Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss

izbor iz tiska

150 views
Skip to first unread message

Veronica Vlaho

unread,
Jan 21, 1997, 3:00:00 AM1/21/97
to

Vjesnik, 20.1.97. / Str. 1 / Snjazana Canic

KLEIN PORUCIO SRBIMA DA SU DUZNI SLUZITI U VOJSCI HRVATSKE DRZAVE

OSIJEK, 19. sijecnja - Na srpskoj televiziji Beli Manastir u subotu na ve=
cer
bio je intervju s prijelaznim upraviteljem hrvatskog Podunavlja, generalo=
m
Jacquesom Kleinom. S njim je tamosnji novinar razgovarao o Pismu namjere
hrvatske Vlade. Klein je porucio kako vjeruje da ce ljudi razmotriti to
Pismo jer je ono 'dobar paket'. Rekao je da su Srbi na podrucju istocne
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema do sada bili pogresno vodeni
rukovodstvom koje ih je iznevjerilo. Sada je, naglasio je, vrijeme da poc=
nu
razmisljati o sebi. Komentirajuci tocku Pisma namjere koja se odnosi na
odgodu vojnoga roka, prijelazni upravitelj posebno je naglasio da nitko n=
e
moze biti primoran da sluzi u vojsci odredene nacije, ali da je duznost
svakog pojedinca da sluzi vojsku svoje drzave. Ako je netko gradanin
odredene drzave on je i dio njezina obrambenog vojnog sustava. Na upit
novinara srpske televizije Beli Manastir moze li doci do izmjena i dopuna
Pisma namjere, Klein je kratko odgovorio: 'Ne mislim tako i ne vjerujem. =
Ne
vidim razloga zbog cega bi se ista mijenjalo. Ovaj dokument u svojoj
sadasnjoj formi zadovoljava medunarodne zakone i u tom smislu je dobio
medunarodnu podrsku'. Na upit novinara o ulozi i nadleznosti dozupana u
hrvatskom sustavu, Klein je odgovorio da su to Vladini predstavnici u koj=
ima
je skoncentrirana moc odlucivanja i sva politicka snaga. Klein je,
objasnjavajuci o zajednici vijeca opcina rekao da je vijece opcina iz
Erdutskog sporazuma jednako definirano i u Pismu namjere, i u tome da se
predsjednicima opcina pruzi mogucnost da se sastanu te da svoja razmislja=
nja
i pitanja upute izravno Zagrebu.=20
Srpski novinar posebno je inzistirao na jos detaljnijem pojasnjenju o vij=
ecu
opcina. Klein je upozorio da Srbi zive i u drugim dijelovima Hrvatske, a =
ne
samo u istocnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu,. potkrijepivsi to
tvrdnjom kako Srbi koji zive u drugim dijelovima Hrvatske imaju svoje
organizacije u Zagrebu i zastupljeni su u parlamentu. 'Ono sto smo mi sad=
a
ovdje uradili jest da smo stvorili prostor za formiranje jednog vijeca Sr=
ba
na nacionalnoj osnovi koji bi onda imao direktan pristup Uredu Predsjedni=
ka
drzave i predstavljao nacionalnu zastupljenost za citavo podrucje Hrvatsk=
e a
ne samo ovu regiju', zakljucio je general Klein.=20

-------


Vjesnik, 20.1.97. / Str. 5 / Nives Matijevic

SKEGRO: GOSPODARSKA BUDUCNOST HRVATSKE OVISI O RESTRUKTURIRANJU JAVNIH PO=
DUZECA

ZAGREB, 19. sijecanj - Gospodarska buducnost Hrvatske, bez imalo
pretjerivanja, ovisi o restrukturiranju javnih poduzeca, jer ponajprije o
tome ovisi povecanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda u svijetu. Ocjena=
je
ovo koju je izrekao vicepremijer Borislav Skegro po zavrsetku proslotjedn=
og
seminara o liberalizaciji, privatizaciji i upravljanju javnim poduzecima =
u
Hrvatskoj, koji su zajednicki organizirali hrvatska Vlada i britanski
Institut Adam Smith. Seminar je, receno je, bio dugo pripreman i ocekivan=
i
predstavlja vrlo vazan iskorak prema modernizaciji hrvatskog javnog sekto=
ra
u skladu s najboljim iskustvima zapadnih zemalja. A upravo je Velika
Britanija medu svim zapadnim zemljama najvise ucinila u transformiranju i
liberaliziranju infrastrukturnih poduzeca, pa su stoga iskustva britanski=
h
strucnjaka od neprocjenjive vaznosti za Hrvatsku koja se nalazi na samom
pocetku tog procesa, rekao je Skegro. Hrvatska javna poduzeca po njegovoj=
su
ocjeni monopolska i snazno zasticena od konkurencije. Vlada se u njima
pojavljuje kao vlasnik ali i kao operater u upravljanju. Razmjerno malim
potezima, ustvrdio je Skegro, njihova se ucinkovitost moze povecati i do =
30
posto, sto u danasnjim okolnostima nije malo.=20
Inace, Institut Adam Smith utemeljen je 1977. godine kao privatna i
nezavisna ekonomsko-politicka institucija. Usmjeren je na promociju i
povecanje ekonomske efikasnosti poduzeca kroz sto vece oslanjanje na trzi=
sne
mehanizme i ideje Adama Smitha. Zadnjih dvadesetak godina Institut je pos=
tao
jedan od najvecih svjetskih autoriteta u prakticnim pitanjima ekonomskog
razvoja koji se bazira na trzistu, ukljucujuci i privatizaciju, reformu
upravljanja i restrukturiranje poduzeca. Igrao je kljucnu ulogu u razvoju
britanske politike u tim pitanjima od ranih osamdesetih godina, a nalazi =
se
i u ulozi stalnog savjetnika britanskog premijera i vlade u nastavku
njihovih ekonomskih reformi. Prakticna politika reformi koju je Institut
promovirao nekad je smatrana neuobicajnom, gotovo avangardnom, a danas je
opceprihvacena.=20
Takve reforme ukljucuju uvodenje konkurencije i privatizaciju javnih
poduzeca, uklanjanje direktnog utjecaja Vlade iz njih, ekonomsku regulaci=
ju
koja promovira, a ne zamjenjuje konkurenciju, davanje vecih prava
potrosacima kod pruzanja usluga. Mnoge od ovih reformi danas predstavljaj=
u
centralnu politicku platformu vlada, kako u zapadnim zemljama, tako i u
bivsim komunistickim. Djela i ideje Adama Smitha danas su, drze u Institu=
tu,
dobila vrhunsko znacenje, a Institut je svoje djelovanje prosirio na
savjetovanje vlada i njihovih sluzbenika u provodenju ekonomskih reformi =
u
zemljama na pet kontinenata. Tijekom seminara, koji je u hotelu
Intercontinental okupio veci broj predstavnika hrvatskih ministarstava,
agencija, javnih poduzeca, financijskih institucija i Hrvatske gospodarsk=
e
komore, istaknuto je da ni britanska poduzeca nisu bez otpora prihvatila
privatizaciju i uvodenje konkurencije. A ona je, za razliku od monopola,
dovela do povecanja efikasnosti u pruzanju usluga, snizavanju njihovih
cijena, brzeg uvodenja inovacija te trzisnog rasta. Javna poduzeca treba,
receno je, pripremiti za dolazak stranih investitora, a njih se medu osta=
lim
privlaci i cistom, transparentnom politikom, sto uz ostalo znaci da
potencijalni investitor mora biti upoznat sa svim rizicima poslovanja.
Napose je istaknuta vaznost uvodenja vanjskog regulatornog tijela koje bi
kontroliralo ne samo poslovanje poduzeca, vec i rad uprave, a sve u cilju=
da
se u sto vecoj mjeri ukloni utjecaj Vlade na poslovnu politiku.=20

-----------


Vjesnik, 20.1.97. / Fran Visnar

HRVATSKI TENKOVI I VBR-OVI SVE TRAZENIJI NA SVJETSKOM TRZISTU ORUZJA

Najnoviji podaci o prodaji ruskog oruzja inozemstvu pokazuju da je
vojnoindustrijski kompleks najvitalniji i najprosperitetniji dio drzavnog
ustrojstva u postsovjetskom razdoblju. Ruski vojni izvoz pokriva gotovo
deset posto svjetske trgovine oruzjem. U 1996. godini Rusi su prodali
naoruzanja u vrijednosti od 3,4 milijarde dolara, a kako su koncem 1996. =
i
pocetkom ove godine sklopili poslove za jos dvije milijarde dolara, oceku=
je
se da ce do konca 1997. godine dostici americki ukupni vojni izvoz u
vrijednosti od 6 milijardi dolara godisnje.=20

Zlatne osamdesete

Zlatno doba svjetske trgovine oruzjem nesumnjivo je sredina osamdesetih
godina. Primjerice, 1986. najveci svjetski proizvodaci naoruzanja (SAD,
SSSR, Velika Britanija, Francuska i nekoliko drugih zemalja, ukljucujuci
Izrael i Kinu) ostvarili su rekordni profit od 60 milijardi dolara. Deset
godina poslije, zbog recesije i zavrsetka hladnoga rata, svjetska trgovin=
a
oruzjem ostvarila je trideset milijardi dolara, dakle samo polovicu zarad=
e
iz 1986. godine. Taj pad pogodio je osobito Rusiju: 1988. sa svih
kontinenata svijeta stizale su narudzbe za rusko oruzje u vrijednosti od
15,1 milijardi dolara; 1993. ruski vojni izvoz sveo se na skromnih 1,3
milijarde dolara. No, od 1995. godine pad u prodaji oruzja je zaustavljen.
Stotinjak drzava u svijetu namjerava modernizirati svoje oruzane snage
kupovinom suvremene vojne opreme koja ce se rabiti i u prva dva desetljec=
a
21. stoljeca. Primjerice, neke od azijskih zemalja kupuju mnogo oruzja, a=
li
ga i izvoze (Singapur, Tajvan i Japan). S druge strane, medu proizvodacim=
a
vojne opreme javljaju se i nove drzave. Tako Hrvatska ima sasvim solidnu
vojnu industriju, razvijenu u ratnim prilikama, a danas sposobnu da za iz=
voz
u novim uvjetima ponudi ponajprije kvalitetne tenkove, visecijevne bacace
raketa, lako naoruzanje, streljivo i pomocnu opremu - i to onim zemljama
kojima vise odgovara vezana trgovina posebnim medudrzavnim sporazumima,
dugorocna saveznicka suradnja i slicno. Rusi su se uz Amerikance najbrze
snasli u novim zahtjevima svjetskog trzista. Ruski marketing sve je
uspjesniji: u odnosu na razdoblje hladnoga rata nudi bolje prirucnike,
instruktore, rezervne dijelove i obucavanje strucnjaka za odrzavanje oruz=
ja
ruskog podrijetla. Sada su najveci kupci ruskoga teskog naoruzanja Kina,
Iran i Cipar, a nesto manje zahtjevni su narucitelji iz jos tridesetak
drzava iz Azije, Latinske Amerike i Europe. Rusija je u proteklih godinu
dana pretekla SAD u prodaji oruzja Trecem svijetu.=20

Preustroj vojno-industrijskog kompleksa

No, americko oruzje i dalje globalno ide najbolje, osobito nakon Zaljevsk=
og
rata. Americke tvrtke su se udruzile i nastupaju kao divovski koncerni. R=
usi
pak svoj glomazni vojno-industrijski kompleks rekonstruiraju u pet do sed=
am
konglomerata koji ce lakse i suvremenije poslovati jos agresivnije
plasirajuci rusko zrakoplovno, kopneno, raketno i mornaricko naoruzanje. =
Na
primjer, ruski novi koncern General Export for Defence (GED) ugovara vrlo
unosne poslove s raketnim protuzracnim i protuprojektilskim sustavom S-30=
0
V, nudeci u paketu, uz rakete i radare, obuku posada, trajno odrzavanje
opreme, zamjenjivanje pojedinih dijelova sustava novijim itd. To cini
izravnim kontaktima (uz drzavni blagoslov) s poslovnom logikom: Prodavati
sto vise, prodrijeti sto dalje i ne gledati kupcu puno pod nokte. U Europ=
i
Francuska, Njemacka i Velika Britanija sklapaju. strukturalne saveze kako=
bi
osigurale udruzeni nastup s oruzanim sustavima koje zajednicki razvijaju =
i
na taj nacin donekle odgovorile prije svega ruskoj i americkoj konkurenci=
ji.
Sadasnji trendovi pokazuju da ce 1997. godine biti znacajno probijen nisk=
i
plafon zaradjivanja u svjetskoj trgovini oruzjem u zadnjih nekoliko godin=
a
zastoja. Jer, na pragu 2000. godine biznis oruzjem osniva se na prilikama
koje se zbog zestoke konkurencije nikako ne propustaju.=20

--------


Vecernji list, 20.1.97. / Str. 5 / Damir Kramaric

'SETNJA' PO SALTERIMA ODBIJA POVRATNIKE

ZAGREB - Mislila je da ce se brzo uklopiti, da Ce sve biti isto kao i pri=
je
24 godine kada je iz Zagreba odselila u Njemacku. No, malo se prevarila.
Grad se promijenio, ljudi su joj se doimali nekako drugacijim i cinilo jo=
j
se da stize u neki novi svijet, toliko razlicit od hladne i pedantne
Njemabke na koju se vec bila privikla, a opet premalo slican njenoj
predodzbi Zagreba i Hrvatske, koju je toliko dugo nosila u srcu.=20
- Nedostajali su mi Ijudi koje sam ostavila u Njemackoj, nisam se snalazi=
la
ni u najobicnijim situacijama - gdje nesto kupiti, popraviti, kome se
obratiti... Nakon toliko godina spoznala sam da u stvari ne znam tko sam =
i
gdje pripadam. Unatod svemu, povratak mi je ipak drag! Sada opet uzivam u
hratskom jeziku, krajoliku, u mentalitetu Ijudi te u svim drugim stvarima
koje su mi toliko nedostajale, a koje sada opet imam na dohvat ruke -
povjerila nam se Maja Runje, bivsa savjetnica za strance u Njemadkoj, a s=
ada
profesorica na srednjoj skoli u Zagrebu.=20

Korupcija - ostatak starog sistema

Njena priba tipicna je za mnoge povratnike iz inozemstava koji se, navikl=
i
na zivot na zapadu, vrlo cesto iznenade kada u staroj domovini pronadu
probleme za koje su vec zaboravili da bi mogli postojati.=20
- Povratnici se najcesce zale na teskoce pri dobivanju gradevne dozvole, =
na
odugovlabenja pri kupnji stana, na nelojalnu konkurenciju i slibne slucaj=
eve
u kojima im birokracija nepotrebno stvara probleme - napominje Pero
Drinovac, dopredsjednik Drustva povratnika u Hrvatsku, a i sam povratnik =
iz
Australije.=20
Njegove rijebi potvrduje i Alojzija Buconjic, povratnica iz SAD-a. Na
gradevnu dozvolu ona i njen suprug su, prema njenim rijecima, bekali jako=
,
jako dugo. U meduvremenu su obilazili razne gradske urede ne bi li dobili
sve potrebna suglasnosti i potvrde, da bi na kraju, zbog prevelikog
kompliciranja i nebrojenih zahtjeva birokracije, potpuno odustali od grad=
nje!=20
- Isli smo od ureda do ureda, od katastra do opcine... Najgore je bilo to
sto su svi ocekivali novac da bi nesto ucinili. Takva korupcija na zapadu=
je
vrlo kaznjiva, pa se ni ne dogada, a tako bi trebalo biti i ovdje. Ipak,
smatram da su te pojave ostaci starog sistema i vjerujem da ce ih hrvatsk=
a
drzava uskoro rijesiti - istice gospoda Buconjic, koja, unatoc svim
problemima koji su je ovdje snasli, ipak napominje da je vrlo sretna sto =
je
opet u Hrvatskoj. Povratku u domovinu itekako se radovala i
dvadesettrogodisnja M. G. Za boravka u Australiji, od tamosnjih hrvatskih
glasila, ona je cula samo najsjajnije stvari o Hrvatskoj, no nakon povrat=
ka
pomalo se razocarala.=20

Kako prevesti diplomu

- U Australiji sam zavrsila fakultet prava i kriminalistike, te sam, po
povratku, australsku diplomu htjela prevesti i upotrijebiti ovdje u
Hrvatskoj. No tu su poceli problemi: u Ministarstvu prosvjete setali su m=
e
od vrata do vrata, da bi me na kraju uputili na Flozofski fakultet. Tamo =
su
mi, pak, rekli da sam na krivom mjestu, te me uputili na Pravni fakultet.=
Ni
tamo, naravno, nista nisam uspjela obaviti. Obavljajuci takve formalnosti
vec sam potrosila jako puno vremena a i novaca, tako da vise nisam sigurn=
a
zelim li ovdje ostati, ili se vratiti u Australiju - razocarano priba mla=
da
Hrvatica.=20
Slicne rijeci razocaranja buli smo i od mnogih drugih povratnika. No u sv=
ima
njima ipak prevladava zajednicko nadanje da ce mlada hrvatska drzava, s
vremenom, te birokratske zavrzlame uspjeti pojednostaviti, te omoguciti
laksi i jednostavniji zivot ne samo povratnicima, vec i svim ostalim
ziteljima Lijepe nase.


Ministar useljenistva Marijan Petrovic:

NASTOJIMO POJEDNOSTAVNITI PROCEDURE

U veliko zanimanje nasih iseIjenika za povratak u Hrvatsku najbolje se
nedavno uvjerio ministar povratka i useljenistva Marijan Petrovic, za
visetjednog posjeta Kanadi i Europi. No osim interesa, mogao je osjetiti =
i
ponesto gorbine nasih Ijudi, nezadovoljnih, prije svega, time sto hrvatsk=
a
birokracija sporo rjesava njihove probleme.=20
- Svi ti problemi dobro su mi poznati jer se vecina primjedbi odnosi na i=
ste
stvari. Zato te probleme treba sto prije rjesiti, i to ne samo zbog
povratnika, vec prije svega zbog domacih Ijudi - istice on, te dodaje da =
je
Ministarstvo povratka i useljenistva, smjesteno u Savskoj 41, na dvanaest=
om
katu, otvoreno svima koji imaju bilo kakve probleme u vezi s povratkom u
domovinu. Mogu i pisati na tu adresu ili se obratiti faxom na broj 617-61=
61,
ili na telefon 617-6011.=20
- Za vadenje gradevne dozvole povratnici bi trebali traziti savjet
strucnjaka iz tog podrucja, koji bi lakse i brze ishodovao takvu dozvolu.=
Ni
vani Ijudi ne rade kuce sami, vec ih, uglavnom, kupuju gotove, pa se tako=
ne
zamaraju ishodovanjem gradevne dozvole. A veliku razliku u cijeni nase i,
naprimjer, Kanadske gradevinske dozvole treba se vidjeti i kroz cinjenicu=
da
u Hrvatskoj nema godisnjeg poreza na stanove i kuce. No mi se zauzimamo d=
a
cijela procedura oko vadenja gradevinskih dozvola bude pojednostavljena.
Takoder, treba istaknuti da su neke opcine u Hrvatskoj vec uvele mogucnos=
t
otplate gradevne dozvola i na nekoliko godina - objasnjava ministar
Petrovic. Za izbjegavanje komplikacija oko kupovine stana, ministar Petro=
vic
opet preporuca uzimanje odvjetnika, a u vezi problema prevodenja i
priznavanja diploma stranih skola i fakulteta, istice da njegovo
ministarstvo, zajedno s Maticom iseljenikom i jos nekim Ministarstvima,
upravo rade na pojednostavljanju procedure oko tih pitanja. Govoreci o
toliko spominjanim vezama i vezicama, mitu i korupciji, ministar poziva s=
ve
one koji se nadu u takvoj situaciji da moraju potplatiti nekoga, da prija=
ve
ime takve osobe, kako bi bila kaznjena.=20

----------


Vecernji list, 20.1.97. / Str. 10 / M. Rilovic

TRAZE SE PROFESORI, PRAVNICI, INZENJERI

DUBROVNIK - Gotovo 9,5 tisuca nezaposlenih nije jedini socijalni problem =
u
Dubrovackoj zupaniji. Veliki broj nezaposlenih otici ce s popisa dubrovac=
kog
Zavoda za zaposljavanje s prvom boljom turistickom sezonom, medutim veci =
je
problem nedostatak visokobrazovnih strucnjaka. - Mladi Dubrovcani nakon
zavrsenog fakulteta ostaju u Zagrebu, Rijeci, Splitu, pa na nasem Zavodu =
za
zaposljavanje nemamo ni jednog pravnika ili defektologa, kaze Marija
Stojanovic iz dubrovackog Zavoda za zaposljavanje koji je nedavno za
osnovnoskolce izdao i vodic za izbor zanimanja u kojem su od ove godine
tiskali i popis deficitarnih i suficitarnih zanimanja za podrucje Zupanij=
e.
U popisu deficitarnih zanimanja na podrucju Grada Dubrovnika trenutacno s=
u
najzastupljeniji zidari, tesari, armiraci, pekari, te inzenjeri
elektrotehnike, informatike, dipl. defektolozi i prof. predmetne nastave =
i
ucitelji. Najvise je nezaposlenih konobara, prodavaca i kuhara. To su
zanimanja koja su uvjetno suficitarna zbog izostanka turistickog prometa,=
a
ponovnim ozivljavanjem turizma na burzi ocekuju da ce i ta zanimanje pono=
vno
biti deficitarna. Na burzi je prijavljeno cak 146 maturanata Gimnazije, 1=
77
ekonomskih tehnicara te 163 brodska, strojarska i nauticka tehnicara. Od
visokoobrazovanih zaposlenja ceka 44 diplomiranih ekonomista i 39 ekonomi=
sta
vanjsko-trgovackog smjera koji dolaze uglavnom s dubrovackog fakulteta. I=
na
otoku Korculi nedostaje visokobrazovnog kadra, a ponajvise profesora,
lijecnika te informaticara i programera. Najvise nezaposlenih i na Korcul=
i
cine zanimanja koja su vezana za turizam. Na podrucju Metkovica traze se =
svi
profesori predmetne nastave, te psiholozi, defektolozi i socijalni radnic=
i.
U Plocama Zavod za zaposljavanje trazi lijecnike i farmaceute te zidare,
tesare i armirace. I u Metkovicu i Plocama, kao uostalom u cijeloj Zupani=
ji,
medu nezaposlenima je najvise prodavaca, maturanata Gimnazije, kuhara,
konobara i krojaca.=20

------


Vjesnik, 20.1.97. / Str. 6 / T. Grkovski

ZAVRSENA VOJNA VJEZBA ZIMA '97.

SLUNJ, 19. sijecnja - U nedjelju je zavrsena visednevna vojna vjezba na
vojnom poligonu Slunj pod nazivom Zima '97 polaznika casnicke skole
Hrvatskog vojnog ucilista i docasnicke skole Jastrebarsko koji su nakon
visednevne prakticne vjezbe na terenu stekli diplome casnika i docasnika.
Radi se o zapovjednom kadru Hrvatske vojske koji je nakon stecenog znanja=
u
visokim vojnim hrvatskim ucilistima na terenu pokazao visoku vojnu obucen=
ost
i spremnost a na iskustvima iz Domovinskog rata. Prema rijecima zapovjedn=
ika=20
Casnicke skole iz Zagreba brigadira Stiepana Cifreka i zapovjednika
Docasnicke skole iz Jastrebarskog brigadira Danijela Kotlara na vjezbi su
ucestvovali polaznici 13. narastaja Docasnicke skole i seste cetvrtine
narastaja Casnicke skole iz Zagreba. Buduci casnici i docasnici pokazali =
su
visok stupanj obucenosti, a na zavrsnoj vjezbi Zima '97 bio je nazocan i
general pukovnik Josip Lucic, zapovjednik Hrvatskog vojnog ucilista. Na
visednevnoj vojnoj vjezbi u zimskim uvjetima i prikazanim ratnim uvjetima
sudjelovali su pripadnici pjesastva, topnistva, oklopnih jedinica, te vez=
a i
inzenjerije odnosno svih rodova i struka kopnene vojske. Visoki casnici
Hrvatskog vojnog ucilista casnicke i docasnicke skole ocijenili su
visednevnu vjezbu vise no uspjesnom.=20

----------

Vecernji list, 20.1.97. / Str. 11 / M. Pejkovic-Kacanski

PRVI PUT NA LICITACIJI

SPLIT - Sljedecih bi se dana trebala prvi put u Dalmaciji upriliciti prod=
aja
hotela javnom licitacijom. Nadzorni odbor Hotela Makarska donio je odluku=
o
prodaji cetiri hotela toga poduzeca - hotela Biokovo, Osejava, Miramare i
Park. Kako doznajemo od Hrvoja Urlica, direktora Hotela Makarska, Nadzorn=
i
odbor je u ime vlasnika donio odluku da se dio duga vrati prodajom upravo=
ta
cetiri hotela bez kojih poduzece, ocijenjeno je, moze uredno poslovati,
dakle bez posljedica. Valja podsjetiti da je u posljednjem tromjesecju
prosle godine promijenjena vlasnicka struktura makarskih hotela. Zagrebac=
ka
banka svoj dio vlasnistva od 33 posto ustupila je Hrvatskom fondu za
privatizaciju, koji je uz Fond mirovinsko-invalidskog osiguranja postao
najveci vlasnik s priblizno 60 posto dionica. Mali dionicari posjeduju 37
posto vlasnistva, a sve sto se dobije prodajom hotela ici ce u namirenje
dugova Zagrebackoj banci. Prema najavama, pocetne cijene za cetiri hotels=
ka
objekta su sljedece: za Biokovo trazit ce se pet milijuna DEM, za Osejavu
dva milijuna DEM, za -Miramare- takoder dva milijuna DEM, a za Park pet
milijuna DEM. Na prodaju ce se ponuditi i kuca uz Osejavu s pocetnom cije=
nom
od milijun DEM. Licitaciju ce obaviti=20
strucnjaci Zagrebacke banke.=20
Proteklih mjeseci spominjala su se mnoga poznata imena zainteresirana za
kupnju makarskih hotela, no tko ce i koliko stvarno ponuditi, znat ce se =
tek
na licitaciji.=20

-------


Vjesnik, 20.1.97. / Str. 6 / Milan Sigetic

KAKO POVRATNIK DRAGICA KLANJCIC KROJI I DRZI KONCE U RUKAMA

STUBICKE TOPLICE - Ako se za nekoga moze reci kako drzi sve konce u svoji=
m
rukama, onda je to zacijelo Dragica Klanjcic, poznata obrtnica, krojacica=
i
povratnica iz Njemacke. Njezin suprug Branko jos mora odraditi krace
vrijeme, pa ce onda i on na domaju. Imat ce vremena za prisjecanje na min=
ula
desetljeca u stranome svijetu, ali ne misle zivjeti od sjecanja vec od
posla. To pokazuju i sada. Dragica se, naime, vratila s velikim iskustvom=
u
krojenju, sivanju, a isto tako i kreiranju donjega rublja svih vrsta.
Mislila je kako ce doci vrijeme kad ce kod kuce biti svoja gazdarica, a
zelje su se i ispunile. Bracni par Klanjcic, kao i drugi obrtnici u
Stubakima, imaju sada Njemacku kod kuce. To se vidi po kucama koje odisu
prozracnoscu, funkcionalnoscu i urednoscu. a mnogi detalji podsjecaju u
opremi na tipicna njemacka obiljezja. Kuca s lijepim prilazom ima tri
dijela: u jednom je izlozbeni salon i poslovni dio za kupce i goste, u
drugom moderna krojacnica i sivaonica, a treci je dio, privatni stambeni
prostor.=20
- Ucinili smo sve za obavljenje posla na europski nacin. Pokazali smo sto
mozemo, ali nam trziste nije sklono, kako smo to ocekivali. Kako se ratar=
i i
stocari u Hrvatskoj bune protiv nepotrebnoga uvoza hrane, tako i mi ne
mozemo shvatiti kako je tursko rublje preplavilo standove i prodavaonice,=
a
mi radimo kvalitetno, strucno i od biranoga materijala, govori Dragica
Klanjcic. Njezina radionica u kojoj su mlade, lijepe i uredne svelje=B7, =
nosi
naziv 'Euro-intima' i specijalizirana je za izradu muskog, zenskog i djec=
jeg
donjeg rublja, koje se moze pojaviti u najzahtjevnijim prodavaonicama.
Dragica je, naime, dobila mnoga priznanja u Njemackoj od tamosnjih kupaca=
. -
U Stubickim toplicama ima razlicitih obrtnickih djelatnosti. Uz tesare,
zidare, krovopokrivace, stolare, tu su i majstori za grijanje, ventilacij=
u,
vodoinstalacije i struju, zatim graficari, elektronicari i usluzni
serviseri. Nasa je opcina pokazala da ljudi imaju smisla za privatnu
inicijativu. Privatnici zaposljavaju ljude, pa ih manje putuje u druga
mjesta. Uredno podmirujemo svoje obveze, iako dosta dugo cekamo za naplat=
e,
a materijal moramo uredno nabavljati i odmah placati, govori Dragica. Ona=
je
svjesna i razvoja Stubickih Toplica. Drago joj sto mladi ljudi nece morat=
i
odlaziti u inozemstvo i sto ce za njih biti posla kod kuce. - Vjerujem da
cemo ubuduce imati vise gostiju. Znam za investicije u turizmu, osjeca se
kvalitetnija ponuda. Sada nam je najvaznije brzo reagiranje.=20
Privatnici se mogu prilagoditi potrebama razvoja. Ja sam krenula s rublje=
m u
novom trendu i vjerujem da ce se posao razvijati tako da nam sve sto smo
ulozili ne ostane mrtvi kapital. To znaci da sam optimist, zakljucuje
Dragica Klanjcic, koja na konkretan nacin kroji i siva povratnicki zivot.=
=20

