HRV - POLITIKA 27.1.1999.
HIC Vijesti
27. 01. 1999.
SADRZAJ:
POLITIKA
1. HRVATSKA I SPANJOLSKA JACAJU VOJNU SURADNJU
2. WATTS S HRVATSKIM IZASLANSTVOM
3. KUCAN U STRASBOURGU: NARODE POSVADILE POLITICKE ELITE
4. DRASKOVIC: SRJ NECE ZATVORITI DEBELI BRIJEG I KONFIN
5. GRANIC DUBROVACKIM CELNICIMA OBJASNIO STRATESKE RAZLOGE OTVARANJA GRANICE
6. PREDSJEDNIK TUDJMAN ZARGOVARAO S BUDISOM I RACANOM
7. BUDISA ODBIO SUDJELOVATI U VISESTRANACKOJ VLADI, RACANU TO NIJE NI
PONUDJENO, A TOMCIC TVRDI - "NEKI IZ OPORBE SU PRISTALI"
8. IPAK RASPRAVA O IZBORU VUKOVICA ZA SUCA USTAVNOG SUDA
9. RIJEKA DOBILA GRB I ZASTAVU
10. U PROMETNOJ NESRECI LAKSE OZLIJEDJEN MINISTAR DOMINIKOVIC
11. ODLUKA O SUDJENJU SAKICU SLJEDECI TJEDAN
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
POLITIKA
***
1. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 1.
HRVATSKA I SPANJOLSKA JACAJU VOJNU SURADNJU
ZAGREB, 26. sijecnja - Hrvatska i Spanjolska ojacat ce vojnu suradnju. Do
kraja godine ministarstva obrane dviju drzava mogla bi potpisati sporazum o
vojnoj suradnji, rekao je u utorak u Zagrebu hrvatski ministar obrane Pavao
Miljavac nakon sto je u nastupni posjet primio novoga spanjolskog vojnog
izaslanika u Hrvatskoj, brigadira Raula Alonsa. Na sastanku je dogovoreno
da se ubrza izrada okvirnog vojnog sporazuma koji bi na razini ministara
obrane bio potpisan vec ove godine, izjavio je Miljavac nakon razgovora.
Naglasio je da taj sastanak oznacava nastavak dobre bilateralne suradnje
dviju zemalja na razini oruzanih snaga. "S Kraljevinom Spanjolskom idemo u
otvoreniju i brzu, prije svega vojnu suradnju", rekao je. Brigadir Alonso
izrazio je zadovoljstvo susretom uz nadu da ce se vojna suradnja dviju
zemalja vrlo brzo prosiriti.
***
2. H, Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 12.
WATTS S HRVATSKIM IZASLANSTVOM
BRUXELLES - Hrvatsko izaslanstvo sastalo se jucer u Bruxellesu s
medjunarodnim posrednikom za pitanja sukcesije bivse Jugoslavije Arthurom
Wattsom u sklopu novoga kruga pregovora o podjeli imovine bivse drzave.
Novi krug pregovora Watts je zapoceo 14. o. m. sastankom s jugoslavenskim
izaslanstvom a dan nakon toga sa slovenskim. Poslije sastanka s hrvatskim
izaslanstvom, koje vodi predstojnik Ureda za sukcesiju hrvatske Vlade Bozo
Marendic, u srijedu i cetvrtak odrzat ce se bilateralni sastanak izmedju
Wattsa i bosansko - hercegovackog izaslanstva, te makedonskog izaslanstva.
Izvori u Bruxellesu spominju i mogucnost zajednicke plenarne sjednice nakon
sto na pojedinacnim sastancima s Wattsom zemlje nasljednice bivse SFRJ
iznesu svoje ocjene, misljenja i prijedloge, ali datum plenarnog sastanka
jos nije odredjen.
Prethodni krug pregovora odrzan u studenom prosle godine propao je jer je
SR Jugoslavija uporno odbijala prihvatiti prijedlog sto ga prihvacaju
ostale cetiri zemlje nasljednice.
***
3. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 2.
Kucan u Strasbourgu: NARODE POSVADILE POLITICKE ELITE
LJUBLJANA, 26. sijecnja - Slovenski predsjednik Milan Kucan u utorak je
parlamentarcima Vijeca Europe u Strasbourgu ponudio svoje vidjenje raspada
nekadasnje SFRJ. Ocijenio je da se raspad dogodio zbog politickih elita
koje su unistile tradicionalnu multikulturalnost i suzivot naroda. Kako je
prenijela Slovenska tiskovna agencija (STA), Kucan se u svom obracanju
Parlamentarnoj skupstini Vijeca Europe zahvalio parlamentarcima za potporu
Sloveniji prilikom njezina osamostaljenja, a govorio je i o prilikama "na
Balkanu". Kako je prenijela agencija, "Kucan je naglasio da treba bez
rezervi ponovo razmotriti uzroke rata u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu. Te
ratove nisu uzrokovale nacionalne ili vjerske razlike, kako neki jos uvijek
tvrde. Te ratove su pocele i vode ih nedemokratske nacionalne politicke
elite naroda koji zive jedni s drugima. Potpirivanjem politickih strasti i
koristenjem marginalnih skupina drustvenog i politickog podzemlja za ratna
ubojstva raskinule su normalni zajednicki zivot u visenacionalnim i
multikulturnim drustvima s velikom tradicijom". Slovenski predsjednik
takodjer je zahtijevao da se kazne ratni zlocini, postuju ljudska prava i
ekonomski pomogne kako bi se "na taj prostor vratili pravi mir i ljudima
vec poznata vremena suzivota, razlicitosti, tolerancije i suradnje".
