HRV - GOSPODARSTVO 29.1.1999.
HIC Vijesti
29. 01. 1999.
SADRZAJ:
GOSPODARSTVO
18. MADJARSKI PREMIJER DOPUTOVAO U ZAGREB
19. MADJARI U RIJECKU LIKU SPREMNI ULOZITI 50 MILIJUNA DOLARA
20. SLOVENIJA MASOVNO SALJE KUCI OTPUSTENE HRVATSKE RADNIKE
21. SPAJANJE "DIONE" I "KONZUMA" BILO BI POD POVECALOM
22. UPRAVA "BELJA" PODNIJET CE OSTAVKE?
23. CUDNE STVARI DOGADJAJU SE U "SPACVI"
24. PROIZVODNJA POCINJE - PROBLEMI OSTAJU!
25. MRSO: RADIMO ZA TRZISTE, NE ZA SKLADISTE!
26. PODJELJENO PRVIH PET OTKAZA!!!
27. PRIVODJENJE SVRSI 1.300 HA NEOBRADJENOG ZEMLJISTA
28. HRVATSKI CE TURIZAM MORATI USKLADITI CIJENE S KONKURENCIJOM
29. CESI CE NA JADRANU LJETOVATI ZA "JEDNU KUNU"!
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
GOSPODARSTVO
***
18. Hina, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 1.
MADjARSKI PREMIJER DOPUTOVAO U ZAGREB
ZAGREB, 28. sijecnja - Madarski premijer Viktor Orban, sa suprugom,
doputovao je u cetvrtak, na celu visokog vladinog izaslanstva u sluzbeni
posjet Hrvatskoj, koji ce trajati do nedjelkje. Izaslanstvo je doputovalo
automobilima preko prijelaza Gorican. Viktor Orban i njegov domacin,
hrvatski premijer Zlatko Matesa, u petak ce voditi sluzbene hrvatsko -
madjarske razgovore. U sredistu razgovora biti ce sklapanje sporazuma o
slobodnoj trgovini razmjena iskustava iz euroatlanskih integracija, daljnje
unaprjedenje polozaja manjina, uravnotezenje trgovinske razmjene...
Premijera Orbana u petak ce primiti predsjednik Republike Franjo Tudjman.
Predvldeni su brojni ministarski razgovori, posjeti Rijeci i
Osijeckobaranjskoj zupaniji, te razgovori s predstavnicima hrvatskih
politickih stranaka i susreti s pripadnicima madjarske nacionalne manjine.
***
19. B. Peter, Vecernji list, 29. sijecnja 1999., str. 8.
MADjARI U RIJECKU LIKU SPREMNI ULOZITI 50 MILIJUNA DOLARA
RIJEKA - Madjarska je voljna uloziti 50 milijuna dolara u obovu Postrojenja
u rijeckoj Luci putem mjesovitoga hrvatsko - madjarskog drustva sa
sjedistem u Hrvatskoj, najvjerojatnije u Rijeci. To je prijedlog,
nesluzbeno doznajemo, madjarskog izaslanstva koje je trenutacno u posjetu
Zagrebu i, kako se ocekuje, obici ce Rijeku. Cilj zajednicke mjesovite
tvrtke bio bi, kako misle Madjari ulaganje u rijecku lucku mehanizaciju -
ugradnjom sedam luckih kranova dvaju kontejnerskih kranova i jedan klasicni
kran za prenosenje na glavnom terminalu. Madjarska investicija vracala bi
se kroz cijenu prijevoza tereta (robe) koja ce iz te susjedne zemlje
stizati u Luku Rijeku zeljeznicom. Na zagrebackim razgovorima bilo je
rijeci i o koncesijama uz prijedlog da Luka Rijeka dobije prvu
(Prioritetnu) koncesiju, a ostala bi se poduzeca zainteresirana za lucki
pretovar i ostale poslove vezane za Luku okupila oko nositelja koncesije
navjerojatnije kroz konzorcij.
Na razgovorima u Zagrebu bili su s hrvatskim domacinima madjarski
veleposlanik u Hrvatskoj Zsolt G. Szalay zamjenik generalnog direktora
celicane Ganz Gabor Szilvassy, predsjednik Upravnog odbora spediterske
tvrtke Multicota dr. Janos Raoz te predstavnici MS Consultinga LTD Andras
Derse i G - Investa, KFTa Zsolt Harsanyi.
Konkretniji potezi na obnavljanju rijeckih luckih postrojenja i zajednickom
nastupu hrvatskih i madjarskih zeljeznica na osiguranju zajmova (kako
predlazu Madjari) znat ce se za danasnjeg posjeta madjarskog premijera
Viktora Orbana nasoj zemlji.