-------------

Vecernji list, 20.1.97. / Str. 8 / D. Slipac

NAJLJEPSA TRAVNICANKA SANDRA KRPAN

NOVI TRAVNIK - I ovogodisnji=20
drugi izbor najljepse Hrvatice srednje Bosne za Miss Hrvatske i Miss
svijeta, koji je u ozracju vrhunskoga estradnog bljestavila u subotu na
vecer 18. sijecnja ponovno odrzan u Novom Travniku, bio je dogadaj za
pamcenje. U prepunoj sportskoj dvorani u kojoj je bilo barem dvostruko vi=
se
publike u odnosu na njezin kapacitet, u cetverosatnoj festi uistinu je bi=
lo
za svakoga po nesto. Dvanaestoclani ziri, na celu kojega je bio Mato Raji=
c,
imao je uistinu tesku zadacu da od 18 Ijepotica iz svih sredista srednje
Bosne izabere najljese. Pobjednicka lenta i laskavi naslov najljepse
Hrvatice srednje Bosne '97. pripao je Travnicanki Sandri Krpan, koja je i
lani u istoj toj dvorani bita uz rame tadasnjoj najIjepsoj Hrvatici Ani
Samiji. Sarmantnoj Sandri pripale su i vrijedne nagrade-7-dnevni besplata=
n
boravak u Dubrovniku, dar organizatora te glamurozne priredbe DP Odmor,
kultura, sport i rekreacija iz Novog Travnika, te umjetnicka slika
novotravnickoga akademskog slikara
Ante Mamuse. UTP Best, glavni sponzor priredbe, darovao joj je onoliko
kilograma jaja koliko ona ima kilograma. Anita Bogdan, takoder iz Travnik=
a,
okitila se naslovom prve pratilje i satom, dar zlatamice Konti, dok je
titulu druge pratilje ponijela Novotravnicanka Milijana Pantic, dobivsi
zlatni nakit, dar kafica Osmica iz Novog Travnika. Naslov i lentu Miss
fotogenicnosti ponijela je Danijela Rajic iz Busovace, kojoj je urucen zi=
dni
sat u bakrorezu, dar novotravnickog umjetnika Franje Kovacevica. Svim
natjecateljkama urucen je buket cvijeca, dar novotravnickih cvjecarnica
Emona i Ruza, a PP Izbor izabranim je Ijepoticama darovao kolekciju
kozmetickih proizvoda. Glamuroznu vecer upotpunili su nastupi poznatih
estradnih zvijezda -Magazina, Giuliana, Emilije Kokic, Mate Bulica i
novotravnickog sastava :Flash. Posao su dobro obavili i koreografkinja
Ksenija Bonefacic,=20
modna kreatorica Gordana Radic, voditelj programa Oliver Mlakar i nositel=
j
citavoga projekta Luko Braticevic. Uz generalne pokrovitelje Ministarstvo
turizma RH, Vecemji list, novotravnicko Opcinsko poglavarstvo, HDZ i
organizatora priredbe DP Odmor, kultura, sport i rekreacija, priredbi su
pripomogli: Opcinsko poglavarstvo i HDZ Vitez, UTP Best Novi Travnik,
Economic V'rtez, HPT TKC Vitez, PP Sutra Vitez, Trgovacko poduzece Novote=
hna
Novi Travnik, Elektroprivreda Herceg Bosne, P0P Srednja Bosna Novi Travni=
k,
Vitez-sped Vitez, DP Putnik Novi Travnik, GP Gradevinar, TP Osix Novi
Travnik, PP Fis Vitez, Sikiric company Travnik, Contra Novi Travnik,
Sarajevski kiseljak, Foto video studio Joka, Gric i Bonaventura Novi Trav=
nik.=20

----------


Vecernji list, 20.1.97. / Str. 6 / Jozo Pavkovic

DVA PUTA OD PLOCA DO SARAJEVA

MOSTAR - -Bitke- za bosanskohercegovacke komunikacije se nastavljaju. Nak=
on
ratnih, sada se u daytonskom miru dva entiteta i tri naroda bore za nove
ceste, koje bi bile u interesu vlastitoga naroda, odnosno cjelokupnog
entiteta. Gradnja svake nove trase, osim gospodarske vaznosti ima i
politicku tezinu. lako su, mozda, i Amerikanci to imali na umu kada su u
Dubrovniku potpisali sporazum s Hrvatima i Muslimanima o potrebi obnove l=
uke
Ploce i gradnji dviju autocesta, od Ploca do Sarajeva i od Zagreba do
Dubrovnika, vjerojatno nisu pretpostavljali kako ce najtezi dio u
realizaciji biti usuglasavanje kuda ce ti putoviprolaziti. Osobito autoce=
sta
od Ploca do Sarajeva, koja bi preko Samca i Osijeka vodila prema Madarsko=
j.
Muslimani se zauzimaju za to da se buduca autocesta gradi uglavnom sadasn=
jim
magistralnim smjerom. Dakle, od Ploca, ili Neuma, dolinom Neretve preko I=
van
planine do Sarajeva. Dakle, to bi bio njihov svojevrsni -izlazak na more-=
,
pogotovo zato sto bi cesta najvecim dijelom prolazila kroz podrucje koje =
oni
kontroliraju. Tek manji dio (juzno od Mostara) prolazio bi podrucjima koj=
a
su pod hrvatskom kontrolom.=20

Poticaj povratku Hrvata

Prema rijecima doministra za promet i komunikacije Federacije BiH Pave
Bobana, gradnja te autoceste bila bi vrlo skupa jer bi prolazila kroz 80
kilometara tunela i 25 kilometara mostova. Znaci, uglavnom ispod ili izna=
d
zemIje. Dodatni problem je i to sto je kanjon Neretve -prebukiran- sadasn=
jom
infrastrukturom, a tu su i cetiri hidrocentrale i zeljeznica, pa bi se
autocesta trebala graditi iznad razine umjetnih jezera. Boban tvrdi kako =
bi
se ona gradila godinama i uz uvjet da se osiguraju vrece novca.=20
Hrvatska strana predlaze da autocesta ide od Ploca preko Gruda, Posusja,
Rame, Kiseljaka te da se prikljuci na autocestu Sarajevo - Zenica a zatim
dalje preko Bosanskog Samca i Osijeka prema Madarskoj. Hrvatska varijanta
(tridesetak kilometara zapadnije od muslimanske varijante) od Ploca do
Sarajeva bila bi kraca vise od 50 kilometara, a bilo bi osjetno manje tun=
ela
i mostova pa bi srednja Bosna napokon bila povezana s Jadranom. Uz to, iz
Posusja bi bio izlaz prema Splitu, sto je i te kako vazno za turizam i
gospodarstvo. I dio nove autoceste od Zagreba do Dubrovnika preklapao bi =
se
s autocestom Sarajevo - Ploce u dionici kod Posusja, sto je opet veza i s
jugom i sa sjeverom Hrvatske. Gradnja takve autoceste (koja bi uglavnom i=
sla
kroz hrvatska podrucja) zaustavila bi iseljavanje i stimulirala bi povrat=
ak
hrvatskoga pucanstva iz Bosne. Primjerice, srednja Bosna bi 50 kilometara
bila blize Jadranu.=20

Inzenjerija HVO-a vec radi

Hrvati svoju varijantu brane i konkretnim potezima. Naime, inzenjerija HV=
O-a
vec probija nove trase i vec su je definirali u duzini vise od 100 kilome=
tara.=20
Jasno je da ce smjer buduce autoceste umnogome crtati politicko stanje u
Bosni i politicki interesi Hrvata i Muslimana. Naravno, i medunarodnih
investitora koji zele ulagati u Federaciju. Gradnja autoceste od Ploca pr=
ema
Madarskoj uvjetuje i rjesavanja pitanja Brckoga, za koji se medunarodni
arbitri nisu izjasnili hoce li pripasti Federaciji ili RS. Dakako, ideja
gradnje te ceste pokrece i gradnju porusenih mostova kod Samca i Orasja.
Kada se pritom ima na umu i to da prema Daytonskom sporazumu Federaciji i
Posavskoj zupaniji pripada zeIjeznicki i cestovi most kod Bosanskog Samca=
,
vidljivo je kako ce komunikacije u BiH i u miru -drzati- Hrvati. Medutim,=
ti
bi se putovi trebali graditi u zemlji u kojoj su i mnogo manji projekti
propadali samo zato sto je u njima jedan od partnera prepoznavao prednost
koju pritom dobiva druga strana.=20
Pogotovu ovaj projekt, koji ima golem politicki, gospodarski i strateski
interes. Jako je maglovito i to tko bi tako skup projekt financirao, no
najvaznije e da se pocelo razgovarati o projektima koji bi BiH vodili
naprijed, iako tamo i takvi potezi mogu proizvesti negativne tenzije. Jer=
,
cudni su putovi bosanski!=20

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 21, 1997, 3:00:00 AM1/21/97
to

Vecernji list, 21.1.97. / BBC

IZ BOLNICE NA STRASNO PUTOVANJE NA OVCARU

U nasoj rubrici Razgovori donosimo intervju s Belindom Gal, redateljicom
dokumentarnog filma o Ovcari s kojom je razgovarala Marijana Buljan.=20
- Ovoga ce tjedna u seriji lstinite price biti prikazan dugometrazni
dokumentarni film ekshumacije masovne grobnice na Ovcari nedaleko od
Vukovara u kojem se - kako su dokazale dosad identificirane zrtve - nalaz=
e
ranjenici vukovarske bolnice koje su na Ovcari pogubili vojnici bivse
jugoslavenske narodne armije. Ekshumacija bolnice zapocela je u rujnu pro=
sle
godine pod zapovjednistvom Haaskog suda za ratne zlocine i UNTAES-a.
Ekskluzivno pravo snimanja i pristupa granici dobila je britanska neovisn=
a
producentska kuca Huri Purpose koja producira nekoliko TV-dokumentaraca o
Hrvatskoj, Bosni i Srbiji. Belind Gal, direktorica producentske kuce te
redateljica dokumentarca o Ovcari, kaze kako se to moze objasniti
podudarnoscu da su njihovi zahtjevi za pristup grobnici i dozvola za
snimanje bili u pravo vrijeme na pravom mjestu. Ekipa je u Vukovar za vri=
jeme=20
redova na Ovcari putovala tri puta te svaki put odsjedala u hotelu Dunav.=
=20
- U hotelu su - kaze Belinda Gal - bili dobro ugosceni, s obzirom na
ogranicene mogucnosti njihovih domacina. Hrane je bilo dovoljno, ali ne i
grijanja. Iz hotela su odlazili svakoga jutra kako bi se prikljucili vojn=
om
konvoju UNTAES-a koji je kopaca odvodio do Ovcare. - Jesu li sa svojim
domacinima razgovarali o tome sto su snimili i vidjeli na Ovcari, jesu li=
im
bila postavljena pitanja? - Ne - kaze Belinda Gal - to je bilo zanimljivo
buduci da je bilo prilicno sigurno sto mi radimo u Vukovaru. Svako jutro =
rano
smo ustajali i nakon dorucka odlazili iz hotela. Vracali smo se s prvim
mrakom - nas kombi prekriven blatom i bilo je uistinu prilicno jasno gdje
smo bili, no nitko nas nista nije pitao. Nisu zeljeli znati. Nismo pocinj=
ali
razgovor o Ovcari s njima buduci da smo se bojali agresivnih i
neprijateljskih reakcija. Ne znam bi li oni uistinu tako reagirali, buduc=
i
da su oni s kojima smo mi kontaktirali bili prijateljski naklonjeni i vrl=
o
zabrinuti za svoju buducnost. Razgovarali smo o tome hoce li ostati u
Vukovaru kad UNTAES ode. Vecina ih je rekla kako vjeruje da ce morati oti=
ci,
da nitko nece ostati jer ce situacija biti preteska. Govoreci o svom
dokumentarcu koji je zbog specificnosti teme snimljen na filmsku vrpcu=20
i koji ce sa sat i pednaest minuta biti mnogo dulji od uobicajenih
Tv-dokumentaraca, Belinda Gal kaze kako je to prije svega prica o procesu
ekshumacije grobnice i o identifikaciji zrtava. - Sve pocinje od otkrica
blatnog polja i sumnje da se tu nalazi masovna grobnica. Slijedi utvrdiva=
nje
gdje su zrtve tocno pokopane kako su tamo dospjele te kako su umrli. Nako=
n
toga tijela se iznose iz grobnice te se s dignitetom pokusava utvrditi
njihov identitet. Prica o tome kako je skupina medunarodnih znanstvenika
udruzila svoja znanja kako bi javnosti rekli o krsenju Ijudskih prava. la=
ko
je proces glavna tema dokumentaraca, tako je napravIjen da ce gledatelj u
svakom trenutku biti svjestan uzasnog zlocina i sudbine pojedinca koji su
odvedeni iz bolnice na strasno putovanje prema Ovcari.=20
- To je snimak sistema grobnice, i zivih i mrtvih, mrtvih koji su prema
naredbi majora Veselina Sjivancanina odvedeni na taj uzasni put, i o
njihovim obiteljima koje gotovo pet i pol godina cekaju na vijesti o svoj=
im
najmilijima. To je uistinu tragicna prica.

---------

Vecernji list, 21.1.97. / R. k

NA LJETOVANJE DOLAZI 115.000 SLOVAKA

ZAGREB - S proteklog vikenda okoncanog medunarodnog turistickog sajma u
Bratislavi, 'Slovakiatoura '97.' stizu povoljne vijesti. Svi su izgledi d=
a
posjet iz te zemlje u tekucoj godini poraste 15 posto u ondosu na lani, k=
ada
se na hrvatskom Jadranu odmaralo sto tisuca slovackih turista. Vecinu od
ocekivanih 800.000 nocenja trebala bi, inace, ubrati Dalmacija, koja ce z=
bog
povoljnijih cijena, u odnosu na Istru i Kvarner, i u '97. biti najcesce
odrediste slovackih gostiju. - Slovacka se ubraja u rijetke zemlje iz koj=
e
smo i tijekom proteklih pet godina imali zadovoIjavajuci broj gostiju. Od
900.000 Slovaka koji godisnje otputuju izvan zemlje, oko 200.000 ih u
inozemstvo ide na duzi godisnji odmor, a cak polovina od toga broja Ijeti=
se
odmara u Hrvatskoj. Procjenjujemo da je realno da ta brojka u '97. narast=
e
na 115.000 slovackih turista u Hrvatskoj - komentira po zatvaranju
Slovakiatoura Marijan Bulat, v. d. direktora Hrvatske turisticke zajednic=
e.
Za medunarodnog turistickog sajma u Bratislavi odrzana=20
je i tradicionalna promidzbena priredba Hrvatska jadranska noc, kojoj se
odazvalo petstotinjak uglednika iz slovackog politickog zivota, brojni
predstavnici diplomatskog zbora u Bratislavi i drugi. Domacin je bila
Opatija, a hrvatsko predstavljanje u Bratislavi nagradeno je plaketom za
najkompletniji turisticki nastup jedne zemlje. Za Slovakiatoura prvi je
covjek HTZ-a Bulat dogovorio i skoro otvaranje predstavnistva Hrvatske
turisticke zajednice u Bratislavi.

--------


Vecernji list, 21.1.97. / DM

FRANCUSKI KREDIT ZADARSKOM AERODROMU

ZADAR - Usuglaseni su uvjeti za francusku kreditnu liniju radi
rekonstrukcije zadarske zracne luke. Francuska kreditna linija Sofinfra o=
d
38,7 milijuna franaka, za koju je jamstvo dala hrvatska Vlada, nije bila
ostvarena zbog odredenih uvjeta koje su Francuzi postavljali, a koji su s=
ada
rijeseni. Francuzi su omogucili specifikaciju i cijenu svakog dijela opre=
me
kojom ce oni sudjelovati u protuvrijednosti kredita. Glavni direktor
Sofinfra Belhassine i glavni inzenjer gradnje Flleury u pregovorima s
hrvatskom stranom odustali su i od svoje putnicke zgrade na zadarskom
aerodromu.=20

--------


Vecernji list, 21.1.97. / Str. 8. / I. Cubela

PROMETNICE JAMSTVO RAZVOJA

MOSTAR - Medu najvecim poteskocama nakon rata u Federaciji BiH su prometn=
ice
komunikacije.Stoga se sada o obnovi i izgradnji novih cestovnih pravaca u
Federaciji BiH razmislja na jedan novi nacin. Zadnjih godina, i sadasnjom
povezanoscu, jedan dio prometnica je izbio=B7 u prvi plan, promijenile su=
se i
razvojne perspektive i potrebe pojedinih krajeva, pa je nuzno poboljsati =
i
uskladiti prometne uvjete. Dosta toga napravljeno na sadasnjoj magistraln=
oj
cesti Sarajevo-Ploce, ali najvjerojatnije je to saniranje privremeno. Jer=
,
rijec je o jednoj od najznacajnijih prometnica u buducnosti, a jos ranije=
su
postojali planovi, za koje se trazio novac, da taj pravac preraste u
suvremenu europsku cestu. U Federaciji BiH su, bez obzira na postojece
polemike, i te kako zainteresirani za cestovna povezivanja na sirem
podrucju, pa bi izuzetno znacajna bila i cesta Zagreb-Split, koja bi dije=
lom
trebala prolaziti kroz Federaciju i koja bi znacila na kvalitetan nacin
smanjivanje sadasnje razdaljine pojedinih krajeva. Jos ranije je zagovara=
na
gradnja pravca od Dubrovnika do Zagreba preko Mostara, pa je jasno da se
nuzno moderniziranje putova mora rjesavati u sirem kontekstu. Zbog toga j=
e,
naglasavaju strncnjaci, nuzno napraviti plan po kojemu bi se mogle
nadovezivati prometnice, koje se vec grade ili obnavljaju. Kada je u pita=
nju
novac, tu ce problema uvijek biti, a sada je znacajno da jedan dio sredst=
ava
za obnovu cestovnih pravaca kroz svoje programe nudi Svjetska banka.
Prioritet dodjele trebao bi se znati do konca narednog mjeseca, a naravno=
,
taj novac bi trebalo koristiti za najznacajnije projekte. Pogotovu sto ce
cestovni pravci i te kako utjecati i na razvoj gospodarstva koje ce, osta=
ne
li bez valjanih komunikacija, ponovno biti potpuno mrtvo. U tom kontekstu
neka najveca poduzeca u Federaciji BiH prije pocetka proizvodnje nastoje
rijesiti taj problem. Neki od njih, primjerice mostarski Aluminijski
kombinat, koji zeli zajamciti redovit i nesmetan dovoz oksitne rude, poce=
li
su izgradnju novih cesta. Za realiziranje nekih projekata vec sada je
uspostavljena suradnja hrvatske i bosnjacke strane u BiH, cime je lakse
rijesiti neka sporna prometna pitanja, a posebice doci do novca medunarod=
ne
zajednice. Razmislja se, dakle, na ispravan nacin, pa je za ocekivati da =
ce
prometnice uistinu pridonijeti kvalitetnijoj i ekonomicnijoj cestovnoj
povezanosti svih podrucja.=20

---------


Vjesnik, 21.1.97. / Alenko Zornija

BIHAC NA NOGAMA ZBOG 5. KORPUSA

SARAJEVO, 20. sijecnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Nedavna vijest o ukida=
nju
5. korpusa Armije BiH i mogucem potpunom ranju u stranu njegova zapovjedn=
ica
Atifa Dudakovica izaziva burne reakcije. Najzesce sada reagiraju iz Bihac=
a,
a razlog kasnjenja =B7povratne reakcije=B7 iz te regije na intervju gener=
ala
Rasima Delica Oslobodenju - u kojem je izravno potvrdio da =B7sila nebesk=
a
nece vise biti korpus - mozda je informativna izoliranost tog podrucja. A
mozda je posrijedi i cinjenica sto gotovo nitko, osim Vjesnika, nije
ukidanje 5. korpusa nazvao onim sto ono i jest, vec se sve pokusalo zavit=
i u
blazu retoricku formu. Podsjetimo: nedavnim dogovorom o ustroju vojske u
Federaciji, sto su ga postigli civilni zapovjednici Kresimir Zubak i Alij=
a
Izetbegovic, predvideno je da bosnjacka komponenta vojske u Federaciji im=
a
tri korpusa. Buduci da je Armila BiH dosad imala pet korpusa (sarajevski,
zenicki, tuzlanski, mostarski i bihacki) te nekoliko desetina tisuca vojn=
ika
i casnika viska - dva korpusa moraju otpasti! Delic je rekao da se ukidaj=
u
mostarski i bihacki korpus, odnosno da se pretvaraju u zapovjednistva, do=
k
ce 5. korpus taj naziv imati samo u slucaju rata, a nikako u mirnodopskom
ustroju vojske u Federaciji kakav se sada gradi. Sto stoji iza svega,
pitanje je za posebnu rasclambu. U njoj bi se pozornost morala posvetiti
utjecajima izvana, prije svega americkim, koji inzistiraju da federalna
vojska bude ucinkovita vojna snaga, s relativno malim brojem vojnika, ali
dobro uvjezbana i opremljena. Takoder morao bi se sagledati specifican
polozaj bihacke regije, slicno kao i gorazdanske u kojoj je neizvjesna
sudbina tamosnje 81. divizije Armije BiH. Nadalje, sigurno su i odnosi u
politickom i vojnom vrhu Bosnjaka, pozicija Atifa Dudakovica u svemu tome=
te
bossnjacke vizije odnosa prema Hrvatima i Srbima, Federaciji i daytonskoj
BiH - vazna m esta koja u bitnome odreduju i taj slucaj. No, ako to zasad
ostavimo po strani, zanimljive su reakcije koje na najavu ukidanja 5.
korpusa dolaze iz samog Bihaca. Tako je Mirsad Veladzic, predsjednik
Unsko-sanske zupanije, iznenaden: Izlozen sam pritiscima gradana. Ljudi
zovu, traze odgovore. Nitko ovdje nikoga nije konzultirao ni obavijestio.=
Ja
sam o svemu saznao iz novina. Nije bilo konzultirano ni zapovjednistvo 5.
korpusa ni njegov zapovjednik Atif Dudakovic, kaze Veladzic za Avaz,
najavljujuci moguce prosvjede i predsjedniku Izetbegovicu. A prosvjeda bi=
,
kako doznaje taj list, moglo biti i na bihackim ulicama. O ozbiljnosti
mogucih prosvjeda izvjescuje i Oslobodenje, i to kao o glavnom dogadaju d=
ana
na naslovnoj stranici, tvrdeci da se bihacka krajina ustalasala. Prisilje=
n
je bio reagirati i press-centar Armije BiH. Optuzivsi medije za kriva
tumacenja - za ishitrene komentare i neutemeljenu kombinatoriku - u
demantiju se, zapravo, ne porice nista od onoga sto je rekao general Deli=
c.
Petog korpusa vise nece biti, barem se neze zvati korpusom. Peti korpus c=
e i
ubuduce postojati kao zapovjednistvo za razvoj i kao korpus u ratu. U=20
unsko-sanskom kantonu, jednako kao i na svim drugim prostorima, pored
komandi za razvoj, funkcionirat ce i vec postojece profesionalne postrojb=
e.
Iz toga se moze zakljuciti da se nista bitno ne mijenja u zoni odgovornos=
ti
5. korpusa, kaze se u priopcenju Armije BiH Bilo sto bilo, tek treba vidj=
eti
kako ce zavrsiti taj slucaj s 5. korpusom i hoce li se, kako se tvrdi,
uzburkana bihacka krajina umiriti nakon pojasnjenja iz Armije BiH. Ono st=
o
bi, glede hrvatsko-bosnjackih odnosa, moglo biti opasno, to je moguci
pokusaj da se novonastala situacija iskoristi za izmjene vec postignutih
dogovora oko ustroja vojske u Federaciji BiH.

--------


Vjesnik, 21.1.97. / M.

POVRATNICIMA NJEMACKO-HRVATSKI KREDITI

SLAVONSKI BROD, 20. sijecnja -=B7Iako to nije nas tipican posao, pozvali =
smo
gradane koji rade u Njemackoj kako bismo ih informirali o njemacko-hrvats=
kom
projektu kreditiranja povratnika, kaze tajnik Zupanijske gospodarske komo=
re
Kresimir Rudec. =B7To su dosad najpovoljniji krediti za mala i srednja
privatna poduzeca s godisnjom kamatom od sedam posto. Nasem pozivu odazva=
lo
se dvadesetak ljudi. Svi bi se vratili u domovinu, ali ne poznaju propise=
i
postupak - kako i gdje otvoriti privatni obrt ili poduzece. Iako nisu nas=
i
clanovi, zajednicki nam je interes da se svi sto prije vrate, nastave se
baviti poduzetnistvom i tako postanu clanovi obrtnicke ili gospodarske
komore.=B7 Najveci iznos kredita je 100.000 DEM, povratnik sudjeluje s 30
posto (u sto ulazi i imovina), a rok vracanja je 10 godina. Uz to, svi
hrvatski povratnici iz Njemacke mogu jos u dva navrata zatraziti dopunska
bespovratna sredstva: prvi put kao pomoc pri osnivanju, a drugi put (godi=
nu
kasnije) kao pomoc za osiguranje opstanka poduzeca. Taj novac (najvise do
10.000 DEM) izravno daje njemacka banka. U ime njemacke vlade, program
provodi Deutsche Ausgleichbank, a s hrvatske strane Hrvatska banka za obn=
ovu
i razvitak.=20

------


Vjesnik, 21.1.97. / Mario Marusic

IPTF U MOSTARU ZATVARA OCI PRED CINJENICAMA

MOSTAR, 20. sijecnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Nismo primijetili nista
slicno i nemamo nikakvih izvjesca=B7. Tako je (uglavnom) na posljednja
zbivanja u Mostaru reagirao zapovjednik IPTF-a u gradu na Neretvi Frank
Sarver, zatvarajuci oci pred serijom teskih izgreda iz istocnog Mostara -=
od
pucnjave i kamenovanja, pa do paljenja=20
hrvatske zastave. Po njemu, dakle, u gradu je sve normalno, iako i sam
priznaje da su pojacane ophodnje SFOR-a i IPTF-a, da je hrvatska policija
blokirala prometnice, dok sarajevske Vecernje novine u nedjelju cak istic=
u
kako je IPTF priopcio da je na snazi izvanredno stanje u Mostaru?! Na kra=
ju,
u ocitom raskoraku izmedu stvarnih zbivanja i sljepila medunarodnih
cimbenika, Sarver se, ipak, udostojio priznati da je IPTF primio dva
izvjesca o slucajevima kamenovanja. Zapovjednik Medunarodnih policijskih
snaga ostao je, medutim, dosljedan u tvrdnjama kako s muslimanske strane
pucnjave i paljenja hrvatske zastave nije bilo?! Usput, on ikaze kako se
=B7vjeruje da postoje frakcije u vasoj ('cijoj?) zajednici koje ne zele
sigurnost i stabilizaciju=B7, ali i da =B7ne zeli nikoga optuzivati bez d=
okaza.
Sarverova kontradiktornost lako je uocljiva na vise mjesta. Ali, da bi, c=
ini
se, ostao u svemu dosljedan sebi i medunarodnim cimbenicima - koji bi se,
sasvim sigurno, drukcije ponasali da su ono sto je proteklih dana stizalo=
iz
dijela grada pod muslimanskom kontrolom cinili ovdasnji Hrvati preporuci=
o
je hrvatskoj policiji da pne blokira centralni dio grada, jer se time
ogranicava sloboda kretanja. Bulevar, ako je na to mislio Frank Sarver, j=
est
bio neko vrijeme zatvoren, ali iskljucivo zbog izgreda koji su se tamo
dogodili (i koje on uporno negira), odnosno ugrozavanja ljudskih zivota
pucnjavom i kamenovanjem s muslimanske strane. Dakle, da bi se sacuvali
Ijudski zivoti i sprijecile jos vece napetosti, a ne zbog sprjecavanja
slobode kretanja, jer se to, kako drzi Sarver, nekome jednostavno prohtje=
lo
(bez razloga). U svemu, cudno se ponasa i sef Bildtova ureda, sir Martin
Garrod, koji u silnom dopisivanju zna i izgubiti kompas=B7, odnosno iz
njegovoga ureda curi na sve strane. Konkretno, a to izgleda postaje vec
uobicajenom praksom kada je rijec o Garrodu, neka njegova navodno interna
pisma zavrse prvo u rukama muslimanskih medija, koji to objave. A onda, t=
ek
nakon tri dana (ili cak nikada) pismo dode na pravu=20
adresu. Ista se stvar dogodila i s najnovijim Garrodovim pismom upucenim
(navodno) Miji Brajkovicu, a u kojem ponovno - kako su vec javili
muslimanski mediji - zahtijeva prestanak izgradnje Hrvatskog narodnog
kazalista. Garrodovi najblizi suradnici o svemu, barem tako tvrde, nemaju
pojma, pa sve uocljivijom i prozirnijom postaje igra skrivaca nekih
medunarodnih cimbenika u Mostaru.=20

----------

Vjesnik, 21.1.97. / VF

BOSANSKI SRBI PUCALI NA SLAVONSKI BROD

SLAVONSKI BROD, 20. sijecnja -Nakon duzeg zatisja u ponedjeljak su iz smj=
era
Bosanskog Broda bosanski Srbi ispalili vise hitaca iz automatskog pjesack=
og
oruzja prema sredistu Slavonskog Broda. Prema podacima granicne policije,
iako je pucnjava zapocela oko 18 sati, prva povreda drzavne granice opaze=
na
je oko 18,40 sati od kada je sve do 19,30 sati prema brodskome Korza
ispaljeno tridesetak hitaca. U toj pucnjavi srecom nitko nije nastradao, =
ali
su, prema prvim dojavama, propucana stakala na nekim zgradama. Putem
lokalnog radija Brodanima je preporucen oprez.=20

-------

Vjesnik, 21.1.97. / Reuter-AFP-Hina

SRJ: POLICIJA POCELA TUCI DEMONSTRANTE

BEOGRAD, 20. sijecnja - Pripadnici posebnih postrojbi srpske policije u
ponedjeljak navecer palicama su rastjerali skupinu demonstranata u sredis=
tu
Beograda, rekli su ocevici, a potvrdio i neovisni Radio B-92. Neka zena
oborena je na zemlju i poslije odvezena kolima hitne pomoci, sto je
zabiljezio snimatelj TV Reuters. Jedan je lijecnik izjavio da je ozlijede=
nih
bilo i u drugim dijelovima grada, a neovisne postaje javljale su o mlacen=
ju
prosvjednika u cetvrti Banovo Brdo. AFP javlja da je policija palicama
rastjerala veliku skupinu setaca na sredisnjem gradskom trgu Terazijama.=20

--------


Vjesnik, 21.1.97. / Str. 1 / R.I.