***
4. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 2.
Draskovic: SRJ NECE ZATVORITI DEBELI BRIJEG I KONFIN
ZAGREB, 26. sijecnja - Vlada SR Jugoslavije nece uciniti nista da bi
zatvorila granicne prijelaze Debeli brijeg i Konfin, iako je odluka o
njihovu otvaranju neustavna, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik
jugoslavenske vlade Vuk Draskovic za Glas Amerike. "Strogo gledajuci Ustav,
niti jedna jugoslavenska federacija ne moze ni otvarati ni zatvarati
granice sa susjednim zemljama", rekao je Draskovic, napominjuci kako je
"zivot ponekad brzi i pametniji od politike" te da misli "da vlada SRJ nece
uciniti nista kako bi zatvorila te granicne prijelaze". "Kako je vlada SRJ
jedina mjerodavna za otvaranje granicnih prijelaza, nadam se formaliziranju
stanja na terenu", rekao je Draskovic. No, istaknuo je kako otvoreni
prijelazi nikako ne mogu prejudicirati dogovor i pregovore oko statusa
Prevlake.
***
5. Hina, A.H., Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 2.
GRANIC DUBROVACKIM CELNICIMA OBJASNIO STRATESKE RAZLOGE OTVARANJA GRANICE
ZAGREB, 26. sijecnja - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova
Republike Hrvatske dr. Mate Granic primio je utorak u Zagrebu zupana
Zupanije dubrovackoneretvanske Ivana Sprlju, te predstavnike opcina i
gradova obuhvacenih prosirenjem Sporazuma o malogranicnom prometu izmedju
Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije - dogradonacelnicu
Dubrovnika Bertu Dragicevic i nacelnike opcine Konavle Luku Kordu i Zupe
Dubrovacke Ivu Miletica, priopcilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Ministar je ukratko podsjetio goste na problematiku pitanja Prevlake od
agresije na Hrvatsku do danas, posebno naglasivsi ustrajan rad na donosenju
rezolucija Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda kojima je nedvojbeno
potvrdjen teritorijalni integritet Republike Hrvatske. Potom je ministar
Granic istaknuo vaznost zapocetih pregovora sa SRJ o trajnom rjesenju
sigurnosnog pitanja Prevlake na temelju hrvatskoga prijedloga od lipnja
1998. godine. Granic je podsjetio da je posljednja Rezolucija Vijeca
sigurnosti UNa broj 1222 od 15. sijecnja ove godine pozdravila hrvatsku
odluku o otvaranju granicnih prijelaza Debeli brijeg i Konfin tijekom
bozicnih i novogodisnjih blagdana te izrazila nadu da ce takva praksa
pomoci porastu civilnog prometa. Ohrabrena time, Hrvatska je sluzbeno
predlozila SRJ da se odmah pristupi prosirenju postojecih sporazuma o
granicnim prijelazima i pogranicnom prometu na juzni dio granice Republike
Hrvatske i Republike Crne Gore. Sporazumom ministarstava unutarnjih poslova
Hrvatske i Crne Gore sada su obuhvaceni stanovnici Konavala, Zupe
Dubrovacke i Grada Dubrovnika u Hrvatskoj, te bokeljskih opcina: Herceg
Novi, Kotor i Tivat u Republici Crnoj Gori.
Sef hrvatske diplomacije istaknuo je vaznost tog poteza poglavito glede
koristi koje ce imati za Hrvate u Boki kotarskoj i njihovu slobodnu
komunikaciju s Hrvatskom. S druge strane, naglasio je, proces zapocet
otvaranjem granicnih prijelaza prema Crnoj Gori vazan je i konkretan
doprinos normalizaciji odnosa, ukupnoj stabilizaciji prilika, te trajnom
rjesavanju sigurnosnog pitanja Prevlake. Ministar je takodjer naglasio
korist i za gospodarstvo od otvaranja granice, poglavito u daljnjem
razvitku turizma. Otvaranje granicnih prijelaza posebnom su izjavom
pozdravile i Sjedinjene Americke Drzave. Predstavnici lokalne uprave i
samouprave Zupanije dubrovackoneretvanske sa zadovoljstvom su primili
objasnjenja te istaknuli da je prometna zatvorenost skodila cijelom
podrucju Zupanije, navodi se u priopcenju Ministarstva koje je prenijela Hina.
