BiH 21.1.1999.
HIC Vijesti
27. 01. 1999.
SADRZAJ:
POLITIKA
1. GRANICE PODUDARNE, USKLADITI DOKUMENTE
2. JACQUES PAUL KLEIN: LAKSE BI BILO DA SU HRVATI DOBILI SVOJ ENTITET
3. WESTENDORP SMIJENIO PREDSJEDNIKA HDZ-A HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE
4. OHR: POPLASEN SAM UGROZAVA SVOJU USTAVNU POZICIJU
5. HDZ ZELI SAM VLADATI
6. ENES HANDZIC JE SUODGOVORAN ZA BROJNA STRADANJA HRVATA
7. ZA STJEPANA KLJUICA SARAJEVO VISE NIJE STO JE NEKAD BILO!?
8. LIVNO NIJE "CRNA RUPA" FEDERACIJE
9. BUGOJNO - POSEBAN PROBLEM
GOSPODARSTVO
10. KUVAJCANI ULAZU U PROIZVODNJU KOKSA
11. PUNO ZVANIH, MALO ODAZVANIH
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
POLITIKA
***
1. da, Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 7.
GRANICE PODUDARNE, USKLADITI DOKUMENTE
SARAJEVO - Kako se i ocekivalo, jucerasnji visesatni sastanak povjerenstava
za granice Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nije donio konacna
rjesenja, ali je priblizio stavove. - Vazno je shvatiti kako razlike nisu u
granici, nego u dokumentaciji kojom se ona prikazuje. Izmedju Hrvatske i
BiH nema nikakvih teritonjalna neslaganja ni pretenzije izjavio je Zeljko
Dobranovic, predsjednik Hrvatskog povjerenstva za granice. Njegov
bosanskohercegovacki kolega Mugdim Cukle je dodao: - Konstatirali smo da se
veliki dio granice, kako je vide dvije strane, podudara. Time je stvorena
mogucnost da strucni timovi pocnu raditi na dijelu uocenih razlika. Novi
susret obaju povjerenstava sazvan je za 8. veljace.
***
2. Jozo Pavkovic, Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 7.
Jacques Paul Klein: LAKSE BI BILO DA SU HRVATI DOBILI SVOJ ENTITET
Ugledni institut CATO iz Washingtona nedavno je izradio veliku studiju o
Bosni i Hercegovini u kojoj je ocijenjeno da je Daytonski sporazum propao i
da se BiH mora podijeliti u tri nacionalne drzave Hrvata, Srba i Muslimana.
Viseg zamjenika visokog predstavnika za provedbu Dayfonskog sparazuma
Jacquesa Paula Kleina zamolili smo za komentar o tome najnovijem americkom
prijedlogu, koji i u BiH vec odavno mnogi zagovaraju.
- Bosna se ne moze podijeliti jer je jednastavno previse toga u "bracnoj
zajednici" kaze nam gosp. Klein. - Primjerice, 40 posto predratnih brakova
u urbanim podrucjima u Bosni bilo je multietnicno. Neki ljudi jednostavno
ne shvacaju kompleksnost sociologije Bosne, i to je problem CATO instituta
ili, drugim rijecima, ljudi u Washingtonu, Parizu, Londonu koji pripremaju
studije, a da uopce nisu bili ovdje. Oni ne razumiju povijest Bosne niti su
vidjeli evoluciju Daytona ili njegovu provedbu u protekle tri godine.
* Medjutim, taj institut smatra da je "Dayton mrtav", te da treba odrzati
"Dayton 2" pod vodstvom EU, OESSa, Vijeca za provedbu mira kako bi se
podjelom doslo do rjesenja?
- Ja sam procitao studiju i moram reci da je prepuna manjkavosti. Ljudi
koji su to pripremali jednostavno ne poznaju Bosnu, niti u njoj evoluciju
demokratskih, politickih i gospodarskih procesa, i oni na temelju pogresnih
podataka iznose svoje kalkulacije i izvjesca. Drugim rijecima, Dayton je
daleko od savrsenog, svi to znamo. Nitko od nas nece stvarati predratnu
Bosnu ili predratno Sarajevo. Politicari, diplomati analizirali su sve
moguce opcije i sve su puno losije od samoga Daytona i stoga moramo ici na
opciju koja, iako nije savrsena, ipak najbolje rjesava ovo zamrseno pitanje.
Drzava mora profunkcionirati
* Dakle Vi, za razliku od americkog instituta, ne vidite alternativu
Daytonskom sporazumu?
