u susjednim zemljma to cine europske demokratske drzave.
--------
Vjesnik, 9.12.96. / Str. 3 / Blanka Jergovic
KONAVLE NIJE SAMO GRANICA NEGO I RAZMEDJE CIVILIZACIJA
U nedavnom odgovoru na Memoare o Prevlaci upucen Vijecu sigurnosti
Ujedinjenih naroda Hrvatska se prvi put koristila arbitraznim misljenjem
Badinterove komisije odgovarajuci na besmisao ponovnih trazenja promjene
granice od srpske i crnogorske strane. Kako. se mogu razumjeti teritorijalne
pretenzije tih agresivnih susjeda upravo na dubrovacko podrucje, posebice
podrucje Konavala, a jos uvijek na onaj dio sto ga krivo nazivaju Prevlakom,
na poluotok izmedju mjesta Prevlaka i Ostrog rta?=20
Ovih je dana na to pokusao odgovoriti znanstveni skup o proslosti,
sadasnjosti i buducnosti Konavala (u organizaciji Sveucilista u Zagrebu
-Medjunarodnoga sredista hrvatskih sveucilista u Dubrovniku, Zavoda za
povijest HAZU u Dubrovniku, Opcine Konavle i Hrvatske komisije za suradnju s
UNESCO-om) koji je ujedno potaknuo i na razmisljanja o kulturoloskim i
civilizacijskim razlozima tih pretenzija, ali i o nasem nedovoljnom
angazmanu da odgovorimo na netocne interpretacije, pa cak i evidentne
neistine, srpskih intelektualaca i povjesnicara koji su se vrlo intenzivno
bavili povijescu dubrovackoga kraja. Konavle, pa i citavo dubrovacko
podrucje nije samo granica s jednom drugom drzavom, nego je to granica s
jednom drugom civilizacijom, razmeda razlicitih kultura, vjera i nacija, sto
ju je cinilo vrlo interesantnom, napetom i teskom, objasnjava dr. Nenad
Vekaric, ravnatelj Zavoda za povijest Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u Dubrovniku.=20
Zaledje bi preskakalo brda
S jedne strane imali smo bogati i bljestavi Dubrovnik koji je sve do pada
Republike bio na razini danasnje Zapadne Europe. Na samo tri kilometra
zracne linije, s druge strane imamo=20
jednu potpuno drugaciju civilizaciju s drugacijim stupnjem socioekonomskog
razvoja, sto je stalno dovodilo do sukoba izmedju tih dvaju svjetova.=20
S jedne strane imali smo Dubrovnik koji je svoje bogatstvo stitio pravnim
redom, a s druge strane smo imali zaledje kojemu nije bilo do pravnoga reda,
koje je zivjelo od kontinuranih upada i pljacke dubrovackih karavana sto su
isle prema zaledju i koje je egzistenciju odrzavalo na taj nacin, zeleci
stalno novu preraspodjelu.=20
Za ovo je podrucje specificno da je zalede, kad god bi dosla neka kriza
-Napoleonova vojska, zemljotres ili danas pad komunizma - pokusaval
opreskociti brdo i osvojiti Dubrovnik. Dubrovnik nikada nije bio osvojen,
ali su sve te vojske redovito prelazile preko Konavala. Prema nekim
istrazivanjima Zavoda za povijest HAZU u Dubrovniku, u 18. stoljecu vise od
70 posto dubrovackih podanika koji su bili ubijeni u raznim pljackama sto su
pocinili Crnogorci ili hercegovacki Vlasi bili su Konavljani. Zivot s nozem
za pojasom, kako ga slikovito opisuje dr. Vekaric, spremnost na obranu,
odrazila se i na demografska kretanja. Broj stanovnika znacajno je
oscilirao, od cak preko 17.000 krajem 15. stoljeca kada je nakon pada Bosne
velika masa izbjeglica dosla na dubrovacki teritorij, pa do ispod 4000
stanovnika krajem 17. stoljeca kada je u duljem vremenskom razdoblju na
dubrovackom podrucju vladala opca nesigurnost.=20
Do pada Dubrovacke republike uvjet za useljavanje drugih vjeroispovijesti
bio je da prime katolicanstvo. Taj ekskluzivizam. se gubi s padom Republike
i narodi pravoslavne vjere pocinju doseljavati u Dubrovnik. Godine 1857. vec
ih je 1 posto, a u 20. stoljecu su dosegli cak preko 7 posto.=20
Zbog cega istrazivacka nezainteresiranost?=20
Zasto ocigledna dinamicnost i dramaticnost toga podrucja nije zanimala nase
povjesnicare? Konavle su do danas vrlo slabo istrazene, a to bi se cak moglo
reci i za odredjene segmente dubrovacke povijesti. I dok smo mi imali vrlo
malu bazu istrazivaca koja se time bavila, po dubrovackim se arhivima
rasprostrla beogradska skola. Na jednu knjigu nasih povjesnicara napisano je
pet knjiga srpskih povjesnicara. Neki tvrde da su skoro sve sto je napisano
kao produkt istrazivanja (a ne na temelju bibliografije) napisali srpski
autori. Ravnatelj Povijesnog arhiva Dubrovnika, jednog od najvrijednijih
arhiva u Europi u kojemu se, kao i u arhivu Franjevackoga samostana u
Dubrovniku cuvaju svi relevantni dokumenti pocevsi od onoga iz godine 1419.
kojim Dubrovacka republika kupuje istocni dio Konavala, a u kojemu je prvi
spomen Prevlake i Ostrog rta, Ivan Mustac razloge pronalazi prvnestveno u
drugacijim politickim okolnostima: Politicka odluka tadasnjih srpskih
intelektualaca koji su biii utjecajni bila je da se istrazuje Dubrovnik.
Svojatanje Dubrovnika ispunjavalo je medjuprostor, prazninu renesanse i
baroka koje nisu imali. Oni su mogli govoriti o bizantskom stilu i kulturi,
ali ako se zele uvrstiti u europske integracije onda se pozivaju na
Dubrovnik. I to je krajnji cilj njihovih istrazivanja i interpretacija.
Prioritet u buducim bavljenjima tim krajem svakako je istrazivanje povijesti
19. i 20. stoljeca, posebice najskorije proslosti u kojoj su Konavljani
unatoc pokusajima srbizacije juznih dijelova Dalmacije, drzavnoj prisili i
zandarskome teroru pocetkom ovoga stoljeca, te kasnijim neravnopravnim
polozajem u novoj drzavi u koju su usli s nadama da ce napokon postali
vlasnicima zemlje a zavrsili cesto s druge strane oceana otjerani prisilnim
mobilizacijama i tamnicenjima, ocuvali hrvatstvo.
Kolhoze u Konavle?
Narocito je zanimljiv pristup izucavanju doba Drugoga svjetskog rata i
poraca sto ga nudi povjesnicar Ivo Banac sa sveucilista Yale, New Haven,
opisujuci izuzetnu dramaticnost toga vremena na primjeru triju slicica iz
zivota rezistentnoga konavoskog drustva: o recepciji komunizma, otporu
novome sustavu i fijasku komunistickog kolektivizma. Nazvao ih je izdajnici,
skripari i kolhozi, a govori o izmisljenim izdajnicima i njihovim
egzekutorima, odmetnicima koji su pred komunistima pobjegli u skrip i o
preslikavanju sovjetskih kolhoza u Konavle. Ta vremena prisile i terora daju
se rekonstruirati samo usmenom predajom u rukama senzibilnih povjesnicara,
porucuje Banac. No, unatoc jos uvijek nedovoljnom angazmanu nasih
znanstvenika - tek je sada po zavrsetku skupa Konavle u proslosti,
sadasnjosti i buducnosti odluceno da na tome radi stalna skupina
znanstvenika te da svake dvije godine diskutira i javnosti objavi rezultate
istrazivanja - ovih dana imamo jedan primjer koji ohrabruje. To je odgovor
Trpimira Macana (objavljen u Kolu br. 3/96) na knjigu Gavre Perazica
Bokokotorska Prevlaka. Medjunarodno pravni problem (Beograd 1995).
Zakljucujuci argumentirane odgovore na Peraziceve besmislene i neumjesne
prijedloge o promjeni granica na principi dobrog susedstva i o tome da se
koriguju stara shvatanja etnickog principa a sve to u interesu prava coveka,
iznikla dakako. na za Srbe uvijek plodnome tlu vekovnog srpskog znacaja
Dubrovnika, Trpimir Macan zakljucuje: Do nove prilike. Da ce je biti uopce
ne sumnjamo, ali vise ne bismo trebali sumnjati ni u nas odgovor.
----------
Vecernji list, 9.12.96. / Str. 5 / S. Jolic
MASI PRSTACI PUNE TALIJANSKE BLAGAJNE
Uoci predstojecih blagdana, ribarska je inspekcija Ministarstva
poljoprivrede i sumarstva s drugim nadleznim sluzbama pojabala nadzor na
moru, u restoranima i drugdj e kako bi sprijecila ilegalnu trgovinu i izvoz
vrlo trazenih prstaca, posebice u Sloveniju i Italiju.=20
Otkako ih je prije dvije godine zabranjeno vaditi iz nasega Jadrana,
inspektori, policija i carina uspjeli su sprijeciti izvoz vise od tone
prstaca, a medju 144 krivicne prijave zbog nedopustenog lova u moru, najvise
je prijava zbog toga skoljkasa. Mnogi su prvi put platili novcane kazne od
6000 do 10.000 kuna (kasnije i vise), a nekima su oduzeti i automobili
kojima su preko granice pokusali prosvercati prstace, te ronilacka odijela.
Novcano su kaznjeni i neki nasi restorani koji su gostima nudili prstace, a
medju njima i jedan u Zagrebu. - Ni sverceri nisu naivni, jer prastace
natrpaju, obicno po 20 kilograma, u neko staro vozilo vrijedno 200-300
maraka, pa ako ih otkriju i oduzmu auto na granici, nisu mnogo osteceni -
kaze mr. Zla.t,ko Homen, nacelnik Odjela ribarske inspekcije za morsko
ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i sumarstva. - Ovaj mjesec, s obzirorn
na dolazeci Bozic i Novu godinu, mnogi ce masovnije pokusati prenijeti
prstace prek ogranice jer na njima mogu dobro zaraditi, pa bi nadlezni,
posebice na granici. trebali tome posvetiti vise pozornosti - upozorava mr.
