HRV - GOSPODARSTVO 28.1.1999.
HIC Vijesti
28. 01. 1999.
SADRZAJ:
GOSPODARSTVO
20. SAD PRESUDAN ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO
21. HOńE LI SE U SLUąAJU DIONE PRIMIJENITI ISTI MODEL KAO I KOD TISKA?
22. IRIMO SE U INOZEMSTVO, ALI SJEDI TE PLIVE OSTAJE U ZAGREBU
23. SOS ZA POTONULO GOSPODARSTVO
24. VODA OGRANIąAVA RAZVOJ
25. VE E SE GDJE TKO STIGNE
26. INTERTEKSTIL I SAJAM KO E I OBUńE NA ZAGREBAąKOM VELESAJMU
27. PADOBRANSKO LETENJE OSVJE AVA PONUDU
28. STARA KOLA PREUREÚUJE SE U HOTEL
29. KOPAąKI RIT - NAJVEńI PARK PRIRODE
30. "RU NO PAąE" PLIVA U RITU
31. ZA TO SE RE U MASLINE?
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
GOSPODARSTVO
***
20. H, VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 2.
SAD PRESUDAN ZA ULAZAK HRVATSKE U WTO
WASHINGTON - Hrvatska se nada do kraja travnja zavr iti sve bilateralne
pregovore, ukljuŰujuÎi i one sa SADom, o svom pristupu Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji (WTO), izjavio je juŰer u Washingtonu voditelj
hrvatskoga pregovaraÎkog izaslanstva pomoÎnik ministra gospodarstva Neven
Mimica.
On Îe zajedno s Űlanovima izaslanstva danas i sutra razgovarati s
du nosnicima State Departmenta, ministarstava trgovine, financija i
poljoprivrede o preostalim pitanjima spomenutoga sporazuma. - Nadamo se da
Îemo se u ovom krugu pregovora dogovoriti o svemu u vezi s carinskim
tarifama za industrijske proizvode i usluge - rekao je Mimica. Ostalo bi
dovr enje sporazuma o za titi hrvatske poljoprivredne proizvodnje, za to
Îe vjerojatno trebati jo dva kruga razgovora.
Dogovori sa svih 16 zemalja, koliko ih je izrazilo elju postiÎi takve
dogovore s Hrvatskom, mogli bi po MimiÎinu mi ljenju biti zavr eni do kraja
travnja, to bi omoguÎilo da Hrvatska bude primljena u Űlanstvo WTOa prije
ministarskog sastanka te organizacije u studenome ove godine.
Sa Űetiri od navedenih 16 dr ava obostrani su pregovori zavr eni, a o
napretku pregovora sa SADom ovisi u znatnoj mjeri i zakljuÎenje sporazuma s
ostalima. Ako se ne ostvari plan o prijamu Hrvatske do ministarske
konferencije WTO, pred nama stoji, upozorava Mimica, dulje razdoblje
Űekanja, mo da i dulje od tri godine, jer Îe WTO otpoÎeti neke unutarnjee
promjene pa za to vrijeme neÎe primati nove Űlanove.
***
21. Nives MatijeviÎ, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 3.
HOńE LI SE U SLUąAJU DIONE PRIMIJENITI ISTI MODEL KAO I KOD TISKA?
ZAGREB, 27. sijeŰnja Za rje avanje problema u Dioni Ministarstvo
gospodarstva predla e da se primijeni model kakav je kori ten u sluŰaju Tiska.
To praktiŰki znaŰi da i ovo poduzeÎe preuzimaju banke koje su i najveÎi
vjerovnici. Ovo je u srijedu priopÎio Krizni tab za obranu interesa
zaposlenika Dione, nakon sastanka odr anog s ministrom gospodarstva Nenadom
Porgesom. Zaposlenike Dione Krizni tab je pozvao na skup koji Îe se u
Űetvrtak u 10.30 odr ati pred TrgovaŰkim sudom u Petrinjskoj ulici, gdje je
zakazano roŰi te na kojem Îe se razmotriti prijedlog 16 najveÎih vjerovnika
o steŰaju te tvrtke. Za isti je dan u Ministarstvu zakazan i sastanak s
Dioninim vjerovnicimadobavljaŰima, a naknadno Îe biti i sastanak s
predstavnicima banakavjerovnika. Ministarstvo gospodarstva, reŰeno je,
zagovara "kontrolirani preustroj Dione u predsteŰajnom postupku uz punu
kontrolu financijskih tijekova i proraŰunsku intervenciju". Hrvatska Vlada
zadu ila je Ivana Majdaka da od dobavljaŰa osigura isporuku dnevnih
potrep tina (kruh i mlijeko), za Dioninu trgovaŰku mre u uz jamstva
dobavljaŰima.
Prije sastanka u Ministarstvu, vi e stotina radnika tog poduzeÎa na ki i
ispred Dionine zgrade na Donjim Sveticama uzaludno je i Űekivalo najavljeni
dolazak Miroslava Kutle, predsjednika Nadzornog odbora njihove prezadu ene
tvrtke i vlasnika Globus grupe. Kutle je, kako se saznaje, bio sprijeŰen
"odreóenim poslovima", a umjesto njega je na razgovore s Kriznim tabom za
obranu interesa oko 2300 zaposlenika stigao Vido VuletiÎ, potpredsjednik za
financije Globus grupe.