VIJECE SIGURNOSTI USVOJIT CE BEZ PREINAKA HRVATSKO PISMO NAMJERE

ZAGREB, 20. sijecnja - Vjesnik saznaje da ce Vijece sigurnosti Ujedinjeni=
h
naroda najvjerojatnije u obliku predsjednicke izjave u utorak ili srijedu
prihvatiti hrvatsko Pismo namjere o dovrsenju mirne reintegracije hrvatsk=
og
Podunavlja. Iz diplomatskih se krugova takodersaznaje da ce se 24. ovoga
mjeseca sa stati americki predsjednik Clinton i glavni tajnik UN-a Kofi
Annan te da cerazgovarati i o toj temi. Uz vec poznate informacije kako s=
u
zemlje clanice Kontaktne skupine pozitivno ocijenile Pismo riamjere, kao =
i
drugi medunarodni cimbenici, Vjesnik iz ouzdanih izvora saznaje da je i
State Department takoder pozitivno ocijenio ovaj dokument hrvatske Vlade.
Kako se ocekuje, u utorak ili srijedu ijece sigurnosti UN-a izici ce s
predsjednickom izjavom koja ce u cijelosti prihvatiti sadrzaj Pisma namje=
re,
bez ikakvih preinaka.=20

--------


Vjesnik, 21.1.97. / Vinka Drezga

KLEIN: IMAM PLAN ZA SPRECAVANJE INCIDENATA NA IZBORIMA U PODUNAVLJU

Uoci prihvacanja Pisma namjere hrvatske Vlade u Vijecu sigurnosti u New
Yorku i skorih lokalnih izbora, na pocetku novoga mandata UNTAES-a
prijelazni upravitelj Jacques Klein najmjerodavnija je osoba za razgovor =
o
dovrsetku mirne reintegracije, odnosno ukljucivanju hrvatskoga Podunavlja=
u
hrvatski drzavnopravni sustav.=20

=B7 Molim Vas, prokomentirajte primjedbe Iokalnih Srba na Pismo namjere u
vrijeme kad se ono razmatra u Vijecu sigurnosti u New Yorku.=20

- Nisam vidio njihove primjedbe. Oni su zapravo iznijeli neka nova pitanj=
a,
poput jedinstvene zupanije. Ali, pod hrvatskim zakonom ne moze biti jedne
zupanije i to smo raspravili s New Yorkom. Brinula ih je demilitarizacija
cijelog podrucja, ali to nije dio Erdutskoga sporazuma ni Pisma.
Demilitarizacija se moze dogovarati na relaciji Zagreb - Beograd i nema p=
uno
veze s ljudima u regiji. Pitanje kompenzacije, primjerice, vec je prije b=
ilo
dogovoreno. Oni koji po hrvatskim zakonima imaju pravo na naknadu, dobit=20
ce je kao i svi ostali gradani Hrvatske, dakako uz predocenu dokumentacij=
u
oko vojne obveze, odnosno njezine odgode - to je vec u Pismu. Ali kako se
Hrvatska krece u smjeru profesionalne vojske, s vremenom vojna obveza moz=
e
potpuno nestati i za dvije-tri godine to nece uopce biti problem. Medutim=
,
Pismo je vrlo velikodusan paket jer im omogucuje pristup vlasti mjesta u
ministarstvima, poziciju dozupana, Vijece opcina s izravnim pristupom Vla=
di,
s to je zapravo Vijecesrpske manjine koje ukljucuje sve Srbe u Hrvatskoj =
s
pristupom u Ured Predsjednika.=20

=B7 Mozete li objasniti ulogu Vijeca opcina ?

- Uzmimo za primjer SAD, tj. americki grad s manje od 25.000 stanovnika.
Njihovi su problemi drukciji nego u dvomilijunskim gradovima. Cilj je da =
se
u gradovima i mjestima gdje su Srbi vecina dade mogucnost da se organizir=
aju
i ukazu na specificne lokalne probleme. To je dakle, nacin da im se nakon
izbora u ozujku dade glas, tj. mogucnost da artikuliraju svoje probleme, =
jer
oni su manjina.=20

=B7 Govoreci o izborima, koliko ce ljudi ovdje glasovati? Koliko ljudi ov=
dje
uopce zivi?=20

- Cekamo da nam hrvatska Vlada da podatke. Dvaput smo trazili, ali jos ni=
smo
dobili statisticke podatke o tome koliko je ljudi zivjelo ovdje 1991.
godine, jer ne mogu imati izbore bez tih osnovnih informacija. Trebali bi=
smo
dobiti te podatke tijekom ovoga tjedna. Procjena je da je ovdje izmedu 12=
0 i
150 tisuca stanovnika. Jedino sto ne znamo precizno jesu li prognanici
ovdje. Njih je oko 22.000, a prema nekim nevladinim organizacijama (Crven=
i
kriz), ima izmedu 40.000 i 45.000 raseljenih, ali nitko ne zna dok se ure=
di
za registriranje ne otvore. Jutros smo otvorili takav ured u Iloku. A da =
bi
mogao glasovati, gradanin treba imati domovnicu i osobnu iskaznicu. I u t=
ome
mi treba=20
pomoc hrvatske Vlade da se osigura sve na vrijeme, kako bi Ijudi mogli
glasovati. Iduci korak je registracija biraca, a zatim i politickih stran=
aka.=20

=B7 Hoce Ii registriranje stranaka poceti I. veljace, kako je najavljeno?

- Zelio sam da to bude 15. sijecnja, ali hrvatska Vlada mi nije jos dala
potrebne podatke.=20

=B7 Tko sve ima pravo glasa?

- Svi koji su bili u ovom podrucju do 15. sijecnja 1996. godine. Drugim
rijecima, svi koji su zivjeli u regiji prema popisu iz 1991. i Srbi
prognanici iz zapadne Slavonije i drugih krajeva. Ali i Hrvati koji su
prognani, a sada zive u Zagrebu, Osijeku Rijeci...=20

=B7 Sto je sa Sr6ima iz BiH i1i Srbije?

- Oni ne mogu glasovati.

=B7 Kako cete to sprijeciti? Kanite li zatvoriti granicu?=20

- Necu, nema razloga za to. Oni mogu doci ovamo u posjet, ali ne mogu
glasovati. Od prosloga lipnja 434 obitelji napustilo je podrucje (oko 150=
0
ljudi). To je nista i pokazuje da je podrucje zapravo vrlo stabilno.=20

=B7 .Sto je, primjerice, s Hrvatima iz Vojvodine koji su prognani doselil=
i u
Hrvatsku i imaju domovnicu?=20

- Mogu glasovati ako su zivjeli u Hrvatskoj. Da bi izbjegli nedoumice ova=
kve
vrste, treba oko 70 posto ljudi izaci na glasovanje. Mnoge su zemlje sret=
ne
ako izide 55 do 60 posto biraca.=20

=B7 Izbori i povratak,prognanih ciljevi su na kojima i pociva proces mirn=
e
reintegracije. Kako kanite osigurati da izbori proteknu mirno i regularno=
?

- Sve dosad je proteklo mirno i regularno. Otvorit cemo biracka mjesta u
svakoj vecoj opcini, imat cemo glasacku listu i glasat ce se na slobodnim=
i
otvorenim izborima.=20

=B7 Pitam Vas to zbog, u posljedn je vrijeme; cestih incidenata u Iloku.=20

- To nije istina. Imam manju razinu kriminala nego vi u Zagrebu. To je
pretjerivanje. Tri su covjeka u zatvoru u Belom Manastiru. Incident u Ilo=
ku
nije val kriminala, ako ga ne zelite upotrijebiti u propagandne svrhe. Ze=
na
je ubijena, njezin muz ranjen. Napadnuto je UN-ovo vozilo, ali po svemu
sudeci pocinitelj zlocina je mentalno poremecena osoba, i imam vijesti da=
se
sam ubio nakon toga. Zbog toga smo malo morali pojacati nadzor. Otvorili =
smo
ponovo ured za civilne poslove.=20

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 22, 1997, 3:00:00 AM1/22/97
to

Vecernji list, 22.1.97. / R.De.

BRITANCI LETE U DUBROVNIK

DUBROVNIK - Zrakoplovna tvrtka Palmair iz Velike Britanije najavila je za=
5.
ozujka slijetanje prvog carter zrakoplova iz zracne luke Boumemouth na
dubrovacku zradnu luku Cilipi. Ova zrakoplovna tvrtka planira takoder i u
mjesecu rujnu cetiri slijetanja u Dubrovnik, kada ce svojim gostima nudit=
i
sedmodnevni boravak u Dubrovniku, Mlinima i Cavtatu. U TZ
Dubrovacko-neretvanske zupanije kazu i kako agencija Panorama uz joi
nekoliko drugih agencija iz Velike Britanije bazira svoje programe na
redovitim linijama Croatia Airiinesa i British Airwaysa preko Zagreba za
Dubrovnik.=20

--------

Vecernji list, 22.1.97. / Valentina Starcevic

CEKANJE RUSI NOVE DVORE

Konacno su nakon pedeset godina zapustenosti i nepodobnosti Novi dvori
poceli privlaciti paznju javnosti, i to u negativnom kontekstu, jer su ov=
ih
dana izasla na vidjelo sva nedjela kradljivaca i uljeza koji su dvorcem
dosad slobodno vladali. Sruseni kamini, unisteni parketi i otpiljena ogra=
da
samo su tuzni vrhunac svega sto se pod okriljem noci dogadalo u dvorcu. U
pedeset godina mnogi su Nove dvore, ali i cijeli posjed, legalno
iskoristavali i ponasali se prema njemu macuhinski: u dvorcu se odrzavala
nastava, postojao je internat (Djacki dom), a koristila su ga i
poljoprivredna poduzeca poput Agrokombinatarc i ,=B7Poljozajednice. Tako =
su
neodgovarajucim namjenama nekih gospodarskih zgrada i njihovim neodrzavan=
jem
mnogi objekti zbog nebrige dovedeni u rusevno stanje. Za to nitko nije
odgovarao. lpak, Novi dvori su jedinstven feudalni posjed i time kulturni
spomenik pa je nakon brojnih nedaca na njemu od kraja osamdesetih uredena
Galerija Matije Skurjenija, grobnica Jelacicevih kapelica i vrtlarska
kucicate uvedena infrastruktura. O njima brine Komisija za vodenje
aktivnosti i poslova u vezi s revitalizacijom i namjenom objekata komplek=
sa
Novi dvori, a cilj joj je obnavljanje posjeda i njegovo otvaranje u punom
sjaju, kao jedinstvenoga kompleksa u Hrvatskoj. Medutim, kao i mnogo puta
prije, bas kad netko pocinje obnavIjati posjed, dogodi se nesto sto sve
dosad napravljeno neobjasnjivo baci na pocetak!=20
Novim zakonom o denacionalizaciji sve su zaklade stavljene na led, a
postupak za utvrdivanje imovine zaklada pocef ce tekza dvije godine! Zbog
brzine kojom dvorac propada pitanje je sto ce od njega dotada ostati jer,
potpuno oronuo i nagrizen vlagom tesko se moze oduprijeti svim vremenskim=
i
vandalskim prijetnjama. Jos jedno pitanje su i namjestaj i osobne stvari
clanova obrtelji Jelacic cija je sudbina identicna sudbini dvorca. Hrvats=
ki
povijesni muzej iz Zagreba nesto je uspio otkupiti, ali vecina stvari je,
naravno, opljackana i tko zna gdje je sada. Cini se kako dvorac i sve u
njemu zastrazujuce slijedi sudbinu propasti loze bana Jelacica. Vec sada =
se
mnogi slaiu kako bi Novim dvorima pomoglo samo jedno - njihovo rusenje i
gradnja novoga, istog dvorca. Jer dvori su toliko propali da bi njihovo
saniranje stajalo mnogo vise nego ponovna gradnja pa je to, cini se, jedi=
ni
nacin da se tuznoj sudbini dvora stane na kraj. Mozda ce tek novi Novi dv=
ori
dobiti znacenje koje im povijesno i kulturno pripada.

----------


Vecernji list, 22.1.97. / Jozo Pavkovic

'SOK-TERAPIJA' ZA FEDERACIJU

MOSTAR - BiH Predsjednistvo HDZ-a na svojoj je zadnjoj sjednici donijelo
odluku kojom svoje clanove, duznosnike u tijelima vlasti Federacije, kao =
i
svoje zastupnike u oba doma parlamenta, obvezuju da ne sudjeluju u radu d=
o
postizanja politickog sporazuma s partnerskom stranom o izboru predsjedni=
ka
i dopredsjednika Federacije BiH. Takav je stav Predsjednistvo zauzelo i z=
bog
trazenja da se napokon stavi u proceduru sakon o izmjenama komunalnog
sustava pojedinih opcina te izmijeni i dopuni Zakon o Vladi. A zbog toga =
sto
nije bilo prethodnog, uobicajenog medustranackog dogovora, zastupnici u
Zastupnickom domu obvezuju se na neodazivanje danasnjoj sjednici
Zastupnickog doma.=20
Ovaj (ne)ocekivani potez HDZ-a rezultat je prije svega nezadovoljstva zbo=
g
ponasanja federalnog (SDA) partnera, osobito u politici oko uspostave
federalnih institucija. Naime, SDA je u novoj raspodjeli htio za sebe jos
tri ministarstva, zalazuci se pritom da ni jedno ne pripadne HDZ-u, sto
dakako celnistvo te stranke nije moglo prihvatiti. Nepostizanje dogovora
vladajuca je muslimanska stranka iskoristila za nagovjestaj preispitivanj=
a
vec dogovorenog rasporeda za duznosti mjesta predsjednika i dopredsjednik=
a
Federacije. Kao sto je poznato, mjesto predsjednika treba pripasti Hrvati=
ma.
Razloga je nekoliko, a navedimo samo jedan. Kada bi i to mjesto pripalo
Muslimanima, oni bi drzali doslovno sve najvaznije celne funkcije u
Federaciji, a i u BiH (na celu Predsjednistva je Alija Izetbegovic, a
doministar Vijeca Haris Silajdzic). Hrvati, pak, ni jednu. Za mjesto
predsjednika Federacije hrvatska ce strana kandidirati Vladimira SoIjica,
koji je uostalom i napustio mjesto ministra obrane zbog toga. Muslimanski=
je
kandidat Ejup Ganic. Uz nezadovoljstvo oko raspodjele funkcija, celnistvo
HDZ-a vec odavno inzistira na vise nego vaznoj izmjeni i dopuni Zakona o
Vladi, te da se konacno stavi u proceduru Zakon o izmjenama komunalnog
sustava pojedinih opcina, sto je uostalom i Ustavom predvideno. Hrvati su=
i
nakon Washingtona i nakon Daytona upozoravali kako je to vrlo vazno pitan=
je.
Granice mnogih opcina u bivsem su sustavu uspostavljene na vrlo nelogican=
i
politican nacin. Osim toga, i rat je umnogome takve granice pomaknuo. Na =
tom
bi pitanju i OESS morao biti energicniji jer je nemoguce organizirati
opcinske izbore (planirani u lipnju) bez ustroja novih opcina. Dakle,
najnovija kriza u odnosima federalnih partnera prekinut ce proces usposta=
ve
federalnih funkcija. Stoga potez HDZ-a ima za cilj 'sok-terapijom'
Federaciju vratiti na pravi kolosijek, a federalnog partnera prisiliti na
postovanje dogovora. Takoder, to je i jos jedna, jasna poruka kako su Hrv=
ati
konstitutivan narod koji ima jednaka prava kao i Muslimani, cije delnistv=
o
to nikako da prihvati.

----------


Vecernji list, 22.1.97. / B. Vrbosic

PREUZIMANJE PODUNAVLJA PO PLANU

OSIJEK - Ministar obrane RH Gojko Susak i ministar unutrasnjih poslova RH
Ivan Penic jucer su boravili u Vukovaru i u sjedistu UNTAES-a razgovarali=
s
upraviteljem Prijelazne uprave generalom Jacquesom Kleinom i njegovim
suradnicima. U izaslanstvu su bili i ravnatelj HIS-a prof. dr. Miroslav
Tudman, pomocnik ministra unutrasnjih poslova za poslove policije Josko
Moric, nacelnik Uprave Vojne policije MORH-a general-bojnik Mate Lausic i
nacelnik sektora MUP-a za inspekcijsko-upravne poslove i strance Miljenko
Bukovac. Nakon sastanka, izaslanstvo je obislo Vukovar, a nakon povratka =
u
Osijek dalo je izjave za javnost. - Sve se odvija po planu i izbori ce se
odrzati 16. ozujka, a 15. srpnja zavrsava mandat UNTAES-a. Danas sam
optimist vise nego ikad, posebno zbog onoga sto sam cuo od celnika UNTAES=
-a
- rekao je ministar Susak. Dodao je da je dogovoren preustroj Prijelazne
policije, te bi od 15. ozujka odnos pripadnika srpske i hrvatske strane b=
io
50:50, a i. svibnja Hrvat preuzima zapovjednistvo nad TPF-om. Ministar Pe=
nic
kazao je: - Za pripadnike srpske narodnosti donijeli smo dokumente koje
trebaju preuzeti zele li i dalje raditi u TPF-u i sutra u hrvatskoj
policiji. To je simboliban cin koji znaci da cemo uskoro biti brojniji, s=
to
nam jamci popis iz 1991. Inzistirat cemo na tome da u Prijelaznu policiju
udu pripadnici narodnosti (Madari, Cesi, Slovaci i svi koji su tu zivjeli=
, a
vrlo brzo bit ce stvorena specijalna policija, koja se sada osposobljava =
u
Istri. Omjer u njoj bit ce od podetka 2:1 u korist nesrba, odnosno Hrvata=
i
drugih narodnosti. Takoder smo se dogovorili da 15. veljace prijelazni
upravitelj javi Beogradu da pocinjemo nadgledati Dunav. - Lokalnom srpsko=
m
pucanstvu na tom prostoru poslali. smo poruku da nema nikakvih pretpostav=
ki
za bilo koje drugo rjesenje osim ovoga. U interesu je Srba da suraduju ka=
ko
bi sto prije postali gradani RH, uzivajuci sva prava, ali i obveze - kaza=
o
je ministar obrane Susak. Ujedno je potvrdio da je tehnika glasovanja
definirana, pa pravo glasa imaju hrvatski gradani prema popisu iz 1991. i
oni koji su iz drugih podrucja Hrvatske stigli na to podrucje do 15.
sijecnja. Na pitanje kako komentira odbijanje Pisma namjere i zahtjev za
jedinstvenom zupanijom tzv oblasnog izvrsnog vijeca, ministar Susak Tekao=
je
da to vijece nema ovlasti prihvatiti Pismo ili odbiti ga, jer o tim
pitanjima Hrvatska diskutira s UN-om, a ne s njim.=20

---------


Vecernji list, 22.1.97. / Hina

'MIRNO RAZBIJANJE' POLICIJSKIH KORDONA

BEOGRAD - Akcija sudionika studentskoga prosvjeda razbijanje kordona u
Kolarcevoj ulici u sredistu Beograda traje vec vise od 40 sati. Kriza je
bila u jutarnjim satima, no ubrzo nakon toga broj studenata povecao se na
nekoliko tisuca i oni su nastavili akciju ..mirnog razbijanja kordona,=B7.
Prema izjavama koje objavljuje Radio B92, izmedu studenata i policajaca
uspostavlja se sve vise prijateljski odnos, policajci vise ne odbijaju
razgovor, a ni ponudena pica i jela. Policijske snage smjenjuju se svakih
sat i pol i nema najava da ce se povuci i omoguciti studentima prosvjednu
setnju. I studenti su se podijelili u skupine po fakultetima i odredili
dezurstva po smjenama, od po pet sati, jer ni oni ne odustaju od svoje
akcije, koja je prethodnih dana tri puta uspjela. Policija se, naime. tad=
a,
u jutarnjim satima povukla, pa su studenti prosetali gradskim ulicama i
proglasili to velikom pobjedom nad policijom. Studentima su se preksinoc
pridruzili mnogi gradani poslije prosvjednih setnji u vr;jeme emitiranja
glavnog Dnevnika drzavne televizije. Organizirano okupljanje u vecerenjim
satima na pojedinim tockama u gradu postao je nov oblik iskazivanja
prosvjeda. Policija je u podetku bila zatedena, a sinoc su se gradani i
policajci =BBmedusobno lovili<.. Gradani su bjezali od policije trazeci u=
licu
kojom bi na miru setali, a policija je trcala za njima nastojeci ih
rastjerati. Neke je i uhitila, te je bilo i ozlijedenih kojima je pruzena
lijecnicka pomoc. Nekoliko je gradana dobilo batina u sredistu grada, na
Terazijama, gdje su se pokusali pridruziti studentima u njihovoj akciji
kordonom protiv kordona... Sa studentima su preksinoc bili mnogi poznati
gradani, medu ostalima odvjetnici i glumci, pa su otkazane i neke kazalis=
ne
predstave. Glumac Dragan Nikolic izjavio je da vise nece igrati ni u jedn=
oj
predstavi dok traju studentske demonstracije, a istovjetnu odluku donijel=
i
su jos neki glumci. Studenti su uz pomoc glazbe, plesa i pjesama odolijev=
ali
hladnoci i kisi. Policija im je pomogla razapeti sator, zapalili su i vat=
ru
nasred ulice, a gradani su ih za prosvjedovanje nagradivali toplim napici=
ma
i jelom.=20

--------


Vjesnik, 22.1.97 / S C

SRBI PROVOCIRAJU NOVIM ZAHTJEVIMA

OSIJEK, 21. sijecnja - Prema navodu srpskih tv-postaja Beli Manastir i
Vukovar u ponedjeljak navecer, na sjednici srpske =B7vlade=B7 u srijedu u
Vukovaru trebalo bi se raspravljati o slanju novoga zahtjeva Vijecu
sigurnosti. Srbi traze produljenje mandata UNTAES-a za novih sest mjeseci=
, u
skladu s Erdutskim sporazumom. Ujedno, razgovarat ce i o mogucnosti
raspisivanja referenduma o statusu srpske oblasti istocna Slavonija, Bara=
nja
i zapadni Srijem, te napose o pismu Srba o zavrsetku procesa integracije=B7.
Srpski su mediji najavili i konferenciju za novinare koju ce 24. sijecnja=
u
Beogradu odrzati Vojislav Stanimirovic i samozvani sekretar za upravu Voj=
in
Susa, te Borivoje Zivanovic. Stanimirovic je beogradskim medijima vec
izjavio da pismo hrvatske Vlade ne mora biti obvezujuce za srpsku stranu =
jer
ona nije sudjelovala u njegovu sastavljanju. Taj velikosrpski voda ide i
korak dalje kad kaze da prijelazni upravitelj nije ona instanca koja ima
pravo osporavati srpski zahtjev za cjelovitom zupanijom, vec ce odluku o
tome donijeti Vijece sigurnosti=B7.=20

---------


Vjesnik, 22.1.97. / R.I.

USTAVOM ONEMOGUCITI BILO KAKVE BALKANSKE INTEGRACIJE?

ZAGREB, 21. sijecnja - Predsjednik Tudman ce u svom obracanju naciji u
srijedu u hrvatskom Saboru, kako se ocekuje, najaviti i ustavne promjene.
Kako je za Vjesnik izjavio jedan predsjednikov suradnik, te bi promjene u
pravilu bile minorne naravi. Naime, u Ustavu bi se prije svega trebala
promijeniti terminologija zaostala iz vremena bivse Jugoslavije, kada je
hrvatski Ustav i donesen (1990.). Tako bi se, primjerice, moglo promijeni=
ti
ime Narodne banke u eventualno Hrvatsku banku, iz Ustava izbaciti SFRJ i
slicno. Ono sto bi mogao biti bitni novum, kako saznaje Vjesnik, jest to =
da
bi se u Ustav mogla unijeti i odredba koja bi a priori onemogucavala
vezivanje Hrvatske uz bilo kakve balkanske ili jugoistocne integracije. N=
ema
nikakve sumnje da bi takva ustavna odredba bila i te kako pozeljna, pogot=
ovo
ako se uzme u obzir da velike sile u posljednje vrijeme sve cesce i sve
izravnije pokusavaju Hrvatsku gurati u kojekakve regionalne integracije, =
u
koje nasa zemlja ne zeli i kojima ne pripada.=20

---------


Vjesnik, 22.1.97. / S. Canic

OTVORENI UREDI PRIVREMENE UPRAVE U BOROVU I U BELOM MANASTIRU

BOROVO, 21. sijecnja - U utorak su u Borovu i Belom Manastiru otvoreni ur=
edi
Privremene uprave. Prema rijecima prijelaznog upravitelja Kleina, ovo je =
jos
jedan veliki korak naprijed. Posjet ministara Suska i Penica Vukovaru
prokomentirao je optimisticno, tim vise sto su na pitanja lokalnog srpsko=
g
vodstva hrvatski ministri imali vrlo pozitivne odgovore. Klein je istaknu=
o
kako za otvaranje ureda treba zahvaliti hrvatskoj Vladi koju predstavlja
Ivica Vrkic, te lokalnim Srbima koje vodi Vojislav Stanimirovic. Predstoj=
nik
Ureda privremene uprave Ivica Vrkic svima je zazelio dobrodoslicu i to, k=
ako
je rekao, kao domacin, te dodao: =B7Hrvatska vlast dolazi ovdje da bi stv=
orila
uvjete za slobodan zivot svih. Da bismo to postigli, potrebna je suradnja.
Vojislav Stanimirovic e izjavio kako je otvoreni ured nuzal zbog suradnje
hrvatske Vlade i lokalnog vodstva, te stanovnistva na ovom podrucju. Prem=
a
njegovim rijecima, tako ce se moci dobiti informacije o dokumentima,
rjesavanju statusa izbjeglica, naknadi imovine i drugom. Na upit novinara
sto srpska strana misli o predstojecim izborima, Stanimirovic je izjavio:
=B7Ako do 15. ozujka general Klein moze osigurati potrebne uvjete, a hrva=
tska
Vlada dokumente svim gradanima koji to zele, izbori ce se tada moci i
odrzati. Ipak, Stanimirovic je zavrsio: =ABAli, ja osobno u to sumnjam=AB=
.=20

* * *

Veronica Vlaho

unread,
Jan 23, 1997, 3:00:00 AM1/23/97
to

Vjesnik, 23.1.97. / Str. 1 i 2=20

TUDJMAN: 1997. - GODINA PODIZANJA ZIVOTNOG STANDARDA SVEGA PUCANSTVA!

ZAGREB, 22. sijecnja - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman u
srijedu je na zajednickoj sjednici oba doma Sabora podnio Izvjesce o stan=
ju
hrvatske drzave i nacije u prosloj godini. U nazocnosti saborskih
zastupnika, clanova Vlade, predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine,
brojnih drzavnih ustanova, velikodostojnika Katolicke crkve i drugih
vjerskih zajednica te diplomatskog kora predsjednik Tudman osvrnuo se na
rezultate u 1996: i postavio zadace drzavne politike za ovu godinu.
Predsjednik Republike ocijenio je da su prosle godine, koja je bila prva
istinski mirnodopska godina, u najvecoj mogucoj mjeri uspjesno ostvarene
temeljne zadace drzavne politike. Uz napomenu da su hrvatski gradani
medutim, bili suoceni sa znatno drukcijim, pa i potpuno novim izazovima i
zadacama, Predsjednik je naglasio da su hrvatske prilike bile bremenite: =
i
veoma slozeni medunarodnim okolnostima Medu njima je izdvojio visestrane
pokusaje vanjskog mijesanja u unutarnji demokratski razvitak suverene
Hrvatske, a takoder i planove medunarodriih krugova za regionalno
integriranje Hrvatske u balkanske ili jugoistocnoeuropske okvire, sto je=
za
hrvatski narod posve neprihvatljivo. Evo jos nekih naglasaka iz izvjesca
predsjednika Republike.