Nakon sastanka zupan Sprlje je u izjavi za Vjesnik istaknuo da im je
ministar objasnio stratesku vaznost otvaranja granicnog prijelaza Debeli
brijeg. "Svakako i mi pozdravljamo odluku hrvatske Vlade, ali ona je,
smatramo, ipak dosla malo preuranjeno, iznenadivsi nas. Tehnicke i druge
dvojbe oko otvaranja Debeloga brijega sada su rijesene. U interesu nam je
da sacuvamo mir uz granicu i da ona funkcionira normalno", rekao je
dubrovackoneretvanski zupan. Nacelnik opcine Konavle Luka Korda izjavio je
da su ministru Granicu iskazali negodovanje zato sto nisu bili pravodobno
obavijesteni o otvaranju Debeloga brijega. "Kad smo saslusali ministra i
prihvatili sve njegove argumente, suglasili smo se da se ubuduce oko
otvorenih pitanja uspostavi suradnja Ministarstva vanjskih poslova,
Dubrovackoneretvanske zupanije i opcine Konavle kako bi se izbjegle moguce
nesuglasice. Bilo je rijeci i o vracanju zemlje na Prevlaci i mogu reci da
ce se vrlo brzo rjesavati tamosnji imovinskopravni odnosi. Bio je to jedan
od dosad najkorisnijih razgovora", smatra Korda.
***
6. Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 1.
PREDSJEDNIK TUDjMAN ZARGOVARAO S BUDISOM I RACANOM
ZAGREB, 26. sijecnja - Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tudjman, s obzirom
na najavljenu rekonstrukciju Vlade i ukupne unutarnje i vanjskopoliticke
prilike, pozvao je na odvojene razgovore predsjednike HSSa Zlatka Tomcica,
HSLSa Drazena Budisu i SDPa Ivicu Racana. Pozivu su se odazvali Budisa i
Racan. Tomcic je svoje neodazivanje pozivu obrazlozio u dopisu predstojniku
Ureda Predsjednika kako tema "najavljene rekonstrukcije Vlade" u danasnjim
uvjetima nije prihvatljiva.
Predsjednik Republike je u razgovoru s Drazenom Budisom predlozio da HSLS
sudjeluje u rekonstruiranju Vlade, s obzirom na uspjesnu suradnju HDZa i
HSLSa na nekim lokalnim razinama.
Budisa nije prihvatio prijedlog, obrazlazuci to predstojecim izborima ove
godine. S predsjednikom SDPa Ivicom Racanom predsjednik Republike
razgovarao je o unutarnjim i vanjskopolitickim pitanjima. U razgovoru je
postignuta suglasnost da je potrebno postojecim problemima pristupiti
razumno, njegujuci pritom dijalog i kulturu medjusobnog uvazanja, radi
uspjesnog rjesavanja unutarnjih problema i jacanja vanjskopolitickog
polozaja Hrvatske, stoji u priopcenju Ureda Predsjednika.
Nakon jednosatnog razgovora s Predsjednikom, Budisa je rekao kako je
Hrvatska socijalno liberalna stranka odbila ponudu predsjednika Tudjmana da
sudjeluje u rekonstrukciji Vlade. Dodao je da ga je na razgovore u
ponedjeljak ujutro pozvao predstojnik Predsjednikova ureda Ivica Kostovic.
Na upit kako je bila formulirana Predsjednikova ponuda, Budisa je odgovorio
da je on odmah odbio mogucnost sudjelovanja u rekonstrukciji Vlade, te
stoga nije bilo niti prilike da se razgovara o konkretnim ljudima i resorima.
"Drzim da se predsjednik jedne stranke na poziv predsjednika drzave treba
odazvati, jer to pripada u elementarna pravila politicke pristojnosti",
ocijenio je predsjednik HSLSa. Ali, nastavio je, u izbornoj godini, kad je
vladajuca stranka za pocetak veljace najavila pocetak sluzbene kampanje,
prihvacanje ponude bilo bi politicko samoubojstvo.
Nakon sto sam odbio ponudu Predsjednika, razgovarali smo o brojnim temama
vezanim uz medjunarodni polozaj Hrvatske, ali i o nasoj unutarnjopolitickoj
situaciji, naglasio je Budisa.
Ono sto je zanimalo Predsjednika, po Budisinim rijecima, je koncept
medjunarodnih krugova koji idu za tim da se na prostoru bivse Jugoslavije
ustroji juznobalkanska asocijacija, na sto mu je Budisa odgovorio kako moze
biti miran sto se tice stava oporbe o povratku u takve zajednice.