***
20. Karmen Gumbas, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 7.
SLOVENIJA MASOVNO SALJE KUCI OTPUSTENE HRVATSKE RADNIKE
VARAZDIN, 28. sijecnja - Prema podacima za prosinac, s rada u inozemstvu
(ovdje je rijec o prijavljenim radnicima) vratilo se 18 osoba najvise iz
Njemacke i Slovenije (po sedmorica). Opcenito statistika govori da je medju
povratnicima s rada u inozemstvu najvise onih koji su radili u Sloveniji.
Oni su bili legalno prijavljeni, no njihovi su otkazi gotovo svakodnevica.
Tijekom 1997. godine Podrucna je sluzba evidentirala 482 takva hrvatska
radnika, do kraja rujna 1998. godine vratilo ih se 428. U minulih je pet
godina sa varazdinskog podrucja u Sloveniji dobilo otkaz oko 2.800 osoba, a
zabrinjava sto je rijec o ljudima starijim od 40 godina, vecinom losijeg
zdravlja, no u Sloveniji im nisu priznata neka prava iz
mirovinskoinvalidskog osiguranja.
Slovenska poduzeca tako otpustaju hrvatske radnike bez otpremnine i
naknade. Koliki je stvarni broj nezaposlenih u Varazdinskoj zupaniji?
Evidencija Hrvatskog zavoda za zaposljavanje podrucne sluzbe Varazdin
govori o 9.906 nezaposlenih osoba na kraju prosle godine, sto je u odnosu
na prosinac 1997. godine porast od cak 7,5 a u odnosu na studeni 1998.
godine porast od 3,7 posto. Pitanje je medjutim, koliki je stvarni broj
onih koji bi se htjeli zaposliti, a to ne mogu. Svi nezaposleni nisu naime
prijavljeni u varazdinskoj Podrucnoj sluzbi Zavoda za zaposljavanje.
Neke procjene za Hrvatsku govore o trecini nezaposlenih vise u stvarnosti
od njihovog evidentiranog broja, pa bi se vjerojatno taj postotak mogao
primijeniti i na Varazdinsku zupaniju. Daljnje su dileme vezane uz tocan
broj slobodnih radnih mjesta statistika Podrucne sluzbe govori o 1,5
posto vecem broju prijavljenih radnika nego lani, ako je poznato da mnogi
poslodavci ne postuju obveze prijavljivanja slobodnih radnih mjesta na sto
ih obvezuje Zakon o zaposljavanju. U prosincu je varazdinskoj podrucnoj
sluzbi prijavljeno 210 slobodnih radnih mjesta, a s evidencije sluzbe
zaposlena je 231 osoba. Najvise ih je uposleno na odredjeno vrijeme 183
(a neodredjeno 48), sto pak govori da poslodavci prije davanja ugovora o
radu na neodredjeno vrijeme zele dobro iskusati uposlenika, no taj podatak
govori i o nemogucnosti poslodavaca da pribave dovoljno posla tijekom
cijele godine, te stoga radnika "drze" samo dok su potpuno radno iskoristeni.
***
21. M. Tasler, Vecernji list, 29. sijecnja 1999., str. 3.
SPAJANJE "DIONE" I "KONZUMA" BILO BI POD POVECALOM
ZAGREB - Za dvije godine postojanja i djelovanja, Agencija za zastitu
trzisnog natjecanja, kako je na konferenciji za novinare jucer izvijestila
njena ravnateljica dr. Desa Mlikotin - Tomic, rijesila je oko 300
razlicitih predmeta, sve u cilju osiguravanja ravnopravnih uvjeta
poslovanja svim sudionicima na trzistu. Medju upravo rijesenim predmetima
dr. Mlikotiri - Tomic spomenula je ponistenje ugovora izmedju Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje s tvrtkama "Marin Getaldic" i "Ghetaldus",
a kojim su te dvije tvrtke dobile mogucnost monopola u opskrbi HZZOa s
lecama i okvirima za naocale.
Vise od do sada rijesenih slucajeva, novinare je, medutim, zanimalo kako ce
se Agencija postaviti prema eventualnom spajanju dvaju najvecih domacih
maloprodajnih lanaca, "Dione" i "Konzuma", te stav Agencije prema
monopolnom polozaju "Tiska". Agencija ce, kaze dr. Mlikotin - Tomic,
ukoliko joj stigne prijava o koncentraciji "Dione" i "Konzuma", to
razmotriti iz raznih uglova, prije svega iz gledista njihove teritorijalne
rasprostranjenosti, ali ne zanemarujuci ni druge okolnosti. Glede "Tiska"
je neosporno da se radi o monopolistu, no, on nije bio predmet obrade u
Agenciji jer bi Agencija na to mogla intervenirati samo u slucaju da je
"Tisak" bilo koga ogranicio u pristupu na svoja prodajna mjesta, sto,
medjutim, nije zabiljezeno.