- Nakon Daytona zaustavljeno je ubijanje. Razvojacili smo 300 tisuca
vojnika, unistili 6000 komada vojne opreme, imamo zastavu, novac,
putovnicu, registarske plocice, i vecina ljudi u Bosni zeli nastaviti
zivjeti kao Bosanci. Mi to vidimo kada razgovaramo s ljudima. Cinjenica je
da Bosna mora profunkcionirati jer nema alternative.
* Sto mislite, bi li narodi u BiH prihvatili podjelu na tri dijela?
- Siguran sam da ima onih koji su za ciste etnicke zajednice. To su oni
koji su zapoceli rat i koji ne bi voljeli nista drugo. Njihov je cilj bio
preplasiti i otjerati svoje susjede pa potom podijeliti Bosnu. A sto je s
oko 60 - 70 posto ljudi koji nisu u Bosni zeljeli rat. Dva i pol milijuna
ljudi otislo je iz Bosne kao izbjeglice ili raseljene osobe. Zasto? Zato
sto nisu htjeli ubijati svoje susjede odnosno sudjelovati u takvom ratu.
Ove ljude moramo ponovno vratiti, jer oni su ti koji su kazali: "Ja
poznajem svoje susjede, s njima sam zivio u miru, oni me razumiju i mi
ponovno mozemo uspostaviti komunikaciju". Kada sam bio u Stuttgartu, imali
smo 30 tisuca Bosanaca, od toga 15 tisuca Muslimana, 10 tisuca Srba i 5
tisuca Hrvata. S njima sam puno razgovarao. Oni su uglavnom kazali: "Mi smo
u ovo dovedeni laznim politickim vodstvom i krivnjom Beograda i
Miloseviceva srpskog nacionalizma". I to je sve ono zbog cega je zapoceo
rat. Ali cinjenica je da vecina ljudi koje sam sreo razumije da je
buducnost ovdje u Bosni.
Bolesnik koji ne umire
* Krivnja za sporu provedbu Daytonskog sporazuma u zakljuccima analize
pripisuje se americkoj administraciji?
- Ne, to je potpuno pogresno. Procitao sam studiju i ne vjerujem da
razumiju Daytonski sporazum, a niti su s nama razgovarali. Kako mozete
raditi studiju u Washingtonu bez dolaska na teren i razgovora sa
zapovjednikom SFORa, visokim predstavnikom, sefom OESSa i s ljudima na
terenu, bez analize gospodarske slike. To se ne radi sjedeci u nekom
washingtonskom uredu.
* Kada vec razgovaramo o toj temi, sto mislite je li pogreska sto i Hrvati
u Daytonu nisu dobili svoj entitet?
- Hrvati su se pridruzili Federaciji prije Daytona. Stoga nemaju pravo na
status entiteta. Vjerojatno gledaju sada prema Banjoj Luci i govore zasto
Srbi mogu imati svoja obiljezja, zastavu i sl. Isticem, bilo bi lakse
raditi s hrvatskom populacijom u Bosni da imaju svoj entitet jer bi tada
imali svoj identitet, kulturu. Cak se i u Federaciji to moze postici.
Hrvati u Bosni trebaju prigrliti medjunarodnu zajednicu i s nama usko
suradivati jer mi mozemo utjecati na promjene koje su nuzne, a sve radi
njihove zastite. No sve se to dobiva suradnjom s medjunarodnom zajednicom.
* Je li u tom smislu doslo do pozitivnih pomaka?
- Mislim da do toga dolazimo. Iz mojih razgovora u Zagrebu stekao sam dojam
kako je politicko vodstvo zainteresirano za otvoren i konstruktivan dijalog
i suradnju Hrvata u BiH s medjunarodnom zajednicom.
* Washingtonski institut predlaze da se Amerikanci iz BiH povuku do
prosinca ove godine. Sto Vi mislite do kada ce medjunarodna zajednica
ostati u BiH?
- Nitko to ne zna. Reci cu vam i zasto. Bosna je pacijent, ali ne onaj koji
umire. Pacijent je na aparatima i oporavlja se od teske bolesti. A ti
aparati kojima se odrzava su vojni, politicki, gospodarski. Te kada
iskopcate te aparate, vidjet cemo koliko se pacijent oporavio i koliko je
zdrav. Da imamo demokratsku Vladu u Beogradu, Bosna bi brze zacjeljivala.