"VuletiÎ je priznao da se Dionini zavr ni raŰuni unatrag tri godine
friziraju i to je Kutle kao predsjednik NOa morao znati. Iako je
prikazivano da Diona posluje s dobiti, procjenjuje se se da Îe gubitak za
1998. godinu zajedno s gubicima prenesenim iz raniji godina iznositi oko
400 milijuna kuna", rekla je Dragica Mi eljiÎ, tajnica Sindikata trgovine
Hrvatske (STH), obraÎajuÎi se skupu. Dionine prodavaonice su trenutaŰno
poluprazne, prestala je i opskrba kruhom i mlijekom, te se poslovoóe
samostalno snalaze s privatnim pekarima da zadr e preostale kupce.
U srijedu se napokon saznala i vlasniŰka strukturu Dione, kako stoji u
knjizi dionica. Temeljni je kapital tvrtke 86,65 milijuna njemaŰkih maraka,
a nominalna vrijednost dionica je 100 maraka. Kutlina Globus grupa vlasnik
je 47,21 posto dionica, takoóer Kutlina Dastra 11,46 posto, Globus Holding
d.o.o. ima 7,43 posto, dioniŰari fiziŰke osobe 22,67 posto, HFP 5,95 posto,
mirovinski fondovi 3,75 posto, Mediteran osiguranje 1,15 posto, a Diona,
Partner Invest Trade i karlovaŰki Temelj d.o.o. po manje od jedan posto
dionica.
"OdluŰni smo ustrajati u sprjeŰavanju propasti Dione i njezinog odlaska u
steŰaj, pa makar mjesecima morali biti pred Vladom i Saborom ili Űak budemo
prisiljeni oteti premijera ili ministra kegru da bismo ih prisilili da
naóu rje enje za Dionu, ako ne drukŰije, onda kroz sanaciju tvrtke. Kutle
nije pao s neba, on je rezultat Vladine gospodarske politike i stoga je
Vlada i najpozvanija da rije i pitanje Dione. Nadzorni odbor odgovara za
zakonitost rada uprave tvrtke i stoga smo danas htjeli Űuti Kutlu i druge
Űlanove NOa da odgovore na pitanje kako je moguÎe da se raŰuni godinama
friziraju. Diona je i u vrijeme rata bila uzorno poduzeÎe, a gubici ne mogu
nastati samo zato jer su mar e male. Dr avne institucije, koje kao porezni
obveznici plaÎamo, bile su tu da kontroliraju rade li dru tva zakonito.
Sada trebamo vidjeti tko to tu nije radio. Prodavaonice se ne smiju
zatvoriti ni na jedan dan, jer Îemo ih onda te ko ponovo otvoriti.
Podr avaju nas i druga dru tva iz Globus grupe jer im je jasno da su - ode
li Diona u steŰaj - oni sljedeÎi na redu. Tra imo da Diona nastavi raditi,
da radnici ostanu svi na broju i dobivaju svoje plaÎe, a dobavljaŰe
pozivamo da ne prekidaju opskrbu", rekla je Dragica Mi eljiÎ okupljenim
radnicima.
Novoimenovani predsjednik uprave Dione Igor Grubi iÎ rekao je da Îe uŰiniti
sve da TrgovaŰki sud odbaci prijedlog o pokretanju steŰaja. "U meóuvremenu,
da se za titi Dionina imovina, zabranio sam sve cesije, te izno enje stvari
iz Dione, a to su neki vjerovnici veÎ poku ali uŰiniti", rekao je Grubi iÎ.
InaŰe, potra ivanja vjerovnika iznose 1,2 milijarde kuna, od Űega 670
milijuna potra uju banke, a 450 milijuna dobavljaŰi. PoduzeÎa iz Globus
grupe potra uju oko 200 milijuna kuna, od Űega samo Dastra 125 milijuna
kuna. Diona je samo Kra u du na 21 milijun kuna, zbog Űega Îe navodno plaÎe
u Kra u biti djelomiŰno isplaÎene u bonovima Dione. Prema informacijama
koje su radnici iznijeli, Diona je i od Croatia osiguranja dobila kredit u
iznosu od 50 milijuna maraka, a od Privredne banke deset milijuna, to je
proslijeóeno karlovaŰkom KIMu za ambala u mlijeŰnih proizvoda. Mali
dioniŰari u srijedu su ustvrdili da im se cijele 1998. godine od plaÎe
odbijao iznos za otplatu dionica Dione Hrvatskom fondu za privatizaciju,
ali da se HFPu taj novac nije uplaÎivao.
Poku aj predsjednika Hrvatske udruge sindikata Nike Gunjine, Űiji sindikat
takoóer ima podru nicu u Dioni, ali do prije nekoliko dana nije nije imao
nikakvih podataka o stanju u tom poduzeÎu, da se obrati radnicima prvotno
je izvi dan. "Siói dolje! Ni ta nisi radio! Gdje si bio zadnje dvije
godine?" vikali su Gunjini. Gunjina je rekao da Îe Krizni tab tra iti
samosanaciju tvrtke, te da postoje informacije da su vjerovnici promijenili
svoj poŰetni zahtjev, te da vi e nisu za steŰaj nego za sanaciju.
Nakon skupa zaposlenika, trebao se prema najavama odr ati sastanak Kriznog
taba s vjerovnicima. Meóutim, na sastanak je do la samo Marica VidakoviÎ
iz Samostalnog sindikata poljoprivrede, prehrambene i duhanske industriji,
te vodoprivrede, predstaviv i se zastupnicom interesa zaposlenika u
poduzeÎima vjerovnicima. Rekla je da vjerovnici dobavljaŰi ne ele preuzeti
vlasniŰke udjele u Dioni. Oni su premijeru predlo ili da se kao privremeno
rje enje oformi poduzeÎe Nova Diona kojem bi se otvorio novi iroraŰun
preko kojeg Îe iÎi poslovanje, te tako sprijeŰilo novo odlijevanje
sredstava u Globus grupu. Tako bi se osigurala zaposlenost i redovita
opskrba oko 280 prodavaonica Dione, bez Űije prodajne mre e proizvoóaŰi ne
mogu plasirati svoje proizvode u Zagrebu i okolici. Meóutim, treba pronaÎi
rje enje za najveÎi dio duga, onoga prema dvadesetak banaka. Stoga se
predla e da banke preuzmu Dionu, to je preduvjet za potpunu sanaciju Dione
i vjerovnika. U novo poduzeÎe koje bi krenulo od nule, bez novih dubioza,
prebacili bi se svi zaposleni, dok bi staro s pripadajuÎim dubiozama bilo
prepu teno steŰajnom upravitelju.