O MIRNOJ REINTEGRACIJI: Mirna reintegracija, zavrsit ce u cijelosti
do.sredine 1997. godine,.s tim da je realno pretpostaviti da ce se povrat=
ak
prognanika okoncati najkasnije do kraja godme.=B7 Hrvatska ce se ove godi=
ne u
potpunosti vratiti, bez novih zrtava i razaranja u Vukovar, taj simbol
hrvatske borbe za svoju slobodu i drzavu, i na Dunav, vracajuci podrucja
Baranje, istocne Slavonije i zapadnog Srijema u krilo Domovine=B7.=20

=B7 O VANJSKOJ POLITICI: Osnovne odrednice su ostvarenje suverene hrvatsk=
e
vlasti na cijelom drzavnom podrucju; rjesenje krize u BiH na osnovama
dosljedne provedbe Washingtonskih i Daytonskih sporazuma, poticanje i
razvijanje politicke, gospodarske i svake druge suradnje sa svim, osobito=
sa
susjednim zemljama, uz cvrstu i dosljednu obranu vlastitih
nacionalno-drzavnih interesa. Posebnu vaznost pridajemo i usmjerenju
Hrvatske prema europskim; osobito srednjoeuropskim gospodarskim
-integracijama, a isto tako i prema europsko-atlantskoj sigurnosnoj
integraciji. Hrvatski narod svoju opstojnost (u BiH) moze osigurati samo =
kao
kostitutivan u ravnopravan narod u najtjesnjoj povezanosti sa suverenom
hrvatskom drzavom=B7. Bez normalizacije odnosa sa SRJ ne bi bila moguca n=
iti
mirna reintegracija hrvatskog. Podunavlja, niti stabilnost mira i napreda=
k
na ovim prostorima. Trajan cilj hrvatske vanjske politike jest svakovrsni
povratak u krilo srednjoeuropskog i mediteranskog kruga , europskih drzav=
a,
kamo ona povjesno, civilizacijski i gospodarski pripada. Hrvatska je bila=
i
ostaje konstruktivni cimbenik u rjesavanju krize i uspostavi novog
medunarodnog poretka u ovom podrucju. Medutim Hrvatska se odlucno protivi
bilo kakvom formalnom ukljucivanju. u regionalni okvir; jugoslavenski;
balkanski ili jugoistocnoeuropski; zvao se on savez ili unija, ili samo
gospodarsko povezivanje. Ali kao zemlja povezana s tim podrucjem Hrvatska=
je
za dobre odnose sa svim drzavama toga podrucja.=20
=20
O DRZAVNOJ UPRAVI: Drzavna uprava treba u cijelosti djelovati ucinkovito =
i
financijski stedljivo. Mora djelovati kao strucni servis hrvatskih gradan=
a u
ostvarivanju njihovih prava i duznosti. Predvida se da u ovoj godini dode=
do
rasta placa drzavnih sluzbenika od 24 posto.=20

=B7 IZGRADNJA DEMOKRATSKE, PRAVNE I SOCIJALNE DRZAVE: Pokusaji vanjskih i
unutarnjih cimbenika da promijene demokratski uspostavljenu vlast, moraju
nas =B7ponukati da potrazimo nove izvore, i nove oblike, demokratske
jedinstvenosti hrvatskog naroda, pa i demokratske cvrstine i ucinkovitost=
i
citavog ustroja hrvatske drzave.=20
Samo sretan; i u danim gospodarskim uvjetima bogat i zadovoljan hrvatski
covjek moie ucinkovito dalje razvijati i braniti hrvatsku drzavnost i nje=
zin
demokratski poredak. Samo demokratsko gradansko drustvo, u nacionalnom i
drzavotvornom interesu povezanih ravnopravnih i slobodnih hrvatskih ljudi=
,
moze biti trajno jamstvo opstojnosti i daljnjeg napretka drzave Hrvatske.
Hrvatska narodna sloga temeljni je cimbenik snazne, gospodarski ucinkovit=
e,
socijalno pravedne i doista demokratske drzave Hrvatske. A vrhovni je
postulat svake drzavne politike postizanje suglasja svih odgovornih stran=
aka
o bitnim pitanjima nacionalno-drzavne sigurnosti; napretka i buducnosti.=B7=
=20
Stvaranje nenaravne udruge, od skrajnje desnice do skrajnje ljevice, samo
radi osporavanja prava vecinske stranke i zahtjeva za svrgavanje demokrat=
ski
uspostavljene vlasti - ne znaci=20
nista drugo nego svjesno ili nesvjesno biti sredstvom ne samo protiv prav=
e
demokracije,. nego i protiv stabilnosti vlastite drzave. Istinska
dsmokracija pretpostavlja postivanje prednosti one stranke koja na izbori=
ma
dobije relativnu vecinu, ili pak koalicije politicki i propgramski srodni=
h,
stranaka. Sveukupna drzavna vlast - zakonodavna, izvrsna i sudska - treb=
a
uciniti uskladenije i odlucnije napore u razvitku demokratskog poretka ra=
di
potpunijeg ostvarivanja vladavine prava, punog postivanja ljudskih,
gradanskih i manjinskih prava.=B7=20
=20
O USTAVNIM PROMJENAMA: Uz napomenu da ove godine treba pristupiti mogucim
manjim ustavnim izmjenama:, Predsjednik je predlozio da se u clanku 135.
Ustava doda novi stavak kojim bi se propisala ustavna zabrana. pokretanja
postupka udruzivanja Republike Hrvatske u drzavne saveze bilo kakve
juznoslavenske ili balkanske drzavne tvorevine, ili neki drugi oblik
drzavnog saveza drzava jugoistocne Europe. Medutim, predsjednik Tudman je
naglasio da nema govora ni o kakvoj bitnoj promjeni naseg ustavnog ureden=
ja=B7.=20

=B7 O IZBORIMA: Provedba ovogodisnjih izbora za lokalna tijela, opcine,
gradove i zupanije, te za Zupanijski dom Sabora ima iznimnu vaznost, radi
toga sto je njihovo istodobno odrzavanje i na podrucju pod privremenom
Upravom UNTAES-a preduvjet za dovrsetak mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja. Jamacno, ne manju vaznost imaju i izbori za, predsjednika
R.epublike. Za ocekivati je da ce ovi izbori posluziti i za zrenje, pa i
stabiliziranje, mladog hrvatskoga visestranackog zivota.=20

=B7 O GOSPODARSTVU: U prosloj godini porast hrvatskog brutto proizvoda iz=
nosi
realno oko sedam posto, sto je jedna od najvisih stopa rasta u
gospodarstvima prijelaznih zemalja. Cijene na malo lani su porasle za 3,4
posto, sto je znatno nize u usporedbi s ostalim zemljama u tranziciji.
Trajni cilj nase gospodarske politike ostaje da u uvjetima stabilnosti
sustavno radimo na povecanju zaposlenosti, poticanjem poduzetnistva te
produktivnog zaposljavanja za sve hrvatske gradane osobito. novih narasta=
ja
hrvatske mladezi. Za ocekivati je da ce u 1997. rasti ponuda sve.
povoljnijih zajmova za poduzetnike i gradane, s duzim rokovima otplate i
nizim kamatama.

=B7 O PORASTU MIROVINA: Sredstvo u drzavnom proracunu na mijenjena mirovi=
nskim
fondovima s proslogodisnjih 1,1 milijardu kuna povecana su na 2,3 milijar=
de
kuna. Mirovine ce 1997. rasti barem. 25 posto (brze od placa), a posebno =
je
vazno da se isplacuju na vrijeme.=20

=B7 O POVRATKU SRBA: U Hrvatsku se dosad vratilo 13.000 Srba koji je sma=
traju
svojom drzavom dok su ostali izmedu Hrvatske i Srbije svojom voljom izabr=
ali
Srbiju, pa je zapravo rijec o gradanima optantima, koji su dobrovoljno
odlucili gdje ce zivjeti.=20

O PRAVOSUDJU: Sudbena vlast treba vise pridonijeti ucvrscenju Hrvatske k=
ao
pravne drzave, u kojoj je zajamcena nepovredivost vladavine prava. Ona jo=
s
uvijek nije dovoljno ucinkovita. Treba ubrzati imenovanje svih sudaca, al=
i i
poduzeti sve druge potrebne korake radi nuznih promjena u zakonodavstvu i=
u
ustroju sudova, koje ce omoguciti ucinkovitiji i brzi njihov rad.=20

=B7 O RASTU ZIVOTNOG STANDARDA: =B7S obzirom na to da smo u protekloj god=
ini u
cjelini ostvarili zadovoljavajuce na nekim podrucjima i vrlo dobre
rezultate, imamo sve preduvjete da i u ovoj godini, dosljednom provedbom
dugorocnog programa ovodobnog hrvatskog preporoda postignemo daljnje uspj=
ehe
u izgradnji samostalne, demokratske Hrvatske, osobito u podizanju zivotno=
ga
standarda svega pucanstva.=B7
=20
O OBRANI: Daljnji razvitak hrvatske oruzane sile kopneno vojske,
zrakoplovstva i hrvatske mornarice prilagoditi mirnodopskim uvjetima. Tez=
iti
savezu sa sjevernoatlantskim sigurnosnim sustavom i uklapanju u njihove
tehnicke okvire.

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 24, 1997, 3:00:00 AM1/24/97
to

Vecernji list, 24.1.97. / Str. 2 / B. Vrbosic

POLICIJA PRIJE SVIH

OSIJEK - Aktualnosti u procesu mirne reintegracije bile su tema jucerasnj=
e
sjednice prosirenog kolegija Vladina Ureda privremene uprave, a posebna
pozornost posvecena je preustroju Prijelazne policije (TPF-a). Kako je re=
kao
Ivan Babic, dozapovjednik TPF-a, 340 djelatnika MUP-a radi na svim
policijskim poslovima u sastavu TPF-a, a danas ce biti akreditirano jos l=
00
djelatnika. U veljaci treba poceti raditi granicna policija na Dravi i
Dunavu, za sto je osigurano devet brodica.
- Granicna policija na Dunavu treba sprijeciti ilegalne prijelaze granice=
,
sve oblike krijumcarenja - od oruzja, robe siroke potrosnje i droge do
ljudi. Granicne prijelaze, uz TPF, kontroliraju i mjesovite ekipe, meduti=
m,
ocekujemo da prijelazni upravitelj uskoro donese odluku o primjeni propis=
a
RH na granici rekao je I. Babic.=20
Za uspostavljanje nacionalnog odnosa u i PF-u 40:40:20 u tijeku je
osposobljavanje pripadnika MUP-a, koji polaze seminar o ljudskim pravima.
Osim toga, u srijedu je u Puli pocelo osposobljavanje specijalne policije=
,
koju cini 25 policajaca Srba i 50 Hrvata. Pripadnici Prijelazne policije
napokon se osposobljavaju i za pracenje okupljanja gradana, a koristenjem
iskustva MUP-a, mogu se onemoguciti incidenti na predizbornim skupovima=20
i izborima. U tijeku je adaptacija objekata za policiju u Bilju i Baranjs=
kom
Petrovom Selu, a dio pripadnika MUP-a, odnosno TPF-a, pokusava se smjesti=
ti
u Dvorac u Iloku. I. Babic drzi da ce ustroj policije biti brzi od
vremenskih okvira koje je postavila hrvatska Vlada.=20
Zamjenik predstojnika Ureda Mirko Tankosic izjavio je da se usuglasava
hrvatski, srpski i UNTAES-ov prijedlog metodologije izbora. Predstavnik
Ministarstva obnove Ivan Mikic govorio je o pocetku procjene stete u
Bogdanovcima i Mirkovcima, te o popravku 150 stanova u Vukovaru. Predstoj=
nik
Ureda Ivica Vrkic porucio je hrvatskim prognanicima da se pripremaju za
izbore. To je porucio i Srbima, rekavsi da potom posredovanjem legalnih=20
institucija hrvatske drzave zastupaju svoje interese.=20

------

Vjesnik, 24.1.97. / Str. 1 / Nenad Ivankovic

ZASTO EU U ZENEVU ZOVE DJINDJICA, SILAJDZICA, TOMCA, GOTOVCA I TOMCICA?

ZAGREB, 23. sijecnja - Europska unija pozvala je u Zenevu na zajednicki
sastanak vodu srpske opozicije Zorana Djindica, bosnjacko-muslimanskog
politicara Harisa Silajdzica te trojicu hrvatskih oporbenih prvaka: Zdrav=
ka
Tomca (SDP), Zlatka Tomcica (HSS) i Vladu Gotovca (HSLS)! Tu je informaci=
ju
u izjavi za Vjesnik potvrdio i sam Vlado Gotovac, stavivsi do znanja da s=
u
pozive dobili i ostali, dakle, Tomcic i Tomac, premda su ova potonja dvoj=
ica
izjavila kako o zenevskom sastanku nista ne znaju!??=20
No, nezavisno od tog rasomona, ostaje kljucno pitanje: zasto EU na
zajednicki sastanak sa srpskim i bosnjacko-muslimanskim politicarima zove=
i
lidere hrvatske oporbe?=20
Ima razloga da se povjeruje kako je to pokusaj da se na mala vrata ipak
Hrvatsku uvuce u regionalnu zajednicu sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.
Kao sto je poznato, EU je u sklopu svog regionalnog pristupa pokusala i j=
os
uvijek pokusava Hrvatskoj nametnuti neku vrst Euroslavije, kao uvjet za
tjesnje odnose s Bruxellesom. Sluzbeni Zagreb je to striktno odbio, a i
predsjednik Tudman je taj stav potvrdio i u svom Izvjescu o stanju drzave=
i
nacije (u srijedu u hrvatskom Saboru), istaknuvsi kako se i dalje u tom
pravcu nastavljaju pritisci na nasu zemlju. Ako se uzme u obzir da iza
europskog regionalnog pristupa prije svega stoji Francuska (kao idejni
tvorac tog neoversajskog koncepta) te Njemacka (koja ga iz =3Dbezuvjetne
solidarnosti=3D s Parizom podrzava), nije daleko od stvarnosti da je i
Djindicev nedavni posjet Bonnu bio u sklopu priprema za zenevski sastanak.
To tim vise sto ocito postoji sklonost (dosla osobito do izrazaja u Bonnu=
i
u njemackim medijima) da se Djindicu pomogne kako bi zadobio image
=3Ddemokratske alternative=3D Milosevicu i to unatoc svim Djindicevim pov=
ijesnim
zaslugama za velikosrpsko ludilo. U tom smislu poziv hrvatskim oporbenim
celnicima da dodu na zajednicki sastanak u Zenevu valja vidjeti i kao
pokusaj stvaranja nekakvih hrvatskih Djindica, ali uz uvjet da to plate
benevolentnim odnosom spram europskog pokusaja vracanja nase zemlje na
Balkan. Ta se pretpostavka iz europskog rakursa cini utoliko plauzibilnij=
om
sto ponuda HDZ-ovog vrha HSS-u i HSLS-u za medustranacke razgovore do sad=
a
nije dala nikakve rezultate. Tomcic i Gotovac i dalje se ne izjasnjavaju,
iako ima jasnih signala da je HDZ suradnju i razgovore ponudio ne radi
nekakvih vlastitih slabosti ili egzistencijalnih stranackih strahova, neg=
o
prije svega zbog zelje da se stvori takva atmosfera koja bi omogucila da =
se
oko kljucnih nacionalnih pitanja i interesa postigne sto siri konsenzus,
kako bi se zemlja lakse odhrvala razlicitim pritiscima, pa i ovakvim
zakulisnim potezima kao sto je organiziranje trojnih razgovora u Zenevi. =
Jer
taj poziv najmanje govori o nekakvoj zelji Europe za demokratskom
alternativom, poglavito ne u Zagrebu, nego u prvom redu o zelji da u
Hrvatskoj pronade politicare koji bi poslusno slijedili i provodili inter=
ese
europskih sila na ovim prostorima. Sto o zenevskom sastanku kazu Tomac,
Gotovac i Tomcic Zdravko Tomac (SDP): Nisam dobio nikakav poziv za sastan=
ak
u Zenevi. Ne znam ima li to ikakve veze, ali dobio sam poziv za skup u Da=
vosu u=20
svicarskoj koji se odrzava svake godine. Na taj skup ide i predsjednik
Vlade, a ovo je prvi put da su pozvali nekoga iz oporbe. To je strucni sk=
up,
ne znam tko ce na njega doci, ali mislim da nema veza s ovim o cemu vi
govorite. Vlado Gotovac (HSIS): Da, dobio sam takav poziv, a dobili su ga=
i
neki drugi ljudi, ne vjerujem da sam ga dobio samo ja. No, u ovom trenutk=
u,
s ozbirom na moje obveze i situaciju u Hrvatskoj, i s obzirom na sve ono =
sto
nas ocekuje, smatram da takav poziv nije upucen u pravo vrijeme i zato sa=
m
ga otklonio. Ne mogu reci o cemu bi se tamo raspravljalo, jer su informac=
ije
bile dosta sture, ali s obzirom na opceniti okvir, ocigledno je da bi se
raspravljalo o problemima koji su karakteristicni za tzv. trokut odnosa
Zagreb - Beograd - Sarajevo. Sastanak ce se, koliko mi je poznato, odrzat=
i
1., 2. i 3. veljace, ali je sigurno da ja necu ici. Zlatko Tomcic (HSS):
Sastanak u Zenevi? Ne, nisam dobio nikakav poziv i ne znam nista o tome.=20

--------

Vjesnik, 24.1.97. / Reuters-AFP-AP-Dpa-Hina

SVJETSKE AGENCIJE O IZVJESCU PREDSJEDNIKA TUDJMANA

Hrvatska odbacuje mogucnost bilo kakvih novih udruzivanja u balkanske
integracije, glavni je naglasak koji iz Izvjesca o stanju nacije
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tudmana prenose svjetske novin=
ske
agencije. U svojim izvjescima agencije javljaju da je dr. Tudman istaknuo
kako je Hrvatska srednjoeuropska i mediteranska zemlja koja nema namjeru
ponavljati kratku balkansku epizodu=B7 u svojoj povijesti, vec zeli uci u
Europu kao neovisna zemlja, ne prihvacajuci bilo kakve regionalne
integracije koje bi bile u suprotnosti s njezinim nacionalnim interesima.
Reuters iz Izvjesca izdvaja i poziv Srbima u hrvatskom Podunavlju da
sudjeluju na predstojecim lokalnim izborima. Britanska agencija prenosi k=
ako
je dr. Tudman u obracanju pred hrvatskim Saborom rekao da su Srbima u
hrvatskom Podunavlju zajamcena sva njihova prava. Associated Press javlja=
da
u Izvjescu, unatoc najavama koje su se pojavile u nekim hrvatskim medijim=
a,
nije bilo nikakvih objava o velikim promjenama u hrvatskom Ustavu. France
presse prenosi da je dr. Tudman predlozio samo uvodenje clanka ko im bi s=
e
sprijecio ulazak u nove balkanske ili juznoslavenske integracije. =B7Hrva=
tski
predsjednik dr. Franjo Tudman je danas iskljucio da bi njegova zemlja mog=
la
uci u bilo kakvu balkansku integraciju=B7, navodi talijanska novinska age=
ncija
ANSA. Talijanski promatraci na prvo mjesto postavljaju upravo to da je
hrvatski preds ednik kazao ne svakoj balkanskoj ili nekoj istocnoeuropsko=
j
integraciji. Predsjednik Tudman je odbio i americku ideju o stvaranju
sustava suradnje medu zemljama jugoistocne Europe.'Ta americka inicijativ=
a
bi nas mogla smjestiti jos dublje unutar Balkana'...'Veza Hrvatske s
balkanskim zemljama bila je samo kratko razdoblje u povijesti nase zemlje.
Svaka inicijativa u tome smislu znacila bi gospodarsko nazadovanje'=B7, c=
itira
ANSA. Posebno se istice da je dr. Tudman rekao da Hrvatska zeli razvijati
samostalnu vanjsku politiku i dobrosusjedske odnose. Takoder se navodi da=
je
hrvatski predsjednik najavio odrzavanje opcinskih izbora u ozujku, te da =
je
pozvao Srbe da se u istocnoj Slavoniji odazovu na biralista. Slovenski
elektronski mediji u srijedu su sa zanimanjem popratili govor predsjednik=
a
Republike Hrvatske dr. Franje Tudmana. Drzavni=20
radio i televizija u prvim reakcijama navode kako nisu imali pravo oni ko=
ji
su ocekivali da ce predsjednik Tudman najaviti znatnije ustavne promjene.=
=20

---------

Vecernji list, 24.1.97. / Str. 15 / M.J.

'PANORAMA' HRVATSKE RIJECI

Bugarska knjizevna revija Panorama specijalizirana za medunarodnu
literaturu, svoj najnoviji broj posvetila je suvremenoj hrvatskoj
knjizevnosti. U pripremi toga hrvatskoga broja Panorame, uz bugarske
prevoditelje, medu kojima posebne zasluge ima Ganco Savov, predsjednik
Saveza bugarskih prevoditelja, sudjelovala je i hrvatska strana. Bugarsko=
j
inicijativi najprije su potporu dali Arne Stamac, predsjednik Drustva
hrvatskih knjizevnika, i pjesnik i kriticar Neven Jurica, sadasnji hrvats=
ki
veleposlanik u Sofiji. Ostvarenje zamisli pak povjereno je akademiku Slav=
ku
Mihalicu, predsjedniku Komisije za=20
kultume veze DHK i glavnom uredniku Foruma, mjesecnika Razreda za
knjizevnost HAZU, a novcanu je potporu projektu dalo i zagrebacko Gradsko
poglavarstvo. Uvodni tekst panorami hrvatske knjizevnosti naslovljen
Knjizevnost i sloboda napisao je Slavko Mihalic, a u pregledu su zatim
zastupljena djela cetrdeset hrvatskih pisaca. Izbor iz hrvatskoga suvreme=
nog
pjesnistva obavio je pokojni knjizevni kriticar Hrvoje Pejakovic, uvrstiv=
si
pjesme N. Sopa, D. Tadijanovica, J. Kastelana, N. Milicevica, V. Parun, S.
Mihalica, J. Pupacica, M. Slavibeka, V. Gotovca, I. Slamniga, D.
Dragojevica, T. P. Marovica, Z Mriconjica, J. Severa, D. Horvatica, N.
Petraka, A Stamaca, L Paijetka, S. Begovica, A Zagar, Z Makovica, B. Male=
sa
i D. Resickog. Iz hrvatske proze akademik Dubravko Jeldic izabrao je djel=
a
Stjepana Mihalica, P. Segedina, R. Marinkovica, I. Raosa; M. Peica, S.
Novaka, I. Aralice, A Soljana, N. Fabrija i P. Pavlicica, a od dramskih
pisaca, u izboru akademika Nikole Batusica, zastupijeni su R. Ivsic, I.
Ivanac, I. Bresan, S. Snajder, M. Gavran, L Kastelan i A Smec Todorovic. =
O
svim su autorima navedene i biobibliografske biljeske, a broj je dopunjen=
i
prilozima prevoditelja G. Savova o hrvatskoj knjizevnosti u Bugarskoj, o
hrvatskoj satiri i humoru (s prijevodima djela L Drzica, F. Hadzica i
aforizama), te razgovorom s pjesnikom Dragutinom Tadijanevicem.=20

-----------


Vecernji list, 24.1.97. / Str. 13 / Hina

ZLOCINCI MORAJU U HAAG

SARAJEVO - Stajaliste je Ujedinjenih naroda da Republika Srpska mora
bezuvjetno suradivati s Medunarodnim sudom za ratne zlocine, te da mora t=
om
sudu izruciti Radovana Karadzica i Ratka Mladica kao i sve ostale
osumnjicene koji borave na teritoriju srpskog entiteta, izjavio je jucer
glasnogovomik UN-a u Sarajevu Aleksandar Ivanko. On je istaknuo da Republ=
ike
Srpska, s obzirom na to da ne predstavlja drzavu, nije u poziciji osporav=
ati
pravnu utemeljenost Suda u Den Haagu, pa su stoga odbaceni navodi iz pism=
a
koje je Biljana Plavsic pocetkom sijecnja poslala glavnom tajniku UN-a
Kofiju Annanu. Plavsiceva je tim pismom zahtijevala raspustanje
Medjunarodnog suda za ratne zlocine, te zaprijetila vojnim i civilnim
neredima ako bi tko pokusao uhititi Karadzica i Mladica. Podtajnik
Ujedinjenih naroda Hans Corell tim je povodom poslao pismo ministru vanjs=
kih
poslova BiH Jadranku Prlicu, kao duznosniku medunarodno priznate drzave,
razjasnjavajuci obveze svih strana u vezi sa suradnjom sa Sudom u Den Haa=
gu,
a kopija je upucena i Biljani Plavsic.=20

-------

Vecernji list, 24.1.97. / Str. 5 / Z.Duka, M.Saric, T.Simunovic

SABOR: ZASTUPNICKI DOM

GODINA POVRATKA PROGNANIKA

ZAGREB - Moze se ocekivati da ce Vijece sigurnosti UN-a Predsjednickom
izjavom podrzati Pismo namjere, koje je Republika Hrvatska uputila lokaln=
im
Srbima i medunarodnim cimbenicima, kao inicijativu za sto skorije i
uspjesnije dovrserije procesa mirne reintegracije. Hrvatska je inicijativ=
a u
svijetu pozdravljena, a Srbima u hrvatskom Podunavlju upucena je poruka d=
a
ce Hrvatska biti domovina svima koji su spremni postovati njene zakone, d=
a
je pravna i moderna europska drzava, koja svojim drzavljanima jamci sva
gradanska, Ijudska i politicka prava - culo se jucer u Zastupnickom domu
Sabora, gdje je otvorena rasprava o Pismu namjere hrvatske Vlade za
dovrsenje procesa mirne reintegracije podrucja pod prijelaznom upravom.=20

Prihvaceni hrvatski uvjeti

Dr. Ivica Kostovic, potpredsjednik Vlade, predstavnik Vlade RH u prijelaz=
noj
upravi i potpisnik Pisma, rekao je da su glavni tajnik UN-a i general Kle=
in
prihvatili hrvatski zahtjev da se izbori u hrvatskom Podunavlju odrze
istodobno kad i u cijelo zemlji, te da se ocekuje da ce to biti 16. ozujk=
a.
Pismu namjere prethodili su sastanci predsjednika Tudmana i generala Klei=
na,
te sastanci u Vladi. Razradene su ponude i jamstva, a Tudman i Klein
dogovorili su provedbu izbora i postupnu predaju vlasti, te kraj mandata
UNTAES-a 15. srpnja. Medutim, lanjskog prosinca lokalni su Srbi zahtijeva=
li
osnivanje jedne zupanije i time uvjetovali sve. Tada je Vlada preuzela
inicijativu, iskazanu u Pismu, koje je potom 15 dana bilo na usuglasavanj=
u.
Najsporniji detalj Pisma jest pravo glasovanja koje bi imali Srbi doselje=
ni
nakon '91. godine u Podunavlje. Oni bi mogli glasovati prema vlastitu izb=
oru
- za lokalnu upravu u mjestima u kojima su zivjeli prije ili za lokalnu
upravu mjesta u kojima zive danas. Dr. Kostovic istice da je to povezano =
s
posjedovanjem dokumenata o hrvatskom drzavljanstvu, i time se iskljucuju
Srbi dosli iz BiH i SRJ. Sudjelovanje Srba u vlasti uskladeno je s Ustavo=
m i
zakonima, a zahtjev Srba da 15 godina budu oslobodeni sluzenja Hrvatske
vojske reduciran je na dvije godine. Dr. Ivan Simonovic, veleposlanik u
Ministarstvu vanjskih poslova, istice da se od Hrvatske ne trazi nista vi=
se
od onoga sto je ponudila, a prihvaceni su svi njeni uvjeti.=20

Sto kazu klubovi=20

Klub HSP-a odbacuje Pismo namjere, zakljucujuci da ga je Vlada potpisala =
pod
pritiskom, te da je pravi autor nepoznat. U njemu su samo prava Srba, a o
ostalim nacionalnim manjinama i Hrvatima se ne govori, primjecuje Anto
Djapic. Dapic je podsjetio da i Milan Djukic to pismo drzi punim opasnih
namjera. Jadranka Kosor, u ime HDZ-a, istice da je potpisivanjem pisma ov=
a
godina postala definitivnom godinom povratka prognanika.=20
Klub IDS-a istice da se etnicka slika drasticno mijenja u hrvatskom
Podunavlju, te da je jedino sporno sto bi doseljeni Srbi dobili pravo da
glasuju po izboru. IDS smatra da bi Hrvatska trebala ratificirati nekolik=
o
konvencija Vijeca Europe, posebno o zastiti nacionalnih manjina i upotreb=
i
manjinskih jezika. Klub HSS-a tretira Pismo namjera kao dokument koji bit=
no
ne rjesavanje stanje. Moglo se i bez njega i bez ustupaka. Srbima
doseljenima u hrvatsko Podunavlje omogucuje se da se koncentriraju nadoma=
k
Srbiji. Klub SDP-a upozorava da ce se posljedice tek pokazati, a
zabrinjavajuce je mijenjanje nacionalne strukture. Klub HSLS-a pita kome =
je
upuceno pismo - Vijecu sigurnosti, hrvatskom Saboru ili hrvatskim
drzavljanima srpske nacionalnosti? - te izrazava bojazan da ce nakon izbo=
ra
Srbi u hrvatskom Podunavlju postati prvi put vecina, sto vodi u kosovizac=
iju
Hrvatske.=20

