HRV - KULTURA 25.2.1999.
HIC Vijesti
25. 02. 1999.
SADRZAJ:
KULTURA
22. PROMOCIJA SARINICEVE KNJIGE O PREGOVORIMA S MILOSEVICEM
23. TRI KNJIGE DR. DJURE NJAVRE
24. PRAVILNO GOVORIM HRVATSKI
25. LEKTIRA DISTUPNA SVIMA
26. TEHNOLOSKIM NOVOSTIMA MJESTO I U KNJIZNICAMA
27. SLAVONAC EUROPSKOG DUHA
28. GRADSKA JEZGRA SPOMENICKI KOMPLEKS
29. GOLAC U "MIMARI"
30. TREBA ZASTITI NACIONALNO FILMSKO BLAGO
31. HOCE LI MINISTARSTVA KULTURE, FINANCIJA I GOSPODARSTVA SPASITI KINA OD
ZATVARANJA?
32. RETROSPEKTIVA NALJBOLJIH ZG CRTICA
33. DISNEYJEVI CRTICI NAPOKON NA VIDEU
34. MOTIVI IVANA I JOSIPA GENERALICA
35. SVI U ISTOJ MOLITVI
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
KULTURA
***
22. Vjesnik, 25. veljace 1999., str. 7.
PROMOCIJA SARINICEVE KNJIGE O PREGOVORIMA S MILOSEVICEM
ZAGREB, 24. veljace - U izdanju tvrtke "Globus International" izlazi
opsezna knjiga (od 400 stranica) Hrvoja Sarinica "Svi moji tajni pregovori
sa Slobodanom Milosevicem", koja je odmah nakon serijalizacije u
nacionalnom tjedniku Globus pobudila izvanredno veliko zanimanje javnosti.
Hrvoje Sarinic, donedavna predstojnik Ureda predsjednika Republike dr.
Franje Tudjmana i njegov specijalni tajni pregovarac u razdoblju od 1993.
do 1995. s predsjednikom Slobodanom Milosevicem i s pobunjenim Srbima,
detaljno, i vrlo zivo, opisuje svojih 13 susreta sa srbijanskim predsjednikom.
Kako je upravo on postao glavnom licnoscu tih pregovarackih misija -
vodenih daleko od ociju javnosti - u uvodu Sarinic sam otkriva: "Prvo je
pitanje: zasto sam bas ja bio odredjen od predsjednika Tudjmana i prihvacen
od Slobodana Milosevica na vodjenje tajnih pregovora? Razlog je
jednostavan. Prateci predsjednika Tudjmana na mnogim njegovim putovanji, a
i susretima, upoznao sam vecinu svjetskih i ‘domacih’ drzavnika, i oni su
me smatrali covjekom Tudjmanova povjerenja. Tako sam, izmedju ostalih,
susretao Slobodana Milosevica u Karadjordjevu, Tikvesu i Splitu, Igalu itd.
Imao sam, dakle, potrebne predispozicije za pregovaraca i zato me
predsjednik Tudjman odredio za nositelja te delikatne misije...".
Ukupno je, u svim susretima, Sarnic s Milosevicem razgovarao 35 sati i
uspio prilicno duboko prodrijeti i u njegovu politicku strategiju i u samu
njegovu licnost. Knjiga je o tim susretima pisana gotovo s reporterskom
izravnoscu i s lakocom se cita od pocetka do kraja. Prvi put su otkrivene
mnoge nepoznate diplomatske akcije koje su se skrivale u pozadini vojnih
operacija na bojisnicama diljem Hrvatske. Osobitu draz knjizi daju
ekskluzivne fotografije, sto ih je nacinio sam Hrvoje Sarinic za vrijeme
tajnih susreta dr. Franje Tudjmana i Slobodana Milosevica. Svecana
promocija tih zanimljivih memoara odrzat ce se 26. veljace 1999., u 18
sati, u Hotelu Sheraton u Zagrebu.
Knjigu ce predstaviti dr. Mate Granic, potpredsjednik Vlade i ministar
vanjskih poslova RH, dr. Janko Vranyczany Dobrinovic, veleposlanik pri
Stalnoj misiji RH pri Europskoj uniji u Bruxellesu, Mirjana Rakic, urednica
vanjske politike na HRTu i Marko Grcic, urednik u "Globusu" i urednik knjige.
***
23. H, vecernji list, 25. veljace 1999., str. 7.
TRI KNJIGE DR. DjURE NJAVRE
ZAGREB - Knjige dr. Djure Njavre "Hrvatska po mjeri covjeka", "Socijalna
drzava" i "Gospodarstvo, socijalna politika i globalizacija" sinoc su
svecano predstavljene u Staroj gradskoj vijecnici u Zagrebu. U knjigama su
skupljena Njavrina izlaganja u Hrvatskome drzavnome saboru, razgovori
objavljivani u tisku, strucnim publikacijama i casopisima te druga njegova
teorijska promisljanja o gospodarstvu. Knjige su predstavili dr. Zvonimir
Baletic i dr. Pero Jurkovic. Sve tri knjige objavio je nakladnik "Panliber"
od 1997. do 1999. godine.
***
24. M. Jurisic, Vecernji list, 25. veljace 1999., str. 19.
PRAVILNO GOVORIM HRVATSKI
Jezicni savjetnici pripadaju najomiljenijim knjigama u Hrvata: duge godine
srpske jezicne prevlasti, u kojima su takvi savjetnici bili prava
rijetkost, sad su zamijenjene vremenom obilja jezicnih prirucnika
savjetodavne uloge. Cim se objave, te knjige postaju uspjesnice, ne samo
stoga sto su bolno nedostajale, nego i stoga sto padaju na plodno tlo
hrvatske izrazene sklonosti prema jezicnoj pravilnosti, cistoci i podizanju
jezicne kulture.