***
22. VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 2.
IRIMO SE U INOZEMSTVO, ALI SJEDI TE PLIVE OSTAJE U ZAGREBU
pekulacije o preseljenju sjedi ta Plive iz Republike Hrvatske potpuno su
neutemeljene, a vlasniŰki sastav Plive nema utjecaja na to gdje Îe se
nalaziti njezino sjedi te, obja njavaju u Upravi poznate farmaceutske
tvrtke. Premda Pliva ima ambiciozne planove irenja svojeg poslovanja u
inozemstvu, Uprava nema nikakvih planova da se sjedi te tvrtke seli iz
Hrvatske. Pliva je u meóunarodnim farmaceutskim, bankarskim i financijskim
krugovima stekla status ugledne hrvatske farmaceutske kompanije i takav
status eli zadr ati.
Kada su u pitanju pregovori o novom kolektivnom ugovoru izmedu predstavnika
sindikata i Plivine Uprave, stav je tvrtke da treba pregovarati u dobroj
vjeri, za stolom i bez vanjskih pritisaka. Meóutim, radi dobivanja potpune
slike o statusu pregovora o kojemu predstavnik jednog sindikata uŰestalo
govori u medijima, Plivina Uprava dr i da je za javnost potrebno dati
nekoliko dodatnih informacija. Prije svega, standard radnika u Plivi znatno
je bolji od prosjeŰnog standarda u Zagrebu i RH: plaÎe su veÎe 32 posto u
odnosu na grad, a 50 posto veÎe u odnosu na prosjek Republike i isplaÎuju
se redovito na dan, dva puta mjeseŰno. ImajuÎi na umu samo visinu
prosjeÎnih plaÎa u Plivi i redovitost njihove isplate, a da ne spominjemo
druge pogodnosti, kao to je Program ESOP (kojim je 98 posto Plivinih
zaposlenika postalo vlasnicima njezinih dionica kupljenih kreditom
kompanije bez ikakvog tro ka i rizika za zaposlenike) i sl., Uprava dr i da
je status zaposlenika u Plivi na zavidnoj razini u Hrvatskoj. Sukladno
tome, a uva avajuÎi dugoroŰne interese kompanije i njezinih zaposlenika,
Uprava Plive sindikatima je ponudila novi kolektivni ugovor kojim se meóu
ostalim nudi bo iÎnica od 1.000 kn, regres od 1.700 kn, konkurentne plaÎe
(na dosada njoj razini) itd. BuduÎi da su pregovori u tijeku, stav je
Uprave kompanije da Îe buduÎe razgovore o novom kolektivnom ugovoru voditi
iskljuŰivo na radnim sastancima s predstavnicima sindikata.
***
23. Igor Bo njak, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 10.
SOS ZA POTONULO GOSPODARSTVO
Gospodarstvo OsjeŰkobaranjske upanije u iznimno je te kom polo aju,
zajedniŰki je nazivnik ocjena koje su se Űule u raspravi na juŰera njoj
sjednici upanijskog poglavarstva. Kao uvodniŰar, Aleksandra Arbanas,
proŰelnica upanijskog Ureda za gospodarstvo, istaknula je vi e od
milijardu kuna nenaplaÎenih potra ivanja, tri tisuÎe gospodarskih subjekata
u blokadi, uz proizvodnju koja je u odnosu prema 1990. godini pala na samo
49 posto, te 80 posto veÎu nezaposlenost. Prema njezinim je rijeŰima, u
prvih est mjeseci najvi e prihoda ostvareno u trgovini, dok je,
primjerice, u poljoprivredi zabilje eno 44 milijuna kuna gubitka. Kao
svijetla strana gospodarstva oznaŰeni su mali i srednji poduzetnici. upan
SreÎko LovrinŰeviÎ rekao je kako Îe Poglavarstvo poticati suradnju sa svima
(menad ment tvrtki, HGK, ministarstva), te ustvrdio kako je mnogo toga veÎ
poduzeto, ali se pravi efekti jo ne osjeÎaju.
On je naglasio nu nost dono enja mjera i rokova koji Îe obvezivati sve, te
iznova istaknuo kako dr ava do sada nije sanirala ni jednu osjeŰkobaranjsku
tvrtku. Izrada je kvalitetnih programa posebice va na radi ostvarivanja
prava na to vi e od milijardu kuna vrijednih povoljnih kredita
namijenjenih gospodarstva istoŰne Hrvatske. U zakljuŰku koji se predla e
Skup tini nagla ava se i nezadovoljstvo steŰajevima koji se provode i
upitnom struŰno Îu steŰajnih upravitelja, te inzistira na razvoju malog i
srednjeg gospodarstva te poljoprivredi u funkciji preraóivaŰke industrije.