Racan je nakon razgovora izjavio: "Rekao sam predsjedniku Tudjmanu kako ne
vjerujem da ce i druge stranke prihvatiti sudjelovanje u visestranackoj
Vladi, kao sto sam mu rekao i da ne radi rekonstrukciju Vlade s disidentima
iz nekih stranaka". Naglasio je da Tudjman nije izravno ponudio SDPu da
sudjeluje u Vladi, "sto cijenim jer Predsjednik zna da se s nama o tome
nema sto razgovarati".
Ipak, pojedinci iz oporbe mogli bi uci u Vladu, s cime se Racan slaze, ali
tvrdi da to "nece bitno pomoci HDZu niti odmoci oporbi".
Stoga se razgovaralo, tvrdi predsjednik SDPa, o "opasnostima koje vrebaju
Hrvatsku, o opasnostima od guranja Hrvatske u neobalkanske i
neojugoslavenske asocijacije", o cemu je govorio Tudjman. Na to mu je Racan
odgovorio kako je "svjestan da ima i takvih ideja, ali one nisu dominantne
u Europi i svijetu".
***
7. Marija Pulic, Dean Sinovcic, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 3.
BUDISA ODBIO SUDJELOVATI U VISESTRANACKOJ VLADI, RACANU TO NIJE NI
PONUDjENO, A TOMCIC TVRDI - "NEKI IZ OPORBE SU PRISTALI"
ZAGREB, 26. sijecnja - "Glavna tema razgovora s predsjednikom Tudjmanom
bila je rekonstrukcija Vlade i ponuda HSLSu da sudjeluje u tome, sto sam ja
odbio i zahvalio se, pa smo nastavili razgovarati o drugim temama", izjavio
je u utorak nakon jednosatnog sastanka s dr. Franjom Tudjmanom predsjednik
HSLSa Drazen Budisa. Odbijanje ponude da HSLS sudjeluje u novoj Vladi,
Budisa je Predsjedniku, kako kaze, obrazlozio cinjenicom da bi ulazak
oporbe u Vladu u predizbornoj godini bilo politicko samoubojstvo, dok bi
pak, "da se nalazimo u postizbornom razdoblju i da je Hrvatska u situaciji
teske gospodarske, socijalne i politicke krize te medjunarodnoj izolaciji,
odbijanje mogucnosti stvaranja visestranacke Vlade bilo neodgovorno".
Razgovor Budise i Tudjmana tekao je po Budisinim rijecima u dobroj i
srdacnoj atmosferi, a buduci da se dugo poznaju, bilo je, kako kaze Budisa,
i prisjecanja na stare dane. No usprkos dobroj atmosferi, razgovori nisu
urodili nikakvim dogovorom. Budisa je, kako je rekao, ponovio stav
sestorice o parlamentarnoj krizi, ali nije uspio zainteresirati
predsjednika Tudjmana. "Rekao sam mu i da bi on kao predsjednik trebao
razrijesiti krizu u Saboru formiranjem istraznog povjerenstva i raspravom o
tajnim sluzbama, ali nije bilo reakcije", nastavio je Budisa svoje izvjesce
s Pantovcaka. Predsjednik, po Budisinim rijecima, nije reagirao ni na
sugestiju kako bi vrlo dobar ulog u poboljsanje medjusobnih odnosa bio taj
da se oporba i HDZ dogovore oko datuma izbora. Na pitanje novinara je li
icim uspio zainteresirati Predsjednika, Budisa je odgovorio kako je to bio
"vrlo ugodan i pristojan razgovor u kojem smo vrlo rijetko odobravali ono
sto je sugovornik rekao".
Ono sto je zanimalo Predsjednika je koncept medjunarodnih krugova koji idu
za tim da se na prostoru bivse Jugoslavije ustroji juznobalkanska
asocijacija, na sto mu je Budisa odgovorio kako moze biti miran sto se tice
stava oporbe o povratku u takve zajednice.
Na pitanja novinara kako ce njegov i Racanov odlazak kod Tudjmana utjecati
na odnose unutar sestorice s obzirom na stavove "Porecke skupine" koji su
izrazito protiv razgovora s Predsjednikom, Budisa je odogovorio kako odnosi
ne bi trebali biti naruseni. "Ako netko zamislja setoricu tako da pojedine
stranke ne mogu vuci svoje poteze, ne vidim smisla postojanju pojedinih
stranaka. Ne suradjujemo da bismo se ujedinili u jednu stranku, jednu
misao...", istaknuo je Budisa. Osim toga, istaknuo je kako su se sestorica
usuglasili da nece ici na pojedinacne razgovore s Tudjmanom oko zajednickih
tema, kao sto je parlamentarna kriza te da taj dogovor nije iznevjeren.
"Ako se moze izgubiti zbog toga sto se predsjednik stranke odaziva
Predsjedniku Republike na razgovor, postavlja se pitanje sto je to s nasom
demokracijom i koliko je Hrvatska daleko od zapadnoeuropskih demokracija",
istice Budisa. Na pitanje tko ce poentirati ovim razgovorima - Predsjednik
ili Budisa i Racan, prvi covjek HSLSa odgovara kako je to tesko reci, ali
je sigurno da bi odbijanje ovog poziva omogucilo da Tudjman poentira.