Eugen Draganovic, visi savjetnik u Upravi za zastitu kulturne i prirodne
bastine Ministarstva kulture.=20
Slovenska sluzba za zastitu prirode obavijestila je Draganovica da je vec 3.
prosinca ove godine svim nadleznim inspekcijama, carini i policiji poslala
pismo u kojem kazu da je taj skoljkas zasticen i u Sloveniji, te da su duzni
sprijeciti ilegalni uvoz iz Hrvatske, sto se uklapa u zajednicke napore
obiju drzava uzastiti bogatstva prirode. Zakonom o ribarstvu od listopada
1994. prstaci nisu zasticeni zbog ugrozenosti, vec radi zastite hridinske
obale hrvatskog Jadrana, kao posebnog stanista za ribe. Koga se uhvati da ih
vadi razbijanjem iz stijena, platit ce od 6000 do 30.000 kuna. Unatod tome,
procjenjuje se da najmanje deset ljudi svaki dan vadi prstace iz Jadrana,
osobito u Istri gdje su krupniji, a stijene mekse. Dosad je uhvaceno oko 50
krivolovaca, kojima je privremeno ili trajno oduzeto 150 ronilackih odijela
te veci broj automobila. Sve cesce anonimne prijetnje i busenje guma na
autima ribarskih inspektora, te spremnost na placanje visokih novcanih
kazni, govori da svercanje prstacima, a zaplijenjena tona sigurno je samo
vrh ledene sante, donosi vrlo veliku zaradu. Kilogram u Sloveniji i Italiji
prodaje se za vise od 20 maraka.=20
- Inspektori, kojih imamo premalo, stalno su u stresu, ali zahvaljujuci
dobroj organiziranosti i velikom radu, u suradnji s policijom, luckim
kapetanijama i carinom, u odnosu na proslu godinu uspjeli smo gotovo sto
posto smanjiti ilegalno izlovljavanje prstaca, a za jos bolje rezultate
inspektorima treba stvoriti bolje uvjete rada.=20
Udruge ugostitelja iz primorskih zupanija, a posebice Istarske, stalno
prosvjeduju protiv zabrane lova prstaca koji su nekad bili zastitni znak i
glavni gurmanski hit hrvatskoga turizma; a poglavito istarskoga. Samo zbog
njih, ali i skoljaka kao sto sukunjke, prnjavice i drugi, dolazili su deseci
tisuca turista, koji sad u hrvatskim prstacima uzivaju u Sloveniji i
Italiji, umjesto da devize ostavljaju u Hrvatskoj. Mozda bi tu ipak trebalo
nesto promijeniti, jer se zabranom nista ne moie postici, pa ni zastita
ljepote nase obale.
--------
Vjesnik, 9.12.96. / Str. 20 / Z. Moric
SLIKE ZA VUKOVAR I DJECU HRVATSKE
ZAGREB, 8. prosinca - Katalog izlozbe hrvatskoga slikara iz Kanade Antona
Cetina sto se otvara u cetvrtak 12. prosinca u MGC Gradec, predstavljen je u
nedjelju navecer u hotelu Sheraton. Tom je prigodom Anton Cetin darovao
svoje dvije slike velikoga formata Muzeju Vukovara u progonstvu i
Humanitarnoj zakladi za djecu Hrvatske koju vodi gosp. Ankica Tudjman.=20
Svecanosti su bili nazocni ministar useljenistva Marijan Petrovic i
predsjednik saborskog Odbora za useljenistvo dr. Zdravko Sancevic, mnogi
uglednici kulturnog i javnog zivota te=20
clanova diplomatskog zbora. Ante Beljo ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
naglasio je prinos Antona Cetina obogacivanju kanadskoga kulturnog mozaika,
a kanadski veleposlanik Graham Green govorio je o kulturnim vezama izmedju
Hrvatske i Kanade o kojima svjedoci i Anton Cetin. U ime Ministarstva
kulture skupu se obratila Branka Sulc, koja je istaknula ljepotu Cetinova
cina darivanja Muzeju Vukovara u progonstvu za koji je dosad prikupljeno
vise od 1000 radova. Antonu Cetinu zahvalio je i vukovarski gradonacelnik
Vladimir Stengl i ravnateljica Muzeja Vukovara u progonstvu Ruza Maric, te
Visnja Stopar-Poljancic izaslanica Humanitarne zaklade za djecu Hrvatske.=20
O slikaru Antonu Cetinu njegovu 30-godisnjem umjetnickom radu, te o
stvaralastvu u zadnjih deset godina sto ce biti predstavljeno na skorasnjoj
zagrebackoj izlozbi govorio je likovni kriticar Josip Depolo.
Reprezentativni katalog izlozbe zapravo malu monografiju, naslovljenu
Varijacije: Eva i ptica izdao je zagrebacki Meditor kojega se
direktor.:Milan Piskovic takoder obratio nazocnima na veceri slikara vjecne
Eve, zene ptice-cvijeta, motiva sto se vezuje uz opus Antona Cetina.=20
---------
Vjesnik, 9.12.96. / Str. 17 / Dubravka Vrgoc
MJESEC ALABAME
ODUSEVIO NEWYORSKU PUBLIKU
NEW YORK, 8. prosinca (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) - Dugim
pljeskom i povicima odusevljenja ispracen je u cetvrtak na vecer s pozornice
kultnoga americkog kazalista La Mama ansambl predstave Mjesec Alabame. Na
poziv Ellen Stewart, umjetnicke direktorice La Mame, zagrebacki teatar ITD
gostuje u New Yorku u godini kada to americko kazaliste slavi 35.
obljetnicu. Kreativno misljenje, eksperiment i umjetnicki izazov oduvijek su
bili u sredistu zanimanja kazalista koje je proteklih tri i pol desetljeca
pomicalo granice scenskog izricaja namecuci teatarske trendove i otvarajuci
svoje pozornice brojnim americkim i europskim umjetnicima. Svoju su karijeru
u Ia Mami zapoceli danas glasoviti americki glumci poput Roberta De Nira, AI
Pacina, Betty Midller, dramski pisci Sam Shepard i David Mammet, a u tom je
teatru Amerika otkrivala europske redatelje Jirija Grotowskog., Andreja
Serbanea i Tadeusza Kantora.=20
Na hrvatskom i engleskom jeziku
MjesecAlabame govori o odnosima izmedju muskarca i zene prizivajuci sjecanja
i poigravajuci se s ostacima nase proslosti i sadasnjosti. Dekonstruirajuci
kabaretsku formu u postratnom vremenu ta predstava predocava nase traganje
za smislom. Prica o ljubavi, mrznji, zanosu, kazalistu i samom zivotu nudi
publici brojna pitanja koja ne prizivaju izravne odgovore, zabiljezeno je u
americkom programu predstave. Glumci Bozidar Alic, Edita Majic i pijanist
Dusko Zubalj nadahnuto su docarali ozracje kaoticnog vremena u kojem se
proslost dramaticno upisuje u sadasnjicu, a buducnost se najavljuje u
procesu neprestanog ponavljanja. Igrana na engleskom i hrvatskom jeziku
izvedba Mjeseca Alabame na pozornici kazalista La Mama odusevila je
newyorsku publiku.=20
Prijem predstave kod publike i povici 'bravo' koji su dopirali iz gledalista
dokazuju da prava glumacka energija probija sve ograde i otvara put prema
novoj publici. Posebice me se dojmila zgusnuta pozornost kojom su gledatelji
pratili dijelove predstave igrane na hrvatskom jeziku; sto potvrduje da i u
dramskom kazalistu pravi dramski fluid moze preskociti jezicne prepreke.
Takvo reagiranje publike znakovito je zbog mjesta na kojem se dogodilo jer
je La Mama kazaliste kroz koje neprestano struje teatarski tijekovi iz
svijeta. Stoga imati na takvom mjestu takav odjek znaci nesto vise od
obicnoga newyorskoga uspjeha=B7, rekao je redatelj Petar Selem neposredno
nakon zavrsene predstave. Svojom sugestivnom igrom i sjajnim glumackim
senzibilitetom Bozidar Alic s lakocom je uspio animirati newyorsku publiku.
Sve je tako blizu. Sve je tu iza ugla. Sve je tako maleno i isto. Ne postoje
niti jezicne granice, niti granice ljudskog razumijevanja. Svi smo mi u
istom tamnom kabareu te nam jos jedino preostaje smijeh nas samih u zrcalu.
Megalopolis New Yorka maketa je cijelog svijeta. Ako ponudis drugima ljubav,
dobrotu i razumijevanje, tada se to uvijek, neocekivano i vraca, kaze
Bozidar Alic.=20
Dio ratnog iskustva
Bozidar Alic je karizmatska osoba. On je uspio oduseviti americku publiku i
uci u predstavu. Uzivao sam u izvedbi Mjeseca Alabamer, izjavio je u
cetvrtak na vecer majstor rasvjete ukazalistu La Mama, Gabriel Levine.
Svatko je od nas, redatelj Petar Selem, dramaturg Petar Brecic, glumci
Bozidar Alic, Edita Majic i ja, unio u ovu predstavu dio svog vlastitog
iskustva prozivljenog tijekom pet godina rata, kaze Dusko Zubalj. Mjesec
Alabame! govori o ostacima proslosti, o refleksima proslih, sadasnjih i
buducih ratova.=20
Zeljeli smo americkoj publici, ljudima koji zive u materijalnom blagostanju,
docarati dio onog uzasa i kojeg smo izasli. Cini mi se da smo uspjeli, mozda
nesvjesno, prenijeti im ono sto smo prozivljavali i bez obzira na jezik,
gledatelji su to osjetili.Newyorska je publika doista prepoznala i nagradila
energiju kojom je ansambl predstave =B7Mjesec Alabame oslikao nasu stvarnost
na pozorn kultnoga americkoga avangardnog kazalista. U godini jubileja, kada
glasovito kazaliste u 4. ulici East Village ugoscuje slavna svjetska i=
europska=20
kazalista, gostovanje zagrebackog teatra ITD od 5. do 8. prosinca u
kulturnoj metropoli svijeta nedvojbeno je od iznimnog znacenja za hrvatsko
kazaliste i hrvatsku kulturu.=20
* * *
Veronica Vlaho
Vecernji list, 10.12.96. / Str. 3 / Silvana Perica
CRNE TOCKE NATALITETA
Vec pet godinama zaredom (od 1991.) u Hrvatskoj vise Ijudi umire nego sto se
djece radja, a prema prvim podacima takav alarmantan trend nastavlja se i u
osam mjeseci ove godine! Tablice mjesecnih kosara namirnica potrebnih za
zivot obitelji pokazuju kako se ni od dvije prosjecne place ne moze
uzdrzavati cetveroclana obitelj, pa kako onda nagovoriti roditelje da se
odlude na trece dijete? Jos je teze utjecati na najbrojniju gradsku mladez
da uopce zapocne obiteljski zivot ili da se nakon prvog djeteta odluci i na
drugo.=20
K tome, iako Hrvatskoj zapravo prijeti izumiranje, na sve se strane, od
tvrtki koje su preuzeli stranci do drzavne uprave ili zeljeznica, neprestano
govori o - viskovima Ijudi! Deindustrijalizacija je drasticno smanjila
zaposlenost, a place pokrivaju troskove zivota tek samog radnika, a samo uz
velike napore i njegove obitelji. lako nizak standard sasvim sigurno nije
jedini uzrok sma njenja nataliteta (i prije rata Hrvatska jevec imala
alarmantno nisku stopu nataliteta), mnogi bi se zacijelo odlucili na dijete
vise kad bi imali vecu placu i veci stan.