Za spajanje Tvornice duhana Rovinj i Tvornice duhana Zagreb receno je da se
radi o dopustenoj koncentraciji, ali im je Agencija ipak nametnula nekoliko
mjera pracenja. Prijava koncentracije novinskih nakladnika "Europapress
holdinga" i WAZa jos je u postupku, a buduci da za prijavu jos nisu
dostavljeni svi trazeni dokumenti, dr. Mlikotin - Tomic nije mogla reci
hoce li se i tu raditi o dopustenoj koncentraciji.
***
22. Jasminko Nikolic, Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 15.
UPRAVA "BELJA" PODNIJET CE OSTAVKE?
MECE - Sudeci prema posljednjim dogadjajima, sudbina "Belja" dostigla je
tocku na kojoj se stvari prelamaju. Dugoocekivano prihvacanje Programa
sanaciije i restrukturiranja "Belja", koji je nacinila Uprava poduzeca
Vlada RH je odbila i ocjenila nerealnim; Imenovano je Povjerenstvo Vlade RH
koje ce napraviti novi Program sanacije i restrukturiranja, a znakovito je
da u tome povjerenstvu nema nikoga od clanov Uprave "Belja". Takav razvoj
dogadjaja navodi na zakljucak da se Vlada RH distancirala od beljske Uprave
i odlucila sama skrojiti sudbinu "Belju" i cijeloj Baranji, sto bi moglo
imati nepredvidljive posljedice za taj dio Hrvatske. Zbog svega toga namece
se zakljucak da bi clanovi beljske Uprave mogli podnijeti ostavke jer im je
na takav nacin potpuno onemogucen daljnjii ozbiljniji utjecaj na rjesavanje
sudbine poduzeca.
Od cetvorice clanova Uprave "Belja", predsjednika Balde Matica,
dopredsjednika Luke Eljuge, i clanova Ivice Zavrskeg i Boska Jancica, jucer
smo uspjeli stupiti u kontakt sa Zavrskim i on je odgovorio da odluku o
ostavkama treba prepustiti pojedinacnim odlukama svakog od clanova Uprave.
No takodjer je potvrdio da su, nakon ovoga sto se dogodilo, "ostavke jedna
od mogucnosti". Takav rasplet dogadjaja ne bi trebao iznenaditi jer se po
tko zna koji put dogada da Zagreb posve preuzima krojenje sudbine
slavonskobaranjskom podneblju. Tome u prilog govori i to sto su u
Povjerenstvu Vlade RH koje ce krojiti sudbinu "Belja" pomocnik ministar
financija Ivan Novacic, savjetnik premijera Ivan Majdak, predstavmci
Mmistarstva poljoprivrede, Ministarstva privatizacije, Hrvatskog fonda za
privatizaciju, Zavoda za zaposljavanje i Sindikata PPDIVa, dakle nema
nikoga od "beljaca" tko bi mogao izravno utjecati na Program sanacije i
restrukturiranja, nakon kojega treba uslijediti privatizacija. Jedina osoba
koja bi kolikotoliko mogla zastiti interese ovoga podneblja je predstavnik
PPDIVa, a kalkulira se da ce to biti predsjednik PPDIVa.
Josip Pavic, rodjenjem Baranjac koji zivi u Zagrebu, no ni on nije uposlen
u "Belju". Iako je tesko prejudicirati kakav ce Program sanacije
Povjerenstvo napraviti, u Baranji postoji bojazan da ce nakon toga
pnvatizacija "Belja" biti pljacka stoljeca, jer ce tajkuni navaliti
otkupljivati dionice, posebice od malih dionicara. Takav je model vec
vidjen diljem Hrvatske, jer mali dionicari pritisnuti neimastinom olako
prodaju dionice samo da bi na brzinu dosli do gotovine, prijeko potrebne za
goli zivot, a pri tome za pojedinu dionicu dobivaju deseterostruko manju
vrijednost nego sto je stvarna vrijednost dionice. Koliko god nelogicno
zvucalo, zbog onoga sto ovisi o "Belju", dionice ne bi bilo dobro
podijeliti malim dionicarima jer je tesko ocekivati da ce odoljeti mahanju
njemackim "orlovima" pred ocima.
***
23. G. Corkalo, Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 15.
CUDNE STVARI DOGADjAJU SE U "SPACVI"
VINKOVCI - Iznimno tesko gospodarsko stanje na hrvatskom istoku, dodatno
pogorsano opcom nelikvidnoscu, ionako neveselu vinkovacku gospodarsku
stvarnost cini jos crnjom. Osim gradjevinskog poduzeca "Graditelj" d.d.