Vjerojatno najcesce spominjano ime uz sudionike razgovora - Tudjmana,
Racana i Budisu - u utorak je bilo ono Ivana Heraka. Naime, oporbeni i
novinarski krugovi brujali su informacijama o tome kako je Herak vec
prihvatio mjesto ministra turizma. Njegov predsjednik Drazen Budisa, upitan
sto o tome zna, rekao je kako mu je Herak demantirao tu informaciju, ali ce
se svjedno s njim sastati u srijedu ujutro zbog svih napisa i spekulacija
vezanih uz njegovo ime, "pa cemo vidjeti kako stvari stoje". U svakom
slucaju, ako Herak ipak prihvati to mjesto, nece ostati u HSLSu, najavio je
Budisa.
Predsjednik Tudjman docekao je predsjednika SDPa Ivicu Racana sa
zemljovidom juznoslavenske asocijacije i tvrdnjom kako bi bilo dobro za
Hrvatsku da se stvori visestranacka Vlada do izbora "na sto sam se
nasmijesio i rekao kako vidim daleko bolje mogucnosti za poboljsanjem
stanja i u Hrvatskoj i u odnosu na europsku zajednicu". Tako je dogadjaje u
Uredu Predsjednika opisao na konferenciji za novinare Racan koji je na taj
nacin odbacio svako razmisljanje za sudjelovanjem SDPa u visestranackoj
Vladi. "Rekao sam predsjedniku Tudjmanu kako ne vjerujem da ce i druge
stranke prihvatiti sudjelovanje u visestranackoj Vladi, kao sto sam mu
rekao i da ne radi rekonstrukciju Vlade s disidentima iz nekih stranaka",
objasnio je Racan, dodajuci kako Tudjman nije izravno ponudio SDPu
sudjelovanje u Vladi "sto cijenim, jer Predsjednik zna da se s nama o tome
nema sto razgovarati". Ipak, pojedinci iz oporbe mogli bi uci u Vladu, s
cime se Racan slaze, ali tvrdi kako to "nece bitno pomoci HDZu niti odmoci
oporbi".
Stoga se razgovaralo, tvrdi Racan, o "opasnostima koje vrebaju Hrvatskoj,
opasnostima od guranja Hrvatske u neobalkanske i neojugoslavenske
asocijacije", o cemu je govorio Tudjman, na sto mu je Racan odgovorio kako
je "svjestan da ima i takvih ideja, ali one nisu dominantne u Europi i
svijetu". Dapace, Racan je dodao da se "kritike na racun Hrvatske ni u kom
slucaju ne mogu podvesti u tu kategoriju" i ustvrdio kako "te opasnosti
nema jer su sve odgovorne politicke snage u Hrvatskoj jedinstvene" oko tog
pitanja. Svoja razmisljanja u tom smislu Racan je zavrsio tvrdnjom "ja sam
Predsjednice, kao i Vi, jednom napustio Beograd i ne mislim se vracati
tamo", te ukazao na "nepotrebno pretjerivanje tom opasnoscu".
Racan nije zelio iznositi sto je Tudjman govorio na tom sastanku, dok je za
sebe rekao kako je inzistirao na nekoliko zahtjeva. "Inzistirao sam na vise
dijaloga izmedju onih koji razlicito misle, na deblokiranje parlamentarne
krize i odgovornosti vladajuce stranke, te sam inzistirao da u cilju
demokratizacije zemlje Tudjman i HDZ mogu mnogo uciniti", rekao je Racan.
On je govorio i o teskoj socijalnoj krizi gdje HDZ "ne moze popraviti
rejting novim imidzom vec novom politikom", kao i o "kriminalnim aspektima
privatizacije", a sve to Racan je govorio "u ime SDPa, ali ne i u ime
sestorice", te se on nada da ce doci do razgovora stranaka sestorice i HDZa
ili predsjednika Tudjmana. Ujedno, Racan je zazelio Predsjedniku dobro
zdravlje jer "demokratske probleme trebamo rjesavati mi, a ne visa sila".
"Ne vidim zasto bi se poremetili odnosi u sestorici" odgovorio je Racan
novinarima, pitajuci se "misli li netko u oporbi da moze preuzeti
odgovornost SDPa na svoja pleca". Do poremecaja nece doci "osim ako to
netko u sestorici ne zeli", tvrdi Racan, te najavljuje da ce pozdraviti ako
jos netko iz sestorice ode na razgovore s predsjednikom Tudjmanom.