Novi dokaz izrecenoj tvrdnji stize u obliku drugoga izdanja knjige
"Pravilno govorim hrvatski" (s podnaslovom "Prakticni jezicni savjetnik"
Ilije Protudjera, splitskoga profesora hrvatskoga jezika i novinara. Prvo
izdanje te knjige odavno je rasprodano pa je autorova odluka o
objavljivanju drugoga trzisno posve opravdana. Valja je podrzati i stoga
sto je autor novo izdanje poboljsao u odnosu na prvo, uklonivsi neke uocene
pogreske, dopunivsi gradju, logicnije je rasporedivsi i osvjezivsi je novim
primjerima iz pisane i govorne prakse.
Knjiga je podijeljena u tri cjeline. U prvoj, naslovljenoj kao i cijela
knjiga "Pravilno govorim hrvatski", opet su tri pododjeljka: gramaticke
dvojbe (npr., kada rabiti koji, a kada koga, kada zbog, a kada radi, kako
se u uporabi razlikuju gdje, kuda, kamo, kako izgovarati futur prvi, kaze
li se putovi ili putevi, nosovi ili nosevi itd.); slijede rjecnicke dvojbe
(kucanica ili domacica, roditi ili poroditi, koje su znacenjske razlike
izmedju okoline, okolice, okolisa, sredine...), pa stilske dvojbe (zasto
nije zahvaljujuci pozaru nego zbog pozara, zasto je izraz cesto puta
preobilan, zasto je bolje radi nego u svrhu...), te, na kraju, tvorbene
dvojbe (uputstvo, naputak ili uputa, kada je desetina a kada desetak itd.).
Druga cjelina nudi kratke savjete prema nacelu "Nije - nego", a treca je
rjecnik savjetnik (s kojim valja najopreznije, da ne bismo nehrvatskom
proglasili rijec koja i u hrvatskom ima svoje mjesto, osobito u stilski
obiljezenu surjecju).
***
25. Sead Begovic, Vjesnik, 25. veljace 1999., str. 19.
LEKTIRA DISTUPNA SVIMA
Nakladnicko poduzece SysPrint iz Zagreba pojavilo se u najkriticnije doba
za Hrvatsku, godine 1990., u jeku najzescih drustveno politickih i vojnih
previranja. Ubrzo je od malog izdavaca izraslo u jednu od najzanimljivijih
i najperspektivnijih nakladnickih kuca u Hrvatskoj zalazuci se za izlazenje
kultnih lektirnih naslova iz stare hrvatske knjizevnosti, ali i za ono sto
je, iako dostupno svima, obasjano zracima karizme.
Izdavac ce potonje imenovati modernim klasicima. Prica o Sysprintu moze se
podijeliti u dva razdoblja: do godine 1996. kada u prosjeku objavljuje
jednu knjigu godisnje, no rafiniranim odabirom naslova, kao sto su "Vodic
kroz lektiru za srednje skole", "Biblija za PC - korisnike" i "Dr. Slavko
Sakoman: Doktore, je li istina da trava cisti pluca", nezadrzivo gradi
temelje za "bum" koji ce uslijediti 1996. kada objavljuje 16 naslova u
novopokrenutoj biblioteci "Lektira dostupna svima"
Po rijecima glavnog i odgovornog urednika svih SysPrintovih izdanja Davora
Uskokovica, biblioteka "Lektira dostupna svima" uspijeva ostvariti ono na
izgled neostvarivo - ponuditi vrijednu knjigu po vrlo niskoj cijeni. Ta je
biblioteka, naglasava Uskokovic, nastala u suradnji s vodecim hrvatskim
znanstvenicima, jezikoslovcima i prevoditeljima. Svaki naslov popracen je
strucnim predgovorom, fusnotama i biljeskama, rjecnicima, sto omogucuje
citateljima (ponajprije srednjoskolcima) potpunije i dublje razumijevanje
djela. Posebna briga, istice Uskokovic, posvecena je dizajnu knjiga, a svi
su naslovi tiskani na recikliranom papiru. Cijena jedne knjioe iz
biblioteke LDS je 42 kune u knjizarama odnosno 29 kuna za ucenike i
nastavnike, ako naruce izravno od izdavaca.
Nabrojimo li, primjerice, do sada u pet kola objavljene autore, kao sto su
Marulic, Lucic, Drzic, Gundulic, Shakespeare, Cervantes, Moliere, Goldoni,
Sofoklo, Homer, Dante, Petrarca i Boccaccio, zatim Goethe, Mazuranic,
Balzac, Dostojevski, Senoa, Ibsen, Cehov, Baudelaire, Begovic, Kozarac te
reprezantativan izbor iz pripovijedne proze hrvatskih realista i
modernista, zadivit ce nas vrijedan i bogat registar antologijskih naslova.
Spomenimo jos, u ovoj biblioteci objavljena, i ponajbolja djela Prousta,
Kafke, Pirandella, Krleze, Ionescoa, Becketta i Camusa. Biblioteka danas
broji 48 naslova, desetak ih je u pripremi za jesen, te je sigurno jedna od
najuspjesnijih i najkvalitetnije uredjivanih biblioteka danas u Hrvatskoj.
U 1998. SysPrint je pokrenuo i biblioteku lektirnih naslova za osnovnu
skolu koje je metodicki oblikovao Dragutin Rosandic postavivsi nove
standarde u priredjivanju skolske lektire. Ti su naslovi namjenjeni za
samostalno citanje, prosudbu i tumacenje, a posluzit ce razvijanju kulture
citanja, knjizevne i jezicne kulture te poticanja jezicnog i knjizevnog
stvaralastva. Sa sezdesetak lektirnih naslova, s ponosom istice glavni
urednik Davor Uskokovic, SysPrint je uz "Skolsku knjigu" vodeci izdavac
lektire u Hrvatskoj.