Vinkovci, ciji je zitoracun blokiran na sest milijuna kuna, a koje, prema
podacima sindikata, duguje 35 milijuna kuna te je buducnost 311 radnika sve
neizvjesnija, i u drugim je vinkovackim poduzecima stanje vrlo tesko. Vec
duze u "SjemeSlavoniji" cetrdesetak je radnika na cekanju, a i u
vinkovackoj "Krmi", u kojoj je priblizno 120 uposlenika, ne cvjetaju ruze
te je znatan dio u uposlenika takodjer "na cekanju". Kako je nedavno za
"Glas" izjavio Zeljko Rac, direktor Fonda za privatizaciju, Fond je nedavno
raskinuo nekoliko ugovora s "Krminim" dionicarima; pa je Fond tako postao
vlasnikom priblizno 13 posto toga poduzeca. Medjutim, u ovome trenutku nije
poznato hoce li ta promjena u vlasnickoj strukturi "Krme", nad kojom je
preko upisanih dionica upravljacko pravo do sada imala "Radoseviceva
grupa", utjecati na promjenu upravljacke strukture, a time i eventualnu
promjenu poslovne politike.
Fond za privatizaciju, pak, odnedavno je postao vlasnikom poduzeca za
proizvodnju sokova "Vinka" i to s cak 75,8 posto udjela u vlasnickoj
strukturi. Iako do sada nije bilo moguce doznati tko je zapravo bio vlasnik
"Vinke", najvjerojatnije je bila rijec o Miroslavu Kutli, ciji poslovni
imperij ovih dana sa svih strana izvrgnut udarima. Ako se, dakle, zna da je
Fond postao vlasnikom "Vinke", logicno je zakljuciti da ce imenovati svoj
Nadzorni odbor te bi, prema toj logici, cetrdesetak uposlenih radnika bilo
ipak nesto sigurnije za svoj posao. Od Nikole Kaselja, predsjednika
Zupanijskog ureda Hrvatske udruge sindikata, doznaje se da se cudne stvari
odigravaju i u vinkovackom drvopreradjivacu "Spacva". Naime, drzava je u
sanaciju tvrtke ulozila oko 60 milijuna kuna, a kako je, prema svemu
sudeci, oprosten i "Spacvin" dug drzavi od priblizno deset milijuna
njemackih, maraka, to bi se poduzece trebalo smatrati saniramm, a time i
postavljenim na poslovne "zdrave noge".
Medjutim, Kaselj, kao prvi sindikalac Vukovarskosrijemske zupanije, tvrdi
da je 30 "Spacvinih" radnika nedavno poslano na cekanje i za to vrijeme
prima minimalac, a da je u medjuvremenu Uprava uposlila nove radnike. "Osim
toga, Uprava "Spacve" promijenila je Pravilnik o radu bez suglasnosti
Sindikata. Prakticno, za tristotinjak radnika rjesenjem je promijenjen
ugovor o radu i time su im place smanjene, a iz "Spacve" stizu i alarmantne
vijesti da su radnici izvrgnuti svojevrsnoj torturi stalnim seljenjem s
jednog na drugo radno mjesto", kazao je Nikola Kaselj, dodavsi da Sindikat
u ovome trenutku pokusava naci zajednicki jezik s Upravom "Spacve". Sve
navedeno, pak, signal je da ce se, kao i zbog drugih problenta u
vinkovackom gospodarstvu, i politicke strukture morati poceti bitno vise
angazirati na rjesavanju bremenitog vinkovackog gospodarstva. Naime,
hrvatsko gospodarstvo jos je vrlo daleko od trenutka kada se politika nece
upletati u ekonomiju, a ekonomija je jos uvijek vrlo daleko od trenutka
kada ce postati neovisna o politici. A izbori predstoje!
***
24. N. Vukadinovic, Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 11.
PROIZVODNJA POCINJE - PROBLEMI OSTAJU!