GovoreÎi o stanju u poljoprivredi Franjo Varga, pomoÎnik proŰelnika
upanijskog Ureda za gospodarstvo, kazao je da je najkritiŰnija situacija u
seljaŰkim gospodarstvima, zbog Űega je nu no zavr iti sreóivanje
zemlji noknji ne evidencije, naÎi povoljne kredite za plaÎanje otkupa
tr i nih vi kova, namjenski tro iti sredstava dr avnog proraŰuna u razvoj
primarne poljoprivredne proizvodnje, te izradti upanijsku Strategiju
razvoja poljoprivrede. U svezi s tim prihvaÎeni su zakljuŰci koji Îe biti
ponuóeni Skup tini na prihvaÎanje, a meóu njiima na ao se i zahtjev da
dr ava definira bilancu robe i za titne cijene za ovu godinu te za titi
strate ku poljoprivrednu proizvodnju od nekontroliranog uvoza. Od Vlade se
tra i i isplata dugova za poljoprivredne subvencije jer to ugro ava
proljetnu sjetvu (od 42 milijuna kuna dugovanja obiteljskim gospodarstvima,
10 posto duguje dr ava).
***
24. M. ąuljat, VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 9.
VODA OGRANIąAVA RAZVOJ
UDBINA - U svojem obilasku podruŰja od posebne dr avne skrbi, Ante FrkoviÎ,
liŰkosenjski upan i do upan Milan JurkoviÎ,juŰer su posjetili Udbinu.
U razgovoru s Ivanom Pe utom, naŰelnikom opÎine, Jakovom KrmpotiÎem,
predsjednikom OpÎinskog vijeÎa, Nikolom Ma arom predsjednikom OpÎinskog
odbora HDZa i Űlanovima OpÎinskog poglavarstva, bilo je rijeŰi o ivotu u
ovoj liŰkoj opÎini koja danas ima oko 1. 800 stanovnika.
OgraniŰavajuÎi faktor obnove i razvoja na cijelom podruŰju opÎine je voda.
Vodovod iz Krbavice je dotrajao, a treba izmijeniti osam kilometara
magistralnog cjevovoda i popraviti crpnu postaju na Udbini. Sada
gospodarstvu Udbine i Podudbine nedostaje vode, a nedostajat Îe jo i vi e
kad uskoro proradi Mljekara u sastavu zagrebaŰkog "Dukata".
- Nezadovoljni smo to PodlapaŰa jo nema vode i to nije napravljena
mjesna vodovodna mre a - naglasio je upan FrkoviÎ.
Prije dvije godine do ovog, u Domovinskom ratu okupiranog sela, sagraóen je
cjevovod, ali u PodlapaŰi jo nema vode. Zato je opÎina Udbina u suradnji
sa "Hrvatskim vodama" pokrenula izradu projektne dokumentacije. Za gradnju
vovospreme kapaciteta 200 prostornih metara vode i mjesne mre e treba
osigurati sedam milijuna kuna. Ta sredstva opÎina Udbina ne mo e sama
osigurati, jer je njezin ovogodi nji proraŰun samo 4, 3 milijuna kuna, a
vlastiti prihod iznosit Îe 900. 000 kuna.
JuŰer je upan FrkoviÎ Ivanu Pe utu, naŰelniku opÎine Udbina, uruŰio
navalno vatrogasno vozilo. Kako ka e do upan Milan JurkoviÎ, inaŰe
predsjednik upanijske vatrogasne zajednice, vozilo je kompletno opremljeno
za ga enje po ara i mo e povesti 2. 500 litara vode.
***
25. Jordanka GrubaŰ, Slobodna Dalmacija, 28. sijeŰnja 1999., str. 15.
VE E SE GDJE TKO STIGNE
U samom je gradu ibeniku oko tisuÎu malih brodica privatnih vlasnika, a na
podruŰju upanije ih je oko 8400. I nitko od tih malih brodovlasnika
nemalegalan privez za taj svoj brodiÎ, bez obzira na to to se privez
godi nje uredno naplaÎuje. No, i to je Űak sada sporedno i nije tema ovog
natpisa, veÎ je tema inicijativa grupe graóana nautiŰara, koji su bili
prisiljeni sami krenuti u borbu za gradsku luŰicu. Jer, dok se o mjestima
za parkiranje automobila jo i razmi lja, pa se na tom planu pomalo rade i
konkretni i kvalitetniji pomaci, kao da nitko iv u upanijskoj i gradskoj
upravi ne razmi lja o tome da je i privezi te brodica nasu na komunalna
potreba ovoga grada i dijela graóana. A da je svaka ureóena luŰica i ukras
grada, i to u puno veÎoj mjeri nego to je to parkirali te automobila, ne
treba ni govoriti.
Na Űelu grupe graóana koja je prije nekoliko mjeseci pokrenula inicijativu
za poticanje izgradnje gradske luŰice ibenski je nautiŰar i "likar" Damir
MilakoviÎ, a jedan od sna nih inicijatora svakako je Bo idar Bujas. VeÎ
tjednima se sastaje "u e tijelo" spomenute inicijativne grupe koja je
okupila stotinjak ibenŰana, tra eÎi naŰin i lokaciju o kojoj bi se moglo
poŰeti razmi ljati kao o buduÎoj luŰici.
POTRAGA ZA LUąICOM
Graóani nautiŰari brodove dr e u pravilu na lokacijama udaljenim od grada
jer u gradu naprosto nema takvog mjesta. ibenik u doslovnom smislu nema
gradsku luŰicu i zato se i okupila ova inicijativna grupa. Na je cilj,
ideja i namjera napokon napraviti luŰicu i taj ibenski nautiŰarski klub.
Po nekim na im procjenama, u ovom trenutku bar stotinjak graóana je spremno
u to ulo iti svoj novac. OŰekujemo da Îe taj broj biti i veÎi jer mnogi jo
i nisu Űuli za ovu inicijativu. Sad jo "snimamo" situaciju i uskoro Îemo
tra iti prijam kod gradonaŰelnika ka e MilakoviÎ.