Male porezne olaksice
Takvim se problemima ponajvise u nas bavi Ministarstvo razvitka i obnove,
nastojeci provesti u zivot Nacionalni program demografskog razvitka
Republike Hrvatske, donesen u sijecnju 1996. godine, s programom mjera koje
trabaju pomoci standardu obitelji s djecom. No, velik dio mjera u
nadleznosti je drugih drzavnih tijela.
- Samo usvajanja Nacionalnog programa ne znaci i njegovu provedbu. Svako
tijelo drzavne uprave mora znati sto treba napraviti u skladu s programom
koji su usvojili Vlada i Sabor - kaze Marijan Krizic, nacelnik u Upravi za
nacionalne i razvojne projekte Ministarstva obnove.=20
No, nije jasno sto zapravo treba cekati i zasto se o povoljnijim stambenim
kreditima jos uvijek samo govori ili zasto porezne olaksice za djecu ne mogu
odmah biti vece. Jer, porezne olaksice za djecu jos uvijek su male i gotovo
neprimjetne na prosjecnoj placi, a skupi stambeni krediti primoravaju
razmjerno siromasne Ijude da stan u prigradskoj novogradnji u 15 godina
otplate plate po cijeni stana na Tuskancu! Ako demografi dugogodisnje
negativne trendove tumace visedesetIjetnom protuhrvatskom politikom, a zatim
i ratom, zavrsetak rata i pocetak normalnog zivota samostalne Hrvatske tjera
na hitne mjere drzave, uz oprez da se ne obeca nista sto se ne moze i=
ispuniti.=20
Obecanja i kasnjenja
Kako je od lijepog nacionalnog programa do ostvarenja daleko, govori
primjerice i preporuka Nacionalnog programa kako valja smanjiti
participaciju roditelja za vrtice, a za vrijeme izostanka djeteta zbog
bolesti uskladiti placanje vrtica uz lijecnicku potvrdu.=20
Umjesto smanjenja roditeljskog udjela u pokrivanju cijene vrtica, u Zagrebu
se planira privatizacija dijela vrtica, gdje bi roditelji placali punu
cijenu, za vrijeme bolesti djeteta placa se cijena kao da je dijete u
vrticu, a Samobor je nedavno cijenu vrtica dignuo na za nase prilike
nemogucih petsto kuna.=20
Jedina povlastica koja stimulira brojnu obitelj, koja je, zahvaljujuci
primjeni Zakona o radu, sada na snazi - pravo na trogodisnji placeni
porodiljski dopust majkama treceg djeteta i blizanaca - pretvorila se u
svoju suprotnost neisplacivanjem i kasnjenjem naknada. Neispunjeno obecanje
vec na prvom koraku moze imati vrlo visoku cijenu - u gubitku povjerenja
roditelja u obecanja drzave. - Ako je nesto proglaseno prioritetom drzavne
politike, onda 150 milijuna kuna ne smije biti prepreka da se tehnickim
rebalansom proracuna ta sredstva ne osiguraju. Ta rijec je doslovce o goloj
egzistenciji tih obitelji.=20
Ljudi bi htjeli imati vise djece kad bi imali mogucnosti za to i mnogi su se
odlucili na trece dijete bas zbog drzavnih mjera - kaze Marijan Krizic,
naglasavajuci kako se sve vise roditelja odlucuje na trece, pa i na cetvrto
dijete. - Zar cemo kriviti Zakon sto je postigao ucinak? Zbog 150 milijuna
kuna kompromitira se strateski drzavni program!
Koliko ce novca nedostajati
No, i iduce godine moglo bi biti podjednakih teskoca sa naknadama zaporodni
dopust. Ove godine u proracunu su bila 484 milijuna kuna za porodne i
nedostajalo je 150 milijuna kuna. Za iducu godinu, unatoc tome, planiran je
samo 501 milijun kuna, dakle isti iznos, uvecan samo za 3,5 posto za pokrice
rasta cijena! U Ministarstvu obnove procjenjuju kako ce nedostajati cak 230
milijuna kuna za porodne, jer je ove godine za dio majki propis na snazi tek
od travnja. No, sto ako se jos vise roditelja, vjerujuci u lijepa obecanja,
odluci na trece dijete i porodni dopust od tri godine? Ako je Sabor odlucio
pravo na placeni trogodisnji dopust prosiriti na sve majke treceg djeteta,
onda volju najviseg tijela u drzavi valja i - postivati. Suprotno od
obecanja i suprotno programu, ni iduce godine nece biti nista ni od djecjeg
doplatka za svu djecu, ni od statusa majke odgojiteljice z majke cetvero
djece. - Za djecji doplatak predvidjeno je za iducu godinu 903 milijuna
kuna, sto je tek minimalno povecanje, samo za inflaciju, i sve ostaje kao i
lani. A nitko ni ne spominje uvodenje statusa majke odgojiteljice. Kako
mnoge majke ni ne bi htjele ostaviti posao, a i inace je rijec o vrlo malom
broju takvih obitelji, procjenjujemo da ih ne bi bilo vise od osam tisuca.
Za naknade bi trebalo 300 milijuna kuna, a to bi donijelo ustede na mjestima
u vrticu - kaze M. Krizic, naglasavajuci kako se samo ozbiljnim provodjenjem
programa nesto moze uciniti.
--------
Vecernji list, 10.12.96. / Str. 3=20
SVAKO DVANAESTO DIJETE RODJENO U INOZEMSTVU
Hrvatskoj bi godisnje, procjenjuje se, trebalo oko 70.000 rodjene djece kako
bi se osiguralo normalno odrzavanje populacije, kako bi bilo dovoljno
radnika, dovoljno aktivnih. No, broj djece smanjuje se neprestano od baby
booma krajem cetrdesetih (oko 90.000 djece godisnje) i manji je od pozeljnog
broja jos od 1967. godine (67.000). Uoci rata - 1990. godine - u Hrvatskoj
je rodjeno 55.409 djece, a usred rata, 1992, gotovo devet tisuca manje
(46.970). Kako se rat btizio kraju, beba je sve vise i lani je rodjeno
50.182 djece ukupno (prema podacima Drzavnog zavoda za statistiku) , no to
je joz daleko i od predratnoga broja, i cak 20.000 novorodjencadi manje do
potrebnoga. K tome, za sve veci broj djece nema preciznih podataka (o redu
rodjenja, starosti majke i slicno) i istrazivanje statisticara pokazalo je
da je rijec uglavnom o djeci rodjenoj u inozemstvu! Takvih je, procjenjuje
se, lani bilo cak cetiri tisuce ili svako dvanaesto dijete zabiljezeno u
Hrvatskoj. Jos i vise zabrinjava, iako je rijec o prvim podacima koji ce jos
dozivjeti korekcije, podatak kako je ove godine do kraja kolovoza rodjeno
2820 djece manje nego sto je Ijudi umrlo. Izrazito nepovoljni regionalni
raspored u ratu je jos pogorcan, tako da u cijelim zupanijama lani nije bilo
nijedne opcine ni grada u kojima bi prirod i prirast bio - pozitivan! Takva
je, ocekevano, Licko-senjska zupanija, ali i Koprivnicko-krizevacka, u
Sibenskoj zupaniji samo je sam grad Sibenik imao vise rodjenih od umrlih, u
Bjelovarsko-
bilogorskoj zupaniji samo opcina Djulovac, a u Sisacko- moslavackoj samo
Klostar Ivanic!=20
lako je najvitalniji dio stanovnistva preselio u gradove, cijeli je niz
hrvatskih gradova lani imao vise umrlih nego rodjenih - Pula, Krapina,
Zlatar, Zabok, Sisak, Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Kutina, Novska,
Koprivnica, Krizevci, Opatija, Krk, Crikvenica... pa i Gospic, srediste
zupanije. lako ce udaljavanje od rata zacijelo donijeti poboljzanje, valja
imati na umu da je u Hrvatskoj rat pogorsao vec alarmantno stanje, gdje se
preklopilo nekoliko istovremenih procesa, od demografske tranzicije do
emigracije. Iseljavanje se, ocito, nastavlja i dalje, izostaje ocekivani
privredni rast, pa i povratak iseljenika, o kojem puno govori i Nacionalni
program, a demografi procjenjuju kako ce (ako se nista ne ucini na promjeni
procesa) za 25 godina u Hrvatskoj biti 336.000 stanovnika (7 posto) manje
nego 1991 ! Takvo kretanje ukljucilo bi starenje i nastavak praznjenja
cijelih regija. Zapravo, sa svakom godinom u kojoj se nastavljaju negativni
trendovi pokusaj njihova preokretanja postaje sve tezi jer stanovnistvo
stari i smanjuje se i broj parova koji uopce i mogu imati djecu.=20
------
Vecernji list, 10.12.96. / Str. 4 / mdk
DIPLOMATSKI PRIRUCNIK NA HRVATSKOM
ZAGREB - Diplomatski prirucnik britanskog autora Ralpha Georgea Felthama,
cije je hrvatsko izdanje (prijevod sedmog britanskog izdanja) jucer
predstavljeno u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, ..jedno je
od temeljnih djela iz podrucja diplomatske struke, koje sadrzi konkretna i
razumljiva objasnjenja znatnog dijela osnovnih diplomatskih i konzularnih
pojmova i instituta. Tako je u proslovu knjige taj poznati svjetski
diplomatski prirucnik ocijenio potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih
poslova dr. Mate Granic.=20
Recenzent knjige, ravnatelj Diplomatske akademije dr. Svjetlan Berkovic,
kazao je kako ovo djelo sadrzi osnovne elemente diplomatskog i konzularnog
prava, diplomatske tehnilce diplomatskog protokola, obradjujuci i
bilateralnu, tzv. tradicionalnu diplomaciju, ali i multilateralnu, odnosno
konferencijsku diplomaciju, te istaknuo njegovu posebnu kvalitetu -
uskladenost diplomatske terminologije hrvatskog nazivlja s novim zakonom o
vanjskim poslovima... U posljednje vrijeme na polju edukacije diplomatske
sluzbe ucinjeno je nekoliko znacajnih koraka - istaknuo je ministar Granic,
opisavsi diplomatsko skolovanje od pocetaka 1992. godine do sadasnje
Diplomatske akademije. - U sadasnjem trenutku, kada je potrebno ne samo
domoljublje, nego i visoka profesionalnost diplomatskog kadra, Diplomatska
je akademija jedan od stozera u edukaciji diplomatskog kadra - kazao j e
ministar Granic, dodajuci da smo zaokruzili ciklus obrazovanja diplomata na
temeljima europskih standarda, posebno srednjoeuropskih, cemu ovaj prirucnik
daje znacajan doprinos. U nazcenosti vise stranih veleposlanika, predvodenih
doajenom diplomatskog zbora Giuliom Enaudijem, i visokih duznosnika
ministarstva, o knjizi su govorili i veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u
Zagrebu Gavin Hewitt, istaknuvsi da je Velika Britanija polaskana izborom
upravo britanskoga prirucnika, potom njezin urednik, ravnatelj Drzavnog
protokola mr. Ivan Misetic, te gospodin Zadro uime izdavaca Naklade Zadro.