U sijecnju 1997. SysPrint ulazi u novi ambiciozni projekt izdavanja
enciklopedijskog casopisa za mlade "Drvo znanja". Casopis je nastao u
suradnji s engleskom izdavackom kucom Marshall Cavendish iz Londona, ima 56
stranica tiskanih u boji na kojima se obradjuje gradja iz svih podrucja
ljudskog djelovanja rasporedjena u sedam cjelina: zivotinje i biljke,
covjek i umjetnost, planet Zemlja, znanost i tehnologija, ljudsko tijelo,
povijest i zemljopis.
Tekstovi su pisani popularnim stilom, a da bi se gradja ucinila sto
zivotnijom, casopis je bogato opremljen fotografijama, crtezima,
zemljovidima i edukativnim posterom. U trecoj goini svoga izlazenja casopis
"Drvo znanja" proglasen je najkvalitetnijim casopisom za godinu 1998., a
najnoviji broj 22 tiskan je u 30 000 primjeraka. SysPrint, to svakako treba
reci, s tridesetak naslova godisnje, s casopisom "Drvo znanja" i s desetak
profiliranih biblioteka, svrstao se u sam vrh hrvatskog izdavastva.
Uspjesno se nosi i s ucincima PDVa. Uostalom, zakljucuje SysPrintov
urednicki spiritus movens Davor Uskokovic, PDV je samo vrh sante o koju se
razbilo hrvatsko izdavastvo. Osnovni je problem malo trziste, rasap
knjizarske mreze, neprofesionalnost i diletantizam izdavaca, nezanimljivi
autori, nedostatak kvalitetnih kriticara, opca apatija i bezidejnost svih
cimbenika ukljucenih u svijet knjige.
***
26. S.C., Glas Slavonije, 25. veljace 1999., str. 13.
TEHNOLOSKIM NOVOSTIMA MJESTO I U KNJIZNICAMA
Predavanje na kojem se okupilo doista mnogo knjiznicara osjeckih skolskih i
specijaliziranih knjiznica, u studijskoj je citaonici GISKOa jucer odrzala
Andrea Janekovic, diplomirana knjiznicarka, voditeljica knjiznice u
Saponiji. Ona je izvijestila kolege o svojem sudjelovanju na Medjunarodnoj
konferenciji "Informacijski pismena knjiznica u informacijskom drustvu",
odrzanoj u prosincu prosle godine u Berlinu. Na toj se konferenciji, osim o
tehnoloskim novostima i njihovoj primjeni u knjiznicama, govorilo o nacinu
rjesavanja brojnih problema, izmedju ostaloga, financijskih, odnosno, o
tomu kako rasporediti proracun knjiznice i privuci sto vise korisnika.
Zanimljivo je kako su nekada knjiznice u svijetu trosile 50 posto svojih
financijskih sredstava za kupnju knjiga, dok sada za njih trose samo 18
posto, za casopise izdvajaju 20 posto, koliko i za on line baze podataka, a
samo deset posto proracuna trose za permanentnu izobrazbu djelatnika -
rekla je Andrea Janekovic. Na konferenciji su, istakrinla je Janekovic,
odrzana i predavanja o uporabi Interneta te o tomu sto sve knjiznicari
trebaju znati o on line bazama podataka kako bi maksimalno usluzili svakoga
svojeg korisnika.
***
27. Igor Gajin, Glas Slavonije, 25. veljace 1999., str. 14.
SLAVONAC EUROPSKOG DUHA
"Rudolf Sablic je senzibilni tumac poetske ekstaze i mozda najautenticniji
predstavnik lirske apstrakcije u nasem suvremenom slikarstvu" - precizan je
opis Vladimira Malekovica u kataloskom predgovoru o ovome hrvatskom
modernistickom klasiku cije je stvaralastvo predstavljeno na izlozbi
otvorenoj u utorak, 23. veljace, u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku.
Rodjen 1916., u Vinkovcima, Rudolf Sablic najranije stvaralacke dane
provodi u drustvu s istaknutim umjetnicima poput Slavka Kopaca i Branka
Ruzica, da bi potom (1939.) diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u
Zagrebu. Pokazujuci raznosmjerne slikarske interese, Rudolf Sablic kroz
svoje mijene predstavlja i povijesni razvoj hrvatskoga slikarskoga
moderniteta.
Odmah nakon rata suprotstavlja se socrealistickim tendencijama svojim
karakteristicnim postimpresionizmom, ekspresiomzmorn i svojevrsnim
nadrealizmom, da bi se tijekom pedesetih, do pocetka sedamdesetih (koje na
otvaranju izlozbe visi kustos Vlastimir Kusik opisuje kao "zlatne i cvjetne
godine hrvatskoga slikarstva koje Zagreb cine jednim od zarista europskoga
neomodernizma"), upustio u slikarski eksperiment i dosao do autorski
prepoznatljive lirske apstrakcije. "Slikarstvo je Rudolfa Sablica
razumijevalo jezik takvoga moderniteta i sirilo taj jezik, a Galerija
likovnih umjetnosti zeli biti vjerodostojan tumac takve likovnosti!" -
pojasnjava Kusik, podsjecajuci kako je Galerija javnosti svojedobno
predstavila Slavka Kopaca, a predstavljanje niza velikana hrvatskoga
modernizma planira nastaviti i izlaganjern radova Miroslava Kraljevica. No,
razlog monografskoga predstavljanja Rudolfa Sablica nije samo u njegovoj
kulturalnoj vaznosti za hrvatsku sredinu, nego i u cinjenici da je rijec o
dobitniku dviju nagrada Biennala Slavonaca "Ex Aequo" 1979. godine i "Grand
Prix" 1981. godine!