Bilo bi, kao prvo, zanimljivo znati gdje bi uopÎe na podruŰju koje obuhvaÎa
gradski prostor bilo moguÎe locirati jedan takav sadr aj. Namjera je da on
zaista bude gradski, a ne na mjestu koje s gradom opet neÎe imati previ e
veze. No, razmi lja li netko uopÎe o jednom takvom sadr aju u planskoj
regulativi?
U izradi je upravo Prostorni plan ureóenja grada ibenika, a u njemu Îe
posebno biti tretiran akvatorij. Dosada nji planovi s tim se uopÎe nisu
bavili, a ibenik je grad na moru
. Ne znamo to Îemo s Martinskom, s
Jadrijom, s prostorom obuhvata luke. Sve to treba odrediti i zato je ova
inicijativa graóana do la u pravi trenutak - ka e proŰelnik upanijskog
ureda za prostorno planiranje Branko Ku ina. A Damir, LuŰev, voditelj
Zavoda za prostorno ureóenje, potvróuje da bi prvi plan, u kojem bi napokon
bilo regulirano i pitanje gradske luŰice, trebao biti upanijski prostorni
plan koji se upravo radi i bit Îe gotov do kraja godine. Paralelno se radi
i spomenuti Prostorni plan ureóenja grada.
PREDIZBORNO OBEńANJE HDZa
Ja sam i htio formirati privatni nautiŰarski klub i luŰicu, no shvatio sam
da bih to te ko sam mogao iznijeti. ąini mi se da je sada sazrela situacija
i da se stvorila ona kritiŰna masa koja oznaŰava da je gradnja gradske
luŰice nasu na potreba ovoga grada. Nije vraga da ibenik nema taj nukleus
pomorske kulture? Pogledajte gradske akvatorije Zadra, Splita, napokon i
Biograda! Ta Îe luŰica oplemeniti, a ne uni titi okoli grada ka e Martin
Mojmir, jedrar i nautiŰar.
A mnogim je ibenskim nautiŰarima za uho zapelo jedno predizborno obeÎanje,
izreŰeno na valovima Radio ibenika u pro loj predizbornoj kampanji. Tada
je Jozo TopiÎ, i danas vijeÎnik u Gradskom vijeÎu, obeÎao da Îe se zauzeti
upravo za izgradnju nautiŰarske luŰice u gradu! to je od tog obeÎanja na
koncu ostalo, i to Jozo TopiÎ misli o ovoj inicijativi graóana?
Apsolutno je podr avam! A to se moga anga mana tiŰe, ja sam iz sjednice u
sjednicu Gradskog vijeÎa apelirao za to da se konaŰno izradi prostorni plan
jer Îe upravo on regulirati neke vitalne stvari. Moram najprije vidjeti
njegov prijedlog, pa ako tamo veÎ ne bude predvióen prostor luŰice, tada Îu
se svim snagama zauzeti da se uvrsti u plan. Ako smo se veÎ orijentirali na
turizam, onda treba imati na umu da je nautiŰar najkvalitetniji gost, a ono
to mu najljep e mo emo ponuditi jest stari grad, neposredno vezan uz
morsku crtu. Sada kad gosti doóu, zaista se nemaju gdje vezati. O naŰinu na
koji to rade domaÎi, da i ne govorim. Pa, na a je luka idealna ne za jednu,
nego za vi e malih luŰica!
Kad je veÎ inicijativa potekla od graóana, gradska i upanijska uprava bi
je, sla e se i TopiÎ, sada svakako trebale sna no podr ati. GradonaŰelnik
ąeko ka e da je jedini problem u ulagaŰu: onog trenutka kad se on pojavi,
problem Îe se djelotvorno rije iti.
***
26. A. Milovan, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 12.
INTERTEKSTIL I SAJAM KO E I OBUńE NA ZAGREBAąKOM VELESAJMU
ZAGREB, 27. sijeŰnja - Intertekstil, 52. meóunarodni sajam tekstila i
prateÎe industrije i 48. meóunarodni tjedan ko e, obuÎe i odjeÎe odr at Îe
se od 3. do 6. veljaŰe na ZagrebaŰkom velesajmu (ZV), a na njemu Îe
izlagati oko 400 izlagaŰa iz Hrvatske i 17 zemalja svijeta, najavio je u
srijedu generalni direktor ZVa dr. Jurica PaveliÎ.
Na sajmu Îe i Hrvatski in enjerski savez tekstilaca, organizator struŰnih
skupova na Intertekstilu, obilje iti 50. obljetnicu djelovanja, to Îe biti
popraÎeno i struŰnim skupovima o novim izazovima u tekstilnoj i
ko arskoobuÎarskoj industriji.
Forumu Îe prisustvovati i predstavnici Vlade, koji Îe u razgovoru s
gospodarsvenicima tekstilne i ko arskoobuÎarske industrije poku ati pronaÎi
rje enja o naŰinima prevladavanja problema tih izvoznih industrija.
Tekstilna industrija, trenutno najveÎi hrvatski izvoznik, s 44 tisuÎe
zaposlenih, ima veliki znaŰenje za gospodarski razvoj Hrvatske, istaknuo je
predsjednik Organizacijskog odbora Intertekstila Mijo PetriŰek.
Napomenuo je kako ta industrija u 11 mjeseci pro le godine ostvarila je
suficit u robnoj razmjeni u iznosu od 178 milijuna dolara.
Ko arskoobuÎarska industrija, koja je prije rata upo ljavala 40.000
radnika, sada upo ljava 12.000, rekao je Franjo NujiÎ, predsjednik
Organizacijskog odbora Projekta sajma, te se i ona nada boljem poslovanju u
ovoj godini.