Ista prava svim manjinama

Zastupnici nacionalnih manjina Njegovan Starek (Cesi i Slovaci) i Sandor
Jakab (Madari) traze ista prava i obveze za sve nacionalne manjine u
Hrvatskoj. Zasto bi Srbi, primjerice, bili oslobodeni vojnog roka i ne bi
imali obvezu braniti svoju drzavu? Jakab istice da Pismom namjere Srbi
dobivaju puno vise od kulturne autonomije. Veselin Pejnovic nije podrzao
Pismo namjere. n se zalaze za mogucnost dvojnog drzavljanstva Srba u
Hrvatskoj, kako je to rijeseno i za Hrvate iz BiH ili SRJ. Milan Djukic
(SNS) zalozio se za potpuno postivanje Erdutskog sporazuma i Rezolucije V=
S-a
UN-a. Reinterpretirajuci izjavu dr. Kostovica o tome da prednost pri
dobivanju hrvatskih dokumenata imaju oni koji su i '91 . zivjeli u hrvats=
kom
Podunavlju, on pita koliku ce odgovornost snositi hrvatska Vlada ako grad=
ani
ne budu imali dokumente. Djukic se ne slaze s izrazom optanti iz poslanic=
e
predsjednika Tudmana.=20

Pozitivno i negativno

Dr. Franjo Greguric (HDZ) se ne slaze s nekim odredbama Pisma namjere, al=
i
ga podrzava. General Klein, ne bude li izbora, moze donijeti neke odluke =
po
svojem nahodenju. Greguric smatra da bi Srbi trebali sluziti HV. Nije dob=
ro,
rekao je Mato Arlovic (SDP), da se pismom mijenjaju neke postavke Ustava,
odnosno da se namecu obveze Predsjedniku Republike, primjerice, imenovanj=
em
zastupnika Srba u Sabor. Najbolje bi bilo da se Srbi iz hrvatskog Podunav=
lja
vrate svojim kucama u drugim dijelovima Hrvatske. Upitno je i formiranje
zajednickog Vijeca opcina.=20
Zdravko Tomac (SDP) smatra da, sko se sada ne nadu pravi odgovori, za tri
ili pet godina zlo u Hrvatskoj rnoze se vratiti. Svaki covjek ima pravo
vratiti se kuci, ali ne i ostati tamo gdje je doseljen velikosrpskom
politikom. Milivoj Kujundzic (HDZ) istice da svaki prognanik mora na izbo=
re.
Djuro Perica (HDZ) smatra bojazni za promjenu etnicke strukture u Podunav=
lju
pretjeranima, ali pitao sto Vlada namjetava poduzeti da se tamo zaista vr=
ate
Ijudi. Vlado Jukic (HSP) ne vidi svrhu prosirenja prava Srba u Podunavlju
uoci izbora.=20

Ni Bec ni Pesta

Vladimir Seks (HDZ) istice da su izbori najvaznija pretpostavka za uspost=
avu
punoga hrvatskog suvereniteta i povratka prognanika, a Pismo namjere
predstavlja dinamican pristup rjesavanju situacije. On se usprotivio
Kramaricevoj (HSLS) tvrdnji da se Pismom daju povlastice srpskoj manjini.
Seks je pozvao sve hrvatske politicke stranke da nastupe zajedno na izbor=
ima
u Podunavlju jer bi se u suprotnom netko treci mogao veseliti nasoj neslo=
zi.
To je misljenje i pravasa Borisa Kandarea, koji je rekao da Srbima ne tre=
ba
dodatnih prava, jer u hrvatskom Podunavlju ima jedna ngospoda Jovanka koj=
a
drzi birtiju, u cemu je nitko ne smeta, slavi sv. Jovana, svoju krsnu sla=
vu,
uz zvuke pjesama Cece Velickovic. Drago Krpina (HDZ) kaze da tamosnji Srb=
i,
odbiju li pismo, mogu samo iskomplicirati svoj polozaj, ali nikako
sprijeciti- proces reintegracije. Antun Vujic (SDP) drzi da se prvi put u
povijesti hrvatsko-srpski odnosi tretiraju kao unutrasnje pitanje hrvatsk=
e
drzave i prvi put se rjesavaju preko Zagreba, a ne preko Peste, Beca ili
Beograda.=20
U zavrsnom obracanju nakon rasprave o Pismu Vlade Republike Hrvatske o
dovrsenju mirne reintegracije podrucja pod prijelaznom upravom prof. dr.
Ivica Kostovic je rekao da su svi za mirnu reintegraciju i Vlada je
sastavila konkretan program kojim se to moze ostvariti. Prof. Kostovic je
spomenuo da Srbi bas i nisu odusevljeni Pismom, na sto je reagirao dr.
Milorad Pupovac, rekavsi da svi zastupnici srpske nacionalnosti Pismo
podupiru, ali ne bi htjeli da ono bude samo mrtvo slovo na papiru. Veseli=
n
Pejnovic ipak je=20
zanijekao svoju podrsku I rekao kako drzi da Vladino pismo ima elemente
ustavne nejednakosti.=20

Manji doprinos za vece mirovine

Ministar zdravstva dr. Andrija Hebrang iznio je Prijedlog zakona o izmjen=
ama
i dopunama zakona o stopama doprinosa za zdravstveno osiguranje. Tim bi s=
e
zakonom stopa izdvajanja za zdravstveno osiguranje iz mirovina sa sadasnj=
ih
25 posto smanjila na 18 posto. Time bi se namaknulo na mjesec oko 60
milijuna kuna vise ili 720 milijuna kuna na godinu. Tom svotom mogle bi s=
e
povecati mirovine. Tom zakonskom prijedlogu usprotivio se Srecko Bijelic
(HNS), koji je nakon nekoliko mjeseci ipak prisustvovao saborskoj sjednic=
i,
prekinuvsi tako bojkot na koji se obvezao sve dok Sabor ne otvori rasprav=
u o
umirovljenicima. Bijelic smatra da taj problem treba rijesiti cjelovito, =
a
ne ovako kako se sada zeli rijesiti -parcijalno i povrsno. U nastavku
sjednice, malo zastupnika, koliko ih je preostalo, raspravljalo je o jos
desetak predlozenih zakona. Medu njima je bio Gabelicin prijedlog Zakona =
o
izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak po kojem bi se porez na
dohodak razrezivao u sest kategorija, umjesto u sadasnje dvije. Ivan
Gabelica je predlagao i izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi, pr=
ema
kojima bi Predsjednik' Republike mogao samo jedanput odbiti izabranog
zupana. Zastupnici su sinoc raspravili nedavno potpisane ugovore izmedu
Hrvatske i Svete Stolice.=20
Mandatno imunitetno povjerenstvo predlozilo je Zastupnickom domu da se
zahtjev Luciana Delbianca o aktiviranju zastupnickog mandata prihvati s 2=
5.
sijecnja. Zastupnici ce danas glasovati o raspravljenim tockama, a prema
najavi. na prvome je mjestu iskazivanje povjerenja ministru Uprave Davori=
nu
Mlakaru.=20

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 27, 1997, 3:00:00 AM1/27/97
to

Vecernji list, 27.1.97. / Frane Plancic

SRBIJA OSTAJE BEZ 175 BORBENIH AVIONA

Premda proces razoruzavanja Jugoslavije, BiH i Hrvatske tece prema planu
odredenom Ugovorom o subregionalnoj kontroli oruzja potpisanom lani u
Firenzi, cvrst dokaz da je tako dobit cemo tek ovog petka u Becu, poslije
svrsetka sastanka Subregionalnog povjerenstva za konzultacije koje je poc=
elo
zasjedati u prosincu. No, skup se raspao, i to je zaprijetilo i raspadom
Ugovo-ra s teikim politickim posljedicama, pa se u ovotjednom nastavku
ocekuje cvrsta ruka OESS-ovih posrednika da sastanak uspjesno privedu kra=
ju.=20

Krajnji rok 1. listopada=20

Uspjesan kraj znaci da ce se bez nepotrebnih komplikacija zavrsiti
razmatranje pocetnog razdoblja razoruzavanja, koje je trajalo do 31.
prosinca prosle godine, i da ce se suglasno ukloniti sve zapreke za prove=
dbu
razoruzavanju u zavrsnom razdoblju, koje traje do 1. srpnja. Nakon toga o=
pet
se sastaje Povjerenstvo da dogovori kako ce teci provedba ostalih ugovomi=
h
obveza, za sto je krajnji rok 1 . listopada. Iza ovih traza kriju se vrlo
slozeni, politicki teski i vojno neuobicajeni postupci i mjere u procesu
razoruzavanja spomenutih triju drzava, kakvih nikada nije bilo u povijest=
i
ovih prostora. Prilozena tablica kolicine oruzja. (po vrstama i drzavama)
predvidenog za unistavanje samo je vrh ledenog brijega problema. Vidimo d=
a
ce se do 1. srpnja unistiti ili na drugi nacin izbaciti iz vojne uporabe
gotovo 3700 komada teskog oruzja. Od toga ce se samo Jugoslavija morati
rijediti cak 175 borbenih zrakoplova, gotovo 500 tenkova ukupno gotovo 20=
00
komada teskog oruzja Tko bi pomislio da je to moguce postici sa srpskom
vojskom, i to na mimodopski nacin? A koliko su jos toga izgubili u teskom
porazu od Hrvatske vojske! Tako se ostvarila inacica one izreke da Srbija
izgubi za pregovarackim stolom i ono sto nije izgubila na bojnom polju. I=
pak
- budimo objektivni -ovakvo uravnotezeno smanjenje kolicina teskog oruzja=
u
tri drzave od najvece koristi bit ce upravo Srbiji. Osobito kad krene put=
em
unutrainje demokratizacije, uclanjenja u europsku obitelj demokracija i
prihvacanja modeme obrambene strategije. Takvo je razoruzavanje, zapravo,
nuzni uvjet izlaska iz balkanske zabacenosti i svjetske izolacije. Budimo
objektivni jos jednom i istaknimo kako Vojska Jugoslavije, za razliku od
Vojske RS, krajnje korektno provodi postupke i mjere iz Ugovora. To su
cinjenice koje upozoravaju na spremnost VJ da do kraja provede Ugovor.=20

Prevrtljivi bizantski dosluh

Ali, upozoravaju nasi sugovornici iz najvisih krugova Hrvatske vojske, tr=
eba
biti oprezan i uociti zasto se Vojska Republike Srpske ne pridrzava obvez=
a.
Je li zato sto je u nekakvom bizantsko-prevrtijivom dosluhu sa srbijansko=
m
politickom vlasti ili je sto drugo posrijedi? Kako god bilo, proces
unistavanja glatko tece u SR Jugoslaviji. Vecemji list ekskluzivno
objavljuje snimke unistenog srbijanskog oklopljenog borbenog vozila u Nis=
u i
hrvatskih vojnih inspektora pri pregledu srbijanskog borbenog zrakoplova
prije unistenja u Podgorici.=20
Koliko truda se ulaze, zorno svjedoci primjer putovanja skupine hrvatskih
vojnih inspektore po SR Jugoslaviju. Usavsi u SR Jugoslaviju preko sluzbe=
nog
prijelaza u Bajakovu, dosli su u Karadordevo, odakle su dvaput krenuli
autobusom za Podgoricu, ali su se autobusi pokvarili. Tada su zurno
prebaceni u beogradsku zrakoplovnu luku i vojnim zrakoplovom poletjeli u
Podgoricu, a sve to vrijeme civilni zrakoplovni promet bio je prekinut To=
je
bio vrlo skup postupak, mjeren tisucama ili desecima tisuca DEM, ali treb=
alo
je postovati rok od sest sati (propisan Ugovorom) koliko god kostalo.
Povratak iz=20
Podgorice u Beograd bio je autobusima s nagradnima nocenjem na Zlatiboru.=
=20
Posao je obavljen na obostrano zadovoljstvo, a cilj je postignut - jacanj=
e
mjera suradnje i povjerenja. Tako se to, naime, ustaljeno navodi i u
Subregionalnom ugovoru i u ostalim dokumentima ili ugovorima sklopijenim =
pod
okriIjem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.=20

----------

Vecernji list, 27.1.97. / M.Flego

VLAKOM KROZ PODUNAVLJE

VINKOVCI, TOVARNIK - Danas u 14.40 sati s vinkovackoga Zeljeznickog
kolodvora polazi putnicki vlak za Tovarnik i na toj ce liniji svaki dan
prometovati dvije kompozicije u oba smjera. Pridruzili smo se vinkovackim
zeljeznicarima na jednoj od probnih voinji, kad su obavljene posljednje
pripreme za danasnje otvaranje te pruge. Tako smo mogli vidjeti da su sve
postaje, osim donekle mirkovacke, opustosene, oprema unistena, a inventar
odnesen. Vlak je prema Tovarniku vozio smanjenom brzinom jer su svi signa=
lni
uredaji unisteni, a na cestovnim se prijelazima zaustavljao kako bi se
izbjegle nezgode jer stanovnistvo posljednjih gotovo sest godina nije
naviknuto na prolazak zeljeznickih kompozicija. Tek malobrojni
znatizeljnici, od kojih su neki pozdravljali, izlazili su da bi vidjeli
nesvakidasnji prizor. Nosci kontaktne mreze uglavnom su cijeli, ali duz
pruge nema nijednog metra zice na nosacima jer su ih Srbi skinuli i
vjerojatno skupo prodali (rijec je o vrijednoj bakrenoj zici). U vlaku sm=
o
susreli Dusana Martinovica iz Mirkovaca, jednog od 38 Srba koje je HZ pri=
mio
u stalni radni odnos, i koji ce raditi na dionici od Vinkovaca do Tovarni=
ka.
Ne krije zadovoljstvo sto je napokon dobio posao. Proteklih godina nije
radio, a primao je 40 dinara socijalne pomoci, za sto je mogao kupiti
petnaestak kilograma kruha.=20
- Jasno je nama da je ovo Hrvatska, i ne smeta nam ni domovnica ni
sashovnica ako ovdje imamo sigurnost - kaze Martinovic i pita sefa kada c=
e
dobiti odore HZ-a. Na ulazu u posljednju postaju, Tovarnik, ugledali smo
dojmljiv prizor: izmedu krovova kuca strse ostaci razorene katolicke crkv=
e,
a nedaleko od nje, neostecena pravoslavna. I taj prizor govori o okrutnos=
ti
agresora, koju tamosnji stanovnici sada pokusavaju zaboraviti.=20

-----------


Vecernji list, 27.1.97. / Bec: Snjezana Herek

NITKO PAMETAN NE MISLI VRACATI HRVATSKU NA ISTOK

Povod za razgovor s koordinatorom americkog prijedloga o pokretanju
Inicijative za suradnju u jugoistocnoj Europi (SECI) i predstojnikom
Instituta za srednju Europu Podunavlje u Becu dr. Erhardom Busekom jest
okupljanje predstavnika 12 zemalja jugoistocne Europe koje obuhvaca ameri=
cka
Inicijativa SECI 29. sijecnja u Zenevi. Kada je rijec o pokretanju SECI-j=
a,
koji bi, uz balkanske i okolne zemlje, trebao obuhvatiti i Hrvatsku i
Sloveniju, ocito je da bi americka diplomacija (kao uostalom i europska),
trebala napokon otvoriti karte. Otkrivajuci stvarni sadrzaj politike tzv.
regionalnog pristupa sprijecile bi se s jedne strane spekulacije i
nagadanja, a s druge bi se pridonijelo objasnjenju guranja. Hrvatske u
smjeru izmisljenih i neprihvatljivih integracija ili unija. Dr. Busek tvr=
di
kako americka inicijativa za 12 drzava ima samo jednu ambiciju - gospodar=
sko
i ekolosko povezivanje, pomoc pri uspostavljanju prometnica te razvoj
pratece infrastrukture. Ocito da americki i europski ulagaci za
infrastrukturne objekte pokazuju veliko zanimanje. No, iako mnoge od tih
zemalja zele doci do kapitala, jos nema dovoljno preduvjeta koji bi
zadovoljili uvjete ulagaca, istaknuo je.=20
- Nedovoljno povjerenje da u pozadini svega stoji ustvaranje nekih vrsta
novih politickih integracija osnovne su zapreke realnog sagledavanja
cinjenica kazao je Busek, dodajuci kako su politicki interesi i mjerilo
iskljuceni te da svaka drzava ima pravo dobrovoljno izabrati one oblike
suradnje koji odgovaraju njezinim interesima. S tim u vezi je koordinator
SECI-ja rekao: - Razocaran sam hrvatskim stajalistem i tvrdnjama kako net=
ko
zeli povratak Hrvatske u nekakvu Jugoslaviju. Priznajem da ne razumijem t=
aj
bezrazlozan hrvatski strah jer nitko pametan ni realan nakon svih ratnih =
i,
na zalost, krvavih iskustava ne namjerava vracati sve unatrag i uguravati
Hrvatsku na Istok. Boli me to nepovjerenje jer sam osobno, kao bivsi vice
kancelar i ministar vanjskih poslova Republike Austrije (ujedno i celnik
austrijske Pucke stranke ), bio prijatelj Hrvatske i osobno se zauzimao =
za
njeno tada aktualno priznanje, zbog cega sam bio ostro kritiziran i napad=
an
u zapadnoeuropskim politickim krugovima. No, ne treba sumnjati u to da ce=
i
Hrvatska uvidjeti da SECI ima samo jednu ambiciju -.gospodarsku, te da ce
sama pronaci modalitete kako premostiti raskorak izmedju dvojbi i istine =
-
zavrsio je dr. Busek. Kada je rijec o slovenskom gledistu protiv americko=
g
regionalnog pristupa, u kojem dvije susjedne drzave ne vide da mogu
ostvariti svoje interese, koordinator SECI-ja vidi ponajprije, kako je
rekao, labavo zajednistvo jer Slovenija kao Pridruzena clanica EU i aktiv=
na
sudionica NATO-ova Partnerstva za mir bezrazlozno strahuje da bi joj
spomenuta neformalna gospodarska udruga Balkana bila neugodan nadomjestak=
za
EU i Atlantski savez, a to bi takodjer mogla biti jedna od tema zenevskog
sastanka 29. sijecnja. Sto se, pak, tice Hrvatske, dr. Busek prenio je
rijeci gospodina Schiftera, posebnog izaslanika americkog predsjednika
Clintona, koji je izjavio kako na zahtjev hrvatskog predsjednika Franje
Tudmana na zenevskom skupu 12-orice nece biti hrvatskog predstavnika, neg=
o
samo promatrac na predocenju tog projekta pod koordinacijom dr. Buseka.=20

--------

Vecernji list, 27.1.97. / Beograd: Milovan Nedeljkov

BARIKADE U SREDISTU BEOGRADA!

Nakon vise incidenata i sukoba nekoliko desetaka tisuca demonstranata i
policije u raznim dijelovima Beograda, specijalne postrojbe srbijanskoga
MUP-a morale su se povuci pred ogorcenim prosvjednicima. U najuiem sredis=
tu
Beograda, u Ulici Mose Pijade, na krizanju i ulazu u podzemni tunel koji
spaja stari i Novi Beograd, sinoc su podignute, prvi put od pocetka
prosvjeda, barikade od kontejnera za smece i betonskog materijala. Time j=
e
potpuno paraliziran promet u sirem sredistu grada. U sukobima policije i
demonstranata bilo je vise desetaka ozlijedenih. Od kada su gradani Beogr=
ada
promijenili taktiku, odnosno kada su umjesto jednog masovnog poceli manjl
prosvjedi u raznim dijelovima grada, policija se nikako ne moie dobro
organizirati i sprijeciti okupljanja. Pokusavajuci onemoguciti demonstran=
te,
autobusi i kombi vozila, dzipovi puni policijaca jure s kraja na kraj
Beograda - ali, jednostavno, ne uspijevaju. Dogadaju se i smijesne situac=
ije
kada se cijeli vodovi policajaca dovedeni iz u utrasnjosti izgube u
Beogradu! U takvim situacijama policajci cesto izgube zivce pa potezu pal=
ice
i zestoko tuku demonstrante.=20
Policija je tukla demonstrante koji su dolazili iz Novog Beograda, snazno=
su
udarali i one koji su dolazili s Voidovca i Banova brda, a nisu rijetki
slucajevi da se u kolone koje prosvjeduju zalijecu policijski dzipovi ili
automobili, cije vozace - odjevene u civilnu odjecu - gradani prepoznaju =
kao
osobne cuvare S. Milosevica ili pripadnike drzavne sigurnosti. Zbog
brutalnosti policije, od jucer su studenti i pristase koalicije Zajedno
prekinuli svaki kontakt s policijom, a svi gradani i studenti stoje ledim=
a
okrenuti policijskim kordonima.=20

---------


Vecernji list, 27.1.97. / Mirjana Priscan

NAKNADA NEZAPOSLENIM BRANITELJIMA 900 KUNA

ZAGREB - Razvojadeni branitelji doslovce se tiskaju na tribinama sto ih
proteklih nekoliko ponedjeljaka zagrebacka Udruga hrvatskih veterana
Domovinskog rata prireduje o temi Zakon-o pravima hrvatskih branitelja i
clanova njihovih obitelji. Pravnike obasipaju stotinama osobnih pitanja i
prava koja im nudi novi zakon. Znajuci da vecina branitelja jos nije imal=
a
prilike ni procitati novi zakon, Jadranka Miladin-Slavicek,voditeljica
pravne sluzbe u zagrebackom Centru za hrvatske branitelje i clanove njiho=
vih
obitelji, upozorava ponajprije na strogo zadani zakonski rok - kraj ozujk=
a -
do kojeg se Zavodu za zaposIjavanje moraju javiti nezaposleni branitelji =
ako
zele primati naknadu (900 kuna mjesecno), onoliko dugo koliko im po zakon=
u o
pravima hrvatskih branitelja pripada ovisno, o stazu u obrani Hrvatske.
Najmanje .-104 dana - na novcanu naknadu zbog nezaposlenosti ima pravo
razvojadeni branitelj koji je u obrani Hrvatske proveo do tri mjeseca, a
najduze - 468 dana - primat ce je nezaposleni razvojadeni branitelj koji =
je
Hrvatsku branio vise od deset mjeseci.=20

Za svako dijete 275 kuna=20

- Na Zavod se radi naknade moze javiti iskljucivo branitelj koji je sada
nezaposlen - napominje pravnica Slavicek - a pritom nije vazno kako je os=
tao
bez posla (je li dobio ili dao otkaz ili je, primjerice, propao njegov
obrt). Dokaz o nezaposlenosti je zakIjucena radna knjizica, a o sudjelova=
nju
u Domovinskom ratu potvrda podrucne uprave Ministarstva obrane ili MUP-a.=
A
sto s onima koji ostanu bez posla, na primjer, 1. travnja ili kasnije?=20
- U tom slucaju novi zakon vise ne predvida pravo na braniteljsku naknadu=
za
nezaposlenost - odgovara J. Slavicek i.tumaci zasto je tako. - Zakonodava=
c
je ustvari ovom odredbom - kaze pravnica - htio pruziti priliku onim
razvojacenim braniteljima koji su ranije propustili rok do kojeg su se
morali prijaviti Zavodu za zaposIjavanje. Nezaposlenom razvojacenom
branitelju koji prima naknadu na Zavodu po novom zakonu pripada i djecji
doplatak u najvisem predvidenom iznosu, a to je sada 275 kuna za svako
dijete. Pritom nije vazan imovinski cenzus u obitelji. Nevolja je, meduti=
m,
u tome sto djecji doplatak nezaposleni razvojaceni branitelji primaju sam=
o
onoliko dugo koliko i naknadu za nezaposlenost. Branitelje koji namjerava=
ju
u Republickom fondu mirovinsko-invalidskog osiguranja isposlovati taj dje=
cji
doplatak, u Centru za hrvatske branitelje upozoravaju i na=20
to da moraju imati rjesenje Zavoda za zaposljavanje o naknadi koju primaj=
u
kao nezaposleni branitelji.=20

Povlasteni cekaju carinike

Vrlo opipljivu olaksicu zakon donosi braniteljima koji zele uvesti osobni
automobil. Jednokratno, pritom imaju popust u placanju carine i poreza na
promet. Osamdeset posto=20
tog popusta pripada braniteljima koji su u obrani Hrvatske proveli najman=
je
cetiri mjeseca, od 30. svibnja 1990. do 15. sijecnja 1992. godine. Tko je
Hrvatsku branio cetiri do sest mjeseci ima 40 posto popusta na carine i
porez na promet za uvoz automobila, od sest do 12 mjeseci 50 posto, od
godine dana do dvije 60 posto, od 24 do 36 mjeseci 70 posto, a od 36 do 4=
8
mjeseci 80 posto. Stopostotni popust na dadzbine pri uvozu automobila ima=
ju
oni hrvatski branitelji koji su Hrvatsku branili vise od cetiri godine.
Zakon postavlja i ogranicenje: automobil koji ce kupiti uz navedene olaks=
ice
branitelj ne smije prodati, darovati ili bilo kako otuditi sljedecih pet
godina. Neki su branitelji vec pohitali po potvrdu koja ce im moguciti uv=
oz
automobila s povlasticama, no sudarili su se dvojakim problemom. Jedni su
potvrdu nabavili, ali s njom jos ne mogu nista jer Carina jos nije objavi=
la
naputak po kojem ce se provoditi to braniteljsko pravo, a u ministarstvim=
a i
drzavnim institucijama jos nije dogovoreno tko ce voditi jedinstvenu
evidenciju o tome tko je i kada iskoristio povlasticu, a bez nje su,
naravno, moguce i zloupotrebe. Drugi zainteresirani jos ne mogu nabaviti
potvrdu kojom (za ostvarenje bilo kojeg prava iz tog zakona) dokazuju kol=
iko
su i kada bili braniteljima. U UHVDR-u doznajemo da u MUP-u trebaju
razjasniti kome se sve iz njihovih redova priznaje status braniteIja, a o
dogovoru Ministarstva obrane i MUP-a ovisi i odgovor na najcesce pitanje
branitelja: kako ce braniteljski status dokazivati dragovoljci i kako ce =
se
braniteljski staz racunati nekadasnjim pripadnicima narodne ili civilne
zastite? Hrvatski su branitelji po novome zakonu oslobodeni i carina i
poreza na promet pri uvozu strojeva i opreme koja im treba za obavljanje
gospodarske djelatnosti, odnosno samostalne profesionalne djelatnosti.
Taksisti vec pitaju je li u strojeve i opremu spada i njihov taksi,
autoprijevoznici zele znati mogu li s tom povlasticom nabaviti, primjeric=
e,
novi kamion... Odgovor se ceka od Carinarnice.=20

---------


Vjesnik, 27.1.97. / Str. 1=20

INCIDENT U BOROVU NASELJU, PENIC PROSVJEDOVAO KLEINU

ZAGREB, 26. sijecnja - Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Iv=
an
Penic, poslao je u nedjelju prijelaznom upravitelju J. P. Kleinu pismo u
kojem ostro prosvjeduje zbog ozbiljnog incidenta u Borovu Naselju, u subo=
tu,
kada je napadnut i ostecen autobus u kojem je bilo osam djelatnika MUP-a =
RH,
jedna djelatnica Republickog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja
Osijek i dvije djelatnice Slavonske banke iz Osijeka. U subotu u 15 sati =
u
Borovu Naselju napoznati su pocinitelji ostetili autobus vlasnistvo poduz=
eca
Panturist=B7. Kada su, po zavrsetku posla djelatnici sjeli u autobus,
nepoznati su ga pocinitelji gadali predmetima. Po dolasku u Vinkovce
utvrdeno. je da putnici u autobusu nisu zadobili nikakve ozljede, a na
autobusu su utvrdena brojna ostecenja. Stovani gospodine Klein, ostro
prosvjedujem zbog ovakve neucinkovitosti TPF-a. Neucinkovitost nije
slucajna. Ona je posljedica cinjenica da TPF cine pretezito Srbi=B7, stoj=
i u
pismu ministra Penica Kleinu.=20

PENICEV PROSVJED GENERALU KLEINU

ZAGREB, 26. sijecnja - Ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Iva=
n
Penic poslao je u nedjelju prijelaznom upravitelju UN-a za podrucje istoc=
ne
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Jacquesu Paulu Kleinu pismo u kojem
ostro prosvjeduje zbog subotnjega ozbiljnog incidenta u Borovu Naselju, k=
ada
je napadnut i ostecen autobus u kojem je bilo osam djelatnika MUP-a RH,
jedna djelatnica Republickog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja
Osijek i dvije djelatnice Slavonske banke iz Osijeka. U pismu Penic
izvjescuje Kleina da su =B725. sijecnja 1997. godine u 15.00 sati u Borov=
u
Naselju napoznati pocinitelji ostetili autobus marke 'Neoplan N 116',
registracijske oznake OS 639 BR, vlasnistvo poduzeca 'Panturist' u kojem =
se
nalazilo osam djelatnika MUP-a RH, jedna djelatnica Republickog fonda
mirovinskog i invalidskog osiranja Osijek i dvije djelatnice glavonske ba=
nke
iz Osijeka=B7 koji su sjeli u autobus parkiran ispred Doma umirovljenika.=
Za
vrijeme cekanja i formiranja kolone, jer su autobus trebali pratiti
pripadnici UNTAES-a, nepoznati pocinitelji su neutvrdenim predmetima gada=
li
autobus zbog cega je doslo do neposredne ugroze vozaca i putnika te
ostecenja autobusa. Nakon toga vozac je pomaknuo autobus 50 metara dalje,
gdje su mu prisli pripadnici UNTAES-a i naredili da vozi u Vukovar, a pot=
om
Vinkovce, sto je i ucinio.=B7 pise u pismu. =B7Po dolasku u Vinkovce utvr=
deno je
da putnici u autobusu nisu zadobili nikakve ozljede, a na autobusu su
utvrdena sljedeca ostecenja: ostecenje desne strane prednjeg vjetrobransk=
og
stakla te ostecenje i napuknuce stakla zadnjeg desnog pokazivaca smjera.
Materijalna steta cijeni se na oko 14.000 kuna.=20
Naknadno su djelatnici TPF-a izasli na mjesto dogadaja u Borovu Naselju. =
i
obavili ocevid, ali na mjestu gdje se nalazio autobus nisu pronasli trago=
ve
koji bi upucivali na sredstvo izvrsenja ni na identifikaciju pocinitelja
ovog djela,=B7 pise Penic. Stovani gospodine Klein, ostro prosvjedujem zb=
og
ovakve neucinkovitosti TPF-a. Neucinkovitost nije slucajna. Ona je
posljedica cinjenica da TPF cine pretezito Srbi. Ovaj dogadaj nas ozbiljn=
o
upozorava da brzo moramo mijenjati nacionalnu strukturu TPF-a. Molimo Vas=
da
poduzmete sve potrebne mjere iz svoje nadleznosti kako bi se u ovom
konkretnom slucaju identificirali pocinitelji, utvrdio motiv i osnovica
takovog ponasanja i ubuduce zaprijecili takvi i slicni slucajevi te
djelatnicima MUP-a i drugih sluzbi Republike Hrvatske zajamcila potpuna
sigurnost, zakljucuje se u pismu ministra Penica.=20

--------

Vjesnik, 27.1.97. / Str. 1 i 2 / Nives Matijevic

NA PROLJECE OSAM SLOBODNIH ZONA U HRVATSKOJ?