Govoreci na otvaranju izlozbe, ravnatelj je Galerije Vjekoslav Bizjak
izrazio zadovoljstvo sto Galerija u suradnji s Muzejom za umjetnost i obrt
iz Zagreba osjeckoj javnosti predstavlja doajena suvremene likovne
umjetnosti upravo s radovima antologijske vrijednosti, dok je predstavnik
poglavarstva Osjeckobaranjske zupanije Branko Mihaljevic, uoci sluzbenoga
proglasavanja izlozbe otvorenom, istakao kako umjetnici poput Rudolfa
Sablica cine Slavoniju znacajnom u kulturnoj povijesti Hrvatske, ali i u
koordinatama europske kulture!
***
28. D. Prpic, Novi list, 25. veljace 1999., str. 21.
GRADSKA JEZGRA SPOMENICKI KOMPLEKS
SENJ - Iako zbog nedostatnih financijskih sredstava program nije obavljen u
cijelosti, senjski gradski vijecnici pozitivno su ocijenili proslogodisnji
rad Odbora za zastitu i obnovu povijesne jezgre Senja te prihvatili i
program rada Odbora u ovoj godini. Od aktivnosti u protekloj godini istice
se postupak pokrenut od strane Odbora kod nadlezne inspekcije za rjesavanje
izgorjele zgrade u neposrednoj blizini Gradskog muzeja. Prikupljena je i
dokumentacija za uredjenje stepenista za zgradu Verein, za kroviste i
fasadu za zgradu bivse crkve u Uskockoj ulici te za zgradu bivseg "Domusa"
na Cilnici. Clanovi Odbora bili su aktivno ukljuceni u realizaciju prve
faze sanacije gradskih zidina. Nastavljena je i akcija dodjele materijala
gradjanima, koji su odlucili urediti fasade na svojim objektima u staroj
gradskoj jezgri. Opseznim programom rada predvidjeno je, medju ostalim,
pokrenuti i izradu konzervatorske podloge stare gradske jezgre s detaljnim
katalogom objekta. Izradit ce se i projektna dokumentacija za obnovu kule
Lipica te za preostale ulice i trgove u jezgri Senja koje do sada nisu
obnovljene. Pri obnovi ulica rjesavat ce se i instalacije, a od nadleznih
javnih poduzeca zatrazit ce se uklanjanje zracnih vodova s fasada zgrada i
njihovo postavljanje pod zemlju, gdje je to tehnicki izvedivo.
Odbor ce inicirati kontakte s vlasnicima Leonove i Kule Trybenac, jer bi se
obje trebale obnoviti u sklopu druge faze obnove gradskih zidina planirane
za ovu godinu, u cemu se ocekuje financijska potpora od Ministarstva
kulture. Odbor ce prihvatiti i arhitektonska rjesenja za dvoriste zgrade
Verein te Ulice Vjenceslava Novaka i Potok i Pavlinski trg. Odbor ce
aktivno sudjelovati i u realizaciji obnove prve faze Trga Cimiter i okolnih
ulica oko crkve, odnosno u arheoloskim istrazivanjima koja ce, kako se
ocekuje, biti obimna. I nadalje ce se poticati uredjenje prostora uz
nekadasnju crkvu sv. Franje, u suradnji s crkvenim vlastima, a uz to je
planirano i formiranje evidencije i dokumentacije svakog kulturnog
spomenika u staroj senjskoj jezgri.
- Ostvarivanje ambicioznih, ali i potrebnih zadataka i ciljeva u ovoj
godini, ovisi o prilivu financijskih sredstava, istice predsjednik Odbora
Davor Biondic koji najavljuje i donosenje nove gradske odluke o uvjetima i
nacinu koristenja javnih povrsina unutar gradske jezgre. Ubuduce se vise
nece dozvoljavati djelomicna obnova fasada na zgradama u staroj jezgri, sto
je dosad bio slucaj pri obnovi prizemnih dijelova oko poslovnih prostora.
Osim toga, sprecavat ce se i svi zahvati koji bi posredno ili neposredno
mijenjali svojstvo, znacenje ili izgled povijesne jezgre Senja kao
spomenickog kompleksa.
***
29. zm, Vecernji list, 25. veljace 1999. str., 9.
GOLAC U "MIMARI"
GOSPIC - Pod pokroviteljstvom Grada Gospica te Visoke uciteljske skole u
Gospicu Muzej "Mimara" bit ce domacin svecanosti posvecene akademskom
slikaru iz Gospica Stipi Golcu. Svecanost je zakazana za 26. veljace u 19
sati kada ce biti predstavljena monografija uglednog gospickog slikara i
sveucilisnog profesora. O monografiji ce govoriti likovni kriticar Djuro
Vandura, dok se prigodna rijec ocekuje i od ministra kulture mr. Boze
Biskupica te sveucilisnog profesora rodom iz Gospica, prof. dr. Dragutina
Rosandica.
Promocija monografije Stipe Golca bit ce uvelicana i nastupom studentica
Visoke uciteljske skole Ljubice Ilijevski i Tee Skrobonje, uz gitaristicku
pratnju Tvrtka Sarica.
***
30. Marina Tenzera, Vjesnik, 25. veljace 1999., str. 18.
TREBA ZASTITI NACIONALNO FILMSKO BLAGO
Visegodisnja dvojba oko dokapitalizacije "Jadran filma" na rub propasti
nije dovela samo filmski gigant iz Dubrave vec i egzistenciju tzv. malih
dionicara, koji su ga desetljecima stvarali. O visegodisnjoj krizi sto
potresa "Jadran film" razgovorali smo s predsjednikom Nadzornog odbora
Ivanom Bekavcem.