***
27. M. Kukina, Novi list, 28. sijeŰnja 1999., str. 21.
PADOBRANSKO LETENJE OSVJE AVA PONUDU
GOSPIń - Sandra IvanŰin vi e nije direktorica TuristiŰkog ureda upanije
liŰkosenjske, jer je imenovana na du nost u Hrvatskoj turistiŰkoj
zajednici. Na mjesto v. d. direktorice upanijskog TuristiŰkog ureda
privremeno je imenovana njena dosada nja pomoÎnica Ankica Graba njak.
Privremena direktorica upozorava da su joj poznate sve prilike, ali ali
to nema dovoljno novca kojeg nedostaje i na mnogim drugim mjestima.
- Prva nam je i osnovna stvar sa promid bom krenuti u Austriju, Italiju i
NjemaŰku, nagla ava Ankica Graba njak. Naime dobili smo ponudu od tvrtke
"Garmont" gdje Îemo iÎi u njihova tri magazina s na om ovogodi njom
ponudom. elja nam je da na podruŰju opÎine PlitviŰka Jezera aktiviramo
sport "paraglajding". eljeli bismo taj sport omasoviti i prikazati ga kao
jednu od na ih ponuda. Radi se o letenju padobranom, zapravo spu tanju s
planine pomoÎu vjetra. Mi Îemo iÎi naroŰito u Austriju gdje veÎ postoje ta
natjecanja u ovome sportu koji Îe dakako tako prezentirati na u upaniju i
njenu turistiŰku ponudu. Imamo dosta podruŰja gdje bi se to moglo
odr avati, naroŰito to va i za Velebit i Plje evicu. Ovo su nam prvi koraci
i nadam se da Îemo dostojno obaviti ovaj posao kojim dostojno mo emo
prezentirati na e krajeve. Takoóer idemo u izradu promid benog materijala
privatnog smje taja. Izradit Îe se katalog privatnog smje taja Grada
Novalje, zatim kontinentalnog dijela - OtoŰac, GospiÎ, Korenica i PlitviŰka
Jezera, te priobalnog dijela - Senj i Karlobag. d. direktorica
liŰkosenjskog TuristiŰkog ureda posebno je naglasila problematiku dugova.
- Na alost, dugove jo nismo podmirili i pitanje je kako Îemo funkcionirati
ove sezone. Na to ne smijemo gledati, jer Îemo uskoro izraditi nove
stranice na Internetu, ustvari napravit Îemo redizajn - ne to novo,
bogatije, mo da neki kalendar priredbi da se vidi to se u upaniji dogaóa.
Nadam se da Îe nam ova nastupajuÎa godina donijeti bolju turistiŰku sezonu,
to mi svi elimo. Naravno, moramo uŰiniti sve da ne ponovimo
pro logodi nje gre ke koji je bilo i naravno koji Îe biti i ove godine ako
o tome ne budemo vodili strogo raŰuna. to se tiŰe dugova, ovog momenta
imamo neplaÎenih raŰuna u iznosu od 60.000 kuna, no ipak mislim da Îemo te
te koÎe ubrzo prebroditi, zakljuŰila je v. d. direktorica TuristiŰkog ureda
upanije liŰkosenjske Ankica Grabanj ak.
***
28. I.K., VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 11.
STARA KOLA PREUREÚUJE SE U HOTEL
TR ńE - Dogovori s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak su pri kraju, pa
Îe se vjerojatno ubrzo zavr iti preureóenje biv e kole u moderan hotel sa
80 do 100 le ajeva. U hotelu namjeravam urediti restoran sa 500 mjesta i
frizerski salon, ali i neke rekreacijske sadr aje. za takvo ureóenje valja
izdvojiti 600 000 DEM - reko je Gjelosh Milorad Sokolaj vlasnik zgrade.
Gospdoin Sokolaj je jo prije rata kupio staru kolu, koju je odmah poŰeo
preureóivati u hotel, ulo iv i 2,888.000 DEM, pa je zavr eno oko 80 posto
psolova. No, radovi su prekinuti zbog rata 1991. godine, a sada se Sokolaj
vraÎa u Tr Îe kako bi se njegova ideja napokon ostvarila. U hotelu Îe se
prije svega nuditi domaÎa hrabna, no najprije valja organizirati
proizvodnju takve hrane.
- Moj hotel neÎe pokrenuti turizam, nego svi u ovom kraju moramo poŰeti
drukŰije razmi ljati. Na organizirani rekreacisjki turizam ljudi Îe zacjelo
dolaziti u Tr Îe, gdje ima nekoliko teniskih terena, skijali te Rudnik, te
velika dvorana u koli. Na a su lovi ta vrlo bogata,a priroda pogodna za
bavljenje jahanjem i planinarenjem. Ako bi se sve to nekako organiziralo i
objedinilo u jedan dobar sustav, na tim bi s eposlovima moglo zapsoliti i
oko 100 ljudi - ka e gospodin Sokolaj.
Doznali smo da G.M. Sokolaj ima podr ku upanije i Grada ąabra, a dobro je
povezan i s talijanskim tr i tem, gdje postoji zanimanje za Gorski kotar.
Bez ljudi ovog kraja ne mogu napraviti Űudo, a ako budemo slo ni ono se
mo e dogoditi - istiŰe Gjelosh Sokolaj, koji ima nekolko uspje nih
poslovnih jedinica u Hrvatskoj.
***
29. J. Kne eviÎ, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 19.
KOPAąKI RIT - NAJVEńI PARK PRIRODE
Dan 2. veljaŰe slu beno je progla en Meóunarodnim danom za tite moŰvara.