U ponedjeljak, 1. veljace, svi ce se djelatnici OLTa vratiti na svoja radna
mjesta koja su, zbog izrazenog nezadovoljstva glede neisplacene cetiri
mjesecne place, a potom i koristenja kolektivnih godisnjih odmora napustili
polovinom prosinca, i nastaviti proizvodnju s obzirom na to da je za
sljedeca tri mjeseca osiguran potrebni repromaterijal te, nadaju se u
Upravi, energija. Odluka je to Uprave najvecega hrvatskog proizvodaca
poljodjelske mehanizacije premda do jucer nije prihvacen Program
konsolidacije i restrukturiranja tvrtke. Prijedlog plana financijske
konsolidacije i restrukturiranja OLTa izradili smo u suradnji s renomiranom
osjeckom konzultantskom tvrkom "Pleslic revizija", te je on u srijedu bio
sredisnjom temem sjednice Nadzornog odbora OLTa, a naposredno nakon toga
odrzan je i sastanak predstavnika najvecih vlasnika OLTa (Slavonske banke i
Mirovinskog fonda), clanova Nadzornog odbora OLTa, zupana osjeckobaranjskog
Srecka Lovrincevica i procelnice Ureda za gospodarstvo Aleksandre Arbanas -
kaze dr. Branimir Kovacic, predsjednik Uprave OLTa, te dodaje kako je on u
nacelu prihvacen, medjutim, dogovoreno je da treba uciniti zatrazene
dopune, sto ce trajati najduze tjedan dana.
Veliko zanimanje za mogucnost financijske konsolidacije OLTa, kao jednog od
znacajnijih cimbenika metalopreradjivacke industrije Hrvatske i kao jedinog
velikog proizvodaca poljoprivrednih prikljucaka, pokazalo je i Ministarstvo
gospodarstva, a cijeli je problem razmatran i u kontekstu sindikalnih
zahtjeva, posebice kad je u pitanju odluka o tomu da ce poduzimati
"odgovarajuce mjere". OLT ce poslovnu 1999. godinu, premda ima velike
zalihe nadovrsene proizvodnje iz prosle godine prouzrocene strajkom
djelatnika i kolektivnim godisnjim odmorom, vrlo tesko poceti s obzirom na
to da nema ni za jednu lipu vrijednu ugovorenu prodaju svojih proizvoda, za
razliku od lani, kada je imao 50 posto godisnje proizvodnje prodane vec na
pocetku godine. No, unatoc tomu, u OLTu procjenjuju da ipak mogu ostvariti
25 milijuna kuna ukupnog prihoda u 1999. godini, sto je nedovoljno za
postojeci kapacitete i broj uposlenih.
Place djelatnicima OLTa sada nisu isplacene za listopad, studeni i prosinac
prosle godine. Naplata je OLTovih potrazivanja, prema rijecima dr.
Kovacica, kriminalna, ispod svakih ocekivanja. Buduci da se sve rjesava
kompenzacijama, OLTov je ziroracun blokiran, zbog cega bi, primjenom novog
Zakona o stecaju, trebalo predloziti stecaj, sto je do prihvacanja programa
financijske rehabilitacije odgodjeno. Ukupna su OLTova dugovanja 22
milijuna kuna, ali istodobno imamo i visoka potrazivanja. Sredisnji je
zahtjev programa financijske rehabilitacije OLTa da se rijesi pitanje
starih dugova s HEPom i neisplacenih placa djelatnicima, a ostalo ce OLT
morati rijesiti sam. No, predlozeni ce program sanacije biti aktualan samo
mjesec dana, sto znaci da ce, ako se u tom roku nista ne rijesi, ponovno
biti samo hrpom starih papira, jer ce se nagomilati novi troskovi i novi
zahtjevi, koje ce biti jos teze rijesiti - zakljucuje dr. Kovacic.
***
25. Ana Celap, Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 10.
Mrso: RADIMO ZA TRZISTE, NE ZA SKLADISTE!
Godinu dana nakon sto je Metalsku industriju Osijek preuzeo Ante Mrso,
odnosno kada je kupnjom tog poduzeca postao vecinski vlasnik (vise od 70
posto vlasnistva), proizvodne hale daju posve drukciju sliku. Jednostavno
receno, MIO se oporavlja. S 400 zaposlenih ostvaruju se osnovni proizvodni
programi - cetiri vrste motokultivatora, nekoliko vrsta pumpi i prskalica.
Ostala je proizvodnja prema kojoj je MIO prepoznatljiv, a ostali je
asortiman znatno suzen, sto ne znaci da se i to uz odredjene inovacije nece
razvijati ako se ocijeni da ima sanse na trzistu.
Proizvodnja povecana 160 posto
"Zadovoljan sam, ali ne potpuno, onim sto smo ucinili posljednjih godinu
dana. Mnogo se toga zbog raznih, objektivnih razloga nije moglo uciniti,
prije svega ono vezano uz proizvodnju koja je vrlo slozena i dugo traje.