* Mozete li nam pojasniti situaciju u "Jadran filmu"?
- Svi konflikti u "Jadran filmu" posljedica su suprotstavljenih koncepcija
o njegovoj buducnosti - kaze Ivan Bekavac. - Dok zastupnici "Nove
produkcije" Miroslav Kutle i Vinko Grubisic nastoje jeftino doci do
vrijednih zemljista, zgrada, filmskih studija i laboratorija, sto vrijede
vise od 16 milijuna njemackih maraka, druga "struja" zeli zastititi
nacionalno blago ulozeno u "Jadran film". U pokusaju da se jeftino dodje do
vlasnistva nad "Jadran filmom" nisu birana sredstva, pri cemu su najvise
stradali tzv. mali dionicari. Bivsi direktor Uprave Zdravko Mihalic
nagovarao je male dionicare da svoje dionice prodaju "Novoj produkciji".
Zbog toga ga je 1997. godine smijenio Nadzorni odbor. U "Jadran filmu" se
danas stvara atmosfera straha. Ljudi se boje za svoje place i radna mjesta.
Novi direktor Uprave Boris Gregoric, osim sto je nanovo uposlio Zdravka
Mihalica, unosi dodatnu pomutnju u vec ionako komplicirane odnose u "Jadran
filmu".
* Kakva je vlasnicka struktura "Jadran filma"?
- Osnovna glavnica "Jadran filma" od 16.347.000 njemackih maraka
podijeljena je na 163.470 dionica. Hrvatski fond za privatizaciju vlasnik
je 23,24 posto dionica dok Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima
26,76 posto dionica. "Nova produkcija" upisana je kao vlasnik 24,36 posto
dionica. Mali dionicari imaju 25,39 posto dionica dok je pod "vlastite
dionice" upisano 0,25 posto vlasnistva. "Nova produkcija", medjutim, pod
svaku cijenu nastoji doci do vecinskog vlasnistva nad "Jadran filmom". Sve
dionice "Nove produkcije", sto je posebno zanimljivo, jos nisu i otplacene.
Vazne stvari s tim u vezi tek treba istraziti. Kljucno je pitanje, hoce li
"Jadran film" ili njegov dio postati nacionalni filmski studio, ili ce biti
prodan po trzisnoj cijeni.
* Zadnjoj sjednici Nadzornog odbora osim Vas bio je samo predstavnik malih
dionicara Ivica Stjepandic, a Vinko Grubisic, Kresimir Dolencic i Franjo
Senjak nisu dosli. Tada ste rekli da se rad Nadzornog odbora namjerno
onemogucuje. Mozete li to pojasniti?
- Donicari uporno tvrde da ni Vinko Grubisic koji je u Nadzornom odboru
predstavnik "Nove produkcije", niti Kresimir Dolencic koji zastupa Fond za
privatizaciju, nemaju pravo biti clanovi Nadzornog odbora, jer clanak 21.
Statuta "Jadran filma" zabranjuje clanstvo u Nadzornom odboru osobama koje
su vec clanovi odbora konkurentskih trgovackih drustava ili njihovih
tijela. Prema izvadku iz sudskog registra od 12. veljace 1999. godine,
Vinko Grubisic je clan Uprave "Nove produkcije" i predsjednik Nadzornog
odbora OTVa, dok je Kresimir Dolencic jos uvijek upisan kao clan Nadzornog
odbora OTVa. Slaba upucenost Borisa Gregorica ide tako daleko da tvrdi da
se Nadzorni odbor mijesa u rad Uprave koja, citiram: "nikome nije duzna
polagati racune". Kakvi onda odnosi u "Jadran filmu" mogu biti, po tome se
najbolje vidi.
* Sto to znaci?
- Znaci da Uprava uopce ne postuje i ne razumije osnovnu funkciju
Nadzornoga odbora. Prije nekoliko dana primio sam Gregoricevo pismo u kome
me osobno, ne spominjuci moju funkciju predsjednika Nadzornog odbora,
poziva na sastanak s predstavnicima vlasnika dionica i clanova Nadzornog
odbora. Prema zakonu o trgovackim drustvima i Statutu "Jadran filma",
Gregoric nema ovlasti sazivati takav sastanak, jer su vlasnici dionica na
Skupstini izabrali svoje predstavnike u Nadzorni odbor, pa su upravo
clanovi Nadzornog odbora predstavnici vlasnika dionica. Kao sto vidite,
Gregoric apsurdno saziva sastanak clanova Nadzornog odbora sa samima sobom,
protivno zakonu i Statutu. Odluku o dokapitalizaciji, do koje im je toliko
stalo, moze donijeti samo Skupstina.
* Na "krnjoj" sjednici Nadzornog odbora novinari su dobili kopije ugovora
kojeg je novi direktor Uprave Boris Gregoric potpisao sa Zdravkom
Mihalicem. O kakvom se ugovoru radi?
- Direktor Uprave Boris Gregoric bez znanja Nadzornog odbora potpisao je
ugovor o autorskom djelu s bivsim direktorom Zdravkom Mihalicem kojeg je
Nadzorni odbor smijenio jos 1997. godine zbog protuzakonitog, vec
spomenutog djelovanja. Ugovorom potpisanim 18. sijecnja ove godine na sest
mjeseci, Mihalic se obvezuje da ce obavljati posao "kreativnog producenta"
u pripremi i proizvodnji inozemnog filma. Boris Gregoric se u ime "Jadran
filma" obvezao da ce Mihalicu isplacivati autorski honorar u iznosu od
11.500 kuna mjesecno, odnosno 69.000 kuna za cijelo razdoblje. Gregoric se
u ime "Jadran filma" obvezao da ce autoru mjesecno isplacivati i iznos od
4.000 kuna, kao naknadu troskova za koristenje osobnog automobila u
Zagrebu, poreze i prireze, te da ce ga osigurati kod osiguravajuceg drustva
za slucaj "nesrece na poslu". Koliko je moralno od Gregorica potpisati
takav ugovor, a istodobno tvrditi kako nema novca za isplacivanje placa
radnicima, procijenite sami.