No sama cinjenica da Bosna zacjeljuje jest veliki napredak. Medjutim, jos
uvijek u Bosni ima ljudi koji ne zele nikakav napredak, nego zele nastavak
borbi. Medjunarodna zajednica i kooperativni ljudi svakako im to nece
dopustiti.
Hrvatska moze biti jaka
* Problem Martin Broda dodatno usloinjava odnose Hrvata s medjunarodnom
zajednicom, ali i sa susjednom drzavom?
- Komisija za granice vec se sastala. Odredjen postotak izvanrednih
problema oko granice vjerojatno je vec rijesen. Jos ima nekoliko pitanja
koja treba rijesiti. Pitanje granice i granicnih komisija su jako bitni.
Stoga je u hrvatskom interesu, a jos vise BiH, da se sto prije rijese ti
problemi, tako da obje zemlje imaju sigurne teritorijalne granice, priznate
medjunarodnim zakonom. Devedeset posto toga je vec rijeseno. Prilikom
rjesavanja treba uzeti u obzir svu potrebnu dokumentaciju: zemljovide,
katastarske izvatke, osobne iskaznice. Tako se odreduje granica. Treba se
pronaci razumno rjesenje koje je prihvatljivo za obje strane.
* I tijekom ovoga razgovora naglasavali ste poz'rtivnu ulogu RH u
rjesavanju pojedinih spornih pitanja.
- Uvijek sam vjerovao da hrvatski narod ima pravo na samoodredjenje.
Vjerujem da Republika Hrvatska moze biti jaka demokratska europska drzava.
I da brzo moze uci u europske integracije.
***
3. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 2.
WESTENDORP SMIJENIO PREDSJEDNIKA HDZa HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE
SARAJEVO, 26. sijecnja - Visoki predstavnik za provedbu Daytonskog
sporazuma Carlos Westendorp smijenio je u utorak duznosnika Hrvatske
demokratske zajednice hercegbosanske zupanije, kaze se u pismu predsjedniku
HDZa Bosne i Hercegovine. Smijenjeni Drago Tokmakcija obnasao je duznost
predsjednika Zupanijskog odbora.
Pismom sto ga je u utorak poslao predsjedniku HDZa BiH i clanu
Predsjednistva BiH Anti Jelavicu Westendorp je izvijestio kako je odluku o
Tokmakcijinoj smjeni donio temeljem odluka madridske deklaracije Vijeca za
provedbu mirovnog sporazuma. Tim je odlukama predvidena "zabrana obnasanja
javnih duznosti i u okviru politickih stranaka osobama koje su ranije
smijenjene s bilo koje duznosti zbog opstruiranja provedbe Daytonskog
sporazuma".
Westendorp je u pismu podsjetio kako je Tokmakciju u travnju 1998. godine
smijenio s mjesta dogradonacelnika Drvara. Na kraju se izrazava nada kako
ce se HDZ pridrzavati ove odIuke jer bi, u protivnom, sam morao "poduzeti
odgovarajuce mjere".
***
4. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 8.
OHR: POPLASEN SAM UGROZAVA SVOJU USTAVNU POZICIJU
SARAJEVO, 26. sijecnja - Glasnogovornica Ureda Visokog predstavnika za BiH
(OHR) Alexandra Stiglmayer izjavila je u utorak da se predsjednik Republike
Srpske Nikola Poplasen ponasa neodgovorno te da je kranje vrijeme da
predlozi mandatara za sastav nove vlade koji ce biti u stanju osigurati
skupstinsku vecinu. Na konferenciji za novinstvo odrzanoj u Sarajevu
Stiglmayer je ocijenila kako se Poplasen pri imenovanju mandatara do sada
rukovodio iskljucivo uskostranackom politikom sto dovodi pod sumnju njegovu
spremnost da radi na uspostavi mira i stabilnosti. Stiglmayer je izjavila
kako Visoki predstavnik pozdravlja cinjenicu da je Skupstina srpskog
entiteta na jucerasnjoj sjednici u Banja Luci ispunila svoju ustavnu ulogu
jasno se ocitujuci o programu Brane Miljusa.
Stajaliste je OHRa da u srpskom entitetu jedino Parlament i vlada Milorada
Dodika dobro obavljaju svoju zadacu dok predsjednik Poplasen svojim
postupcima ugrozava "ustavni integritet" pozicije sto ju je dobio na
izborima. Stiglmayer je izjavila kako ce OHR priznati svakog premijera
kojega izabere Parlament srpskog entiteta no to ne znaci kako ce
medjunarodna zajednica s njim i suradjivati. Na takvu potporu, po njenim
rjecima, u sadasnjem trenutku moze racunati samo Dodik koji je stekao
potrebno povjerenje.