Naime, kad se preuzme poduzece u kojemu nista ne funkcionira, gdje su
skladista poluprazna, kada kooperante, nakon dugogodisnjega loseg iskustva,
morate uvjeriti da ste u stanju platiti naruceno, prodje poprilicno
vremena. Kada se pogledaju strojni park i broj radnika, onda ie iasno kako
bi proizvodnja trebala biti i 30 posto veca nego sto je bila u prosloj
godini, ali kada se zna da sve nismo bili u mogucnosti odmah osigurati,
onda iapk moram naglasiti zadovoljstvo postignutim. Ipak, lani smo uspjeli
povecati proizvodnju 160 posto u odnosu prema godinu dana prije, a ove ce
godine proizvodnja biti veca osam posto. Kada se sve stavi u odnose
(strojevi, radnici, radni sati), onda mogu reci kako imamo vecu
produktivnost nego kada je MIO imao vise od 1.000 zaposlenika. MIO je tek
sada na pravom pocetku. Imamo proizvodne planove, kooperante, dogovorenu
proizvodnju koje smo dio cak i prodali, a na nama je sve drugo. Radimo za
trziste, a ne za skladiste!", rekao je Ante Mrso. Mrso istice kako u
Hrvatskoj suradjuju s nekoliko strateskih partnera s kojima se dogovaraju
planovi proizvodnje kao sto je Autohrvatska i Elektromaterijal iz Rijeke,
Brodomerkur iz Splita, potom poduzeca iz Cakovca i veci broj manjih,
posebno na agrarnom podrucju Hrvatske. Nakon preciznog dogovaranja,
potpisuju se ugovori i tek onda se krece u proizvodnju.
Rijesili se gubitaka
"U ovoj smo godini planirali proizvodnju vrijednu 100 milijuna kuna. Od
toga ce od 15 do 20 posto biti za izvoz. Nasi su kupci u svim drzavama
bivse Jugoslavije. Pomalo i sa Srbijom uspostavljamo dvostrane poslove, a s
ostalima radimo barteraranzmane ili nam placaju robu. Osim toga, izvozimo u
italiju, Njemacku, Nizozemsku, Madjarsku i Cesku, a imamo i dogovore za
izvoz u Ukrajinu i Poljsku. Dobavljace servisiramo redovito i nastojimo
povezati kupce i dobavljace tako da su nasi strateslti kupci postaju nasi
strateski dobavljaci. Zapravo, tko od nas kupuje, u startu ulaze u nasu
proizvodnju. Kupci su zadovoljni kvalitetom, a i mi jer gotovo da i nema
reklamacija", kaze Mrso. Metalska je industrija Osijek 1997. godinu
zavrsila s 22 milijuna kuna gubitka, a vec ga nakon prvih sest
proslogodisnjih mjeseci nije bilo. Trend se pozitivnog poslovanja nastavlja
i ove godine. Veliki su dugovi bili prema javnim poduzecima, ali to je
rijeseno, osim dijela duga za struju. U reprogramu su ostali dugovi prema
fondovima, sto treba podmiriti u roku pet godina. Strojni je park
iskoristiv uz znatna ulaganja za odrzavanje, strucni su se radnici poceli
vracati, a dolaze i mladi koji se prema potrebi obucavaju za posao. Najniza
je placa 1.500 kuna, s tim da svi radnici besplatno koriste topli obrok i
cesto, zbog povecanih potreba, ostaju raditi i dvije smjene. Tako sada rade
u Metalskoj industriji, pregovaraju s Hondom o trgovanju, pripremaju za
travanj i svibanj 20.000 kosilica (pet tisuca za izvoz), jer toliki je
plasman dogovoren. Osim toga, na trziste pocinju plasirati prskalice i pumpe.
***
26. S. Butigan, Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 15.
PODJELJENO PRVIH PET OTKAZA!!!
VUKOVAR - Uz obrazlozenje da "zbog gospodarskih razloga prihodi nisu
dostatni za pokrivanje troskova, cime se prijeko potrebnim namece
racionalizacija poslova" jucer je pet djelatnika Hrvatskog radija Vukovar
d.o.o. dobilo otkaz, Voditelj Zdenko Kanjuh, novinar Ivica Pancic, spiker
Mirela Grgetic, tonski tehnicar Ivica Radocaj i djelatnik marketinske
sluzbe Dragan Batak pisanu odluku o otkazu ugovora o radu primili su iz
ruku v.d. direktora Radija Zeljka Feketea. Preostalih 15 stalno uposlenih
zabrinuto je za vlastitu sudbinu HRVa, nagadjajuci tko ce biti sljedeci,
jer je prema njihovom pricanju najavljeno ukupno 11 otkaza. Nepopularnu
mjeru za kojom je posegnu Fekete opravdava potpunim finacijskim kolapsom
Radija, koji vlastitim prihodima, bez dotacija, ne moze pokriti ni troskove
placa. Uposleni su vec mjesecima na "minimalcu", a ziroracun je blokiran.