* Kakvu bi sudbinu, po Vasem misljenju, trebao imati "Jadran fim"?
- Najprije treba odluciti hoce li se "Jadran film" ili njegov dio zastiti
kao nacionalni filmski studio. Problem je sto se u uvodnom dijelu
najnovijeg Prijedoga zakona o filmu spominje Nacionalni filmski studio, kao
realizator filmskih projekata koje bi izabiralo Povjerenstvo za film te
uvrstavalo u godisnji Nacionalni filmski program. U istom se pasusu
spominje i Nacionalno vijece za film koje bi skrbilo zajedno s
Ministarstvom kulture o predstavljanju filmskih djela Republike Hrvatske u
svijetu. U kasnijem Prijedlogu zakona o filmu spominju se i Nacionalno
filmsko vijece i Povjerenstvo i nacionalni program, ali ne i Nacionalni
filmski studio, sto mozda i nije najbolji pristup. Hrvatska mora zastiti
svoje nacionalno filmsko blago. Stoga sam ministru kulture mr. Bozi
Biskupicu uputio molbu da se u Prijedlog zakona o filmu uvrsti i Nacionalni
filmski studio.
* Zasto?
- Iz vise razloga. Cinjenica je da se hrvatski film uglavnom financira iz
drzavnog proracuna te da uz komercijalnu postoji i vrlo znacajna filmska
produkcija, kratki, dokumentarni, obrazovni i crtani film koja je, na
zalost, neravnopravna u trzisnoj utakmici. Postoji velik interes i drugih
javnih institucija, kao sto je Hrvatska radiotelevizija, koja bi mogla
koristiti usluge Nacionalnog filmskog studija, posebno laboratorija. Unutar
"Jadran filma", uostalom, postoji veliko filmsko blago koje adekvatnim
koristenjem moze znatno smanjiti troskove proizvodnje filma. Ako se
postojeci laboratorij "Jadran filma" proda, trebat ce novcem iz proracuna
graditi novi.
* Kakve ideje postoje o ustroju Nacionalnog filmskog studija?
- Svakako zasluzuje pozornost i prijedlog da se u jednom dijelu Nacionalni
filmski studio uoblici zajednickim naporima Povjerenstva za film i HRTa.
Nacionalni filmski studio ne bi trebao biti kopija "Jadran filma", ali bi
se nacionalno blago iz "Jadran filma" moglo prenijeti u Nacionalni filmski
studio. Ono sto ne bi predstavljalo bitan element za razvitak filmske
kulture u Hrvatskoj, a u vlasnistvu je "Jadran filma", moglo bi se ponuditi
na prodaju. Obujam filmske proizvodnje u nas, kao i nacin financiranja
hrvatskog filma, upucuju na Nacionalni filmski studio koji bi u jednom
dijelu mogao sadrzavati i privatni kapital. U vlasnicko pravnu i
upravljacku strukturu svakako bi trebalo ugraditi trzisne kriterije
gospodarske uspjesnosti, sto bi dodatno koristilo hrvatskom filmu.
* Sto ce se dogoditi ako Vas prijedlog o pretvorbi "Jadran filma" u
Nacionalni filmski studio ne bude prihvacen?
- Ako Sabor ne prihvati tu koncepciju, predlazem da se angazira
medjunarodna procjeniteljska kuca koja ce procijeniti vrijednost "Jadran
filma". Nakon neutralne procjene, trebao bi se raspisati javni natjecaj. Ne
zaboravimo da se radi o nacionalnom filmskom studiju i blagu od odsudne
vaznosti za hrvatski film!
***
31. Dubravka Vrgoc, Vjesnik, 25. veljace 1999., str. 3.
HOCE LI MINISTARSTVA KULTURE, FINANCIJA I GOSPODARSTVA SPASITI KINA OD
ZATVARANJA?
ZAGREB, 24. veljace - Kino prikazivaci ovih su se dana okupili u
Ministarstvu kulture kako bi iznijeli porazavajuce podatke o stanju
kinematografske djelatnosti u nas. Od prijeratnih 260 kino dvorana, danas
ih jedva djeluje 130, dok samo njih 65 prikazuje filmove svakog dana. Vec
su zatvorena kina u Sibeniku, Karlovcu, Vinkovcima, Trogiru i Plocama.
Takvom stanju, dakako, pogoduje i dvostruko oporezivanje (uz zupanijski
porez do pet posto na predstave u kinu, Zakonom o porezu na dodanu
vrijednost kino izvedbe oporezuju se i porezom od 22 posto) cime je
cjelokupna kinematografska djelatnost dovedena u iznimno tesku situaciju.
Ministarstvo kulture obecalo je pomoc u rjesavanju problema kinematografa,
uz napomenu da pomoc moraju potraziti i u suradnji s ministarstvima
financija i gospodarstva, jer je rijec i o gospodarskoj djelatnosti.