Prema nesluzbenim informacijama koje su se prosirile Banjom Lukom nakon
odbijanja programa Brane Miljusa, Poplasen bi veoma brzo kao novog
mandatara mogao predloziti Mladena Ivanica, profesora Ekonomskog fakulteta
u tom gradu. Ivanic je navodno pripravan prihvatiti mandat ako bi za njega
glasovala oba sada suprotstavljena bloka politickih stranaka.
***
5. F. Mioc, Slobodna BiH, 27. sijecanj 1999. str. 5.
HDZ ZELI SAM VLADATI
LIVNO - "HDZ livanjske zupanije jos uvijek nije spreman odustati od
jednostranacke i jednonacionalne Vlade, tocnije zadobivenih pozicija
postignutih ratnim djelovanjem i etnickim ciscenjem". Stoji u priopcenju za
javnost Zupanijskog odbora SDA kojim se on u utorak oglasio u povodu
poznatih problema vezanih uz ustroj zupanijske izvrsne vlasti u
Hercegbosanskoj zupaniji.
U priopcenju se kaze da je, bez obzira na to sto HDZ kontrolira sve celne
funkcije zakonodavne i izvrsne vlasti Hercegbosanske zupanije, Koalicija za
cjelovitu i demokratsku BiH ponudila konkretne prijedloge za otvaranje
razgovora za formiranje nove rekonstruirane Vlade, no da se o tome
zupanijski HDZ uopce nije ocitovao, niti je ostvario kvalitetne razgovore,
nudeci samo HDZovska rjesenja.
Stoga koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH smatra da potpunu
odgovornost za nefunkcioniranje vlasti na razini zupanije snosi HDZ, te da
smo kvalitetni razgovori ravnopravnih partnera, uvazavajuci izborne
rezultate, uz nazocnost medjunarodne zajednice, mogu postici kvalitetne
rezultate.
"Sve ostalo bi bio produzetak agonije u kojoj zive gradjani nase zupanije i
izlazak u susret onima koji drzavu BiH ne vide na ovim prostorima kao svoju
domovinu, iza cega mi kao pobjednicka stranka na prostorima Federacije BiH
i druga parlamentarna stranka ove livanjske zupanije, niti mozemo, a niti
zelimo stajati", stoji na kraju priopcenja koje je potpisao predsjednik
Zupanijskog odbora SDA Jasenko Tufekcic.
***
6. Z. Cilic, Slobodna BiH, 27. sijecnja 1999. str. 4.
ENES HANDZIC JE SUODGOVORAN ZA BROJNA STRADANJA HRVATA
TRAVNIK - Reagiranja na reizbor Enesa Handzica na mjesto ministra
unutarnjih poslova Srednjobosanske zupanije Bosna ne prestaju, a tim
povodom u utorak se oglasio i zupanijski odbor Nove hrvatske inicijative.
U priopcenju se istice kako je ime Enesa Handzica u ovdasnjoj hrvatskoj
javnosti vezano za stradanje i nestanak brojnih Hrvata Bugojna, kao i za
blokadu istrage nad ubojstvima osam travnickih Hrvata povratnika.
- Nista od ovoga nije smetalo zupanijskom odboru HDZa da zbog ministarske
funkcije Slavice Josipovic, clanice Predsjednistva HDZa BiH sa srednjom
strucnom spremom, "zaborave" i hrvatske zrtve (u Domovinskom ratu i u
procesu povratka) te pristanu da bosnjacki predstavnik Enes Handzic dobije
povjerenje za novi mandat u MUPu, navodi se u priopcenju te se istice kako
je Opcinski odbor NHIja iz Viteza i prije imenovanja nove zupanijske vlade
upozorio javnost na pripravnost HDZa da u interesu svojih visokih
duznosnika amnestira i osobe kao sto je Handzic.
- Vec smo reagirali na licemjerje ZO HDZa da zbog nerijesenih umorstava
Hrvata Travnika uskrati povjerenje prvom hrvatskom duznosniku u zupanijskom
MUPu, doministru Fabijanu Trbari, iz cega slijedi HDZova logika kako je
hrvatski doministar kriv za osmerostruko travnicko ubojstvo", stoji u
priopcenju te se istice kako se time namece ispraznost HDZovih busanja o
"hrvatskim svetinjama", jer je jasno vidljivo da ona prestaju tocno tamo
gdje prestaju osobni interesi pojedinaca ove stranke.