Prirucnik je prevela prof. Lidija Simunic.=20
-----
Vecernji list, 10.12.96. / Str. 4 / Ti.S.
RADIO 101 FINANCIRA SE SAM
ZAGREB - Radio 101 u potpunosti se financira sam i nikad nije primio ni
centa ni od koje strane fondacije. S Glasom Amerike, Radio 101 od jeseni ove
godine ima poseban ugovor koji mu dopusta da od svih priloga koje pripremi
hrvatska redakcija te americke drzavne radiopostaje odabere ono
najzanimljivije i prenosi u svojim emisijama =BBPlanetarija i Kronika dana=
,
u kojima i inace daje pregled pisanja stranog tiska i emitiranja stranih
radiopostaja - rekla je glavna i odgovorna urednica Radija 101 Zrinka
Vrabec-Mojzes na jucerasnjoj konferenciji za novinare, odrzanoj u povodu
optuzbi koje su na racun te zagrebacke radiopostaje izrecene na subotnjem
Glavnom odboru HDZ-a.=20
Zrinka Vrabec-Mojzes istaknula je kako je Stojedinica od Glasa Amerike
dobila tek uredaj za primanje signala, vrijedan 520 DEM. dok vecina ostale
opreme Radija 101 potjece iz vremena Univerzijade, kada ju je na dar dobio
od grada Mainza.=20
Na konferenciji je bilo rijeci i o aktualnim dogadajima oko nedodjeljivanja
koncesije Radiju 101, a celnici Radija istaknuli su kako je njegova
slusanost u posljednja dva tjedna, upravo zbog zbivanja oko koncesije,
porasla 1 8 posto, te je sada 49 posto. Novi natjecaj za dodjelu zagrebacke
radijske koncesije, unatoc obecanjima predsjednika Vijeca za
telekomunikacije i nadleznog ministra, jos nije raspisan, a Radiju 101
produljena je dozvola za rad do 1 5. sijecnja, za sto je na ziroracun
Ministarstva pomorstva, prometa i veza morao uplatiti 9700 kuna.=20
Na kraju je glavna urednica Stojedinice rekla kako od sadasnje vlasti =BBne
ocekuje nista dobro=AB, a to je pokrijepila tvrdnjom o prijetnjama, koje su
vrlo konkretne.=20
------
Vecernji list, 10.12.96. / Str. 17 / A. Tomasovic
NA REDU JE SLAVONIJA
:OSIJEK - Kazalisnom predstavom varazdinskog HNK Jedermann iliti Vsakovic
Huga von Hofmannstahla u osjeckom su kazalistu u. nedjelju navecer otvoreni
Sedmi Krlezini dani. Priredbu je otvorio intendant HNK, Zeljko Cagalj,
naglasivsi da ce u sklopu ove znanstvene, kazalisne i teatroloske
manifestacije, koja se u Osijeku organizira. od 1990. godine, biti
uprilicene jos tri kazalisne predstave: Medju njima je i Krlezina drama Adam=
i=20
Eva..-.'Hrvatska -rapsodija, koju je osjecko HNK postavilo na svoj repertoar
povodom- petnaestogodisnjice Krlezine smrti. Osim toga, u Osijeku ce se u
sklopu Dana odrzati i znanstvena savjetovanja predstaviti knjiga, a
priredjuje se i izlozba plakata Ivice Antolcica.=20
Jucer ujutro na Pedagoskom fakultetu zapocela su znanstvena savjetovanja,
koja su su organizirali. HNK, Pedagoski fakultet i Odsjek za povijest
hrvatskoga kazalista HAZU. Tema je ovogodisnjih Krlezinih dana Osijek i
Slavonija - Hrvatska dramska knjizevnost i kazaliste. - U svih dosadasnjih
sedam godina zeljeli smo svojim znanstvenim savjetovanjima biti aktualni.
Kako se u ovoj godini slavi 800. obljetnica prvog spomena imena grada
Osijeka, 130 godina postojanja kazalisne zgrade HNK, te 90. godina redovitog
odrzavanja kazalisnih predstava, a naravno i zbog toga sto se hrvatska
knjizevnost i kazaliste ne mogu zamisliti bez slavonskoga udjela, odlucili
smo se na pravu slavonsku temu - rekao je Branko Hecimovic otvarajuci
savjetovanje. U radnom dijelu savjetovanja govorili su Stanislav
Marijanovic, Pavao Pavlicic, Nikola Batusic, Milan Tatarin, Janja Prodan,
Tihomir Zivic, Gordana Gojkovic i Lada Cale Feldman. Nakon predavanja
zbornik Knjizevni Osijek predstavili su Rafo Bogisic, Branka Brlenic-Vujic i
S. Marijanovic.
-------
Vjesnik, 10.12.96. / Str. 1 / Hina
IZASLANSTVO MMF-a U NBH
ZAGREB, 9. prosinca - U nastavku pregovora oko zakljucivanja novog Programa
prosirene suradnje, izaslanstvo Medunarodnog monetarnog fonda, koje pod
vodstvom Roberta Feldmana boravi ovoga tjedna ponovno u nasoj zemlji,
obavilo je u ponedjeljak u Narodnoj banci Hrvatske tematske razgovore o
sanaciji hrvatskog bankarstva, platnoj bilanci, tokovima kapitala i pracenju
drugih gospodarskih i novcanih zbivanja, priopceno je iz NBH. Tijekom ovog i
pocetkom sljedeceg tjedna predvideno je jos niz rasprava i razmjena
misljenja s izaslanstvom MVIF-a, kako u hrvatskoj sredisnjoj banci tako i u
Ministarstvu financija i drugim drzavnim institucijama, izravno ukljucenim u
stabilizacijsku i razvojnu politiku Hrvatske. Posjet bi trebao biti okoncan
pocetkom sljedeceg tjedna zavrsnim razgovorom. u Vladi Republike Hrvatske
oko obostrano prihvatljivih uvjeta za zakljucivanje trogodisnjeg programa
suradnje Hrvatske s ovom vaznom medunarodnom financijskom institucijom u
ubrzanim strukturnim reformama hrvatskog gospodarstva.=20
HRVATSKI CENTAR U LOS ANGELESU (Hina)
NEW YORK, 9. prosinca - Uz zupnu hrvatsku crkvu sv. Ante u Los Angelesu u
nedjelju je, na mjestu stare dvorane, otvoren novi, veliki vjerski i
kulturni centar. Uz zupnika vlc. Janka Segarica, koji je pokrenuo izgradnju
nove dvorane, i gosta iz Hrvatske - zadarskog nadbiskupa Ivana Prendu, novo
je okupljaliste Hrvata u juznoj Kaliforniji blagoslovio kardinal Roger
Mahony. Slavlju je bilo nazocno vise od 1000 Hrvata svih generacija.
Izgradnja Centra trajala je godinu dana, a troskovi su iznosili oko tri
milijuna dolara. U sklopu Centra je moderno uredena velika dvorana, koja
moze primiti, 700 ljudi, mnoge ucionice i manje prostorije, te kuhinja i
parkiraliste.
HRVATI POSJETILI MISIJU RH PRI UN-u (Hina)
NEW YORK, 9. prosinca - Hrvatska misija pri Ujedinjenim narodima ovog je
vikenda, prigodom otvorenja novih prostorija u New Yorku, organizirala
domjenak za predstavnike hrvatske dijaspore. Hrvatski veleposlanik Mario
Nobilo, pozdravljajuci okupljene, istaknuo je dosadasnju kljucnu ulogu
dijaspore u , gospodarskom i demokratskom razvoju Hrvatske. Celnici
hrvatskih udruga Lidija Dorkin-Grahovac (Hrvatsko-americki kongres),=20
Zdenka Delalic (Nacionalna federacija americkih Hrvata), Ivan Curman
(Kanadsko-hrvatski kongres) i Anthony Peraica (Hrvatsko-americki lobby)
istaknuli su da bi hrvatska dijaspora i dalje trebala biti aktivna u
razvitku Hrvatske, uz sve naglaseniji angazman u jacanju americko-hrvatskih
odnosa. Prostorije Misije blagoslovio je kustos franjevackih misionara u
Sjevernoj Americi fra Slavko Soldo.=20
VIJECE NATO-a ODOBRILO OPERATIVNI PLAN ZA SFOR=20
BRUXELLES, 9. prosinca - Vijece NATO-a (veleposlanici) odobrilo je u
ponedjeljak operativni plan Stabilizacijskih snaga (SFOR od 31.000 Ijudi) sa
18-mjesecnim mandatom, koje ce nakon 20. prosinca zamijeniti snage IFOR-a u
BiH, priopcio je jedan duznosnik Saveza. On je dodao da je to odobrenje
-privremeno=B7, a postat ce =B7konacno nakon donosenja rezolucije UN-a,=
kojom
se NATO-u dodjeljuje zadaca nastavljanja mirovne misije na Balkanu. Ministri
vanjskih poslova Saveza formalno ce potvrditi to =B7privremeno odobrenje. na
zimskom zasjedanju u utorak i srijedu u sjedistu Organizacije. U operaciji
SFOR-a, nazvanoj =B7Zajednicka straia=B7 sudjelovat ce tridesetak zemalja.