Kao sto je poznato, telefonski poziv na razgovore s dr. Tudjmanom stigao je
i celniku HSSa Zlatku Tomcicu, no on ga je odbio, kao sto je odbio i
sluzbeni poziv koji mu je stigao u utorak u 8.52 sati ujutro. Tomcic je
izjavio kako je kao tema razgovora na pozivu bila naznacena rekonstrukcija
Vlade, no da ga to ne zanima, pogotovo ne u ovim okolnostima i tako
formulirano. Nakon primljenog poziva, Tomcic je obavio i telefonske
konzultacije s vodstvom svoje stranke, u kojima su se svi slozili kako na
Pantovcak ne treba ici. "Sve je to HDZova igra po dvostrukoj liniji.
Pokusava se diskreditirati oporbene stranke i stvara se lazni dojam
kooperativnosti. Jer, dok s jedne strane Predsjednik zove na razgovore
celnike oporbenih stranaka, s druge strane vec pregovara s nekim
oporbenjacima", rekao je Tomcic, navodeci kako su neki oporbenjaci navodno
vec u pregovorima o ulasku u Vladu.
Odlazak, odnosno neodlazak svojih partnera na Pantovcak komentirao je i
predsjednik Liberalne stranke Vlado Gotovac. Podrzao je Tomcicev neodlazak
na razgovore, te ponovio kako je Budisina i Racanova odluka pogresna. "U
predizbornoj godini raspravljati u ulasku stranaka u rekonstruiranu Vladu,
besmisleno je. Ne trazimo drugu Vladu nego izbore koji ce nam omoguciti da
je sami sastavimo", rekao je Gotovac i naglasio kako ni oporba, a niti
Tudjman nemaju sto novo reci i zato su svi razgovori neprihvatljivi. Prve
vijesti o Budisinom razgovoru s Tudjmanom pokazuju da je taj razgovor, ma
koliko srdacan, potpuno bespredmetan, zakljucio je Gotovac. Ipak, odlazak
Racana i Budise na Pantovcak ne narusava odnose unutar sestorice, no
pokazuju da je potrebno definirati nove, cvrsce i odredjenije okvire suradnje.
"Razgovori Budise i Racana s predsjednikom Tudjmanom nisu donijeli nikakve
rezultate, sto je bilo potpuno jasno i ostalim kolegama u opoziciji.
Medjutim, ne smatram ih losim, jer se time samo potvrdilo ono sto IDS
stalno govori - da HDZ nije spreman ni na kakve iskrene odnose s drugim
strankama, kao i da nije spreman ni na kakvu radikalnu promjenu", kaze
predsjednik IDSa Ivan Jakovcic, komentirajuci razgovore predsjednika
Tudjmana s celnicima SDPa i HSLSa.
Jakovcic je uvjeren da su Racan i Budisa "svojim potezom unijeli nemir u
odnose unutar opozicije, a narocito medju birace, no vjerujem da ce to vec
za nekoliko dana biti epizoda koja ce malo naskoditi, ali nista vise od
toga. Jer, koncept opozicijske sestorice nema alternativu", odvraca Jakovcic.
***
8. D. Djuretak, I. Kustura i M. Saric, Vecernji list, 27. sijecnja 1999.,
str. 5.
IPAK RASPRAVA O IZBORU VUKOVICA ZA SUCA USTAVNOG SUDA
ZAGREB - Raspravom o tome treba li u dnevni red uvrstiti izbor Milana
Vukovica za suca Ustavnoga suda Hrvatske, sto je u ime Odbora za
pravosudje, izbor i imenovanja predlozio Ivan Novosel (HDZ), pocela je
jucer 24. sjednica Zupanijskoga doma Sabora. Nakon sto je Novosel predlozio
da se u dnevni red uvrsti i popunjavanje jednog mjesta suca u Ustavnom
sudu, oporbeni zastupnici ostro su se usprotivili naglasavajuci da je
kandidat Milan Vukovic jos predsjednik Vrhovnoga suda i da je to formalna
zapreka da bude sudac Ustavnog suda. Ivan Ninic (SDP) podsjetio je na to da
su oporbeni zastupnici nekoliko puta trazili raspravu o pravosudju i
upozoravali na lose stanje u njemu.
Isticuci da je predsjednik Vrhovnog suda "najodgovorniji za njegovo dobro
ili lose funkcioniranje", Ninic se usprotivio da imenovanje suca Ustavnog
suda bude uvrsteno u dnevni red i "da nagradimo Vukovica prije rasprave o
sudstvu".
Postoji li Vukoviceva pismena ostavka
U ime HSLSa i Zarko Katic se usprotivio stavljanju te tocke u dnevni red
zamjerajuci predlagacu sto im je u posljednji trenutak kazao o kome ie
rijec, a sto je podrzala i dr. Tereza Ganza - Aras (LS). Ratko Maricic
(SDP) prihvatio bi raspravu o tome treba li popunjavati ispraznjeno mjesto,
ali ne i izbor suca Ustavnog suda, sto je vrlo visoka i casna duznost.
Zeljko Pecek (HSS) pitao je postoji li Vukoviceva pismena ostavka, na sto
ga je predsjednica Katica Ivanisevic upozorila da oni ne trebaju
raspravljati o ostavci, vec o popunjavanju Ustavnog suda.