U priopcenju se takodjer navodi da najnovijim "politickim gardom" HDZ krisi
predizborna obecanja i jasno pokazuje da joj nije stalo do konstitutivnosti
Hrvata u cijeloj BiH.
"Time HDZ jos jednom dokazuje kako joj je redukcija fizickog, pa i
politickog hrvatskog prostora na ''reliquie reliquiarum' jedini cilj, a ne
decentralizacija BiH, koja je bila i koja opet treba biti i hrvatskom
drizavom i domovinom", kaze se u priopcenju, te se i kao praktican dokaz
navodi da nitko od Hrvata iz srednje Bosne i Posavine nije ni medju
kandidatima za najvise funkcije u Ministarskom vijecu BiH.
Istice se i licemjerje Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, koja, u
moralnoj amneziji zaboravlja kako je njihov izabranik Enes Handzic, barem
po njegovim funkcijama u ratu i u miru, suodgovoran za brojne zrtve i
stradanja, poglavito Hrvata Travnika i Bugojna. Navodi se i cinjenica kako
zupanijska vlada nije dobila suglasnost, jer je za nju glasovalo manje od
potrebnih dvije trecine zastupnika Skupstine Srednjobosanske zupanije.
"Podrzavamo reakcije prognanih bugojanskih i travnickih Hrvata na postupke
u imenovanju zupanijske vlade, te ocekujemo barem minimum moralnopoliticke
spremnosti HDZa i SDA za reviziju njihove aktualne a, kako za Hrvate, tako
i za Bosnjake, pogibeljne politike", kaze se na kraju priopcenja, koje je
zupanijski odbor NHIja u utorak uputio javnosti.
***
7. Alenko Zornija, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 8.
ZA STJEPANA KLJUICA SARAJEVO VISE NIJE STO JE NEKAD BILO!?
SARAJEVO, 26. sijecnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Izjava Stjepana Kljuica,
celnika Republikanaca BiH, da je Sarajevo za njega do 'slatkog coseta'
(glasovito krizanje na ulazu u stari dio grada, poznato po slasticarnicama,
op. aut.), i da dalje ne zeli ici "jer je Bascarsija puna vehabija,
mudzahedina i fundamentalista", izazvala je ocekivane reakcije u glavnom
bosanskohercegovackom gradu. Najtirazniji muslimanski dnevnik Avaz
ocjenjuje Kljuicev strah od mudzahedina, vehabija i fundamentalista
"laznim".Kljuiceva izjava bila je povod da se o ovom pitanju izjasne i
drugi. Nitko, doduse, nije zelio ici tako daleko kao bivsi clan ranijeg
Predsjednistva nekadasnje Republike BiH, ali gotovo svi priznaju da
danasnje Sarajevo nije ono sto je bilo nekada.
"Predratno Sarajevo meni je emotivno bilo draze i blize", kaze odvjetnica
Senka Nozica, koja je na rujanskim izborima bila jedan od kandidata za
ulazak u Predsjednistvo BiH. "U pojedinim dijelovima grada uocavam
nazocnost za Sarajevo nekih novih kultura koje niti njemu niti Bosni i
Hercegovini pripadaju", tvrdi Nozica.
"Za mene Sarajevo kao grad vise ne postoji"! Tvrdi to tajnik sarajevskog
HDZa Vencel Lasic. "Ovdje prakticno ne postoje gradske institucije, osim
gradonacelnika. Sarajevo kao grad cine cetiri opcine u koje se, nazalost,
doselio veliki broj ljudi bez poznavanja temeljne kulture zivljenja u
urbanoj sredini, dokaz za to su prljave ulice, neuredna stubista,
automobili poput igracaka za djecu ... Sto se tice problema sigurnosti, ja
se jednako sigurno osjecam u svakom dijelu grada", kaze Vencel Lasic.
"Nesporno je da su se u Sarajevu dogodile odredjene promjene, pa tako i na
Bascarsiji", kaze Ivo Butkovic, savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u
Sarajevu. "No, mislim da Kljuic pretjeruje, a ukoliko je tocno to sto
govori, onda i on kao bivsi clan Predsjednistva BiH i politicar eksponiran
u javnosti, snosi dio krivice".