Zemlje neclanice Saveza obaviiestene su o novome planu koji ima =B7cetiri
fazea: 1) rasporedivanje snaga SFOR-a te pricuve od priblizno 5.000 ljudi u
susjednim zemljama tijekom veljace, 2) faza -stabilizacije=B7do jeseni 1997.
godine, u bliskoj suradnji sa civilnim zadacama, 3) faza .odvracanja=B7 od
kraja '97 do proljeca '98, uz smanjen broj vojnika, 4) konacno povlacenje
SFOR-a od travnja do srpnja 1998. s prekidom pruzanja pomoci civilnim
organizacijama.
-------
Vecernji list, 10.12.96. / STr. 17 / E. Cvetkova
ZVJEZDANI TRENUTAK HRVATSKE LIKOVNOSTI
Iz tiska je upravo izisao drugi, zavrsni svezak Enciklopedije hrvatske
umjetnosti, cime je Leksikografski zavod ,.Miroslav Krleza dovrsio golem
projekt kojim je prvi put sustavno i pregledno obradena ukupna hrvatska
likovna umj etnost. Druga knjiga sadrzava 1711 clanaka, 39.000 redaka, 4059
bibliografskih jedinica, 809 ilustracija u boji, 25 crno-bijelih
ilustracija, 37 tlocrta te 14 planova i karata. I ovu, kao i prvu knjigu
Enciklopedije ostvario je redakcijski tim s glavnim urednikom Zarkom
Domljanom, dok su urednici pojedinih struka Nenad Cambi, Lelja Dobronic,
Igor Fiskovic, Zelimir Koscevic i Ivanka Reberski, kao urednik
bibliografije, prvi put prilozene u Enciklopediji. Makar je na knjizi radio
golem broj suradnika, cijeli je rad objedinilo urednistvo, koje sacinjavaju
strucna tajnica Josipa Milas-Matutinovic, Josip Bilic, Visnja Flego, Ksenija
Matanic-Zivanovic, Radovan Matijevic i likovni urednik Hrvoje Sercer.
Ovitak, korice i inicijale knjige oblikovao je Boris Ljubicic. - Zavrsili
smo ovaj veliki posao - rekla nam je uoci predstavljanja knjige Josipa
Milas-Matutinovic; strucna tajnica urednistva Enciklopedije - zadrzavsi,
dakako, koncepciju iz prve knjige. sto znaci da smo uz tradicionalne=
umjetnicke=20
discipline slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu i primijenjenu umjetnost
obradili i gradu iz sireg podrucja kulturne povijesti. Pozornost smo
posvetili i posebnim znanstvenim disciplinama kao sto su arheologija,
etnologija, muzeologija i zastita spomenika kulture, u onome dijelu koji
pripada likovnom umjetnickom izrazu. Vecinu enciklopedijskih clanaka. cine
biografije umjetnika te zemljopisno-spomenicki lokaliteti, pa je
Enciklopedija, kako kaze nasa sugovornica, zasigurno dosad najcjelovitiji
imenik hrvatskih umjetnika, ali takodjer i najpotpuniji topografski inventar
umjetnickih spomenika u Hrvatskoj. Obradjeni su takodjer i spomenicki
lokaliteti izvan granica Hrvatske koji su vezani uz kulturnu povijest
hrvatskog naroda. - Cinjenica je da je jedna struka, nacionalna struka
povijesti umjetnosti, zaokruzena -. kaze Josip Bilic, clan urednistva
Enciklopedife - i da je data u novom gledanju, koje vise nije imalo
ideoloske i druge pritiske, nego smo mogli mirno pristupiti obradi grade,
zaokruziti je i ponuditi nasoj javnosti. To se posebno odnosi na ranije
periode nase bastine, npr. na starohrvatsku umjetnost. Dobit je knjige
takoder i to sto je ova struka zaokruzena na nacin koji je nasa sredina
mogla postici. Osobno se nadam da smo to obavili dosta kvalitetno i da smo
postigli ravnotezu u prikazivanju nase bastine, od antike i ranog
krscanstva, preko svih stilskih razdoblja do hasih dana. U drugoj knjizi
clanak o zastiti spomenika kulture zavrsava se podacima o porusenim i
ostecenim spomenicima u Domovinskom ratu, za sto su koristeni podaci Drzavne
uprave za zastitu spomenika kulture.=20
-----
Vjesnik, 10.12.96. / SOI,DzC
LASERSKE OPERACIJE BEZ OZILJAKA
U nedjelju je u Klinici za djecje bolesti u Klaicevoj ulici, prof. dr.
Jurgen Waldschmidt, sef Djecje kirurgije Sveucilisne klinike Benjamin
Franklin=B7 iz Berlina, obavio sest lasersih operacija. Time je pocela
rutinska uporaba tog suvremenog aparata, koji je nabavljen od prihoda
koncerta koji su u rujnu u Zagrebu odrzali Jose Carreras -i. Cecilia Gasdia
u humanitarne svrhe. Najsuvremenija metoda Rijec je, naime o najsuvremenijoj
kirurskoj metodi, koja ne ostavlja gotovo nikakve ili vrlo male oziljke na
tijelu. Bilo da se radi o povrsinskom ili zahvatu na nekom ,unutarnjem
organu, operaci a traje puno krace a i o,poravak ma]ih pacijenata je puno
brzi. Postupak operativnog zahvata, . u kojem laser zamjenjuje kirurski.noi,
zaustavlja:krvarenje ili, sto je kod nas novina, evaporizira, odnosno
rasclanjuje bolesno tkivo, zahtijeva i veliku strucnost. Stoga su se
lijecnici Djecje bolnice u Zagrebu tijekom jednogodisnje suradnje sa
Sveucilisnom klinikom =B7Benjamin Franklin=B7 iz Berlina osposobljavali za
obavljanje tog sofisticiranog zahvata. Unaprijed pripremljen tim, kojeg cine
kirurzi Irenej Cigit i Dubravko Gogolja, te anesteziolog Branko Javorovic,
pod vodstvom. prim. dr. Ivana Fattorinija, ravnatelja Djecje bolnice u
Klaicevoj, nekoliko je puta boravio u Njemackoj, prateci rad profesora
Waldschmidta, eksperta iz toga podrucja. Neka su djeca iz Hrvatske i Bosne i
Hercegovine tako vec ranije operirana u Berlinu, a sada su na oporavku u
Djecjoj klinici u Klaicevoj. Stoga je prof. Waldschmidt prilikom nedjeljnog
radnog posjeta, obisao svoje male pacijente, te im 'slatkim' darom uljepsao
boravak u bolnici. Potom je uslijedio pregled jedanaestero djece od kojih je
sestero operirano istoga dana, a odabrani su oni kod kojih su se mogli
obaviti povrsinski zai hvati, koji traju tek nekoliko minuta. - Vec od
ponedjeljka strucni ce tim bolnice u Klaicevoj nastaviti samostalno
obavljati ove, sada vec rutinske i dobro uvjezbane laserske aplikacije, te
ce tako i ostala djeca ubrzo biti podvrgnuta zahvatu, rekao je ravnatelj
Fattorini.=20
Ucinkovitije lijecenje=20
Povrsinske operacije laserom, obavljaju se uz posebne zastitne naocale, jer
laserska zraka moze zalutati i ozlijediti osoblje koje obavlja zahvat.
Medutim, dubinske, endoskopske operacije, koje ce kasnije obavljati nasi
lijecnici, ne za,htijevaju takve posebne mjere. No, kod takvih za,hvata sam
je postupak puno slozeniji, jer je rijec o ulasku laserske zrake u neki
unutarnji organ gdje se izrasline, odnosno tumori 'tope', te je izljecenje
djece brze i ucinkovitije, nego kod primjene klasicne endoskopske metode.
Suradnja na tom medicinskom podrucju nije ostvarena samo na razini dviju
klinika, vec i preko drzavnih Udruzenja djecjih kirurga, ciji je predsjednik
u Hrvatskoj, ravnatelj Fattorini. Prema njegovim rijecima, slicna suradnja,
osim s N emackom vec je uspostavljena i .sa spanjolskom i skandinavskim
zemljama. Nedjeljni radni posjet prof. Waldschmidta Za.grebu pratila je i
ekipa njemacke T'V postaje NDR, koja je i tijekom rata izvjescivala o
napadima na djecju bolnicu, te sudjelovala u brojnim akcijama prikupljanja
pomoci za obnovu Klinike u Klaicevoj.
Veronica Vlaho
Vecernji list, 11.12.96. / Str. 2 / Tanja Ivancic
BEZ POBJEDE I PROFITA
Strajk zeljeznicara, koji traje vec trinaest dana, Vrhovni je sud proglasio
nezakonitim. Istina, odluka jos nije pravomocna, a strajkasi vec tvrde da
ce, bude li presuda potvrdjena i u drugom stupnju, ponovno organizirati
strajk. Ni o jednom zahtjevu strajkasa nije se pregovaralo, a najveci
problem hrvatskoga gospodarstva, kako ga naziva ministar pomorstva, prometa
i veza, cini se, zavrsio je na slijepom kolosijeku. Odluka ministra o
minimumu vlakova koji moraju voziti tijekom strajka, a koju strajkasi nisu
uredno postovali, kljucna je u obrazlozenju, presude Vrhovnoga suda. A zalba
strajkasa temeljit ce se upravo na pogresnom shvacanju suda, jer strajkasi
tvrde da bi bila ugrozena sigurnost prometa da nisu ukinuli sve vlakove.