Unatoc tome ostaje upitno koliki je stvarni interes gledatelja za kino
projekcije i koliko su kino dvorane jos uvijek kultna mjesta u vremenu
televizijskih, video i internetskih diktata. Vrijeme kad su kino dvorane
bile mjesto susreta i generacijskih okupljanja, prostori prvih ljubavnih
sastanaka i izlazaka, mogucnost da se priblizimo svijetu i u njemu
sudjelujemo, cini se, pripada danas nostalgicnom sjecanju. Redovi pred
blagajnama kina su se prorijedili, sve se rjedje prepricavaju filmske price
i skupljaju slike filmskih junaka, odlazak u kino vise nije ritual
vecernjeg izlaska, cak je i sve manje preprodavaca karata na ulazima u kino
dvorane. Ono sto je kino kod nas znacilo od ranih pedesetih do sedamdesetih
godina, kad su televizijski prijamnici bili rijetki, a o videu se tek
sanjalo kao o proizvodu neizvjesne buducnosti, danas je prepusteno novim
medijima u brzini tehnoloskih promjena sto posjetitelje kino projekcija sve
vise svrstavaju u filmske fanatike.
Odlazak u kino dakako ne pripada potpuno proslosti, no kino dvorana vise
zasigurno nije mjesto gdje cemo se naci, vec prostor gdje se pokusavamo
izgubiti. Brzina je ono sto odredjuje kraj nasega stoljeca u potrebi za
intenzivnim zivljenjem i neprestanim promjenama. Svaki je trenutak odredjen
"novim", na sto nas navodi neurotizam svakodnevice koja vec danas odbacije
jucerasnja tehnoloska dostignuca i putem Interneta nam pruza iluzije
izravnog sudjelovanja u globalnim svjetskim dogadjanjima. Fantasticna
sloboda izbora i nihilizam postmodernog misljenja nude zastitu ili mozda
utjehu za sve one kojima se cini da se dobro snalaze u doba sveopceg
"individualizma". Vlastita nam komocija uskracuje vecernje izlaske i
umjesto u kinu, sate provodimo pred televizijskim zaslonima, birajuci
mnogobrojne kanale ili u filmu uzivamo gledajuci iz veceri u vecer, iz
ugodnih naslonjaca, video projekcije. Televizija je tako postala
rekreativni medij, dio naseg domacinstva, no i naseg zivota koji je
nerijetko mnogo manje zanimljiv, od onoga sto se dogadja na desecima
televizijskih programa.
"U tim prvostolnicama veselog zivota, ljudsko bice okrece ledja povijesnoj
mori (i svojoj vlastitoj povijesti), zaboravlja oluje vanjskog svijeta,
pronalazi prijeko potrebnu prostodusnost. Svijet konkurencije i
nesigurnosti u koji smo uronjeni, bio bi nepodnosljiv kad ne bi bio ublazen
tim sigurnosnim pojasom, tim otocicima blazenstva koji nas zasticuju od
straha i neprijateljstva. Kupnja, razonoda, mentalno lutanje virtualnim
prostorima, stvaraju mozda zaglupljujucu polusjenu, ali tako meku, tako
ljupku, da se ona za nas mijesa s najiskricavijom svjetloscu", biljezi
Pascal Bruckner u "Napasti neduznosti". Imperativi potrosackoga drustva i
"nepodnosljive lakoce zivljena" mozda ce uskoro i standardne filmske
projekcije upisivati u prostore elitisticke umjetnosti.
Takvo je drustvo, na zalost svih onih koji pamte toplinu kino dvorana,
komentare onih iz prvih redova i prve ljubavne izjave onih s kraja dvorane,
potrosilo i caroliju odlazaka u kino, suzivot gledatelja i filma te
uzbudjenje pri iscekivanju kino projekcija.
U 21. stoljecu suvremeni teoreticari predskazuju da ce kazaliste iskljucivo
biti elitisticka umjetnost za one koji ce zamoreni od surfanja Internetom i
bjesomucnog pretrazivanja po televizijskim kanalima pozeljeti u mraku
gledalista cuti ljudsku rijec s pozornice, u izravnom kontaktu s glumcem.
No, koja je sudbina filmova na platnima kino dvorana?
***
32. B.S., Slobodna Dalmacija, 25. veljace 1999., str. 15.
RETROSPEKTIVA NALJBOLJIH ZG CRTICA
U cetvrtak i petak ce zadarski Dom hrvatske mladezi, sto ce posebice
obradovati one najmladje, postati "Baltazargrad". Tamo ce se, naime,
tijekom 25 i 26. Veljace, medju ostalim, prikazati retrospektiva najboljih
i najnovijih ostvarenja crtanih filmova Zagreb filma. Dvodnevni program
DHMa drugi je dio projekta pod naslovom "Povratak profesora Baltazara" ,
koji je u Zadru poceo 18. veljace. "Baltazargrad" otvorit ce se u cetvrtak
u 19 sati s izlozbom "celova", "folija", i crteza i scenografija Zagreb
filma, a pola sata kasnije odrzat ce se premijera novog trodimenzionalnog
profesora Baltazara te filma Joska Marusica "Miss Link".
U petak 26. Veljace program ce se u DHMu prikazati retrospektiva filmova
Zagreb filma. U 12 sati ce se upriliciti predstavljanje Zagreb filma, te ce
na okruglom stolu sudjelovati: direktor ZG filma Dragan Svaco, umjetnicki
direktor ZG filma Tahir Mujicic te redatelji Josko Marusic i Goce Vaskov. U
18 sati prikazat ce se ponovno retrospektiva filmova Zagreb filma.
***
33. A.O., Vecernji list, 25. veljace 1999., str. 18.
DISNEYJEVI CRTICI NAPOKON NA VIDEU
ZAGREB - Jucerasnjim slavljem u restoranu "Paviljon" filmska distributerska
kuca "Continental film" oznacila je pocetak izdavanja Disneyjevih crtanih
filmova na domacem videotrzistu. Tako ce videoteke sada napokon na svojim
policama moci svojim clanovima nuditi stara animirana klasicna ostvarenja
("Snjeguljica i sedam patuljaka", "Pinocchio", "Knjiga o dzungli",
"Trnoruzica", "Fantazija", "Bambi", "Dumbo"), ali i filmove koje je
Disneyjev studio nastavio nesmanjenim uspjehom praviti nakon smrti svoga
utemeljitelja ("Kralj lavova", "Ljepotica i zvijer").