Vecina obicnih ljudi, a ne samo bosnjacki puk posebno je osjetljiv na
trendove "poseljacenja" Sarajeva i uvodjenja tudjih kultura i jednako ce
reci da je sam Kljuic dugo vremena svojom nazocnoscu u Predsjednistvu R BiH
legitimirao Izetbegovicevu vlast kao "multietnicku", premda ona u svoj biti
to i nije bila.
"Kljuiceva izjava je u nacelu tocna, ali pravo je svakoga da se oblaci i
vjeruje u sto hoce dok to ne ugrozava prava drugih, a Hrvati u BiH jednako
tako hoce imati svoja prava. Naravno, u "folkloru" vidljivom na Bascarsiji
vjerojatno ima i politike koja tu trazi svoj interes. O kakvom je ozracju
rijec, mozda se moze iscitati iz nedavne izjave Reisuululeme o TV BiH, kaze
Jadranko Jelacic, zamjenik ravnatelja jedinog hrvatskog tjednog lista u BiH
"Hrvatska rijec" koji izlazi u Sarajevu.
Alexandra Stiglmayer, popularna glasnogovornica Westendorpova ureda, kaze
da svoje prijatelje izvana obvezno provede Bascarsijom, a da "mozda i
prolazim kraj vehabija, ali mi doista nije poznato kako ih prepoznati, jer
je to stvar osobnog uvjerenja i vjere a ne vanjske manifestacije".
Jasno je da glavni bosanskohercegovacki grad vise nije ono sto je bio
prije. U kolikoj mjeri ce on ostati prihvatljiv za zivot i pripadnike
drugih nacija i vjera, osim bosnjacke i muslimanske, ovisit ce, naravno,
prije svega o tome koliko ce ovdje biti vladavine prava i hoce li napokon
biti porusene sve administrativne blokade koje sprjecavaju povratak
prijeratnih zitelja.
***
8. F. Mioc, Slobodna BiH, 27. sijecanj 1999. str. 2.
LIVNO NIJE "CRNA RUPA" FEDERACIJE
LIVNO - Govoreci o provedbi daytonskog mirovnog sporazuma, iz usta
pojedinih predstavnika medjunarodnih organizacija culo se nerijetko i to
kako je Hercegbosanska zupanija "crna rupa" u Federaciji BiH. Argumentirano
je to bilo uglavnom nizom pausalnih ocjena i kvalifikacija koje su se
zasnivale na pojedinacnim slucajevima krsenja osnovnih ljudskih prava i
takvim pojavama kojih ima, na zalost, u svakoj sredini koja je bila
zahvacena ratom i ratnim stradanjima.
Tako, kada je rijec i o problemu povratka na ove prostore, Hercegbosanska
zupanija je ispadala "crna rupa". I unatoc tomu sto su ovdasnji politicari
nastojali dokazati kako je posrijedi tendenciozan pristup, da je istina
sasvim drukcija, pogotovo kad se provedba aneksa 7 daytonskog mirovnog
sporazuma usporedi s drugim prostorima u BiH, zupanijska slika s
dominantnim tamnim tonovima se nije mijenjala.
Stovise, u pogledu povratka i povratnika, stekao se takav dojam da se
stanje nastojalo prikazati na ovim prostorima tezim sto su uvjeravanja u
suprotno bila izrazenija.
"Mozda je nas problem u ovom slucaju u tome sto kao u nekim drugim
sredinama ni jedan povratnik nije stradao. Da je bilo takvih dogadjaja,
izgleda da bi se na ovu Zupaniju bolje gledalo." To su, medjutim, samo neke
od ironicnih izjava koje su izgovarali ovdasnji politicari, a koje ni kao
takve "nisu pile vode".
No, upravo ovih dana "cudo" se ipak dogodilo. Na konferenciji za novinare
glasnogovornica UNHCRa Wendy Rappeport je u Livnu iznijela podatak da se na
prostore Hercegbosanske zupanije vratio 3101 Srbin. No, bitnije od toga
podatka su slijedece njezine rijeci: "Ako izuzmemo Brcko, koje ima poseban
status u BiH, ovo je najveci povratak Srba na podrucju Federacije BiH. Ova
brojka je mala u odnosu na broj ljudi koji su istinski izrazili zelju za
povratkom, ali bez obzira na to, moram istaknuti da je to najveci povratak
igdje zabiljezen u Federaciji", Kazala je Rappeport.
Dakle, predstavnica spomenute medjunarodne organizacije konacno je iznijela
pravu istinu o ovoj zupaniji. Medjutim, zanimljivo je da je glasnogovornica
UNHCRa te, za ovu zupaniju, pohvalne rijeci izrekla tek nakon sto se ponovo
na temelju jednog slucaja, slucaja povratnika Ace Djurana, ona nastojala
ocrniti, ali ovaj put od strane kolega novinara bosnjacke nacionalnosti.