Obje strane neprestano se gadaju prijavim rubIjem, a kao argumenti koriste
se `visoke' place sindikalaca, ministrovo `nepoznavanje' zeljeznickih
pravila, `korupcija i mito' generalnog direktora Hrvatskih zeljeznica. I dok
jos osamljeni Sindikat zeljeznicara Hrvatske ustrajno strajka, treca strana,
a to je ostalih osam sindikata, prebrojava sindikalno clanstvo. U strajk ce,
kaiu, i oni ako se strajkasi izbore za dodatke vlastitom clanstvu. Sukob
sindikalaca kulminirao je na povlasticama koje valja izboriti za iduce
sindikalne izbore i pozadinskim igrama o kojima svatko ima svoju teoriju. A
dok se Uprava i Ministarstvo mimo brane neslogom sindikata i presudom
Vrhovnoga suda, poduzeca vezana uz ieljeznicu trpe goleme gubitke - ni kriva
ni duzna.=20
Bez obzira na to kako ce zavrsiti prepucavanje odgovomih i tko ce izaci kao
navodni pobjednik, u ovome strajku tesko ce itko moci profitirati.=20
---------
Vecernji list, 11.12.96. / Str. 2 / F. Samardzic
POSTIGNUT DOGOVOR ZA POVRATAK SRBA
OKUCANI - Celnistvo Zajednice prognanika Hrvatske, predvodeno predsjednikom
Matom Simicem, boravilo je jucer u Okudanima. Sastalo se s predstavnicima
Srba iz Podunavlj a i razgovaralo o mogucnostima povratka raseljenih osoba.
Sastanak je odrzan u nazocnosti predstavnika lokalne samouprave iz opcina
Okudana, Stare Gradiske, Gornjih Bogicevaca, Pakraca i Lipika, dr. Slobodana
Langa, savjetnika Predsjednika Republike za humanitarna pitanja, Lovre
Pekovica, zamjenika predstojnika Vlade RH za prognane, i drugih Vladinih
duznosnika. Buduci da sastanku nisu bili nazocni novinari, odrzana je kratka
konf'erencija za novinstvo, na kojoj su predstavnici Srba, dr. Slobodan Lang
i povjerenik Vlade za opcinu Okucane ing. Drazen Japundzic obrazlozili
zakIjucke.=20
O zakljubcima je sire govorio predstavnik Srba Milenko Vucetic. - Razjasnili
smo neke probleme vezane uz povratak prognanika bez obzira na to je li rijec
o Hrvatima ili Srbirna. Za nas je zanimljivo okusansko i pakrasko podrudje,
jer se ljudi koji su smjesteni kolektivno ili u kucama koje su dobili na
privremeno koristenje ne mogu vratiti u podrudje na kojemu mi sada zivimo
prije naseg povratka.=20
Danas smo otvorili proces povratka na podrucje od Nove Gradiske do Novske i
od Pakraca do Save. Svima onima koji su se dobrovoljno opredijelili za
povratak u to podrucje povratak ce biti omogucen. Dogovorili smo se da na
ovo podrucje za pocetak dodu skupine Srba iz istocne Slavonije, obidu svoja
mjesta i svoje kuce kako bi lakse odlucili kada ce se vratiti. Do katolickog
i pravoslavnog Bozica sto obitelji doci ce na to podrucje -kazao je
predstavnik Srba Milenko Vucetic, izrazavajuci zadovoljstvo postignutim
dogovorom. O mogucem povratku Srba u zapadnu Slavoniju do bozicnih blagdana
i postignutom dogovoru govorio je i dr. Lang.=20
- Danas, na Dan ljudskih prava, konkretno smo razgovarali o ostvarivanju
Ijudskih prava. U sredistu pozornosti bilo je iskazivanje javnog stava
hrvatske drzave o ravnopravnosti svih graciana. Govorili smo o povratku
ljudi, ne apstraktno, vec konkretno. Iskazana je spremnost za to da se
konkretnim koracima omoguci ljudima povratak u njihova mjesta i domove kako
bi se pridruzili obnovi i izgradnji Hrvatske. U sklopu toga cilja jest i
povratak sto srpskih obitelji u zapadnu Slavoniju do bozicnih blagdana
-kazao je dr. Lang.=20
Povratak Srba u zapadnu Slavoniju trebala bi ostvariti lokalna samouprava
navedenih zapadnoslavonskih opcina. - U sklopu nasih nadleznosti. prihvatili
smo zakljubke koji se odnose na povratak drzavljana Republike Hrvatske s
prebivaliStem u hrvatskom Podunavlju koji se zele vratiti - kazao je ing.
Drazen Japundzic, povjerenik Vlade za opcinu Okucane.
---=3D----
Vecernji list, 11.12.96. / Str. 2 / H
PREDSJEDNIK TUDJMAN PRIMIO ININO IZASLANSTVO
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudjman primio je Inino
izaslanstvo. Predsjednik Inina Nadzornog odbora Hrvoje Sarinic i glavni
direktor Andrija Kojakovic predali su Predsjedniku Ininu =BBzlatnu karticu=
=AB.
priopcio je Ured Predsjednika Republike. Inin direktor Kojakovic izvijestio
je Predsjednika o uvodenju toga najsuvremenijeg nacina placanja i o
pregovorima s europskim naf'tnim tvrtkama o placanju=20
Ininom karticom u inozemstvu. Predsjednik je izvijesten o skorom preuzimanju
benzinskih crpki u hrvatskom Podunavlju i o planovima za restrukturiranje
Ine. Uz Predsjednika, susretu su bili nazocni zamjenica predstojnika Ureda
Predsjednika Vesna Skare-Ozbolt i procelnik Kabineta Predsjednika Gordan=
Radin.=20
------
Vecernji list, 11.10.96. / Str. 4 / D.Dj.
TEKSTOVI OTRGNUTI ZABORAVU
ZAGREB U Starogradskoj vijecnici predstavljena je jucer knjiga Nenada
Ivankovica "Hrvatska od okupacije do regionalne sile". Predstavljanju su
bili nazocni uglednici iz politickog javnog i kulturnog zivota Hrvatske, a o
knjizi su. osim autora, govorili Lina Kezic. urednica, Ljubomir Antic i
Marica Kordic, nakladnik.=20
U knjizi se, kako je kazala Lina Kezic, nalazi 89 tekstova i kolumna
objavljenih u Vjesniku, i Vecernjem listu dok je Ivankovic bio dopisnik u
Bonnu. Tu su i tekstovi napisani 1995., godine velikih hrvatskih vojnih
uspjeha. Lina Kezic istaknula je da knjiga otima zaboravu krhko i prolazno
novinsko stivo. da je to politicka knjiga. koja analitickom sintezom prati
vazne dogadaje hrvatske sadasnjosti. Ljubomir Antic naglasio je da
Ivankoviceva knjiga objavljuje one novinske tekstove koji ne traju samo
jedan dan, da su u njoj politicki clanci, tekstovi koji se iskljucivo bave
hrvatskom drzavom. Osobita vrijednost. knjige. po Anticevu misljenju. jest u
tome 5to hrvatskim citateljima priblizava veliki njemacki narod i njegove
strahove. a u Ivankovicevu pisanju uvijek je nazocan povijesni kontekst.
Knjigu "Hrvatska od okupacije do regionalne sile, izdala je nakladnicka kuca
K. Kresimir.
----------
Vecernji list, 11.12.96. / Str. 5=20
Sabor:
PRICUVNIM POLICAJCIMA PRAVA DRAGOVOLJACA
ZAGREB - Cetrdeset i druga sjednica Zupanijskog doma jucer je nastavljena
aktualnim satom. U nastavku, Zupanijski je dom raspravljao o Konacnom
prijedlogu zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i
clanova njihovih obitelji, koji je podrzan vecinom glasova, a o kojem je
ispred Ministarstva obrane govorio Pero Kovacevic. On je istaknuo kako su
zakon podrzale sve udruge braniteIja i njihovih obitelji, a Vlada je uvazila
sve relevantne primjedbe udruga i saborskih Domova, medu kojima i zahtjev za
promjenom naziva zakona.=20
Mercepov amandman
Po novom zakonu, supruga i djeca ubuduce ce koristiti obiteljsku mirovinu,
dok ce roditelji imati pravo na obiteljsku invalidninu. Djeca poginulih imat
ce prednost pri dodjeli stipendija za skolovanje, smjestaju u. ucenicke i
studentske domove, te zaposljavanju, dok ce razvojaceni branitelji, uz
kreditiranje za samozaposljavanje, biti oslobodni carina i ostalih pristojbi
na uvoz opreme za posao.=20
Tomislav Mercep (HDZ) podrzao je zakonski prijedlog, uz amandman da se
pricuvni policajci izjednace u pravima s dragovoljcima. To je ujedno bio i
jedini prihvaceni amandma na ovaj zakon.=20
Nakon rasprave, Zupanijski je dom donio pozitivno misljenje o Prijedlogu
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novbanim poticajima i naknadama u
poljoprivredi i ribarstvu.=20
Kontrola cijena
U poslijepodnevnom nastavku rada Zupanijski dom je prihvatio Prijedlog
zakona o sustavu kontrole cijena, po hitnom postupku u prvom i drugom
citanju. U obrazlozenju je Jasna Boric, zamjenica ministra gospodarstva,
kazala da ovaj zakon ne predvidja bitne promjene, da se njime odreduju
uvjeti u kojima drzava moze kontrolirati cijene. Istaknula je da ovaj zakon
ne ulazi u trzisne slobode i da gospodarski subjekti slobodno formiraju
cijene prema ponudi i potraznji. Nadzor cijena provodi se propisivanjem
mjera. izravne kontrole cijena, pracenjem kretanja cijena i odredivanjem
zajamcenih cijena poljoprivrednih proizvoda. Zupanijski dom podrzao je i dva
zakonska prijedloga po hitnom postupku u prvom i drugom citanju o placanju
doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika i samostalnih
privrednika. Ovdje se uvodi faktor korekcije, ko;im se bruto placa pretvara
u neto na pocetku godine prema podacima iz prosle.=20
Prihvacen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prosvjetnoj
inspekciji po hitnom postupku u prvom i drugom citanju. Zupanijski dom
prihvatio je i Konacni prijedlog zakona o strucnom pedagoskom nadzoru u
drugom citanju, a i Konacni prijedlog zakona o predskolskom odgoju i=
naobrazbi.=20
`Nema podjele Hrvata'
Nakon krace rasprave prihvacen je i Konacni prijedlog izmjena Zakona o
drzavnoj nagradi Vladimir Nazor. Naime imenovani zastupnik dr. Sosic
ustvrdio je da je pjesniku Nazoru mjesto u knjigama a da bi jedina drzavna
nagrada u kulturi trebala nositi ime Benka Kotruljica. Lucijana Vranjanina.