Unatoc protivljenju oporbe, sa 31 glasom u dnevni red ta je tocka ipak
uvrstena. Zastupnici su raspravljali i o prijedlogu strategije prometnog
razvoja Hrvatske koju im je obrazlozio ministar prometa, pomorstva i veza
Zeljko Luzavec. Strategijom se za cestovnu mrezu predvidja 40 posto od 19
milijardi dolara planiranih za razvoj prometa do 2010. godine. Ostatak
novca usmjerit ce se u razvoj i modernizaciju zeljeznice, zracnog prometa,
u opremanje postojecih i gradnju novih zracnih luka, posebice malih na
otocima koje su preduvjet intenzivnijeg razvoja elitnog turizma. Planiraju
se i brze linije izmedju kopna i otoka te ulaganja u rijecne i morske luke.
U cestovnom prometu prioriteti su smjerovi koji Hrvatsku ukljucuju u
europske prometne tokove te cesta koja ce povezati sjeverni i juzni dio
Hrvatske. Planirani razvoj prometne infrastrukture Hrvatska nece moci sama
financirati, vec racuna na koncesionare i inozemne kredite.
Nijedne prave ceste do Splita
Uime Kluba LSa Tereza Ganza - Aras je ocijenila da je planiranih 20ak
milijardi dolara nerealno u stanju opustosenog gospodarstva. Strategija je
u suprotnosti s deklariranom jadranskom orijentacijom Hrvatske, a nije
dovoljno razraden nacin povezivanja s morskim lukama i otocima. Zeljeznice
su prometnice buducnosti, kazala je predlazuci gradnju dvokolosjecnih pruga.
Gradnju ceste sjever i jug Ivan Ninic, uime SDPa, ocijenio je najvaznijim
projektom prometnog razvoja Hrvatske, a Ivan Skaric uime Kluba HSLSa
napomenuo je da prema Splitu nema ni jedne prave ceste te prognozirao da
brza cesta Solin - Klis nece biti zavrsena do turisticke sezone.
Do kraja jucerasnjeg rada Zupanijski dom podrzao je prijedlog strategije
prometnog razvitka Hrvatske te raspravio o izvjescu o stanju u zdravstvu.
Sjednica se nastavlja danas u 9 sati.
**
Krpina opet prozvao Racana zbog droge
Uoci danasnjeg pocetka 38. sjednice Zastupnickoga doma zasjedali su odbori
toga doma.
Odbor za obitelj, mladez i sport raspravljao je o izvjescu o izvrsenju
provedbenoga programa nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u
prosloj godini, kao i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.
Predsjednik Drzavne komisije za suzbijanje zlouporabe droga dr. Slavko
Sakoman istaknuo je da je lani u odnosu na '97. evidentirano 1200 novih
ovisnika o heroinu i 40.000 korisnika droga. Drago Krpina ponovno je
prozvao predsjednika SDPa rekavsi da je Ivica Racan primjer politicara koji
podilazi mladima hvaleci se kako je i sam probao drogu. Time potice na
uzimanje droge i na sraman nacin, rekao je Krpina, pridobiva glasove toga
dijela stanovnistva.
Odbor za pravosudje podrzao je prijedlog zakona o placama sudaca i ostalih
pravosudnih duznosnika. Seks je predlozio da pravosudni duznosnici mogu
biti clanovi nadzornih odbora u neprofitnim organizacijama, bez naknade, a
Bosiljko Misetic predlozio je da duznosti bude razrijesen sudac ciji
predmet traje deset godina. Odbor za ratne veterane slozio se s prijedlogom
Udruge hrvatskih dragovoljaca da se zbog nezaposljavanja hrvatskih
branitelja lokalni celnici pozovu na odgovornost. Potporu su dobile i
pripreme za osnivanje krovne udruge kako bi bolje funkcionirale sve
stradalnicke udruge.
**
Na dnevnom redu i povjerenje Penicu
Prva ovogodisnja sjednica Zastupnickoga doma, koja pocinje danas u 9 sati
aktualnim satom, zbog opseinoga dnevnog reda s mnogo vaznih zakonskih
prijedloga bit ce produljena i na iduci tjedan. Najavio je to jucer na
konferenciji za novinare potpredsjednik Hrvatskoga drzavnog sabora Vladimir
Seks. Kao dopunu dnevnoga reda najavio je da ce Zastupnicki dom
raspravljati i o imenovanju jedanaestoga suca Ustavnog suda, a u sklopu
najavljenih promjena u pravosudju. Na sjednici Zastupnickoga doma imenovat
ce se i novo Vijece HRTa.