Dobiti zastupstvo za izdavanje Disneyjevih crtica u Hrvatskoj bila je
velika stvar prestiza, a domace su distributerske kuce veliku bitku za to
vodile prije otprilike dvije godine. Tada je americki konglomerat "Bunea
Vista Home Video", u cijem se sastavu nalazi i "Disney", svoje povjerenje
poklonila "Continental filmu", zbog dugogodisnjeg iskustva njezina
direktora Envera Hadziabdica, koji takodjer distribuira na domacem
videotrzistu filmove "Columbia TriStar Home Videa".
Ritam izdavanja filmova bit ce dva naslova mjesecno, a medju prvima su na
popisu "Mala sirena", "Aladdin", "Hercules" i "Pacje price".
***
34. lz, Vecernji list, 25. veljace 1999., str. 19.
MOTIVI IVANA I JOSIPA GENERALICA
ZAGREB - Kolekcija kravata i rubaca modne marke Croata predstavit ce se
danas u 12 sati u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti. Kolekcija je radena
po motivima Ivana i Josipa Generalica, u seriji "Slikarski niz". Elementi
autorskih djela naive izvor su za nove kreacije na svilenim uzorcima koji
ce na popularan nacin predstaviti hrvatsku likovnu umjetnost u svijetu.
Ovom kolekcijom naglasava se i hrvatsko podrijetlo kravata koje su, kao dio
hrvatske tradicionalne odore, osvojile probirljive Parizane u I vrijeme
Luja XIV. Novi njihov modni predmet (koji ce kasnije osvojiti kao znak
otmjenosti citav civilizirani svijet) nosio se "a la Croate" (na hrvatski
nacin), a taj je izraz postao korijenom nove francuske rijeci "cravate".
***
35. Ivica Getto, Glas Slavonije, 25. veljace 1999., str. 15.
SVI U ISTOJ MOLITVI
U utorak, 23. veljece, u Belom je Manastiru otvorena izlozba slika i
skulptura nastalih na proslogodisnjoj "Baranjskoj umjetnickoj koloniji",
koja je odrzana zahvaljujuci potpori Ministarstva kulture, Osjeckobaranjske
zupanije i opcine Draz, koja je ujedno bila domacin i organizator toga
tradicionalnoga okupljanja likovnih umjetnika iz cijele Hrvatske. Buduci da
se svi umjetnici nisu mogli odazvati pozivu, poslali su svoje radove i tako
dali svoj obol razvoju kulture na ovom podrucju. Potrebno je podsjetiti
kako je proslogodisnja kolonija za Baranju bila iznimno vazan kulturni
dogadjaj, cemu u priiog govore i imena osamnaest umjetnika koji su stvarali
na nadaleko poznatim lokalitetima Batine, Draza i Topolja... Umjetnici su
posjetili i na svojim platnima zabiljezili krajobraze, primjerice Puskasa i
Dunava, za koje mnogi tvrde kako su neiscrpan izvor umjetnicke inspiracije.
U predgovoru kataloga tiskanoga u povodu ovotjedne izlozbe djela nastalih
na "BUKu", Zvonko Penovic, koji je takodjer bio nazocan otvaranju, na
karakteristican je nacin primijetio kako su se ovdje sastali darovatelji,
umjetnici, prijatelji pristigli iz razlicitih intima, iz (ne)razjasnjenih
snova, iz nasuprotnih putanja... I akademici, i profesori, i nastavnici, i
autodidakti (...).
Svi u istoj molitvi! Primijetio je, nadalje, kako su oni, koji su bili
fizicki nazocni, vise upijali i pamtili nego sto su se prepustali prvim
naletima bujice dojmova. Misli na proslost kod domacih umjetnika
(Baranjaca), kako Penovic kaze "povratnicke misli vec sasusenih suza",
stvarale su dodatne tenzije i emocije duboko skrivene u platnima baranjskih
voda, nizina i brezuljaka Baranjske planine...Izlozbeni prostor
belomanastirskoga Gradskoga svuecilista krasila su tako u utorak djela 29
umjetnika, sudionika "BUKa '98": Ivana Lackovica Croate, Ivana Kozarica,
Igora Roncevica, Albine Jakic, Ivana Tune Jakica, Marka Kerna, Mate
Tijardovica, Sinise Teskanica, Djurde Vilagos, Marcela Mungera, Hrvoja
Sercara, Ivana Branka Imrovica, Milana Vucica, Danijela Zabcica, Igora
Modrica, Antuna Vuksana, Mladena Serica, Lidije Pavlic, IveSime Dobrote,
Zdenka Gelencira Gere, Lovorke Singer, Dragutina Jamnica i Mise Lukaca.
Medju njima svoje su mjesto nasli i baranjski umjetnici koji su u cijeli
projekt usli s posebnom inspiracijom zeljno ocekivanom proteklih sedam
godina - kada su nadahnuce dobivali samo sjecanjem na baranjske motive. O
Borisu Salamahi nije potrebno trositi rijeci. Dovoljno je podsjetiti kako
je do sada izlagao na sedamdesetak samostalnih i tristotinjak skupnih
izlozbi u zemlji i inozemstvu, a dobitnik je i mnogih nagrada. Osim njega,
na izlozbi su svoje radove pokazali i ini umjetnici Baranjci - Kata
Mijatovic, Zoran Pavelic, Drago Barat, Ivan Forjan i Vesna
Mijatov...Izlozbu je nakon pozdravnih rijeci Adama Mesara, zamjenika
ravnatelja Gradskoga sveucilista, otvorio Marko Barisin, dozupan
osjeckobaranjski.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~