Julija Klovica-Croate ili Ivana Lackovica-Croate. Nakon sto je
Lackovic-Croata rekao da mu je neugodno, knjizevnik Aralica (HDZ) zatrazio
je od zastupnika, posebice od dr.Socica, da ne dopuste podjelu Hrvata
izmedju onih koji su se u povijesti zalagali za samostalnu Hrvatsku i onih
koji su Hrvatsku vidjeli ujedinjenu sa slavenstvom. Tako nesto bilo bi
suprotno opredjeljenju o ujedinjenju svih hrvatskih misli, rekao je Aralica.=
=20
Zupanijski se dom proglasio nemjerodavnim u zahtjevu dr. Krunislava Olujica
za izuzece predsjednika i dvaju clanova Drzavnog sudbenog vijeca, koje
protiv njega vodi disciplinski postupak. Odbor za pravosude kao maticno
tijelo konstatirao je da bi takva odlulsa izasla iz okvira djelokruga koji
je Zupanijskom domu propisam Ustavom i Zakonom. Zastupnici su stoga i odbili
prijedlog Tomislava Nincevica (SDP) da se osnuje privremeno visestranacko
radno tijelo koje bi izvagalo sve relevenatne cinjenice i zakonske odredbe,
nakon cega bi predlozilo Zupanijskom domu kako da postupi u recenom slucaju.
Naime, Nincevic se pribojava da bi u eventualnom postupku na Ustavnorm sudu
zakljucak Zupanijskog doma o vlastitoj nemjerodavnosti mogao biti ponisten.=
=20
Danas nastavljaju raditi oba doma Hrvatskog sabora.
--------
Vecernji list, 11.12.96. / BV, VB. SR. OZ. DS
JAKA JEDINO AMBICIJA
IDS, SBHS, DA, KDM i RiDS najpoznatije su regionalne stranke u Hrvatskoj.
Regionalizam ipak nije jedina nit koja ih povezuje. Dapace, iako - osim
IDS-a - nemaju veci politicki utjecaj u sredini u kojoj djeluju, cesto su u
medijima. Istina, obicno zbog unutarnjih kadrovskih previranja i osjecaja da
o svemu moraju prozboriti, a pri tome se ponekad zaboravljaju cak i temeljna
nacela stranke. Povod za kracu analizu stanja u regionalnim strankama
nedavne se promjene u SBHS-u. SBHS je jedna od najmladih stranaka u
Hrvatskoj. Njen osnivac Ivica Bogadi i bez politickog iskustva uspio je
okupiti oko 2500 clanova, osnovati podruznice diljem Slavonije, povezati se
s drugim strankama. Ulaskom Slavka Vuksica u Sabor pocinje nova faza,
medjutim, na sceni se pojavljuje Damir Juric, koji zamjenjuje I. Bogadija na
celu stranke. Od tada SBHS prozivljava trzavice, a Juric smjenjuje Bogadija
i s mjesta predsjednika osjecke podruznice, te - imenuje povjerenika. Svoje
poteze smatra profiliranjem SBHSa iz -zavicajnoga kluba- u politicku
stranku, a -odbacene- clanove drzi da su optereceni zupanom Glavasem. Je li
u pravu narodski profil Bogadija ili intelektualisticki Jurica, pokazat ce
sljedeci izbori.=20
Istarski specificni prostor i mentalitet iskoristio je IDS kao platformu za
ideju regionalizma u kojoj je zelio i nesto vise (zadrzavanja vise novca
zaradjenog u Istri, vece ovlasti lokalne samouprave, pa sve do
demilitarizacije). U razvojnim kretanjima IDS-a regionalizam se poklapa i s
idejama o regiji-autonomiji, transgranicnoj regiji, sve do federalizma.
Danas se o regionalizmu manje govori, cini se cak da se IDS prestrojava
marginalizirajuci neke clanove koji su pretvrdo ili krivo shvatili
regionalizam (L. Debeljuh-Bogliun, I. Pauletta).
Oslabljen unutarstranackim previranjima IDS manje vise zivi na staroj slavi,
cesto korigira svoje izvorne ideje, a s vremenom su je napustili ili je
napustaju osnivaci. Razlicito poimanje programskih nacela koristilo se i u
stranackim prepucavanjima, pa se danas moze=20
cuti da je IDS napustio svoje izvorne postavke, posbice koalicijom s drugim
strankama. Regionalizam kao najjaca IDS-ova boja u koju je stranka utkala
istarske posebnosti (multieticnost, multikulturalnost, dvojezicnost,
istrijanstvo) pocela je ipak s vremenom blijediti.=20
U Dalmaciji se regionalna politicka opcija sve donedavno nije uzimala
previse ozbiljno, izuzev Dalmatinske akcije s Mirom Ljubic-Lorger na celu.
Nakon brojnih trzavica i svada u stranci koje su koliko-toliko razrijesene,
kao i oslobadajuce presude devetorici clanova i simpatizera stranke nakon
mucnog gotovo trogodisnjeg sudskog procesa, sada se redovi zbijaju i uz
pomoc g. Keckemeta, desne ruke predsjednice DA, pokusava se alarmirati
postojece clanstvo. Posljednjih mjeseci u Splitu se namece i Hrvatski
dalmatinski dom sa Stjepanom Lozom na celu. Stranka pokusava pridobiti
gradane Splita, ali i sve koji nisu zadovoljni polozajem Dalmacije u
Hrvatskoj. Iako celnici HDD-a uredno sazivaju tiskovne konferencije, ne iele
govoriti o slicnostima politickih programa s DA-om.=20
Po ucestalosti priocenja o najraznovrsnijim temama Krscanski demokrati
Medimurja (KDM) najzapazenija su politicka stranka u Medjimurskoj zupaniji.
Medutim, nemoguce je=20
utvrditi dosege njihova stvarnog utjecaja, jer ni na jednim izborima nisu
nastupili pod svojim imenom! Uoci prvih lokalnih izbora stranka nije dobila
sluzbenu registraciju, pa su bili pokriveniu Mrsicevim KNS-om, a u lanjskim
izborima Keglevicevim HKDS-om.=20
KDM se od osnutka zalaze za objedinjavanje stranaka demokrscanske
usmjerenosti. Najprije su usli u brak s KNS-om i HKDS-om, potom se nudili
Veselicinom KDU, koji ih je odbio, ali od svibnja ove godine osuduju
pridruzivanje HKDU i HSS-a oporbenoj udruzi u Zagrebu. Podrucje izmedu Mure
i Drave oblijepili su plakatima: Medimurje maleno, prevec si nam crleno!
Rijecki Demokratski savez preregistracijom u Primorsko- goranski savez nudi
hrvatskoj politici novi koncept regionalizma. RiDS je tako postao ogranak
PGS-a za grad Rijeku, a uz njega okuplja male stranke s podrucja cijele
zupanije (Kastavski demokratski savez, Lokalna stranka Halubja, Lista za
Lovran, Lista za Liburniju i Goranska stranka). Svojim ograncima daje
najvecu razinu slobode u odlucivanju i stvaranju programa, a djeluje u
smislu koordinacije. Iako ima dva clana u Saboru, stranka nema ambicije na
drzavnoj razini, vec se usmjerava na podrucje u kojem zive i rade smatrajuci
kako se jedino tako mogu uspjesno rjesavati problemi. U gradu Rijeci stranka
ima zapazeno mjesto tako da se ni jedno krupnije politicko zbivanje ne moze
odvijati bez njenog sudjelovanja.=20
-------
Vecernji list, 11.12.96. / Str. Jozo Pavkovic
POVRATAK=20
SARAJEVO - Samo bolje poznavatelje prilika u BiH nije iznenadilo Sto je
Alija Izetbegovic odlucio vratiti Harisa Silajdzica u vrh muslimanskog
vodstva, kandidirajuci ga za supredsjedatelja Vijeca ministara.
Izetbegoviceva izjava kako njegov SDA i Silajdziceva Stranka za BiH imaju
punu suglasnost oko stvaranja jedinstvene patriotske fronte samo potvrDJuje
kako se dvojica vodecih muslimanskih politicara nisu nikada suvise
razlikovali u vezi s politickim uredenjem Bosne. Oni su tek u jednom
trenutku borbe za vlast otisli na dvije strane. Izbori su potvrdili kako je
Izetbegovic apsolutni muslimanski lider, a Silajdzic je izborio samo dva
mjesta u Skupstini. Bilo bi apsurdno da predsjednik imenuje premijera=20
iz tako beznacajne stranke da nije posrijedi Silajdziceva karizma, uz pomoc
koje moie djelotvornije provoditi svoju politiku. S ugledom modernog
europskog politicara. Silajdzicu su vjerovali i mnogi koji nisu Muslimani.
Stoga je osnovao Stranku za BiH kako bi dobio sto vise clanova iz drugih
naroda, cime bi ojacao muslimanski korpus. I tu se poklapaju njegove i
Izetbegoviceve vizije. Hrvati i Srbi u Vijecu nece imati politicara takva
formata, sto ce Silajdzicu olaksati posao. Muslimani bi bez njega tesko
ostvarili vodstvo u specificnoj bosanskoj vladi.=20
Silajdiicevom kandidaturom nisu zadovoljni ni Hrvati ni Srbi. Njegovo
antihrvatstvo je vise nego naglaseno, optuzivao je hrvatsko vodstvo i u BiH
(Zubaka) i u Hrvatskoj (Tudmana) a upamcen je i kao kao najveci kocinicar
Federacije. Prema svemu sudeci, sad ce pokusati minirati daytonsku BiH. Hoce
li mu to poci za rukom, vidjet ce se nakon konstituiranja Vjeca.