Zaigralo se, naime, na kartu Djurana i sliku davno ispisanog grafita na
pravoslavnom groblju u Livnu "Dobro dosli", sto je ruzultiralo, dakle,
sasvim neocekivanom reakcijom.
Prema tome, postavlja se pitanje jesu li predstavnici pojedinih
medjunarodnih organizacija istinu spremni kazati o ovoj zupaniji tek onda
kada ih se isprovocira, ili se, pak, radi o najavi sasvim drukcijeg
gledanja na stanje stvari na ovim prostorima. Znaci li to ujedno da
Hercegbosanska zupanija u ocima pojedinih predstavnika medjunarodne
zajednice prestaje biti "crna rupa" u Federaciji, pitanje je na koje cemo
uskoro, valjda dobiti konacan odgovor.
***
9. A. Budimir, Slobodna BiH, 27. sijecnja 1999., str. 56.
BUGOJNO - POSEBAN PROBLEM
SARAJEVO - Hrvatski clan predsjednistva BiH Ante Jelavlc susreo se u utorak
navecer s Christianom Schwarz SchiIIlngom, medjunarodnim posrednikom za
Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Tema razgovora bila je ostvarivanje
procesa povratka prognanika.
- Iznimno cijenim vasu misiju i rezultate koje ste postigli na planu
povratka u Federaciju BiH, obratio se svome sugovorniku Jelavic - ali
istodobno ocekujem od medunarodne zajednice da ucini dodatne napore i
pomogne hrvatskom narodu vratiti se u Bugono, Kakanj, Vares, Travnik i
druga mjesta. Jelavic je istaknuo kako je hrvatska strana najvise ucinila
na realizaciji manjinskih povrataka, ali da isto tako ocekuje reciprocne
poteze bosnjackih vlasti.
- Bugojno je poseban problem - naglasio je Jelavic - i bili bismo sretni
kada bi medunarodna zajednica vratila hrvatske prognanike u taj grad.
Medutim, dok je Mlaco gradonacelnik, dok se jos uvijek nista ne zna o
nestalim Bugojancima, dok se dopusta izgradnja islamskog centra na
hrvatskoj zemlji, povratka ne moze biti. Ta pitanja moraju se razrijesiti
uz pomoc medunarodne zajednice koja bi na taj nacin potvrdila svoj
autoritet u hrvatskome narodu.
Schwarz Schilling je obecao da ce posebno razmotriti slucajeve opstrukcije
povratka Hrvata u spomenute gradove.
***
GOSPODARSTVO
***
10. D.M., Hrvatski informativni centar Tuzla, 27. sijecnja 1999.
KUVAJCANI ULAZU U PROIZVODNJU KOKSA
Nakon zeljezare Zenica, cini se da postoje dobri izgledi da Kuvajtska
investiciona agencija (KIA), bude investitor i u "Koksno kemijski kombinat"
Lukavac, zakljucak je sa jucerasnjeg sastanka predstavnika KIAe i Koksno
kemijskog kombinata, odrzanog u kabinetu premijera Vlade TPKa Hazima Vikala.
Investiranje bi se odnosilo na pokretanje proizvodnje koksa u Petoj koksnoj
bateriji. Za to je, prema rijecima generalnog direktora Koksno kemijskog
kombinata Pasage Muratovica potrebno pet milijuna KM. Osim toga, Kombinatu
bi za rad punim kapacitetom trebalo i oko 25 miliona KM obrtnih sredstava.
"Za oko sest mjeseci od osiguranja investicije, mogli bismo proizvesti prve
kolicine koksa. Time bismo pratili rad Zenicke zeljezare. Zaposlenje bi
dobilo 700 do 800 radnika, a pocetak rada Pete baterije omogucio bi i
povoljniji rad ostalih fabrika u Kombinatu", istice Muratovic.
Cijena koksa iz Lukavca bila bi kurentna i na svjetskom trzistu, a prednost
Koksno kemijskog kombinata u odnosu na ostale proizvodjace koksa u zemlji,
ali i u inozemstvu, jeste sto je Peta baterija nova. "Nigdje u svijetu nije
zabiljezen slucaj da je neka baterija nakon prestanka rada ponovo
pokrenuta. Mi imamo novu bateriju u koju je do sada ulozeno oko 150
milijuna DEM i koja je u stanju raditi u narednih 20 godina", kazao je
Muratovic.