Osnivaci, koji su zakonski duzni sufinancirati rad postaja u razmjeru s
vlasnickim udjelima, neredovito uplacuju, pa su zbog dugovanja od 1,4
milijuna kuna jos za pretproslu godinu predmetom sudskog razmatranja.
Prosla poslovna godina prebrodjena je uz pomoc 720.000 kuna iz budzeta
hrvatske Vlade i Grada Vukovar, te vlastitih 1.2 milijuna kuna od
marketinga. o dijeljenju otkaza Fekete je odlucio samostalno, jer Skupstina
i Nadzorni odbor, zbog nedavnih promjena u vlasnickoj strukturi Radija ne
mogu sastati. Naime, opcine Bobota, Trpinja, grad Ilok i Tovarnik prodali
su svoje udjele javnim vukovarskim poduzecima "Vodovod" i "Komunalac", ali
kupoprodaja nije pravno valjana jer kupci jos nisu potpisali drustveni
ugovor. Medju vlasnicima su i Grad Vukovar, opcina Bogdanovci, Lovas i
Tompojevci, te dvije stradalnicke udruge.. Bolji poznavatelji situacije
tvrde da se iza zavjese krije najavljeno definitivno zavrtanje slavina iz
kojih je i dosad Hrvatskom radiju Vukovar samo kapalo.
"Slucaj HRV" u kuloarima dobiva i politicku pozadinu, pa se prozivaju
podobni novinari i oni drugi te ceslja programsko usmjerenje spomenute
radiopostaje. I dok v.d. direktora Zeljko Fekete buduce korake u krojenju
sudbine Radija uvjetuje daljnjom financijskom slikom, sada vec bivsi
djelatnici najavljuju vlastiti vlastiti potez, a sudeci prema posve
sigurnim naznakama u igri se ubacuje i SDP, ciji je zupanijski celnik na
popisu onih kojima je urucen otkaz.
***
27. G.C., Glas Slavonije, 29. sijecnja 1999., str. 41.
PRIVODjENJE SVRSI 1.300 HA NEOBRADjENOG ZEMLJISTA
TOVARNIK/LOVAS - Opcine Tovarnik i Lovas usle su u vrlo vrijedan projekt
razvoja koji financira medjunarodna organizacija UNDP/LlNOPS, a na cijem je
celu u Vukovaru Philip Bequet. Programom se nastojl pomoci
poljoprivrednicima s podrucja tih dvlju opcina, ali i popraviti unistene
ceste u ulicama tih sela. Tim programom privest ce se poljoprivrednim
kulturama oko 1.300 hektara neobradjenih povrsina, i to na podrucju opcine
Tovarnik 650 i isto toliko na podrucju Lovasa. Programom je predvidjena
besplatna obrada zemljista, osim zastite usjeva, s osiguranim gnojivom i
sjemenjem, a kriteriji za ulazak obitelji s podrucja opcina u ovaj program
utvrdit ce se naknadno. Takodjer, predvidjena je i pomoc poljoprivrednicima
u dodjeli steonih junica, i to po sto za svaku opcinu, te pomoc u
gradjevinskom materijalu za gradnju ili adaptaciju gospodarskih zgrada
(staja).
Takodjer, po 1.000 kubicnih metera tucanika, prema tom programu podijelit
ce se svakoj opcini za sanaciju cesta. Cijela je donacija za ove
povratnicke opcine vrlo je bitna jer bi bez nje znatan dio poljoprivrednih
povrsina ostao neobradjen ili obradjen bez kvalitetnih agrotehnickih mjera.
Na podrucju Tovarnika radove ce izvoditi VUPIK Tovarnik i PZ "Ilaca", a na
podrucju Lovasa Stocarskoratarska i mehanizacijska udruga i PZ "Lovas".
***
28. D. Verkovic, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 15.
HRVATSKI CE TURIZAM MORATI USKLADITI CIJENE S KONKURENCIJOM
ZAGREB, 28. sijecnja - Kako ce se uvodjenje eura odraziti na konkurentnost
hrvatskog turizma i sto bismo trebali poduzeti da nam zajednicka valuta
Europske monetarne unije (EMU) pripomogne u brzem razvoju? O tim su
pitanjima prvi put raspravljali domaci turisticki teoreticari i prakticari
u cetvrtak u hotelu Esplanade.