ZAGREB, 26. sijecna - Nedavnim raspisivanjem natjecaja za dodjelu koncesi=
ja
za osnivanje slobodnih zona (ogradeni i oznaceni dijelovi hrvatskog
teritorija na kojima ce se gospodarske djelatnosti obavljati uz posebne
uvjete) pocela je realizacija osnivanja pravih slobodnih zona u kojima ce
vrijediti i carinske i porezne povlastice - kaze za Vjesnik Miran Cofek,
pomocnik ministra gospodarstva za slobodne zone, koji ovu duznost obavlja=
od
rujna prosle godine. Natjecaj je raspisan prije desetak dana, namijenjen =
je
domacim pravnim osobama kojima je rok za podnosenje ponuda 60 dana, a
raspisan je za cetiri zone: Juzni dio gospodarske zone u Krapini, podrucj=
e
Rijecne luke - Istocno predgrade kod Osijeka, podrucje Skrljevo-Kukuljano=
vo
kod Bakra i Podi u Sibeniku, a za formiranje prvih uprava slobodnih zona
pozvane su pravne osobe s tih podrucja. =B7Dosad su slobodne zone imale s=
amo
carinske povlastice, a sada ce imati i porezne. U slobodnim zonama potica=
t
ce se proizvodne djelatnosti, a koncesija se daje radi obavljanja
djelatnosti proizvodnje i oplemenjivanja robe, trgovine na veliko i
posredovanja u trgovini, pruzanja usluga, . bankarskih i drugih novcanih
poslova te usluga osiguranja i reosiguranja osoba, sto ce sve potaci razv=
oj
lokalnog gospodarstva=B7, objasnjava Cofek, isticuci da bankarske i druge
novcane poslove (pa i za druge korisnike zone), pojedini korisnik moze
obavljati ako je to predvideno aktom o osnivanju zone i ako za to pribavi
suglasnost NBH. Za zonu u Krapini vec se javila tvrtka =B7Arbor=B7 koja o=
ndje
namjerava uloziti oko deset milijuna maraka i proizvoditi tepihe, a pismo
namjere vec su poslali krapinskom gradonacelniku. Za zonu kod Osijeka
zainteresirano je nekoliko poduzeca iz Austrije i Njemacke, a za Podi u
Sibeniku poslala je pismo namjere jedna talijanska tvrtka koja bi ondje
proizvodila plasticne vodovodne cijevi, u s to bi ulozili nekolikomilijun=
a
maraka. Za zonu kod Bakra interes je iskazala jedna nizozemska i tvrtka k=
oja
bi ondje izgradila livnicu propelera za brodove. sto se infrastrukture ti=
ce,
u Kukuljanovu je zavrsena, u Osijeku se treba obnoviti jer je razrusena u
ratu, a Sibenik ima cestu i telefoniju, a struju treba dovesti. Osnivanje
slobodnih zona vrlo brzo cemo staviti na dnevni red Vlade, jer zelimo da =
one
sto prije pocnu raditi. Kad je rijec o poreznim povlasticama, zakon potic=
e
ulaganja u infrastrukturu i gradevinske objekte u tim zonama, a onaj tko
ulozi u infrastrukturu vise od milijun kuna bit ce osloboden poreza na do=
bit
(35 posto) iducih pet godina.=20
Tko ulozi manje od te svote imat ce povlasticu od 50 posto. Najveca je
korist slobodnih zona dakako za korisnike, domace i strane fizicke i prav=
ne
osobe. Pozivamo ih da se sto prije javljaju i nama, ali i buducim upravam=
a
slobodnih zona, da mogu na vrijeme pripremiti svoje investicije. Bit ce i
stranih ulaganja, ali i investicija domacih poduzeca i obrtnika te
dijaspore. Zapravo, najjednostavniji nacin da netko iz dijaspore pocne ka=
kav
posao u Hrvatskoj jest upravo preko slobodnih zona=B7, tvrdi Cofek. Nakon
visegodisnjih polemika, pocetkom prosle godine ipak je odluceno da Hrvats=
koj
trebaju slobodne zone, pa je u lipnju donesen novi Zakon o slobodnim zona=
ma.
Potom je sredinom sijecnja raspisan i natjecaj za dodjelu koncesija.
Koncesiju za osnivanje moze zatraziti jedna ili vise domacih pravnih osob=
a,
a uz prijavu treba dostaviti temeljne podatke o sebi i svojoj sposobnosti=
za
ostvarivanje koncesije, podatke o podrucju zone s dokazima o vlasnistvu i=
li
pravu koristenja, dokaze o postojanju prostornih dokumenata,
infrastrukturnih i komunalnih uvjeta za rad zone te studiju o gospodarsko=
j
opravdanosti osnivanja zone s procjenom ocekivane dobiti od poslovanja zo=
ne
i s naznakom djelatnosti koja ce se obavljati u zoni. Mjerila za dodjelu
koncesije su poslovna sposobnost (bonitet) natjecatelja za ostvarivanje
koncesije, te visina ulaganja buducih korisnika slobodne zone za koju se
trazi koncesija. Prednost kod natjecaja dat ce se proizvodnim i
oplemenjivackim (obrada, dorada i prerada) projektima buducih korisnika
slobodnih zona. Korisnici, a to za razliku od osnivaca mogu biti i strane
osobe, svoju ce djelatnost u zoni obavljati na temelju ugovora s osnivace=
m,
kojemu ce placati najamninu. Logicno je da onaj tko ima zemljiste zeli bi=
ti
osnivac zone, ali istodobno moze biti i njezin korisnik. Ilustrirajuci
vrtoglave uspjehe slobodnih zona u drugim zemljama, Cofek je spomenuo
primjer Turske, koja ima sedam slobodnih zona, od cega cetiri proizvodne.
Kad je osnovana zona u Izmiru 1992. godine imala je promet od oko 200
milijuna americkih dolara godisnje. Vec sljedece godine promet je bio vec=
i
od 500 milijuna dolara, 1994. popeo se na 850 milijuna, da bi 1995. prema=
sio
milijardu i pol dolara godisnje. Inace, svi prostori u zoni su zauzeti.
Prema Cofekovim rijecima, osam postojecih slobodnih zona u Hrvatskoj, koj=
e
su registrirane za vrijeme bivse SFRJ, nisu postigle osobit uspjeh jer ni=
su
imale poreznih povlastica. cetiri zone nisu nikad ni proradile, jer za to
nije bilo interesa. Ostale cetiri (Jankomir, Rijeka, Pula i Ploce) su 199=
5.
godine imale oko 37 milijuna dolara ukupnog prometa, a u prvih sest mjese=
ci
1996. povecale su promet za 40 posto, iako je to, kaze Cofek, premalo u
odnosu na ono sto zelimo postici u buducnosti. Postojece cetiri slobodne
zone dobit ce identicne porezne povlastice kao i ove sto ce se tek osnova=
ti.
Zahtjev za to hrvatskoj Vladi ce ovih dana poslati zone u Plocama i Rijec=
i,
a i u Splitu se =B7bude kako se saznaje.=20
Slobodne zone treba promatrati kao rnamac s kojim Hrvatska moze privuci
velike investicije onih koji razmislja u bi li radije ulagali u Sloveniji=
,
Ceskoj, Madarskoj, Makedoniji ili drugdje. Trebalo bi doci nekoliko vecih
investitora, a za manje smo investicije vec sigurni da ce se realizirati.
Svaka roba koja se proizvede u slobodnoj zoni moci ce se iznositi na dora=
du,
pa ce i okolno gospodarstvo imati koristi od zone. Neke ce zone zapravo b=
iti
poludrzavne tvrtke, jer su vlasnici zemljista vecinom opcine, koje ce se =
i
pojaviti u ulozi osnivaca zone=B7, kaze Cofek. Nadamo se da ce za tri mje=
seca,
dakle vec na proljece, zone poceti s radom. Zasad se paralelno javljaju i
osnivaci i buduci korisnici, a osim nas informacije se mogu dobiti i u HG=
K.
Mislim da se koncesije ne bi trebale davati na manje od 15 godina, ali o
tome ce jos odluciti Vlada. Vise sanse na natjecaju imaju oni koji ponude
vredniju investiciju. To je glavni kriterij. Necemo one koji se na natjec=
aj
jave bez programa, vec bi samo htjeli svoje zemljiste proglasiti slobodno=
m
zonom=B7, .kaze Cofek.=20

-----------

Vjesnik, 27.1.97. / Str. 1 / Hina

HRVATSKO IZASLANSTVO NA PARLAMENTARNOJ SKUPSTINI VE

STRASBOURG, 26. sijecnja - Parlamentarna skupstina Vijeca Europe u
ponedjeljak u Strasbourgu pocinje zmsko zasjedanje na kojem ce prvi put u
svojstvu punopravnog clana organizacije biti nazocno i hrvatsko parlmenta=
rno
izaslanstvo s potpredsjednikom Sabora dr. Zarkom Domljanom na celu. Teme =
o
kojima ce, izmedu ostalih, raspravljati parlamentarci 40 zemalja clanica =
na
zimskom zasjedanju od 27. do 31. sijecnja, su stanje u=20
SFRJ i na Cipru, postivanje sporazuma iz Daytona, stanje u Rusiji, Ukraji=
ni,
Estoniji i, Albaniji u svezi s preuzetim obvezama pri pristupanju
najstarijoj europskoj politickoj organizaciji te rneduvladina konferencij=
a
Europske unije. Parlamentarci ce glasovati o nacrtu rezolucije u okviru
poslijedaytonskog procesa u kojem se najvise spominje SRJ, nesto manje Bi=
H,
a Hrvatska se dotice samo nekoliko puta u kontekstu sirih zbivanja. Hrvat=
ske
kao posebne tocke dnevnog reda na plenarnoj sjednici nema, jer je pri
pristupanju Vijecu Europe dobila rok od godinu dana za ratificiranje
odredenih konvencija i sporazuma. Taj rok istjece u studenom 1997, a u
medjuvremenu Hrvatska ce u raspravama biti zastupljena u raznim drugim
temama. Ocekuje se da ce se o SRJ, koja jos nije podnijela zahtjev za
primanje u VE raspravljati i posebno, odnosno izvan rasprave o procesu
postivanja daytonskih sporazuma, a s obzirom na dvomjesecne dogadaje u to=
j
zemlji. Buduci da je proces primanja novih zemalja clanica u Vijece Europ=
e
gotovo zavrsen, odnosno izvan organizacije su jos BiH i Bjelorusija, Odbo=
r
za zemlje neclanice se ukida, a Parlamentarna skupstina trebala bi osnova=
ti
novi odbor cija ce zadaca biti pracenje provedbe obveza koje su zemlje
preuzele pri pristupanju Vijecu Europe.=20
Pritom se predvida da ce Parlamentarna skupstina imati i mehanizme sankci=
ja
za zemlje koje se ne pridrzavaju preuzetih obveza, od suspenzije prava
parlamentarnih izaslanstava da sudjeluju u radu skupstine, do onog koji j=
e
jos upitan, a davao bi mogucnost Parlamentarnoj skupstini da preporuci
Odboru ministara iskljucivanje odredene zemlje iz clanstva. No takvo sto =
se
u povijesti Vijeca Europe dogadalo samo u najdramaticnijim situacijama.
Tijekom zasjedanja Parlamentarnoj skupstini obratit ce se predsjednik
Europske komisije Jacques Santer i glavni tajnik NATO-a Javier Solana.
Dolazak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua jos je uvijek pod znako=
m
pitanja. Hrvatsko izaslanstvo cine dr. Zarko Domljan, mr. Zdravka Busic,
Mate Mestrovic, Bozo Kovacevic i Snjezana Biga Friganovic te njihovi
zamjenici Jakob grof Eltz Vukovarski, Boris Kandare, Ivan Nogalo, Denis
Jelenkovic i Stjepan Radic.=20

---------


Vjesnik, 27.1.97. / Str. 5 / M. Sigetic

AUSTRALSKI HRVATI ZELE POMOCI DOMOVICI

ZAGREB, 26. sijecnja - Ove i iducih nekoliko godina, ocekuje se masovniji
povratak hrvatskih iseljenika iz Australije u domovinu, To je receno na
proslavi Dana Australije, u subotu navecer, u zagrebackom hotelu
International, gdje se okupilo vise od 200 clanova i prijatelja
Hrvatsko-australskoga drustva. - Hrvatski povratnici iz Australije sudjel=
uju
u razvoju i jacanju hrvatskoga gospodarstva ne samo ulaganjem svojih
stecevina, vec i iskustvom u menadzmentu i trzisnom poslovanju. Nase drus=
tvo
i Hrvati u Australiji pozdravili su izlaganje dr. Franje Tudmana,
predsjednika Republike Hrvatske, prosloga tjedna u Saboru kada je ponovno
naglasio to da je povratak Hrvata iz svijeta nacionalni i gospodarski
interes - rekao je Ante Babic, predsjednik Hrvatskoga-australskoga drustv=
a.
Na subotnoj proslavi u Zagrebu, clanovi drustva zahvalili su na pozdravim=
a i
potpori Lanceu Josephu, veleposlaniku Australije u Hrvatskoj sa sjedistem=
u
Becu i pocasnom konzulu u Zagrebu dr. Goroslavu Kelleru. Skup su pozdrav=
ili
saborski zastupnik Duro Perica, predstavnik Ministarstva povratka i
useljenistva Marijan Buconjic i predsjednik Fonda za privatizaciju Tomisl=
av
Druzak, a nazocan je bio i Ante Beljo, ravnatelj Hrvatske matice iseljeni=
ka.
Medu povratnicima iz Australije bio je i uspjesni poduzetnik Ante Topic,
koji razvija gospodarske poslove u Makarskoj.=20

----------

Vecernji list, 27.1.97. / Str. 26=20

CROATIAN INDOORS

Ime turnira: Medjunarodno dvoransko tenisko prvenstvo Hrvatske - Croatian
Indoors.
Datum odrzavanja: od 27. sijecnja do 2. veljace 1997.
Mjesto odrzavanja: Zagreb, Sportski dom, Velika dvorana
Kategorija turnira: ATP Tour, Svjetska serija.
Nagradni fond: 400.000 dolara.
Podloga: Green Set.
Zdrijeb: 32 tenisaca u glavnom turniru, 32 tenisaca u kvalifikacijama, 16
parova.
Direktor turnira: Zeljko Franulovic.
Kodirektor turnira: Srdjan Ivanisevic.
Predsjednik Organizacijskog odbora: Suad Rizvanbegovic.

1. Ivanisevic Goran CRO
2. Norman Magnus SWE
3. Goellner Marc GER
4. Johansson Thomas SWE
5. Voinea Adrian ROM
6. Gorriz Marcos ESP
7. Radulescu Alex GER
8. Dreekmann H. GER
9. Rosset Marc SUI
10. Q
11. Hirszon Sasa CRO
12. Q
13. Hrbaty Dominik SVK
14. Schaller Gilbert AUT
15. Viloca Juan A. ESP
16. Sanchez Javier ESP
17. Furlan Renzo ITA
18. Frana javier ARG
19. Carsen Kenneth DEN
20. Damm Martin CZE
21. Q
22. Rusedski Greg GBR
23. Q
24. Siemerink Jan NED
25. Prinosil David GER
26. Ljubicic Ivan CRO
27. Arazi Hicham MAR
28. Carbonell Tomas ITA
29. Alami Karim MAR
30. Chesnokov A. RUS
31. Fredrikson P. SWE
32. Enqvist Thomas SWE

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 28, 1997, 3:00:00 AM1/28/97
to

Vjesnik, 28.1.97. / Str. 1 / Nenad Ivankovic

RUSI USPORAVAJU DONOSENJE PREDSJEDNICKE IZJAVE O PODUNAVLJU

ZAGREB, 27. sijecnja - Prvi Nacrt Predsjednicke izjave o dovrsenju mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja vec je u opticaju u Vijecu sigurnosti.
Kako Vjesnik iz diplomatskih izvora doznaje, Nacrt je sastavila Italija k=
oja
trenutno predsjedava tom najvaznijem gremiju UN-a. Talijanski Nacrt u
cijelosti =B7pozdravlja Pismo namjere hrvatske Vlade o dovrsenju mirne
reintegracije naseg Podunavlja i posve je na crti pozitivnih ocjena sto s=
u
ih o Pismu namjere vec prije izrekli relevantni medunarodni cimbenici:
Kontaktna skupina, Ministarsko vijece EU, te americko Ministarstvo vanjsk=
ih
poslova, ukljucujuci tu i samog generala Kleina. No uz taj Nacrt, Rusi su
predlozili i svoju verziju Predsjednicke izjave. Ta=20
ruska inacica temelji se na poznatim zahtjevima lokalnih Srba i medu osta=
lim
predlaze znatno dulju odgodu sluzenja vojnoga roka u Hrvatskoj vojsci od =
one
koju je Srbima dala hrvatska Vlada u Pismu namjere. Kako Vjesnik doznaje,
ono sto je u ruskoj verziji Predsjednicke izjave najneprihvatljivije, jes=
t
to, da ona, u stilu vec poznate ruske politike na ovim prostorima, u isti
rang stavlja prijedloge hrvatske Vlade sadrzane u Pismu namjere kao i
zahtjeve lokalnih Srba. Kao da je rijec o nekom medudrzavnom sporazumijev=
anju!=20
Iako se u diplomatskim krugovima ruskom prijedlogu ne daju veci izgledi,
ipak je jasno da ce Rusi pokusati iskoristiti svoju poziciju unutar .Vije=
ca
sigurnosti kako bi se ponovo profilirali kao zastitnici srpstva i njegovi=
h
interesa. To tim vise sto se sada Rusija, vanjskopoliticki marginaliziran=
a
jos vise zbog Jeljcinove bolesti, pokusava na mala vrata vratiti na Balka=
n.
Naime, zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije, trenutno je u Beogradu =
i
tu pokusava dokazati Zapadu da bez Rusije nema sredenih odnosa ni u Srbij=
i a
onda ni sire. Osim toga, promatraci, koji vjeruju da ce ipak na kraju u
Vijecu sigurnosti proci talijanski prijedlog Predsjednicke izjave, a time=
i
u cijelosti Pismo namjera Hrvatske Vlade, drze da je ruski kontranacrt
sracunat i na odugovlacenje pa i znatnije usporavanje procesa mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno pravni sustav zemlje. I to n=
e
samo zbog toboznje zastite interesa tamosnjih Srba, nego i zbog toga sto =
je
ocito da Rusi Amerikancima zele pokvariti zadovoljstvo punog i brzog uspj=
eha
u Podunavlju. Jer, brza i uspjesna reintegracija, a na to su usmjereni
recentni napori generala Kleina i hrvatske Vlade uz sve ostalo znacilo bi=
i
veliki vanjskopoliticki uspjeh Bijele kuce, odnosno samog predsjednika
Clintona. I to u onom podrucju na kojem su Rusi tradicionalno polagali pr=
avo
na svoju rijec i utjecaj!=20

---------


Vjesnik, 28.1.97. / M. Sigetic

POMOC HRVATA IZ STUTTGARTA

ZAGREB, VARAZDINSKE TOPLICE, 27. sijecnja - Hrvati iz Stuttgarta, okuplje=
ni
u Hrvatskoj katolickoj misiji, i dalje skrbe za djecu bez roditelja i za
ranjene branitelje u Domovinskom ratu, koji se nalaze na rehabilitaciji u
vise ljecilista i bolnica u Hrvatskoj. Isto tako pomazu obiteljima koje
imaju vise djece, a zive u teskim uvjetima, te pomazu obnovu Kijeva,
nedaleko od Knina, koje je stradalo u velikosrpskoj agresiji.
To je u ponedjeljak rekao voditelj Hrvatske katolicke misije iz Stuttgart=
a,
fra Marinko Vukman, svecenik, humanitarni i kulturni djelatnik. U ime svi=
h
vjernika fra Vukman predao je gospodi Ankici Tudman, utemeljiteljici i
predsjednici Zaklade za djecu Hrvatske, 20.000 DEM, a potom posjetio ranj=
ene
branitelje na oporavku u Varazdinskim Toplicama.=20
Gospoda Tudman zahvalila je na daru rekavsi kako Zaklada (koja je nastavi=
la
djelatnost bivse akcije Spasimo djecu Hrvatske, sada skrbi za 4.700 djece=
i
kako pomoc koja se sustavno salje na adrese, znaci mnogo u u odgoju i ras=
tu
najmladih stradalnika. U popodnevnim satima fra Marinko Vukman susreo se =
s
braniteljima Domovinskoga rata na rehabilitaciji u Varazdinskim Toplicama=
i
predao im darove hrvatskih vjernika. Kroz to ljeciliste od pocetka
velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, dosad je proslo 7000 ranjenika i=
z
postrojbi Hrvatske vojske i HVO, te pripadnika MUP-a i civilnih stradalni=
ka.
Prema rijecima ravnateljice dr. Silve Potrebice, u bolnici se sada nalazi
140 ranjenika, a 90 od njih, najtezih invalida, boravi u Varazdinskim
Toplicama gotovo pet godina. Njihova je rehabilitacija pri kraju i uskoro=
ce
napustiti Toplice, vratiti se obiteljima i poslu prema mogucnostima.=20

---------


Vjesnik, 28.1.97. / Str. 5 / Sandra Bartolovic

IZBORI 16. OZUJKA I ZAVRSETAK MANDATA UNTAES-a KLJUCNI ZA REINTEGRACIJU
PODUNAVLJA

ZAGREB, 27. sijecnja - Strateski je interes Republike Hrvatske i glavni c=
ilj
u 1997. godini dovrsenje mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, pri ce=
mu
su kljucni izbori 16. ozujka i zavrsetak mandata UNTAES-a 15. srpnja,
istaknuo je u ponedjeljak premijer Zlatko Matesa na 5. sjednici Kolegija
zupana. Svim je zupanima porucio kako moraju sudjelovati u ostvarivanju t=
ih
temeljnih drzavnih ciljeva koji imaju prednost u odnosu na sve druge. I
potpredsjednik Vlade Ivica Kostovic je aktivnost zupana ocijenio kljucnom=
za
provedbu mirne reintegracije, jer ce prognanici glasovati u vise od 75
mjesta, a i u svakoj hrvatskoj zupaniji zive prognanici. Kostovic je
zupanima u zadacu dao da u roku od tri dana odrede osobu koja ce biti
zaduzena za koordinaciju s Uredom za prognanike i koja ce osobno biti=20
odgovorna za rjesavanje problema na terenu. Istaknuo je da prije izbora n=
e
smije biti nikakvih problema, poput deloziranja prognanika, uskracivanja
obroka, nestanka struje, plina i slicnog, a za sto ce koordinatori osobno
odgovarati. Naveo je da je odgovornost drzave u osiguranju sluzbenika i
potrebne logistike za provedbu izbora. Kriticnim je ocijenio vrijeme nako=
n
izbora, do 15. srpnja kada ce doci do predaje vlasti, te je kazao da taj =
dio
mora biti pnajnjeznije i najtakticnije proveden. Potpredsjednica Vlade
Ljerka Mintas-Hodak istaknula je da su svi zupani osobno politicki odgovo=
rni
za provedbu svih zadataka u vezi s izborima i mirnom reintegracijom. Zupa=
n
vukovarsko-srijemski Vlado Osust dao je po Pismu namjere, ocjenjujuci da =
je
po njemu hrvatski puk u prednosti. Predlozio je da hrvatski prognanici mo=
gu
na izbore izici uz predocenje prognanickog kartona, potvrde o prebivalist=
u,
osobne iskaznice ili putovnice, te je predlozio da Vlada donese uredbu ko=
jom
bi na dan izbora prognanici mogli besplatno koristiti javni prijevoz, osi=
m
zrakoplova. Govoreci o povratku Srba, dr. Kostovic je kazao kako hrvatska
podrzava njihov individualni povratak te da mogu, ako zele, glasovati u
mjestu prebivalista iz 1991. godine, a alternativno u hrvatskom Podunavlj=
u.
Hrvatska vlast ce im omoguciti i preseljenje u zeljeno mjesto, ali je dod=
ao
da za sada ima malo takvih zahtjeva. Naveo je kako dvije obitelji zele
preseliti iz Baranje u Osijek, a jedna u Petrinju. Kolegij zupana razmatr=
ao
je i pripremu proljetne sjetve, a ministar poljoprivrede i sumarstva Zlat=
ko
Dominikovic kazao je kako je potrebno zadovoljiti sve potrebe za hranom, =
te
ce se ove godine zasijati 713.204 hektara, sto je za 90.691 hektar vise n=
ego
do sada. Dodao je da je vec odredjeno sto ce se i koliko sijati u pojedi=
noj
zupaniji.