-------
Vecernji list, 11.10.96. / Str. 32=20
HRVATSKA PRICA - PREDOBRA DA BI MOGLA PODBACITI
Godina koja je na izmaku vjerojatno ce oznaciti prekretnicu za zbivanja na
trzistima u srednjoj Europi, gdje je i najveca utrka investitora od pada
berlinskoga zida. Tko se prije samo 12 mjeseci usudio predskazati da ce
burza u Budimpesti - koja je nekoc otpisivana kao neuspjesna - postati jedna
od najucinkovitijih u svijetu? Ili da ce poljski proizvodaci cementa i ruske
mjenice biti medu najprivlacnijim ciljevima investitora? Ili da ce se
americki =BBHedge=AB fodnovi udvostruciti u hrvatskim turistickim=
kompanijama i
u dugovima litvanske vlade? Nedvojbeno je da ce i 1997. donijeti
iznenadenja, od kojih bi neka mogla biti neugodna. Bit ce teie pronaci cvrst
teren, predskazuje Central European Economic Review (CEER) - prilog uglednog
Wall Street Journala, koji toj temi posvecuje veliki prostor najnovijeg
izdanja. CEER opseino istrazivanje temelji na zapaianjima deset vodecih
europskih upravljaca investicijkim fondova. Analiticari CEER-a smatraju da
ce biti tesko ponoviti 1996. jer je to godina u kojoj su triista na podrucju
srednje i istocne Europe postala punoljetna. Kompanije koje kotiraju na
burzama naucile su jezik savjetnika o zaradi. Burzovni trgovci i upravljaci
novcem nakupovali su vrijednosnice vodecih kompanija, a izvukli su pouku i
iz lika nemilosrdnoga naslovnog junaka sto ga tumaci Michael Douglas u filmu
Wall Street.=20
Posustaje bikovski ritam
Investicije u zemljama na podrucju srednje i istocne Europe nikad nisu bile
za Ijude sa slabim srcem. Onima koji ne oskudijevaju odvainoscu i dobrim
tajmingom, 1996. bila je prilika za visoku dobit. Tisuca dolara uloiena
prije godinu dana u neki od pristojnih madarskih portfelja danas je
udvostrucena. Tko je kupio jeftine ruske dionice i prodao ih skupo - k tomu
u pravo vrijeme - zaradio je svezanj novcanica.=20
Vecina triisnih promatraca predskazuje jos jednu godinu rasta za to
podrucje, ali ne vise 'bikovski' jakim ritmom. U okolnostima kada istocna
Europa postaje primarno odrediste za sve vise medunarodnih upravljaca
novcem, ulaganje postaje vrlo osjetljivo. Cijene su porasle, kupaca je
mnogo, a dobrih prilika malo. Sve je vise kompanija koje kotiraju na burzi
sto olaksava ,domacu zadacu ali suzava podrucje neotkrivenih kandidata za
kupnju.=20
CEER je angazirao specijaliste da bi vidio na sto u 1997. racunaju kao
najpouzdanije. Svaki je od njih identificirao pet "vrucih" investicijskih
ideja, bilo da je rijec o pojedinacnim dionicama, investicijama u fiksni
dohodak, cijelim triistima ili drugim investicijskim zamislima. Da bi se
ogranicilo iskrivljenje, urednistvo je svelo clanove iirija na Ijude koji
kupuju u srednjoj i istocnoj Europe. Oni su izbor ocijeniii od 1 (najmanje
toplo) do 5 (uiareno). CEER je zatim izlucio najcesce ponavljane odgovore i
na kraju dobio pobjednike u razlicitim kategorijama.=20
HRVATSKA
Privlacnost Dobre kompanije i rastuce poslijeratno gospodarstvo.=20
Nedostatak: Niska likvidnost.=20
Prikaz: U Hrvatskoj vise nema rata. Pocetak globalne kotacije dviju
hrvatskih kompanija, Plive d.d. i Zagrebacke banke, ocarao je medunarodne
investitore i uvrstio Zagreb na svjetsku mapu. Nejaka burza (dvije milijarde
USD) ne nudi mnogo rieotkrivenih,.povoljnih prilika. Trojica clanova iirija
CEER-a, medutim, vjeruju da je hrvatska prica predobra da bi mogla
podbaciti. Buduci da je rijec o.jednome od najstabilnijih gospodarstava u
srednjoj Europi, s obzirom na izrastanje nekoliko zdravih kompanija,
investitori sebi ne mogu dopustiti izostanak iz onoga sto ce, prema nekima,
biti jedna od najboljih prica o rastu na tom podrucju, zakljucuje CEER.
Alfred Neimke cijeni turisticke kompanije kao sto su Jadranturist,
Arenaturist i Plava laguna, za koje ocekuje da ce profitirati pojadanim
dolaskom. stranih gostiju 1997. godine. Svida mu se Podravka. Medutim; s
obzirom na nisku likvidnost, moglo bi potralati dok Zagreb ucvrsti svoju,
poziciju,. upozorava Neimke. .Stoga je iznimno vazno imati pouzdanoga=
brokera.=20
Zakljucak: Kupite sto mozete - i drzite to.
---------
Vecernji list, 11.12.96/ M.Kuss
TERENE ISPROBAO -DR. TUDJMAN!
ZAGREB - Nevidjena medijska pozornost popratila je otvaranje novih terena
Tenis centra lplan.. na Zagrebackom velesajrnu. Nije niti cudo, novih devet
terena na match play podlozi (na istoj se igra i Australian Open) u 36.
paviljonu, u nazocnosti brojnih uglednika na celu s premijerom Zlatkom
Matesom, jucer je otvorio nitko drugi do predsjenik Republike dr. Franjo
Tudman, poznat kao veliki poklonik `bijelog sporta'.=20
- Drago mi je prisustvovati dogadaju koji se naslanja na slavnu tradiciju
hrvatskog tenisa, pocevsi od nasih prvih musketira pa sve do danasnjih
vrhunskih dometa. Gospodin Rizvanbegouic (predsjednik Hrvatskog teniskog
saveza, op.a.) spomenuo mi je da se radi o jednoj od najljepsih svjetskih
dvorana. Sada sam se i uvjerio u to - napomenuo je dr. Tudjman, nakon toga
isprobavsi nove terene.Predsjednik je u paru s Brunom Oresarom odmjerio
snage protiv kombinacije Rizvanbegovic-Simunic. Iako u revijalnim dvobojima
rezultat nije u prvom planu, recimo ipak da su u bogatstvu voleja, smeceva i
ostrih forhenda sa 6:4 slavili - dr. Tuciman i Oresar.=20
Susret je sudio Vjeran Friscic, izbornik nase Fed Cup vrste te voditelj
Centra i Teniske akademije, u kojoj ce se nasi mladi tenisaci pripremati za
svjetske turnire. Recimo na kraju da ce se u istoj dvorani igrati svi zimski
turniri HTS-a, tu ce trenirati sve drzavne reprezentacije, a vec su sada
svoje treninge najavile teniske zvijezde poput Mirjane Lucic, Gorana Prpica,
Silvije Talaje... Nacionalni teniski centar? Svi uvjeti postoje...=20
---------
Vjesnik, 11.12.96. / Str. 1=20
U SARAJEVU NAPADNUTA DVOJICA KATOLICKIH SVECENIKA
SARAJEVO, 10. prosinca - U povodu izgreda koji se dogodio u nedjelju, kad su
u Sarajevu fizicki napadnuta dvojica katolickih svecenika Marko Mikic i
Predrag Hatibovic, Katolicka tiskovna agencija (KTA) Biskupske konferencije
BiH u utorak je upozorila kako su u Nadbiskupskom ordinarijatu uvjereni da
je napad na svecenike plod visekratnoga neobjektivnog izvjescivanja TV BiH i
drugih sarajevskih medija o zbivanjima u zapadnom Mostaru. KTA istice da je
vrh Katolicke crkve u BiH upozoravao kako vlastodrsci koji manipuliraju
medijima u Sarajevu pokusavaju skrenuti pozornost s vrlo teskog ekonomskog i
zivotnog stanja u samom Sarajevu, ali i u drugim gradovima. Upozorava se da
bi napad na svecenike mogao dovesti u pitanje i opstanak katolicke
bogoslovije u Sarajevu i time imati dalekosezne posljedice za Hrvate u BiH.
Kako navodi KTA, napadac je po svemu sudeci znao na koga je nasrnuo jer je
uzvikivao =B7Sad cete vidjeti kako tuce Musliman=B7 i =B7Zasto vi nas tucete=
u
Mostaru?=B7.
----------
Vjesnik, 11.12.96. / Str. 1
SAD I NATO PRIJETE MILOSEVICU IZOLACIJOM
BRUXELLES, 10. prosinca - Sjedinjene su Drzave u utorak ostro osudile
srbijanskog predsjednika Slobodana Milosevica zbog ponistavanja rezultata
opcinskih izbora zaprijetivsi mu medunarodnom izolacijom ako ne promijeni
svoju odluku. .Pridruzujemo se osudi srbijanske vlade koja je ponistila
rezultate opcinskih izbora odrzanih 17. studenoga. Ta odluka mora biti
promijenjena, rekao je americki drzavni tajnik Warren Christopher na pocetku
sastanka ministara zemalja clanica NATO-a koji se odrzava u Bruxellesu.
=B7Jasni izbori, sloboda tiska i normalno trzisno gospodarstvon, su ono na=
sto
srbijanski narod ima pravo, istaknuo je Christopher dodajuci da ce Srbija,
ako Milosevic prihvati demokratsku volju, moci uzivati zakonitost i pomoc
ako joj zatreba. Ali ako odluci upravljati Srbijom kao nereformirani
diktator to ce samo povecati izoliranost njegove zemlje i patnje njegova
naroda., dodao je. Ovo je do sada najjasnija najava mogucnosti da Washington
ponovno nametne sankcije Srbiji ako Milosevic ne prizna rezultate opcinskih
izbora. Christopher je u utorak uputio vrlo snazno pismo Milosevicu, receno
je u State Departmentu. I NATO je u utorak izrazio duboko ogorcenje zbog
odluke srbijanske vlade, pozvavsi Slobodana Milosevica da promijeni odluku.
U zajednickoj izjavi ministara vanjskih poslova 16 zemalja clanica
pohvaljena je oporba zbog=20
odlucnosti i mirnog prosvjedovanja.=20
* * *