O pozitivnim i negativnim utjecajima eura na turizam Hrvatske govorio je
Tihomir Stucka, direktor Odjela za istrazivanje i prognoze Hrvatske
turisticke zajednice. "Ne usklade li se cijene s konkurencijom, veca
transparentnost odnosno laksa usporedba cijena unutar zemalja koje su
prihvatile euro kao jedinstvenu valutu smanjiti ce nasu konkurentnost",
tvrdi Stucka. Dodao je i da bi domaci gospodarstvenici ubrzo trebali poceti
isticati dvojne cijene ako zele odrzati korak u turistickom segmentu ponude
(u kunama i eurima, s tim da se revizija kunskog tecaja u odnosu prema euru
obavlja svaki mjesec dana).
Euro ce, osim ostaloga, pojednostavniti platni promet i tako ubrzati
naplatu, dok ce, s druge strane, otvaranje novih investicijskih kanala i
podizanje kvalitete znaciti nov pritisak na ionako zastarjeli hrvatski
turisticki proizvod.
"U prilog nam, medjutim, ide to sto se neke zemlje, poput primjerice
Italije, Spanjolske i Grcke, vise nece moci sluziti devalvacijom svoje
valute da bi privukle goste. Ta nam cinjenica uvelike poboljsava poziciju",
naglasio je Tihomir Stucka simulirajuci istodobno utjecaj snaznog eura na
hrvatski turizam.
Po njegovoj ce simulaciji Hrvatska od nove valute profitirati samo ako se
cijene prilagode kvaliteti odnosno ako svi buduci gosti zakljuce da im se
zbog nizih cijena i bolje ponude isplati ljetovati kod nas.
Vedran Sosic iz Direkcije za istrazivanja Hrvatske narodne banke govorio je
o vremenskoj dinamici uvodjenja eura koja, podsjecamo, zavrsava 30. lipnja
2002. kada ta valuta postaje jedino sredstvo placanja u zemljama EMU.
***
29. R. Kovacevic, Vecernji list, 29. sijecnja 1999., str. 3.
CESI CE NA JADRANU LJETOVATI ZA "JEDNU KUNU"!
Hoce li Ceska svojim gradjanima osigurati ljetovanje u Hrvatskoj za jednu
krunu? Tako, naime, spekuliraju beogradske novine Dnevni telegraf nakon
posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Mate Granica Ceskoj. O cemu je
rijec?
Hrvatska je strana uistinu ponudila Ceskoj namirenje dugova naslijedjenih
iz bivse drzave iznajmljivanjem domacih turistickih objekata na vise
godina. Predstavnici ceske vlasti blagonakloni su, kako doznajemo, prema
tom prijedlogu, a tamosnja javnost jos i vise. Poznato je, naime, da Cesi
vrlo rado dolaze na odmor u Hrvatsku, o cemu svjedoce i brojke. Prosle ih
je godine na nasoj obali bilo pola milijuna, a pretprosle i osamdesetak
tisuca vise.
Vise stranih novina pise da bi hrvatski turisticki objekti bili iznajmljeni
za simbolicne svote, a pretpostavlja se kako bi u taj aranzman bili
ukljuceni mahom dalmatinski hoteli i kampovi koji se ne ubrajaju u najvise
kategorije.
- Za takve je zakljucke prerano. Rijec je o strateskoj odluci Hrvatske, o
kojoj eksperti obiju strana tek trebaju razgovarati. Njihov je sastanak
predvidjen za veljacu. U pripreme u vezi s time koje objekte treba
iznajmiti, na koji nacin i na koliko dugo bit ce ukljucena nasa
ministarstva turizma i gospodarstva. Nadju li se zadovoljavajuci modaliteti
za obje strane, ostvarivanje te ideje moglo bi poceti vec ovoga ljeta -
kazao nam je Zeljko Trkanjec, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova.
Klirinski dug Hrvatske iz vremena Cehoslovacke i SFRJ iznosi 2,5 milijuna
dolara. Njegovim prebijanjem u turizmu, ocjenjuju u Ministarstvu vanjskih
poslova, nitko ne bi bio ostecen. Premda se, kako kaze Z. Trkanjac,
turisticki aranzmani za nasa ljetovalista u Ceskoj dobro prodaju, Hrvatska
bi time dobila i dodatne goste. To inace nije prvi slucaj da je Ceska
dobila takav prijedlog za prebijanje dugova. Slicno je navodno, svojedobno
ponudila i Albanija, no, na ceskoj strani nije bilo interesa. U
Ministarstvu vanjskih poslova napominju i da je u Ceskoj vrlo izrazen
interes za privatizaciju turistickih objekata na hrvatskom Jadranu, sto,
drze, valja podrzati.
U Ministarstvu turizma, pak, kako doznajemo od ministra Sergeja Morsana,
jos nisu dobili zadatke o podmirenju duga prema Ceskoj iznajmljivanjem
jadranskih turistickih objekata. S inicijativom su, kaze Morsan, upoznati i
mogu je samo pozdraviti.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~