--------

Vjesnik, 28.1.97. / Hina

OBNOVA CRKAVA ZADARSKE NADBISKUPIJE

ZADAR, 27. sijecnja - Tijekom zadnjih nekoliko godina u zadarskoj
nadbiskupiji je nadbiskupijskim novcem i donacijama iz inozemstva temelji=
to
obnovljeno 13 crkava porusenih u srpskoj agresiji. Osim crkava, potpuno j=
e
obnovljeno i zadarsko sjemeniste =B7Zmajevic=B7, sto u nadbiskupiji drze =
posebno
vrijednim pothvatom. Buduci da su tijekom srpske agresije i okupacije
podrucja zadarske nadbiskupije potpuno ili djelomicno ostecene 63 crkve,
valja jos obaviti velik obnoviteljski posao. Prednost u ovoj godini imat =
ce
sest crkava: u Benkovcu; Krusevu, zupne crkve u Skabrnji, Smilcicu, Pridr=
agi
i Polaci. Za njih se pribavlja dokumentacija. Nakon oslobodenja u akciji
=B7Oluji=B7, svi svecenici zadarske nadbiskupije vratili su se u svoje zu=
pe i
sluze nedjeljne mise bez obzira na to sto u mnogima od njih jos nema uvje=
ta
za vjerski rad. Dosad su obnovljene crkve sv. Luke u Skabrnji, sv. Ante u
Nadinu, sv. Nikole u Crnom, crkva Kraljice Mira u Zemuniku Donjem, crkva
Gospe od Ruzarija u Brisevu, stara crkvica u Murvici, crkve u Ruplju, Isl=
amu
Latinskom, Podgradini, Suhovarama i Kistanjama, te sve zadarske crkve tes=
ko
ostecene u srpskim topnickim i zrakoplovnim napadima: katedrala sv. Stosi=
je,
u kojoj su posve obnovljene i tesko stradale crkvene orgulje, te crkve sv.
Sime i sv. Krsevana. Zadarska je nadbiskupija po broju unistenih ili
ostecenih crkava, zupnih domova i groblja jedna od najteze stradalih u
Hrvatskoj. Medutim, obnovi crkava nadbiskupija je pristupila odmah nakon
napada, ne cekajuci pomoc ni od koga i ne cekajuci zavrsno oslobadanje to=
ga
dijela hrvatskoga teritorija. Zanimljivo je da su za neke od unistenih
crkava naknadno pronadena zvona u udaljenim selima u kojim su zivjeli Srb=
i.
Tako su zvona crkve sv. Ante pronadena u nekoj supi u mjestu Kolarini kod
Benkovca, slicno je bilo i sa zvonima crkve sv. Jurja u Krusevu. Zvono,
staro vise od 400 godina, s vrijedne starohrvatske crkve sv. Petra u Kuli
Atlagica pokraj Benkovca, tijekom Domovinskoga rata su pronasli i donijel=
i u
Zadar pripadnici bivsega UNPROFOR-a i ono se sada cuva u crkvi sv. Sime u
Zadru. Kako obnova crkava zahtijeva velika ulaganja, nadbiskupija nece mo=
ci
sama podmiriti te troskove, pa se ocekuje i pomoc Ministarstva obnove i
razvitka, kojemu je dostavljen popis svih stradalih sakralnih objekata u
zadarskoj nadbiskupiji.=20

---------


Vecernji list, 28.1.97. / Str. 4 / M. Flego

KRENUO VLAK U TOVARNIK

VINKOVCI/TOVARNIK - S kolodvora u Vinkovcima jucer je u 14.50 sati krenuo
putnicki vlak u Tovarnik, cime je i sluzbeno otvoren ovaj zeljeznicki
srnjer, koji je pet i pol godina bio zatvoren. Nekoliko tisuca ljudi,
najvise prognanika iz sela kroz koja prolazi vlak, otpratilo je prve
putnike, ali mnogi od njih, iako su zeljeli, nisu mogli stati u jedan vag=
on
koliko je dopustio UNTAES. Na zeljeznickoj stanici u Mirkovcima, gdje je
vlak docekao djelatnik u odori hrvatskog zeljeznicara, uslo je nekoliko
putnika, ali na sljedecim postajama -Jankovci, Sri emske Laze, Slakovci,
Orolik Vinkovacki i I idski Banovci, Ilaca - nitko od putnika nije usao a=
li
su srpski zeljeznicari propisno docekali i otpravili vlak.=20
U Tovarniku je nekoliko domacih mjestana docekalo vlak i razgovaralo s
putnicima koji su dvadesetak minuta proboravili ispred tovarnicke postaje
dok se nije lokomotiva okrenula. Mnogim prognanicima to je bio prvi dolaz=
ak
u Tovarnik nakon pet i pol godina progonstva, ali nisu smjeli posjetiti
svoje domove. Kao i za vrijeme putovanja prema Tovarniku, tako i u povrat=
ku
u Vinkovce, samo je nekoliko ljudi, najvise djece, docekalo ili ispratilo
vlak, ali se iz njihovih reakcija nije moglo razluciti odobravaju li
otvaranje zeljeznickog prometa kroz Podunavlje ili se neprijateljski odn=
ose
prema tom novom koraku u mirnojreintegraciji najistocnijeg dijela Hrvatsk=
e.
Otvaranju pruge Vinkovci - Tovarnik bili su nazocni direktor HZ-a Marijan
Klaric, njegov pomocnik Djurica Misin vukovarsko-srijemski dozupan Rudolf
Konig, gradonacelnik Vinkovaca dr. Drazen Svagelj, nacelnik opcina Nijemc=
i i
Tovarnik Ivica Klem i Djuro Kokdsarevic te duznosnik UNTAES-a za civilna
pitanja Gerard Fischer.=20

-----------

Vecernji list, 28.1.97. / Str. 2=20

UGOVOR O KUPNJI AIRBUSOVIH ZRAKOPLOVA

Jucer u 13.30 sati u Vladi Republike Hrvatske potpisan je kupoprodajni
ugovor izmedu Croatije Airlinesa d.d. i Airbus Industrie o nabavi zrakopl=
ova
za hrvatsku zrakoplovnu tvrtku. Nakon dugih i pazljivih analiza i iscrpni=
h
pregovora, uzimajuci u obzir sve relevantne cinjenice, Croatia Airlines
odabrala je za svoga partnera za isporuku srednjolinijskih zrakoplova
europskoga proizvodaca Airbus Industrie.=20
Ugovor obuhvaca isporuku sest zrakoplova A319 u razdoblju od 1998. do 200=
0.,
kao i opcije za iducih 10 zrakoplova u razdoblju do 2006. Ugovorom je
takoder predvideno da Croatia Airlines ima pravo, nakon isporuke prva 4
zrakoplova, izvrsiti zamjenu za vece zrakoplove iste obitelji, A320 i A32=
1.
Gradnja prvoga zrakoplova za Croatiju Airlines u pogonima Airbus Industri=
e u
Hamburgu pocet ce odmah nakon potpisa ugovora, s predvidenom isporukom u
sijecnju 1998. godine. Tim ugovorom, kojim je utvrdeno da ce 40 posto
vrijednosti zrakoplova biti placeno hrvatskim proizvodima kroz Offset
program, osigurana je mogucnost ukljucivanja ukupnog hrvatskog gospodarst=
va
u svjetsko trziste. Osiguran je i prijenos know howa pri izgradnji tehnic=
ke
baze Croatije Airlinesa. Kupnjom tih zrakoplova, Croatia Airlines osigura=
la
je to da se njezina flota u prvoj polovici 21. stoljeca sastoji od
zrakoplova koji danas predstavljaju sigurno vrhunac u svojoj klasi.=20

---------


Vecernji list, 28.1.97. / Str. 13 / td

ODLAZE GENERALI ZLOCINCI

BEOGRAD - Prema pisanju dobro obavijestenih beogradskih novinara, tzv.
vojska republike srpske rjesava se 17 svojih generala, javnosti dobro
poznatih po ratnim zlocinima. Naime; jucer im je u Banjoj Luci dr. Biljan=
a
Plavsic, predsjednica srpskog entiteta u BiH, urucila prigodne darove i
otpustila ih, neke u mirovinu, a neke na nove gradanske poslove. Upada u =
oci
da na tom popisu nedostaje ime Ratka Mladica, a na njemu su Manojlo
Milovanovic, nacelnik Stozera, Milan Gvoro, sef Politickog odjela, Zdravk=
o
Tolimir clan pregovaraca RS u Becu, Zivomir Ninkovic, nacelnik
zrakoplovstva, Dusan Grubad, poznat po zlocinima u Hrvatskoj, Slavko Lisi=
ca,
optuzen za zlocine u Hrvatskoj, za napade na Zadar i Livno, i jos 11
generala: Miletic, Skrbic, Tomic, Boric, Novak, Gavric, Arsic, Prstojevic=
,
Galic, Kovabevic i Subotic.=20

----------

Vecernji list, 28.1.97. / Str. 2=20

HRVATSKA VOJSKA NA DUNAVU 17. SRPNJA

BEOGRAD - Nitko ne moze sprijeciti Hrvatsku vojsku da izade na Dunav 17.
srpnja ove godine. To je stvar o kojoj ce presuditi Vlada Republike Hrvat=
ske
- odgovorio je Philipp Arnold, glasnogovornik UNTAES-a, na pitanje dopisn=
ika
Vecernjeg lista hoce li i kada Hrvatska vojska izaci na Dunav. On je na
jucerasnjoj konferenciji za novinstvo u Beogradu izrazio nadu da zasad ne=
ma
nikakva razloga za to da Vojska RH ude na podrucje pod nadzorom UNTAES-a.=
-
No, podrucje pod nadzorom UNTAES-a suvereni je dio Hrvatske i vrlo je jas=
no
da ce granice prema SRJ kontrolirati hrvatska Vlada - rekao je Arnold.
Glasnogovornik UNTAES-a izrazio je nadu da bilo kakve politicke promjene =
u
Srbiji nece imati nikakav utjecaj na stanje u hrvatskome Podunavlju, jer =
je
to podrucje za koje je odgovorna samo drzava Hrvatska. U hrvatskome
Podunavlju jucer su otvorena 23 nova ureda u kojima ce se izdavati domovn=
ice
i ostali hrvatski dokumenti, koje je dosad dobilo oko 35.000 Srba. Uz to,
prema podacima glasnogovornika UNTAES-a, od Srba je otkupljeno oko 1500
pusaka, 3500 protutenkovskih raketa, 6500 raznih granata i bombi i vise o=
d
255.000 komada streljiva razlicita promjera.=20

----------

Vecernji list, 28.1.97. / Str. 3 / af

AMERICKE STIPENDIJE I KREDITI


ZAGREB - Hrvatska ce iz SAD-a uvoziti psenicu, uljarice (suncokret i soju=
),
sacmu i druge proizvode u sklopu GSM programa kreditiranja po sto
povoljnijim uvjetima. O tome je bilo rijeci na jucerasnjem razgovoru Zlat=
ka
Dominikovica, ministra poljoprivrede i sumarstva, i Petera Galbraitha,
americkog veleposlanika u Hrvatskoj. Vlada SAD prihvatila je kreditna
jamstva hrvatske Vlade pa su sada otvorene sire mogucnosti ukljucivanja
nasih banaka u realizaciji dugorocnih kredita koje Vlada SAD odobrava
odredenim drzavama u obliku poljoprivrednih proizvoda. SAD ce, rekao je
veleposlanik Galbraith, na ciju je inicijativu i odrzan ovaj razgovor, ov=
e
godine stipendirati 12 hrvatskih strucnjaka za usavrsavanje u SAD. Do sad=
a
je ovim programom bilo obuhvaceno 30 osoba iz nase zemlje.=20

--------


Vjesnik, 28.1.97. / Str. 5 / IR

SAMPRAS UVJERLJIV, IVANISEVIC DRUGI

Osvajanjem Australian Opena u Melbourneu americki tenisac Pete Sampras
napravio je jos jedan veliki skok na rang-listi ATP Toura i sad njegova
prednost u odnosu na najblizeg pratitelja Gorana Ivanisevica iznosi cak 2=
208
bodova. A to ce reci da je Sampras vrlo vjerojatno nedostizan sve do lipn=
ja.
Inace, trijumf u Melbourneu donio mu je ukupno deveti pojedinacni seniors=
ki
Grand Slam naslov, pa je sad na. petom mjestu liste osvajala u povijesti
profesionalnog tenisa (od 1968. godine). Prvi je Roy Emerson (12), drugi =
su
Bjorn Borg i Rod Laver (I I), a cetvrti Bill Tilden (10). Zanimljivo, ovo=
je
Samprasu bio 59. finale u karijeri, ali prvi protiv nekog Spanjolca! Gora=
n
Ivanisevic je ponovno drugi cime je izjednacio svoj najbolji renking u
karijeri. Ovo je Splicaninu prvi put da je na drugoj poziciji od 31.
listopada 1994., a da bi na njoj i ostao, ispred Thomasa Mustera, on ce o=
vog
tjedna u Zagrebu, gdje brani naslov lanjskog pobjednika a time i 187 bodo=
va,
morati doci do finala. Ukoliko ne uspije, Austrijanac ce ga prestici za
jedan jedini bod!=20
Najveci skok, naravno, napravio je inalist =B7Australian Opena spanjolac
Carlos Moya, koji je sa 25. mjesta skocio cak na deveto. On je ukupno osm=
i
Spanjolac u =B7Top 10 a prvi koji je igrao finale Australian Opena jos od
1969. i Andresa Gimena. Najveci pad stoji uz ime Nijemca Borisa Beckera,
koji je sa 6. pao na 13. mjesto, pa je sad izvan Top 10 prvi=B7put od 1.
kolovoza 1994.=20

-----------

Vecernji list, 28.1.97. / Str. 5 / Mirjana Sosic

RIJEKA TRASIRA EUROPSKI KORIDOR

Zbog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u minulih cetiri-pet godina
medunarodni su koridor zaobilazili te dvije zemlje. Jacali su pritom
koridori koji su nas zaobilazili, i to u smjeru Bec - Budimpesta - Beogra=
d
Sofija (Skopje) i Kijev - Budimpesta -Ljubljana - Koper-Trst U takvu
ozradju, u ozujku 1994., na Drugoj paneuropskoj konferenciji o prometu,
odrzanoj na Kreti, utvrdjeno je devet prometnih koridora za cestovni i
zeIjeznicki promet za podrucje sredisnje i istocne Europe. Tim prijedlozi=
ma
Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpuno su zaobidjene. Zemlje iz nasega
blizeg okruzenja dobile su svoje prometne koridore: Slovenija koridorTrst=
-
Ljubljana - Budimpesta - Bratislava; Srbija podunavski koridor Bec -
Budimpesta - Beograd -Constance; Albanija i Makedonija koridor Drad - Tir=
ana
- Skopje - Sofija. Prosle godine odrzano je nekoliko medunarodnih skupova=
o
prometnoj povezanosti sredisnje i istocne Europe i Jadrana. Na znanstveno=
m
skupu o prometnom povezivanju Hrvatske i Bosne i Hercegovine pod
pokroviteljstvom HAZU-a u lipnju prosle godine dogovoreni su osnovni
koridori koji povezuju te dvije drzave i njihov zajednicki nastup u vezi =
s
prometom na medunarodnoj razini. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza R=
H i
Ministarstvo vanjske trgovine i medunarodnih komunikacija Republike BiH u
jesen su odredili radnu grupu koja je predlozila sedam prometnih koridora
koji se mogu velikim dijelom ukljuciti u transeuropsku mrezu (transeurope=
an
Network - TEN) i koji se mogu povezati s onih devet koridora predlozenih
ranije na konferenciji ministara prometa na Kreti. Medjutim, potkraj pros=
le
godine u Trstu Europska komisija za promet pokrenula je inicijativu da se
potpise Memorandum o razvoju prometne mreze koja bi povezivala Italiju,
Sloveniju, Hrvatsku, Madarsku, Slovacku i Ukrajinu, tzv. peti promeini
koridor koji je predlozen na Kreti. Italija, Slovacka i Madarska prihvati=
le
su to da glavni smjer trase petoga koridora bude od Venecije, preko
Trsta/Kopra, Ljubljane, Maribora i Budimpeste, do Kijeva. Taj koridor ima=
o
bi dva ogranka -jedan bi povezivao Budimpestu preko Zagreba s Rijekom (st=
o
je inace i nas prioritet), a drugi bi ikao od Bratislave do Uzgoreda. Taj
prijedlog nije potpisao hrvatski delegat iz Ministarstva pomorstva, prome=
ta
i veza jer nije bio spreman za kompromis i nije imao ovlasti. Spomenuti s=
e
prijedlog razlikuje od hrvatskoga prijedloga, kojim se trazi da krak
koridora od Budimpeste preko Zagreba ne zavrsava u Rijeci, nego da se
nastavlja do Trsta, cemu se, pak, suprotstavila slovenska delegacija, jer=
se
taj hrvatski prijedlog ne uklapa u slovenski nacionalni program gradnje
autocesta, koji je vec ranije donio slovenski parlament i prema kojemu
Slovenci vec ubrzano grade svoje autoceste, a spomenuta dionica kroz
Sloveniju vec je gotovo dovrsena, kao i financijska konstrukcija. Prijedl=
og
gradnje autoceste koja bi povezivala Rijeku preko Rupe s Trstom, ukupne
dutine 64 kilometra, i prolazila bi Slovenijom u duzini od 29 kilometara,
Hrvatskom 30 kilometara i jos pet kilometara kroz Italiju, treba biti
iznesen pred slovenskim parlamentom.=20
Na prijedlog predstavnika Italije, dogovoreno je da se u roku tri mjeseca
odrzi sastanak Italije, Slovenije i Hrvatske, na kojemu bi se pokusalo
uskladiti zajednicki stav u vezi s petim koridorom: Baroelona - Venecija
Trst - Ljubljana - Budimpesta - Kijev, ukljucujuci i dionicu Trst - Rijek=
a.
Ovih dana o toj se temi odrzava i sastanak u Lisabonu, a u lipnju ove
godine, na Trecoj paneuropski konferenciji ministara prometa u Helsinskij=
u,
definitivno ce se utvrditi trase prometnih koridora. Nadamo se da ce nasa
delegacija biti kompetentna i da Hrvatsku medjunarodni prometni koridor n=
ece
i ubuduce zaobilaziti.

--------


Vjesnik, 28.1.97. / Str. 14 / Predrag Jurisic

BOBAN: PRIZNANJE MENI I HRVATSKOJ

LISABON, 27. sijecnja (Od posebnog Vjesnikova izvjestitelja) - U nedjelju=
je
za Milan odigrao prvenstvenu utakmicu u Veroni protiv istoimenog domacina=
,
postigao i pogodak iz slobodnog udarca, no nazalost samo pocasni za
milaneze, koji su dozivjeli novi poraz, 1-3. U ponedjeljak i utorak igrao=
je
sa svojim klubom dvoranski nogomet u Amsterdamu na Ajaxovu turniru, a
posebnim zrakoplovom Uefe (u kojem ce jos biti ajaxovci=B7 Van der Sar, b=
raca
De Boer i Babangida) u srijedu prije podne trebao bi doci u Lisabon i u
vecernjim satima (22.15, Benficin stadion Luz) igrati za reprezentaciju
Europe protiv Afrike. Zvonimir Boban, kapetan reprezentacije Hrvatske, ov=
ih
dana naporno zivi. No, ne zali se... - Ne, ni u jednom trenutku nisam
pomisljao odbiti poziv za nastup na utakmici u Lisabonu. Ipak je rijec o
sluzbenoj reprezentaciji Europe, a ne o nekakvoj divljoj reviji pohlepnih
menedzera. Uefa je cvrsto stala iza ove utakmice i sretan sam sto su me
izbornici Rinus Michels i Berti Vogts uvrstili na popis najboljih
Europljana. To je priznanje i za Hrvatsku. Tocno je, naporni su ovi dani,
posebno i stoga jer nas je novi trener Sacchi posteno nagazio, tek sad
osjecamo da se nismo bas najbolje pripremili uoci starta sezone. Ali, sve=
cu
izdrzati, i to je zivot nogometnog profesionalca, rekao nam je Boban u
telefonskom razgovoru. Na spomenutom Ajaxovu turniru, uz domacina i Milan=
,
nastupili su jos Glasgow Rangers i Liverpool. Bogati nagradni fond privuk=
ao
je, dakle, elitu, a Boban nam je uoci odlaska u Amsterdam rekao i ovo: -
Samo da se ne ozlijedim, doista mi utakmica u Lisabonu mnogo znaci. Dakak=
o,
ne u natjecateljskom smislu, nego kao priznanje mojoj dosadasnjoj karijer=
i.
I unatoc spoznaji da sam vec dugo godina u nogometnom vrhu sa svojim
Milanom, te da sam osvojio niz trofeja, ovaj Michelsov i Vogtsov poziv
strahovito me razveselio, stigla je i s najviseg mjesta potvrda o mojoj
vrijednosti. Pa iako sam prosle godine imao zdravstvenih problema, iako m=
e
bolesti i ozljede nisu zaobilazile, uspijevao sam se vracati i napornim
dodatnim radom nadoknadivati propusteno. Uspio sam zadrzati visoku razinu
igara, pa mi je izbor medu najbolje Europljane najveca i najdraza nagrada=
za
ulozeni trud. Vrlo sam zadovoljan i sretan, mirno je govorio kapetan
vatrenih. O utakmici protiv Afrike, o prvom sluzbenom nogometnom okrsaju =
dva
kontinenta, Boban kaze: - Uvjeren sam da ce na stadionu Benfice najvise
profitirati gledatelji! Iako nikad nije nevazno tko ce pobijediti, iako
svaka pobjeda nosi posebno zadovoljstvo, ipak ce ova utakmica vise biti
revijalna nego natjecateljska. Jer, na travnjaku se nitko od aktera dvobo=
ja
nece trebati dokazivati, nego cemo bez ikakvog psiholoskog opterecenja mo=
ci
pokazati dio nogometnog znanja. A imena koja ce istrcati u Lisabonu jamce
dobar nogometni provod, veselu utakmicu, vjerujem i mnogo pogodaka. I nad=
am
se da cu i ja osjetiti radost postizanja pogotka, valjda sam ovim zgoditk=
om
u Veroni otvorio slavinu, ove sezone kao da zgodici bjeze od mene. Ne, ne
postajem malodusan, ali kad se prisjetim da sam prosle sezone svoje ime
cesto upisivao medu strijelce kao vezni igrac, tada je jasno da mi nesto
poput ovog u nedjelju u Veroni nedostaje za potpuno zadovoljstvo.Posebno=
je
Boban naglasio sljedece:=20
- Sjajno je sto je organizator kompletan prihod s utakmice namijenio u
dobrotvorne svrhe. Koliko sam upoznat, utrzak ce ravnomjerno biti podijel=
jen
Europskom i Africkom nogometnom savezu, koji ce ga, pak, proslijediti oni=
ma
kojima je novcana pomoc potrebna. Taj humanitarni pecat iznimno je vazan,=
to
donosi posebni duh sportskoj priredbi, spoznaja da se nesto radi zbog nec=
ega
korisnog i dobrotvornog. I to je jedan od razloga sto sam sretan da sam m=
edu
najboljim evropskim nogometasima, veli Boban. Naseg cemo kapetana, dakle,
docekati u Lisabonu tek u srijedu, na dan utakmice. Okupljanje nogometasa
pocelo je u utorak u luksuznom hotelu =B7Park Atlantic izvan gradske jezg=
re
Lisabona. U popodnevnim satima izbornici reprezentacija Europe (Rinus
Michels i Bertie Vogts) i Afrike (Mawade Wade i Rabah Madjer) odrzat ce u
park Atlanticu konferenciju za novinare, na kojoj ce ponuditi sastave
momcadi, a u vecernjim satima predviden je i laksi, razgibavajuci trening=
s
pristiglim igracima.=20

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 29, 1997, 3:00:00 AM1/29/97
to

Vecernji list, 29.1.97. / Str. 2 / Hina

MASOVNO PO DOMOVNICU

OSIJEK-Tzv. skupstina lokalnih Srba iz hrvatskog Podunavlja na jucerasnjo=
j
sjednici u Belom Manastiru vecinom je glasova odlucila predloziti svim
gradanima koji zive u podrucju pod nadzorom UNTAES-a, i onima koji zive u
izbjeglistvu a imaju pravo na hrvatsko drzavljanstvo, da ga prihvate u st=
o
vecem broju. Kako javlja lokalna srpska televizija iz Beloga Manastira,
celnik lokalnih Srba dr. Vojislav Stanimirovic na sjednici je=20
istaknuo opravdanost takva poteza ne dovodeci pritom u sumnju opredjeljen=
je
da je jedinstvenost toga podrucja nuzna za opstanak Srba na tim prostorim=
a.=20
Glede mogucnosti raspisivanja referenduma o statusu podrucja, istaknuto j=
e
da ce se tzv. skupstina o tome ocitovati nakon sto Vijece sigurnosti UN-a
objavi svoja stajalista o Pismu namjera hrvatske Vlade te pismu sto ga je
uputila srpska strana. Prijelazni upravitelj=20
Klein sinoc se na TV Beli Manastir obratio stanovnistvu u hrvatskom
Podunavlju porucivsi Srbima da prihvate hrvatsko drzavljanstvo. Srbi treb=
aju
iskoristiti pravo sudjelovanja na buducim izborima i organizirati se u
politicke stranke, cime bi preuzeli puna prava, ali i obveze po hrvatskom
Ustavu i zakonima=B7, rekao je Klein. Klein je Srbima porucio da ne
razmisljaju o egzodusu.=20

---------


Vecernji list, 29.1.97. / Str. 13 / ri

MILOSEVIC PRIPREMA ODSTUPNICU

LONDON - Srpski predsjednik Milosevic priprema sebi odstupnicu i gnijezdo=
u
Grckoj, gdje kupuje nekretnine, a nedauno je kupio i luksuznu jahtu,
otkrivaju grcki list Elephterotipia i britanski Guardian. Donedavno
nepobjedivi predsjedniku, pod sve vecim pritiskom oporbe i krize u Srbiji=
,
priprema zavrsetak igre i slatki zivot u Ateni nakon odlaska s vlasti. Pr=
ema
tvrdnjama grckoga lista, Milosevic je pripremio plan za spasavanje, prema
svemu sudeci u dogovoru s grckim vlastima. Srpski predsjednik ulozio je
velik kapital u Grckoj, kupujuci vile u Ateni, na Kreti i Krfu, a u Ateni
vec povremeno zivi njegov sin Marko. Milosevic je prosle godine nekoliko
puta boravio u Grckoj, .a odmore cesto provodi s lokalnim politicarima.
Grcki list tvrdi kako si Milosevic zeli osigurati ugodan zivot kad ostane
bez vlasti, te da je nedavno kupio luksuznu jahtu od 22 tone nosivosti i
vikendicu na Krfu.=20

---------


Vjesnik, 29.1.97. / Hina

EKSHUMIRANA 61 ZRTVA SRPSKOGA TERORA

ZADAR, 27. sijecnja - Strucni tim Vladina Povjerenstva za zatocene i nest=
ale
u proslih je nekoliko dana ekshumirao 61 zrtvu srpskog terora u nekoliko
mjesta Zadarsko-kninske zupanije. U nazocnosti strucnjaka iz ministarstav=
a
obrane, pravosuda i zdravstva, u nazocnost djelatnika Policijske uprave
zadarsko-kninske i rodbine poginulih, u sest proslih dana ekshumacije su
provedene u Medvidi, Nadinu, Vuksicu; Lisanima Ostrovickim, Polaci,
Erveniku, Kijevu, Kninu, Benkovcu, Rastevicu, Lisicicu, na podrucju
Biograda, Zatonu Obrovackom, Podlugu, Perusicu, Korlatu, Lepurima, Krusev=
u i
Rodaljicama. Najvise otkopanih posmrtnih ostataka bilo je u Medvidi pokra=
j
Benkovca, cak 11, zatim u Kninu. Kijevu i Vukscu po sest, Korlatu pet i
Benkovcu cetiri.itd. Nakon sto su strucnjaci utvrdili identitet i napravi=
li
zapisnik, patolozi ce obdukcijom poblize nastojati odrediti uzrok smrti,
iako se vec sada moze na temelju prvih spoznaja. zakljuciti da su te
hrvatske zrtve nasilno umorene, najcesce vatrenim oruzjem. Posmrtni ostac=
i
ekshumiranih zrtava pokopani su na mjesnim grobljima u nazocnosti rodbine=
i
svecenika. U Zadarsko-kninskoj zupaniji dosad je ekshumirano 230 zrtava
srpskog terora. Kako se doznaje u Policijskoj upravi zadarsko-kninskoj jo=
s
se 15 osoba iz te zupanije smatra nestalima.=20

----------

Vecernji list, 29.1.97. / Str. 4 / B. Vrbosic

TERORISTIMA SMETAJU I MIROVINE

BOROVO/OSIJEK - U Borovu Selu jucer je skupina ekstremnih Srba pocinila n=
ovi
teroristicki napad na djelatnike hrvatskih ureda za izdavanje mirovina i
dokumenata. Naime, prema planu podjele jednokratne mirovine od 500 kuna i
osobnih dokumenata za lokalno stanovnistvo, autobusom Panturista u mjesni
ured stigli su predstavnici MIORH-a, MUP-a, Ureda za upravu
Vukovarsko-srijemske zupanije i Slavonske banke. Oko 10 sati stigla je
anonimna telefonska prijetnja da ce biti razbijen autobus ako ti djelatni=
ci
ne napuste Borovo Selo. Pripadnici TPF-a i UNTAES-a poduzeli su pojadane
mjere sigurnosti i procijenjeno je da ne mogu biti ugrozeni zivoti i
sigurnost Ijudi, te je odluceno da se posao nastavi. - Bila je to losa
procjena jer je iznenada u 11.45 sati iz obliinjih ulica i gostionice
izletjela skupina od 50-ak osoba. One su kamenjem i ciglama gadale autobu=
s i
ured. Intervenirali su pripadnici vojne komponente UNTAES-a, UNCIPOL-a i
TPF-a, te odvozenjem u sjediste RUSBAT-a pruzili zastitu djelatnicima tih
ureda. Ocevid traje i utvrduju se cinjenice - rekao nam je Ivan Babic,
dozapovjednik TPF-a, s kojim smo razgovarali jucer oko 13 sati. Taj dogad=
aj
komentirao je i ministar unutrasnjih poslova Ivan Penic, koji je jucer
posjetio osjecko-baranjsku Policijsku upravu i Osjecko-baranjsku zupaniju=
. -
Zbog kamenovanja naseg autobusa u Borovu Selu, ponovno cemo prosvjedovati.
Treba znati da ce tempo promjena u sastavu i radu TPF-a biti brzi sto su
takvi incidenti ucestaliji, sto je, na neki nacin, i misljenje generala
Kleina. Danas u sastavu TPFa imamo 447 hrvatskih policajaca, a prije
nekoliko dana bilo ih je 360. Nadam se da ce=20
uskoro biti 550 ili cak 600 policajaca koji ce moci pruziti sigurnost svi=
m
nasim Ijudima koji ovamo dolaze raditi - kazao je ministar I. Penic.
Podsjetio je na to kako su hrvatski gradani ranijih godina mukotrpno ceka=
li
svoje dokumente. Ljudi koji ih danas dobivaju po skracenom postupku za ta=
j
bi cin hrvatske drzave trebali biti zahvalni; a ne uzvracati
kamenovanjem.Upitan sto je s rokom koji je MUP dao Srbima u sastavu TPF-a=
za
uzimanje hrvatsklh dokumenata, I. Penic rekao je da se do sada prijavilo =
547
od ukupno 1218 srpskih policajaca iz IPF-a, a naknadno se javilo jos 20
Srba. Oni koji ne prihvate hrvatske dokumente sami sebe eliminiraju jer v=
ise
nece moci raditi ni u TPF-u, a, dakako, ni kasnije nece biti preuzeti u
hrvatsku pollciju. Razdoblje za uzimanje dokumenata, odnosno vrijeme otka=
d
ce prestajati raditi jest od 15. veljace do 1. ozujka, rekao je ministar =
Penic.=20