Svake se godine toga dana obilje ava obljetnica potpisivanja Ramsarske
konvencije o moŰvarama od meóunarodne va nosti, posebice stani tima ptica
moŰvarica.Taj dan ujedno je i prilika za vlade pojedinih dr ava, razliŰite
organizacije i pojedince da poduzmu razliŰite akcije u svrhu podizanja
javne svijesti o vrijednostima moŰvarnih podruŰja. Ramsarska je konvencija
meóuvladin sporazum koji daje okvir meóunarodnoj suradnji u za titi i
razumnom iskori tavnju moŰvara. Sto est je dr ava stranaka Konvencije,
meóu njima i Republika Hrvatska. Konvencija je nastala kao posljedica
spoznaje da su moŰvare iznimno va ne zbog svojih ekolo kih svojstava,
funkcija i gospodarskih vrijednosti, a da su istodobno meóu najugro enijim
ekolo kim sustavima zbog isu ivanja, oneŰi Îenja i prekomjernog
iskori tavanja njihovih resursa. Temeljni koncept Konvencije razumno je
iskori tavanje moŰvara, izraz istoznaŰan s pojomom odr ivo kori tenje.
Konvencije obvezuju svaku stranku na opÎe oŰuvanje moŰvara na vlastitom
teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz moŰvare koje su uvr tene na
Popis moŰvara od meóunarodne va nosti (Ramsarski popis).
RijeŰni i morski ekosustavi
Poseban je naglasak na za titi voda, kao glavnoga ekolo kog Űimbenika koji
uvjetuje nastanak i opstanak moŰvara. Stranke su obvezne donijeti dr avne
(nacionalne) programe za tite moŰvara i ukljuciti mjere njihove za tite i
razumnoga iskori tavanja u svoje nacionalne planove ureóenja i
iskori tavanja prostora. Osim toga, obvezne su tititi moŰvare utemeljenjem
prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan mora biti predlo en za upis u
Ramsarski popis. U taj popis uvr tavaju se moŰvare koje zadovoljavaju
odreóena mjerila povezana s jednostavnosti moŰvarnih ekolo kih sustava,
biljnim i ivotinjskim svijetom, pticama moŰvaricama (brojnost ptica koje
se tu redovito zadr avaju odnosno brojnost gnijezdecih populacija ugro enih
vrsta). Do danas se na Ramsarskom popisu nalazi devetstotinjak moŰvarnih
podruŰja (pribli no 67 i pol milijuna hektara). S obzirom na definiciju
moŰvara u Konvenciji (wetlands doslovce znaŰi vla na podruŰja), tu
pripadaju moŰvare u u em smislu, ali takoóer i tridesetak morskih,
estuarijskih, jezerskih i rijeŰnih ekolo kih sustava. Na Ramsarskom popisu
za sada su Űetiri hrvatska moŰvarna podruŰja, u ukupnoj povr ini od 80.455
hektara. To su: Cma Mlaka (625ha), Donji tok Neretve (11.500ha), KopaŰki
rit (17.700ha) te Lonjsko i Mokro polje (50.560ha). RijeŰ je o trima
najveÎim preostalim prirodnim moŰvarnim podruŰjima u Hrvatskoj i o jednoj
umjetno naŰinjenoj moŰvari (Crna Mlaka), koja je za tiÎena kao predstavnik
aranskih ribnjaka - izuzetno vrijednih stani ta za ptice moŰvarice. Sva
Űetiri Ramsarska podruŰja za tiÎena su i na dr avnoj razini Zakonom o
za titi prirode, bilo kao ornitolo ki rezervati (Crna Mlaka, dijelovi
donjeg toka Neretve i Lonjskog polja), bilo kao parkovi prirode (Lonjsko i
Mokro polje, KopaŰki rit).
Uvrstiti nova podruŰja
Novija omitolo ka istra ivanja upuÎuju na meóunarodnu vrijednost i nekih
drugih moŰvara, pa Îe se broj Ramsarskih podruŰja u Hrvatskoj poveÎati.
Obveze koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz Konvencije, a s Űijim
osivarivanjem zapoŰne Dr avna uprava za za titu prirode i okoli a, kao
mjerodavno tijelo dr avne uprave, su osnovati dra avnog povjerenstvo za
moŰvare koje Îe usmjeravati i koordinirati razliŰite aktivnosti u za titi i
odr ivom iskori tavanju moŰvara, naŰiniti nacionalni program za tite
moŰvara, na temelju nacionalne strategije i akcijskog plana za tite
biolo ke i krajobrazne raznolikosti koji su pred dono enjem, obaviti
valorizaciju i predlo iti na Ramsarski popis nova moŰvarna podruŰja. Ured
Ramsarske konvencije tiskao je prigodni plakat u povodu 2. veljaŰe,
Meóunarodnog dana za tite moŰvara.