Iako je bilo zahtjeva da se o prijedlogu Zakona o placama sudaca i drugih
pravosudnih duznosnika raspravlja u redovnoj proceduri, Seks je najavio da
ce se to obaviti po hitnom postupku. Nece biti ujedinjene rasprave o
vanjskoj politici i Haaskom sudu, kako je to zahtijevala oporba, a u sklopu
rasprave o vanjskoj politici bit ce rijeci i o odnosima sa Slovenijom.
Za sjednicu je predvidena rasprava o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o
zdravstvenom osiguranju, te prijedlog za pokretanjem pitanja povjerenja
ministru unutarnjih poslova Ivanu Penicu.
Seks je rekao da se radi na postizanju politickoga dogovora prema kojem bi
se neki oporbeni zastupnici vratili na svoje duinosti te s tim u vezi
istaknuo kako ce to biti u dogledno vrijeme, kad se HDZ i sestorka dogovore
o bitnim razlozima zbog kojih su podnijeli ostavke.
***
9. K.S.P., Vecerni list, 27. sijecnja 1999., str. 11.
RIJEKA DOBILA GRB I ZASTAVU
RIJEKA - Rijesenjem Ministarstva uprave u povodu zahtjeva rijeckog
gradonacelnika Slavka Linica, Grad Rijeka imat ce svoj povijesni grb i
zastavu.
Grb ce biti izradjen u crvenome na srebrnoj stijeni, crni raskriljeni orao
s dvije glave, koje gledaju ulijevo, drzi lijevom nogom vrc iz kojega tece
voda i razlijeva se oko stijene.
Zastava ce biti u omjeru jedan naprama dva, plave boje sa zuto obrrubljenim
grbom Grada u sredini.
Troskove postupka od 2.808,000 kuna, Grad Rijeka duzan je uplatiti na racun
Ministarstva uprave u roku od osam dana.
***
10. Hina, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 24.
U PROMETNOJ NESRECI LAKSE OZLIJEDjEN MINISTAR DOMINIKOVIC
ZAGREB, 27. sijecnja - U prometnoj nesreci, u kojoj su sudjelovala dva
osobna automobila u utorak navecer, oko 21,05 sati na krizanju Slavonske
avenije i Ulice Marijana Cavica u Zagrebu, jedna je osoba teze ozlijedena,
a sest lakse, medu kojima je i ministar poljoprivrede i sumarstva mr.
Zlatko Dominikovic, izvijestio je glasnogovornik Policijske uprave
zagrebacke Josip Begovic. Do nesrece je doslo kada je vozac automobila opel
kadet Zeljko B. u Slavonskoj aveniji pokusao skrenuti u lijevo, ne
propustajuci mercedes koji je dolazio iz suprotnog smjera. Mercedesom,
registracije ZG - 642 - RF, upravljao je vozac Josip P. (r. 1935.), a s
njim na mjestu suvozaca u automobilu je bio ministar Dominikovic. Dolaskom
do krizanja s Ulicom Marijana Cavica doslo je do naleta na desni bocni dio
automobila marke opel kadet, registracijske oznake ZG - 680 - TI kojim je
upravljao Zeljko B. (r. 1964.) sjevernim kolnickim trakom Slavonske
avenije, iz smjera istoka prema zapadu, a koji je u raskrizju s Ulicom
Marijana Cavica pokusao skrenuti u lijevo u Cavicevu ulicu, pri cemu nije
propustio vozilo koje mu je dolazilo iz suprotnog smjera, a imalo je
prednost prolaza.
U toj je nezgodi teze ozlijeden suvozac iz opel kadeta Mladen N. (r.1972.),
dok su lakse tjelesne ozljede zadobili vozac spomenutog automobila Zeljko
B., putnici u opel kadetu Gordana N. (r.1976), Jasna R. (r. 1960.) i
Aleksandra D. (r. 1976.), te ministar Dominikovic i njegov vozac Josip P.
***
11. V.B., Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 5.
ODLUKA O SUDjENJU SAKICU SLJEDECI TJEDAN
ZAGREB, 26. sijecnja - Prema misljenju izvanraspravnog vijeca Zupanijskog
suda u Zagrebu, optuznica je samo konkretizirala akt o izrucenju. To se
navodi u odgovoru na prigovor Dinka Sakica, koji je podnio nakon sto je
protiv njega podignuta optuznica za kazneno djelo protiv covjecnosti i
medjunarodnog prava - ratnog zlocina protiv civilnog stanovnistva. U
prigovoru se navodi da u optuznici nije jasno na koje se vrijeme odnosi, no
izvanraspravno vijece smatra da to nije tocno, vec da jasno govori da se
radi o radnjama pocinjenim od travnja do studenog 1944, kada je Sakic bio
zapovjednik logora. Sve ostalo, navodi se, zapravo je uvod i za to ga se ne
tereti. Sakicev je branitelj, odvjetnik Ivan Kern, rekao da je to
obrazlozenje za njegovog branjenika povoljno, te da ocekuje da ce odluka o
pocetku sudjenja, koje ce voditi sudac Drazen Tripalo, biti donesena
sljedeci tjedan.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~