----------

Vjesnik, 29.1.97. / Str. 1 / Fran Visnar

KARADZIC I MLADIC SE MASKIRAJU U STRAHU OD AMERICKIH KOMANDOSA

Vijest da Amerikanci razmisljaju o formiranju specijalne komandoske
postrojbe koja bi u BiH, u sklopu posebne istrazne ekipe, izvodila operac=
iju
uhicivanja ratnih zlocinaca nije neocekivana. Americka administracija zel=
i
sluzbeno rascistiti nedoumicu tko uopce moze uhvatiti najtrazenije -
Radovana Karadzica i Ratka Mladica - i privesti ih pred Medunarodni sud z=
a
ratne zlocine u Haagu. Nove medunarodne snage za Bosnu i Hercegovinu - SF=
OR,
jednako kao i prije IFOR, nisu duzne uhicivati osumnjicene za ratne zloci=
ne.
Doduse, casnici i vojnici medunarodnih snaga mogu zaustaviti osumnjicene =
ako
nalete na njih pa ih onda predati civilnoj policiji. No, u praksi vrijedi
neformalna zapovijed cjelokupnom osoblju i prije IFOR-a i sada SFOR-a da =
se
ne upusta u takve pothvate iz sigurnosnih razloga. Naime, i Karadzica i
Mladica cuva gotovo citav bataljun njihovih najvjernijih pristasa. Oko nj=
ih
je stalno po tridesetak vrlo dobro izvjezbanih tjelohranitelja, uglavnom
bivsih pripadnika srpskih specijalnih vojnih i policijskih jedinica. I
Karadzic i Mladic cesto mijenjaju mjesto boravka, osobito ako ce negdje
prenociti; isto vrijedi i za sredstva prijevoza i putove. Nikada ne putuj=
u
istom komunikacijom dvaput uzastopce. Mladic i Karadzic nastoje odredene
udaljenosti po gradu i naseljenom mjestu prevaljivati i u gomili, odnosno
tijekom najvecih guzvi kada vani ima mnogo ljudi. Smatraju da im je taj
narod stit, pa racunaju da bi pokusaj njihova presretanja, otmice ili
atentata odnio u smrt i brojne nevine ljude, odnosno slucajne prolaznike.
Mladic i Karadzic se takoder maskiraju, oblace razlicitu odjecu, nikome n=
i
iz vlastitog kruga ne priopcavaju unaprijed sto ce raditi drugi dan i
slicno. S'toga SFOR ne zeli ulaziti u nepotrebne rizike i citav posao
prepusta nekoj vrsti medunarodne policije za otkrivanje, uhicivanje i
privodenje ratnih zlocinaca u BiH. Zamisljeno je da u sastavu takvih snag=
a
budu najkvalitetniji i najspremniji komandosi,=20
s potporom iskusnih kriminalista koji su strucni za postupke traganja za
odredenim osobama koje su u ilegali. Takve snage bile bi neka mjesavina
privatnih detektiva, policijskih inspektora i protuteroristickih strucnja=
ka
sposobnih da obave sve vrste osjetljivih zadataka. U praksi ne bi bilo te=
sko
pronaci Mladica i Karadzica te druge osumnjicene. Njihovo uhicivanje
vjerojatno bi proslo bez vecih zrtava. No, dok ne postoji politicka volja
odnosno meritorna i neopoziva odluka da se oni scepaju, sve ce ostati sam=
o
na papiru. Kljucne zemlje koje cine SFOR oklijevaju svoje najbolje polica=
jce
i specijalce trositi na takve zadace i zapravo nerado uopce raspravljaju =
o
tome. Opravdavaju se da nemaju dovoljno ljudi na raspolaganju, da je to
skupa misija koju treba potanko planirati, da bi mogli nastradati i civil=
i i
tako dalje. Dakle, sve dok Amerikanci ne odluce drukcije i poguraju cijel=
u
stvar vlastitim sredstvima, Radovan Karadzic i Ratko Mladic ostaju na slo=
bodi.=20

------


Vecernji list, 29.1.97. / Str. 6 / Damir Karakas

GRAD OPASNOG ZIVLJENJA

Na kamenome mostu u sredistu Varesa stoji starica u dimijama i prodaje si=
r.=20
- Dobar dan, bako, sto ima?=20
- Sira, i to kravljeg. U svakome je pet litara mlijeka. Od jutros sam ih =
vec
deset prodala. Jedan stoji cetiri marke. Nego, odakle stizes, sinko?=20
- Iz Splita.=20
- Je I' to kod Kaknja?=20
- Jest!=20
- Budite oprezni i pazite s kim razgovarate. Ako doznaju da ste hrvatski
novinar, zavrsit cete u zatvoru. A fotoaparat i opremu ce vam slupati na
licu mjesta! - domece elokventni fratar Ivo Brezovic, vodeci me blatnjavi=
m
putem pokraj zuckastog procelja vareske crkve Sv. Mihovila. S brdasca na
kojem se ponosno uzdize crkveno zdanje puca lijep vidik na zivopisan grad=
ic
u kotlini, oduvijek poznate po iskopinama kvalitetne rude. No, sada se
brojna zardala rudarska postrojenja, kojima se nekada slijevala uzarena
rudada, doimaju kao s nekog dudesnog planeta. Razbacani mali vagoni te
brojne tracnice izdignute iznad zemlje podsjecaju na neki napusteni lunap=
ark.=20
- Uf, tesko je reci koliko ovdje sada zivi Hrvata - prica vareski fratar,
vrteci u ruci cep od rakije.=20

Mi u kucu, oni policiju=20

- Zasto?
- Eh, anu tebe. Komesanja naroda, situacija je=20
nestabilna. S okolicom, ima nas oko 3200. U samome gradu oko 1 500... A b=
ilo
nas je deset i pol tisuca! Kada su Muslimani okupirali grad, ostalo nas j=
e
oko 800. No, neki su se vratili. Znali su i po cetrdeset puta dolaziti u
svoju kucu. Muslimani bi alarmirali policiju, koja bi nase vratila do
entiteta pod patronatom HVO-a.=20
- Pa, kako zapravo ide povratak Hrvata u Vares?=20
- U pocetku je bio vrlo tezak. Muslimani su usli u nase kuce, sve su
unistili... No, ponavljam, Ijudi su ovdje jako uporni...=20
- Kakvi su sadasnji odnosi Hrvata i Muslimana u Varesu? U nekim krugovima=
u
Sarajevu nacuo sam da se ovdje Muslimani prema Hrvatima odnose kao prema =
psima.=20
- Ha, ha, ha! Eh, to je pregrubo receno. Ne mogu ja to tako reci. Ja sam
svecenik. Sada nas tisti najavljeno deloziranje Hrvata iz 1500 stanova u
Varesu.=20
- O cemu je rijec?=20
- To je nenormalno. Ta, oni su vec napisali rjesenja da su stanovi trajno
napusteni, iako u njima obitavaju nasi Ijudi. Zaprijetili su da ce uredov=
ati
policija.=20
- Jeste li za objasnjenje pitali ovdasnje muslimanske vodje?=20
- Ne budali! A koga cu pitati? Ja se s ovom predsjednicom opcine nikada
nisam ni susreo:=20
Ta Nermana Hadzimurtezic. To je jedna zena.-pardon djevojka, koja je vec
zamakla u godine. Neudana je, uhvatio je klimaks...=20
- Klimaks?=20
- Klimaks! Samo ti pisi. Sto ja kazem, toga se ne bojim! - dodaje fratar.=
=20
Dolazimo do ovdasnjih Hrvata Stjepana Barica, Drage Matica i Mije Leke.
Potonji je upravo stigao iz Kiseljaka, tamo zivi kao izbjeglica, a danas =
je
dosao ponovno obici svoju kucu, po kojoj sada vrluda mnogobrojna musliman=
ska
ceIjad.=20
- Bio sam vec stotinu puta. I jos cu toliko puta. To je moja kuca i kvit!=
A
znam i njega. Ja dodem, on zove policiju. Neka, neka, samo ti zovi... - v=
eli
Mijo busajuci se u razdrljena prsa. U dvoristu crkve, tri sramezljiva
djedaka sute i ponosno gledaju spomenik palim hrvatskim bojovnicima ovoga
kraja.=20
- Idete li u skolu?=20
- Da, s Muslimanima - veli osnovac Dubravko Hinger.=20
- I sto pisu u knjigama iz povijesti?=20
- U jednoj pise o genocidu Hrvata nad Muslimanima. A u drugima isto
svastarije. Srecom,=20
ucitelj povijesti je Hrvat, pa presuti neke stvari prica trinaestogodisn=
ji
Davor Barnjak, sireci usta u djecacki osmijeh. Blatnjava cesta od crkve,
slijeva se niz brijeg. Gore, uz brdo tu kolu plesu raspojasani bosnjacki
vojnici, dobacujuci djevojkama u dimijama...=20
Blizu je i gradski restorancic, bljedunjavi konobar razroka pogleda sjedi=
i
odsutno gleda u bijeli progoreni stolnjak. U kutu klaustrofobicne izbe,
dvojica mjesnih pijanaca, bulje tupo jedan u drugog.

Kemo i Zijo

- Uh,'bo ga ti! Ma, vjerujem u Federaciju. Kako ne bih! Sve ti je, jarane=
,
do Sarajeva nase. A nekada sam bio rudar. Pod zemljom te nece kisa. A sad=
a?
Nema vise kopanja... Sada uzgajam telice. Eto, neki dan dva prodao. Svaki=
po
sto kila. Za svakog 400 njemackih maraka - priba Semso. Iz dna ulice gmiz=
e
rasklimani policijski auto. Pjegavi momak u zelenoj uniformi jednom rukom
okrece volan, drugu je prebacio na limeni krov. Kolega do njega zijeva i
zbunjeno pogledava sad lijevo, sad desno. Iz prastarog autobusa dopire
narodnjak...=20
- Ja se zovem Kemoooo, ima I' ode ne'ko da bi mene Iemoooo. Ja se zovem
Zijoooo, ima I' ne'ko da bi me prebijooo!

----------


Vjesnik, 29.1.97. / Str. 3 / Vinka Drezga

VUKOVAR: GRAD U KOJEM JE VRIJEME STALO

- CD - povoljna prodaja-, CD shop=B7, compact diskovi=B7...To je gotovo j=
edina
trzisna ponuda koja se nudi uz cestu koja od nadzorne tocke kod Klise vod=
i
prema Vukovaru. Gotovo na svakom kilometru na komadu kartona ili sperploc=
e
rukom ispisane reklame s najnovijom ponudom glazbene produkcije, uglavnom
cirilicnim pismom glavni su dekor sive i zapustene Trpinje. Uz cigarete,
koje se, uzgred, mogu dobiti upola zagrebacke cijene, diskovi=B7 bugarsko=
ga
porijekla s najrecetnijim hitovima novokomponirane srbijanske, ali i
internacionalne glazbene produkcije primarni su izvor prihoda vukovarskih
svercera. I doista, stolovi na prirucnoj trznici na samom ulazu u Vukovar
preplavljeni su CD-ima i cigaretama, ali i djecjom hranom, pelenama
=B7pampers=B7. Dakako, sve se prodaje ponajprije za dolare, ali se primaj=
u i
marke i srbijanski dinari. Kune uopce nisu u optjecaju.=20
Stovise, dobronamjerni ce sluzbenik UNTAES-a savjetovati svakom posjetite=
lju
da zbog vlastite sigurnosti ni ne pokusava robu placati hrvatskim
novcanicama. Potkraj sijecnja u Vukovaru su posebna atrakcija narance.
Prodaju se po iznimno povoljnoj cijeni - 0.75 dolara za kilogram. Medutim=
,
kad su posrijedi agrumi iz Spanjolske, nepisano je pravilo da
trgovci-sverceri prodaju iskljucivo za americku valutu.=20

Nema se kamo

Zbog sverca ili cega drugoga tesko je reci, ali se u novije vrijeme
Vukovarom bjelasaju nove-novcate fasade. Normalizira li se to zivot u gra=
du
i opcenito u tom dijelu Hrvatske? Mozda, ali ocito netom obnovljena
vukovarska bolnica i zgrada poste odudaraju od, primjerice, oronuloga i
zapustenoga autobusnoga kolodvora. Sudar u glavnoj vukovarskoj ulici - d=
o
temelja srusenih privatnih kuca i rijetkih, ali potpuno novih autopraonic=
a,
odnosno auto-mehanicarskih radionica sa zavidnim i brojem i kvalitetom
voznim parkom pred ulazom podsjeca na madmaxovsku scenografiju. U takav s=
e
ambijent uklapaju i letargicna lica rijetkih prolaznika u sredistu grada.
Trgovine uglavnom zjape prazne poput jos iz titovskih vremena znane kuce
mode Bacani. Iako semafori ne funkcioniraju jos od 1991. godine, zaposlen=
i u
UNTAES-u, primjerice, uglavnom se orijentiraju prema prvom i drugom, odno=
sno
onom prvom semaforu slijeva u smjeru rijeke=B7. S obzirom na tek pokoji
upotrebljivi prometni znak na kojemu su, uostalom, takoder tragovi ratnih
vremena, . promet u gradu funkcionira po nacelu samoreguIacije, odnosno
vozaceva proizvoljnoga osjecaja odgovornosti za ostaje sudionike u promet=
u.
Ako je suditi po mrtvilu na ulicama i ostacima ostataka stambenih zgrada
potpuno neprimjerenih za stanovanje, poput one izmedu Ulice Zlatne doline=
i
hotela Dunav, u Vukovaru ne moze zivjeti vise od par tisuca ljudi. Procje=
ne,
medutim, pokazuju da je tamo stalno nastanjeno cak i do 35 tisuca ljudi.=20

Grad-mrtvacnica

I doista; promotri li se pazljivije, u cetverokatnici bez krova i vecine
vanjskih zidova marni su beskucnici adaptirali pokoji stan. Doduse, sa
najlonima na prozorima, ali sluze svrsi. Kako, medutim, normalna osoba mo=
ze
normalno zivjeti u ovako ubijenom gradu?! Istina je, moras biti pomaknut =
da
vrdio je iskreno jedan autenticni Vukovarac. Ali nema se kamo!=20
U ovoj svojevrsnoj vremenskoj rupi, jedino sto u cijelosti nalikuje
civilizaciji jesu kafici. Kvalitetom kave - turske, za one koji takvu
preferiraju odlikuje se, prema jednoglasnoj ocjeni untaesovaca, kafic
Hollywood. Uz kavu medutim, Hollywood posjetitelju nudi komad rahat-lokum=
a
i, obaveznu cigaretu, Marlboro, dakako.=20
Osim toga, u Hollywood je korisno zaci jer se u njemu mogu dobiti najnovi=
je
informacije o tome gdje, kada i kako podici domovnicu. Tesko je procijeni=
ti
cekaju li danasnji Vukovarci u redu pred uredima za hrvatske dokumente iz
uvjerenja ili pak iz pragmaticnih razloga. Ako je suditi po neprijeteljsk=
ome
pogledu aktualne Vukovarke zaposlene kod generala Kleina i odbijanju da s=
e
upozna, a kamoli rukuje s hrvatskim novinarima, Hrvatska ocigledno jos ni=
je
politicka opcija vukovarskih Srba. Stovise, Srbi su razocarani i u
prijelaznu upravu, a posebno u Jacquesa Kleina. Nasuprot ocekivanjima Srb=
a
da zacementira postojece stanje, svojim recentnim potezima - organiziranj=
em
posjeta hrvatskih duznosnika, od predsjednika do kljucnih ministara Klei=
n
ustvari nagriza same temelje srpske oblasti istocne Slavonije. Hrvatski
uredi Privremene uprave nicu u posljednje vrijeme Podunavljem, Ivica Vrki=
c i
njegovi sluzbenici u Vukovaru su jednako cesto kao i u sredisnjici u
Osijeku, a hrvatski novinari vec mjesecima krstare krajnjim istokom Hrvat=
ske.=20

* * *


Veronica Vlaho

unread,
Jan 30, 1997, 3:00:00 AM1/30/97
to

Slobodna Dalmacija, 30.1.97. / GB

PRVOAGRADJENI PLAKATI IZ HRVATSKE

Trecu godinu za redom Hrvatska turisticka zajednica dobiva najveca prizna=
nja
na svjetskom festivalu turistickih filmova, videa i plakata Festoril u
portugalskom gradu Estorilu gdje se rangira promidzbena konkurencija u
okviru tradicionalnog turistickog sajma u Lisabonu. Poznati slogan ~Hrvat=
ska
- mala zemlja za veliki odmor=B7i konkurentni set plakatne produkcije izm=
edu
33 turisticke svjetske velesile i 347 ponudenih radova i ove godine osvoj=
io
je prvu nagradu za kolekciju. U seriji od 21 plakata s motivima Senja,
Slapova Krke, Rovinja, Djakova, Lastova, Visa, Poreda, Rabca, Novigrada,
Opatije, Lovrana, Trogira, Varazdina Zagreba, Sibenika... fotografije za =
cak
15 plakata izradio je splitski fotograf Ivo Perven, dok je dizajner serij=
e
bio Mihajlo Arsovski. Ovo je inace trece visoko priznanje Hrvatskoj na sa=
jmu
u Lisabonu - hrvatski plakati nagradeni su 1995. godine kada je drugu
nagradu osvojio plakat Dugog otoka s jezerom Mir i 1996. kada je Hrvatska
turisticka zajednica primila prvu nagradu za plakat otoka Hvara za kojeg =
je,
kao=20
i za prethodni, fotografije izradio Ivo Pervan.=20

---------


Vjesnik, 30.1.97. / Str. 17 / Hina - Petar Selem

UMRO PETAR BRECIC

ZAGREB, 29. sijecnja - Ugledni kazalisni kriticar, novinar, urednik
redakcije kulture Prvoga programa Hrvatskoga radija Petar Brecic umro je =
u
srijedu u Zagrebu u 62. godini.=20
Petar Brecic roden je 1935. u Glavini Donjoj kod Imotskoga. Gimnaziju je
zavrsio u Splitu, a studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vrsta=
n
kazalisni dramaturg, esejist i teatrolog ostat ce zapamcen kao jedan od
najuglednijih kazalisnih kriticara na Hrvatskomu radiju, na kojem je
djelovao vise od trideset godina. Velik dio svoje plodne karijere Brecic =
je
ugradio u Dubrovacki ljetni festival i Splitsko ljeto, a svojim je
teorijskim promisljanjima o kazalistu bio poznat i cijenjen izvan Hrvatsk=
e.
Suradivao je u najuglednijim njemackim, francuskim i slovenskim kazalisni=
m i
kulturnim casopisima. Pokop Petra Brecica bit ce u petak, 31. sijecnja, u
15,10 sati na zagrebackomu groblju Mirogoju.=20

BESKRAJNO ODAN KAZALISTU

Biografije su cesto puta tek blijedi otisci jednog zivotnog puta. Kad je =
o
Brecicu rijec, sigurno je njegov zivot neizrecivo puniji i bogatiji, nego
sto to mogu kazati sturi biografski podaci. Potekao iz splitske klasicne
gimnazije, zagrebacki student autor, jos u studentskim danima, briljantni=
h
tekstova o knjizevnosti, likovnoj umjetnosti, kazalistu, zatim dugo godin=
a
kazalisni kriticar radio Zagreba, pisac lucidnih eseja, u dnevnicima,
tjednicima i casopisima, dramaturg u brojnim kazalisnim predstavama, dram=
ski
ravnatelj Splitskog ljeta i, na koncu, urednik kulturne redakcije na
Hrvatskom radiju. Sve je to tocno, ali nedostatno da i priblizno
iskazevrijednost i bogatstvo osobe Petra Brecica. Petar Brecic je bio cov=
jek
goleme kulture i danas vec sasvim rijetkog znanja. U splitskoj je Klasicn=
oj
gimnaziji bilo proverbijalno njegovo znanje grckog. Dosao iz Imotskog, s
potpunim nedostatkom znanja tog plemenitog. klasicnog jezika, Brecic je, =
za
kratko vrijeme, pretekao sve svoje sudrugove i postao jedan od najboljih
grecista u gimnaziji. Kao sto je brzo i suvereno kao djecak svladao grcki=
,
tako je svladavao i asimilirao sve discipline znanja i kulture kojima se
priblizio. Sjajan poznavatelj suvremene filozofije posebice francuske,
poznavalac ,klasicne i suvremene likovne umjetnosti, neumorni citac koji =
je
knjizevnost upijao i s njom i kroz nju zivio, poznavatelj dramske
knjizevnosti u rijenim najdubljim slojevima, Brecic je sam od svog golemo=
g
znanja, od svoje lucidne inteligencije, imao najmanje koristi. On je naim=
e
svoje vrijednosti, svoje znanje ponajvise usmjeravao prema drugima i
koristio za druge. Samozatajnost Petra Brecica bila-je gotovo svetacka. K=
ao
kazalisni kriticar nikada nije isticao sebe. Nikada nije bio zloban, nika=
da
pakostan. I kada je pisao negativnu kritiku, pisao ju je plemenito,
usmjeravajuci se na argument, na analizu, na. problem, a nikada ne udaraj=
uci
osobu. Pisao ju je s velikom ljubavlju prema kazalistu i s potpunim
nedostatkom bilo kakve samodopadnosti. Ta ga je ljubav prema kazalistu
dovela neizbjezno i do onog najvrijednijeg u njegovu djelu, do sudjelovan=
ja
u kreativnom cinu, do rada na predstavi. Ali i tu je, vise nego igdje,
progovarala njegova samozatajnost. Mogao je sigurno biti dramski pisac,
mogao je biti redatelj. Uvijek je htio i-zelio ostati samo dramaturg. Ali
kakav dramaturg! Njegove analize teksta, njegovo videnje kazalisnih rjese=
nja
unosilo je u predstave na kojima je radio cudesne naboje, podsticalo,
uznosilo. Mnogi mu puno dugujemo. Mnoge moje gredstave ne bi bile ono sto
jesu da nije bio nazocan Petar Brecic. Siguran sam da ce to isto kazati i
Ivica Kuncevic i Zelimir Mesaric i Nenni Delmestre i svi oni koji su imal=
i
srecu da ga imaju u svojoj blizini. Za sve ideje, za sve podsticaje, za
svoju prijateljsku ljubav i dobrotu nikada nije trazio nista za uzvrat. T=
ek
bi uspjeh projekta izmamio njegov nezaboravni i skoro stidljivi osmjeh. K=
ao
sto je zivio za druge, tako je Petar Brecic zivio i za Hrvatsku.=20
Tiho, ali s beskrajnom odanoscu. Znadem sve njegove tjeskobe u teskim dan=
ima
rata, znadem dubinu njegovih nadanja. U ovom trenutku oprostaja, ostaje
ponajvise osjecaj zahvalnosti kojeg se, nazalost, nikada nece moci do kra=
ja
izreci.=20


--------

Vjesnik, 30.1.97. / Marijana Matkovic=20

KAKVA CE BITI SOCIJALNA ZASTITA HRVATA U AUSTRIJI

ZAGREB, 29. sijecnja - Nedavno potpisani ugovor o socijalnom osiguranju
izmedu Austrije i Hrvatske, kojim je rijeseno pitanje socijalnog osiguran=
ja
za one koji ga kao strani drzavljani ne mogu ostvariti prema pravima i
propisima jedne drzave ugovornice, rezultat je, kako istice pomocnica
ministra rada i socijalne skrbi Vera Babic, vrlo kratkih pregovora. Dijel=
om
zato sto izmedu dviju zemalja nije bilo nesporazuma u reguliranju pitanja
socijalne zastite gradana, a dijelom i stoga sto je potpisani ugovor zapr=
avo
u velikoj mjeri tek noveliranje hrvatsko-austrijskog ugovora iz 1993.
godine. Njime se reguliraju prava u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi za ok=
o
70.000 osiguranika. U to je vrijeme, naime, Austrija otkazala veci broj
ugovora zbog nemogucnosti da ispuni obveze o=20
transferu djecjeg doplatka zbog promjena u svojem zakonodavstvu, pa je
trebalo usvojiti ugovor s tom promjenom. Austrija se za ubuduce obvezala
isplacivati naknadu samo djeci hrvatskih drzavljana koja imaju boravak u
Austriji, a ne vise i djeci koja zive u domovini kao sto se to cinilo do
sada. Izmjena u ugovoru je prihvacena, jer se, objasnjava Vera Babic, pre=
ma
podacima kojima raspolaze Ministarstvo rada i socijalne skrbi, u najvecem
broju slucajeva radi o tome da djeca zaposlenih u Austriji borave s
roditeljima i zato sto je u pitanju naknada koja je privremena, odnosno
vezana uz redovno skolovanje. Kako istice Vera Babic, Republika Hrvatska =
je,
kao jedna od nasljednica bivse savezne drzave, do sklapanja novih ugovora
preuzela i primjenjuje 17 ugovora o uzajamnom socijalnom osiguranju, a me=
du
njima je bio i ugovor s Austrijom. U primjeni su tako ugovori s Belgijom,
Bugarskom, Ceskom, Slovackom, Danskom, Francuskom, Luksemburgom, Italijom=
,
Madarskom, Nizozemskom, Norveskom, Poljskom, Njemackom, Svedskom,
Svicarskom, Velikom Britanijom i Sjevernom Irskom, a uskoro se ocekuje i
obnova ugovora s vecinom tih zemalja i potpisivanje ugovora s Makedonijom=
i
Slovenijom. U tijeku su i pregovori o sklapanju ugovora o socijalnom
osiguranju s Kanadom i SR Jugoslavijom, a Hrvatska je takoder izradila
nacrte ugovora i potakla pregovore s jos nekim prekomorskim i europskim
drzavama za koje, s obzirom na broj hrvatskih iseljenika, postoji interes=
za
sklapanje ugovora o socijalnom osiguranju, jer takvih ugovora nema ili ih
treba zamijeniti. Ugovori koje je Hrvatska vec potpisala ili se njihovo
potpisivanje ocekuje, u pravilu se zasnivaju na uobicajenim nacelima za
dvostrane ugovore: na jedinstvenosti pravnog podrucja drzava ugovornica p=
ri
primjeni propisa iz socijalnog osiguranja, jednakosti polozaja drzavljana
dviju drzava u pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja, zbrajanju
razdoblja osiguranja i drugih pravnih cinjenica nastalih na podrucju drug=
e
drzave, isplati stecenih davanja osobama koje prebivaju na podrucju obiju
drzava te zastiti stecenih prava u slucaju otkazivanja ugovora. Kad su pa=
k
prekomorske zemlje u pitanju, valja, ocekivati duge pregovore, ocjenjuje
Vera Babic, jer postoji veliki nesrazmjer interesa izmedu hrvatske i drug=
e
strane, odnosno postoji velika nekompatibilnost osnovica socijalnog
osiguranja. Interes Hrvatske je velik, posebice zbog osiguranika koji se
nakon gotovo citavog radnog vijeka zele vratiti u domovinu i takvima se
moraju osigurati prava stecena radom. Jedan od najvaznijih preduvjeta vec=
je
ispunjen - Ministarstvo rada i socijalne skrbi poslalo je prijedloge ugov=
ora
i sve relevantne informacije o nasem sustavu socijalnog osiguranja, pa
uskoro mozemo ocekivati i odgovore, odnosno bar pocetne razgovore strucnj=
aka.

----------

SLOBODNA DALMACIJA, 30.1.97. / zadnja stranica / Hina

UBRZAN PRISTUP U CEFTA-u

BRATISLAVA - U odnosima Hrvatske i Slovacke nema nikakvih spornih ni
otvorenih pitanja, postoji samo veliki potencijal za medusobnu suradnju s=
to
je potvrdio i susret u srijedu, ocijenili su u Bratislavi premijeri dviju
drzava Zlatko Matesa i Vladimir Meciar.=20
=B7Medusobni odnosi Slovacke i Hrvatske iznimno su dobri, ne postoji ni j=
edno
sporno pitanje u bilateralnim odnosima i Hrvatska iznimno cijeni slovacki
doprinos u mirovnim procesima u regiji i sudjelovanje slovackog bataljuna=
u
postrojbama UNTAES-a u hrvatskom Podunavlju=B7, izjavio fe na zajednidkoj
konferenciji za novinare hrvatski premijer Zlatko Matesa koji je doputova=
o u
Bratislavu u jednodnevni sluzbeni posjet. Prema rijecima predsjednika.
hrvatske Vlade, jedna od glavnih tema razgovora bila je =B7glavna strates=
ka
odrednica hrvatske politike danas, a to je mirna reintegracija hrvatskog
Podunavlja..=B7Slovacki bataljun ostat ce u hrvatskom Podunavlju do okonc=
anja
mirovnog procesa=B7, rekao je slovacki premijer Mediar i dodao da je njeg=
ova
zemlja voljna pomoci Hrvatskoj u uklanjanju posljedica ratnog sukoba. Nak=
on
razgovora dvojica premijera su potpisali zajednicku izjavu koja je iskaz
politicke volje da se unaprijedi gospodarska suradnja i ubrza pristup
Hrvatske u Srednjoeuropsku zonu slobodne trgovine (CEFTA). Istodobno
hrvatski ministar rada i socijalne skrbi Joso Skara potpisao je zajedno s=
a
svojom slovackom kolegicom Olgom Koltesovom ugovor o socijalnom osiguranj=
u,
a pomocnik hrvatskog ministra vanjskih poslova Hido Biscevic i drzavni
tajnik u slovackom Ministarstvu vanjskih poslova Jozef Sestak razmijenili=
su
note o reviziji temeljnog sporazuma dviju drzava. =B7Predsfednik Vlade
Republike Hrvatske potvrdio je namjeru Hrvatske da postane clanica CEFTA-=
e
te namjeru da zakljuci bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa svim
zemljama clanicama CEFTA-e=B7, kaze se u zajednickoj izjavi dvojice premi=
jere.
Ulazak u CEFTA-u, gospodarsku integraciju koju cini pet zemalja (Ceska,
Slovacka, Madarska, Poljska i Slovenija), jedan je od prioritetnih ciIjev=
a
hrvatske politike. Da bi postala punopravnom clanicom Hrvatska treba
potpisati bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa svakom od zemalja
clanica CEFTA-e, s Europskom unijom treba zakljuciti, sporazum o pridruze=
nom
clanstvu i postati clanicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO).=20

-----------

Vecernji list, 30.1.97. / Hina

Milosevic ima plan?

BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Slobodan Milosevic predlozit ce uskoro
plan za rjesenje krize izmedu oporbe i vlasti, najavio je jucer u Beograd=
u
ruski izaslanik Igor Ivanov. Od predsjednika Milosevica dobili smo jamstv=
a
da ce uskoro biti pripremljeni prijedlozi za rjesenje krize, rekao je na
konferenciji za tisak Ivanov, prvi zamjenik ruskog ministra vanjskih
poslova. Ti ce prijedlozi biti u skladu s dijalozima izmedu glavnih
politickih snaga za dobrobit zemlje, najavio je Ivanov nakon cetverodnevn=
e
posrednicke misije u Beogradu.


* * *


0 new messages