***
30. Jasminka Kne eviÎ, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 17.
"RU NO PAąE" PLIVA U RITU
U vrijeme kada su brojne ivotinjske i biljne vrste ugro ene i mnogima od
njih prijeti opasnost od izumiranja, lijepo je znati da postoje i takve
vrste Űije se stani te pro iruje, a populacija je u porastu. Toj skupini
sretnika pripadaju i crvenokljuni labudovi koji su u nas posljednjih
nekoliko zima sve Űe Îi i brojniji, a poŰeli su se i gnijezditi u
Hrvatskoj. Jedno od takvih mjesta je i KopaŰki i rit. - Kod nas se
pojavljuje tri vrste labudova: crvenokljuni (Cygnus olor) utokljuni
(Cygnus cygnus) i crnokljuni labud (Cygnus columbianus). Dok se posljednja
dva pojavljuju rjeóe i u malom broju iskljucivo u zimskim mjesecima,
crvenokljuni labud je na a gnjezdarica, a pro le je godine prvi put
zabilje eno gnije óenje te vrste u KopaŰkom ritu. PrimijeÎena su dva
odrasla labuda s pet mladih, koji su imali sivo perje i nisu mogli letjeti,
tako da je posve sigurno da su se ondje izlegli. Mladi su labudovi jo s
majkom, a hrane ih Űuvari u ritu. Zanimljivo je da majka labudica pusti
mlade da se prvi nahrane, no ne dopu ta Ijudima da im se pribli e. Labudovi
su spolno zreli s tri godine, a mladi ostaju pribli no godinu dana s
majkom, saznajemo od mr.IvanŰlce JurŰeviÎ s Pedago kog fakulteta u Osijeku.
InaŰe, prvi podatak o gnije óenju crvenokljunog labuda u nas potjeŰe iz
1990. godine, kada je jedan par nakon odlijetanja labudova koji su zimovali
na podruŰju Meóimurja, ostao se gnijezditi na Ormo kom jezeru s hrvatske
strane. Od tada pa do danas crvenokljuni su labudovi primijeÎeni takoóer na
ribnjaku DraganiÎi u blizini Karlovca, na Vara dinskom jezeru, ribnjaku
KonŰanica kod Grubi nog polja, Jelas polju i KopaŰkom ritu. PodruŰje
rasprostranjenosti crvenokljunog labuda u posljednje se vrijeme sve vi e
iri, a glavni je razlog tome za tita ove vrste na sredi njem podruŰju
gnije óenja u sjevernoj Europi, zbog Űega je doslo do poveÎanja broja
ptica. Prije nego sto su zastiÎeni sedamdesetih godina, labudovi su bili
uobiŰajen bo iÎni jelovnik u nordijskim zemljama. lako je labud za tiÎen
zakonom, nekoliko je primjeraka ubijeno na ribnjacima u Donjem Miholjcu,
jer su navodno pla ili ribu. Treba znati da labudovi ne jedu ribu i nisu
nikakva prijetnja ribarima, hrane se iskljuŰivo hranom biljnog podrijetla.
Kada je jaka zima i moŰvarne se vode zalede, labudovi Îe se preseliti na
rijeke i potoke gdje nema smrzavanja, nagla ava prof. JurŰeviÎ.
***
31. V.M., VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 10.
ZA TO SE RE U MASLINE?
KRK - to mo e (i treba!) biti originalni hrvatski proizvod koji Îe postati
prepoznatljiv i na europskom, pa i svjetskom tr i tu? O tom originalnom
hrvatskom proizvodu posljednjih godina se toliko govori jer je oŰito da
televizori, perilice i automobili nikada neÎe moÎi postati originalni
hrvatski proizvodi. Ali, Hrvatska se ne treba bojati da takvih proizvoda
neÎe biti jer, primjerice to je maslinovo ulje nego originalni hrvatski
proizvod? No, shvaÎa li to netko u ovoj dr avi, ili ima onih koji to
poku avaju negirati? Naime, neslaganje ministra poljoprivrede s otvaranjem
Centra za mediteranske kulture u Puntu, pomalo je zgranulo otoŰane, pa i
Primorce.
Maslinarstvo je jedno od najstarijih zanimanja stanovni tva Sredozemlja.
Maslinarstvo ima sigurno tisuÎljetnu tradiciju i na hrvatskoj obali, na
otocima. Nekada je i otok Krk bio i te kako poznat po proizvodnji
maslinovog ulja, na tom otoku radilo je oko petnaest mlinova za preradu
maslina.I upravo je krŰko maslinovo ulje bilo jedno od najcjenjenijih i
najtr enijih.
Nakon Drugoga svjetskog rata, na alost, dolazi do naglog nazadovanja
maslinarstva na otoku Krku. Podosta maslinika pretvoreno je u graóevinsko
zemlji te, to evi se pretvaraju u kafiÎe ili zbog starosti propadaju, a
glasovite kamenice u kojima se nekada dr alo ulje odjednom su postale
" ardinjere" ispred otoŰkih vikendica. I kada se Űinilo da Îe maslinarstvo
zauvjek nestati s otoka Krka, grupa entuzijasta u Puntu opet je pokrenula
pitanje revitalizacije maslinarstva na otoku Krku. Uspjeh je bio potpun.
Danas u Puntu postoji najmodernije postrojenje za preradu maslina, tu se
proizvodi najkvalitetnije maslinovo ulje koje nosi vrhunsku ocjenu "extra
vergine", u Puntu se odr avaju i struŰni seminari i radionice. I ba na
posljednjem jednom takvom skupu maslinara u Puntu, pomoÎnik ministra
poljoprivrede i umarstva mr. Zlatko Homen svesrdno je pdor ao osnivanje
Centra za mediteranske kulture u Puntu. Prema planovima, u poŰetku bi
centar imao dva stalno zaposlena djelatnika, a za naredne Űetiri godine
rada trebalo je osigurati 2,150.000 kuna. Financijska konstrukcija rije ena
je ovako: 50 posto Ministarstvo poljoprivrede, 25 posto primorsko -
goranska upanija i 25 posto gradovi i opÎine ukljuŰene u taj projekt.
Osnivanjem tog Centra maslinarstvo Hrvatske i te kako bi puno dobilo. No,
sada nje neslaganje ministra poljoprivrede zaista je ok. Zar i
maslinarstvo nekome smeta, zar ono mora opet nestati? OtoŰani zaista tra e
odgovor na ta pitanja.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~