Delegacija KIAe tijekom jucerasnjih razgovora pokazala je veliku
zainteresiranost, koja po rijecima Jasina Ravasdeha, koordinatora KIAe za
BiH, nije kurtoazna.
Strucnjaci KIAe ce u narednih cetiri pet tjedana razmotriti mogucnost za
ovu investiciju. Koks je vrlo atraktivan proizvod. Uz to, proizvodnja koksa
u Lukavcu je komplementarna sa radom Zeljezare u Zenici, gdje smo mi vec
investirali sredstva. "Mi smo zainteresirani za ulaganja u Tuzlansko
podrinjsku zupaniju i cijelu BiH. Do danasnjeg sastanka, koji je vjerujem
prvi u nizu, doslo je zahvaljujuci angazmanu premijera Vikala, koji je prvi
napravio kontakte s nama i koji je stvorio imidz TPZe u Kuvajtu", kazao je
izmedju ostaloga predstavnik KIAe, nakon sastanka.
Kako stvari stoje, cini se da ce "Koksno kemijski kombinat" konacno
pokrenuti svoju Petu bateriju za proizvodnju koksa, sto bi u mnogome
pomoglo cjelokupnu gospodarsku situaciju na podrucju Tuzlansko podrnjske
zupanije.
***
11. Z. Pilic, Slobodna Dalmacija, 27. sijecnja 1999., str. 17.
PUNO ZVANIH, MALO ODAZVANIH
"Nase aktivnosti nase mogucnosti", slogan je pod kojim je tuzlanska tvrtka
Promo International predstavila u utorak u Kresimirovom domu tri zanimljive
manifestacije, koje ce se iducih mjeseci upriliciti u BiH. Rijec je o
medjunarosnom proljetnom sajmu, koji ce se odrzati u travnju u Tuzli,
Medjunarodnom gospodarskom forumu u svibnju i Medjunarodnom sajmu turizma,
hotelijerstva i opreme u lipnju. Ivan Curo, generalni direktor tvrtke Promo
International, koja radi pod patronatom najvaznijih drzavnih institucija
BiH spomenuo je kako na tuzlanskom sajmu, koji se ove godine odrzava po
sesti put, u prosjeku ima 350 izlagaca iz 15ak europskih zemalja, a
posljednjih godina iz Amerike i Azije. Sam tuzlansko podrinjski kanton
susjedne drzave vrlo je zanimljivo trziste s oko 600 tisuca stanovnika
(sama Tuzla u ratu je narasla na 200 tisuca). Sajam je dnevno, tvrdi Curo,
obilazilo oko 7 tisuca posjetitelja, od cega je barem trecina poslovnih
ljudi, s kojima bi sibensko gospodarstvo moglo uspostaviti nove i(li)
obnoviti u ratu pokidane veze.
Na zalost, u Kresimirovom domu, kao i puno puta do sada, bilo je i previse
praznih stolica namijenjenih sibenskim privrednicima, iako je organizator
skupa, sibenska Komora, poslala pozive na cetrdesetak adresa..
a opipavanje bosanskog pulsa doslo je samo desetak tvrtki, i to onih kojima
je to najmanje trebalo. Jer, Vinoplod ili Elemes vec imaju referance na
bosanskom trzistu, jos iz bivse drzave, a kontakte nisu prekidali ni
tijekom rata. Sitnije poslove obavljala je i Etruska, prodajuci
gradjevinski materijal, a spremnost da se pojave na sajmu i prodaju PET
cijevi u Bosni demonstrirali su predstavnici "Drnisplasta" Josko Dicak i
Ante Jerkovic. Razgovore s predstavnicima Poliplasta, koji vec nekoliko
godina suradjuje s DITAom iz Tuzle, gosti su obavili direktno, prije
sastanka, cijeneci podatak da je rijec o 100 tisuca DEM teskom poslu s PVC
folijom.
Zacudjuje sto svoj interes nisu pokazale sibenske turisticke kuce, koje
uopce nisu "trznule", pa je turisticku struku prezentirala samo
predstavnica Turisticke zajednice zupanije. Turisticki sajam uistinu mozda
jest malo kasno, u lipnju, no osim "gole" turisticke prezentacije,
ovdasnjim je hotelijerima sigurno zanimljiva i oprema, koje ce takodjer
biti predstavljena u Tuzli, jer se nalaze pred obnovom kapaciteta.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~