HRV - GOSPODARSTVO 27.1.1999.

[HIC Vijesti]

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
27. 01. 1999.

SADRZAJ:

GOSPODARSTVO
18. DO 10. VELJACE ZAHTJEVI ZA IZLAZAK IZ PDV - REGISTRA
19. OD 9. VELJACE "TISAK" U RUKAMA BANAKA, IZDAVACA I TVORNICE DUHANA ROVINJ
20. GODINE AUTOCESTOM DO BUDIMPESTE
21. O "SLOBODNOJ PLOVIDBI" BEZ ODGADJANJA
22. VUKOVARSKI "DRVOPROMET" USPJESNO POSLUJE!
23. PROSVJED SVAKI DRUGI DAN
24. SVA SREDSTVA ZAVRSAVAJU U ZAGREBU
25. NASTAVITI KOOPERACIJU ILI SE OPREDJELITI ZA DRUGU MLJEKARU?!
26. REKORDAN BROJ IZLAGACA, IZLOZAKA I POSJETITELJA
27. HRVATSKOJ PRIJETI KOLONIZACIJA
28. ZIMOVANJE ZA UMIROVLJENIKE
29. UZ MORE PROCVJETALI BADEMI - NA PLATKU SNIJEG

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

GOSPODARSTVO

***

18. G. Drljaca, Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 6.
DO 10. VELJACE ZAHTJEVI ZA IZLAZAK IZ PDV - REGISTRA

Nakon podosta cekanja napokon je u zadnjem broju Narodnih novina osvanuo
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Naime, nakon sto su donesene i objavljene izmjene i dopune Zakona o PDVu,
obveznici PDVa s nestrpljenjem su ocekivali pravilnik koji je trebao
protumaciti kako ce se te izmjene primjenjivati u praksi. U izmjenama
zakona malim, tj. tromjesecnim obveznicima PDVa vjerojatno je za oko
najvise zapela odredba kojom je cenzus za ulazak u PDVsustav podignut s 50
na 85 tisuca kuna. No, nakon te izmjene zakona jos nije bilo jasno tko ce
morati ostati u PDVregistru, a tko ce i na koji nacin moci iz njega izaci.
Spomenuti Pravilnik napokon je razrijesio i te dileme.

U novom Pravilniku navodi se da svaki poduzetnik koji je postao porezni
obveznik po sili zakona, a lani je imao promet manji od 85.000 kuna te ne
zeli vise biti obveznik PDVa, mora nadleznoj poreznoj ispostavi do l0.
veljace podnijeti zahtjev za brisanje iz registra PDVobveznika.

Dakle, iz PDVsustava moci ce izaci svi oni koji su upisani u registar
obveznika PDVa temeljem toga jer su u 1997. godini imali promet veci od
50.000 kuna, a lani im ukupni promet nije presao prag novog cenzusa, tj.
85.000 kuna. Medjutim, oni koji 1997. godine nisu imali promet veci od
50.000 kuna, te su se dobrovoljno prijavili u PDVregistar, morat ce ostati
obveznici PDVa jos cetiri godine odnosno, kako kaze zakon, pet godina od
upisa u registar PDVobveznika.

***

19. Zeljko Garmaz, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 5.
OD 9. VELJACE "TISAK" U RUKAMA BANAKA, IZDAVACA I TVORNICE DUHANA ROVINJ

ZAGREB, 26. sijecnja - Sudeci po optimistickim izjavama, ali i dobrom
raspolozenju predstavnika izdavaca, banaka i clanova Uprave "Tiska", utorak
je bio kljucni dan u rjesavanju nagomilanih problema najveceg hrvatskog
distributera. Naime, svi koji su bili nazocni na sastanku kod premijera
Zlatka Matese u utorak u Banskim dvorima suglasni su da se do 9. veljace
napravi novi plan reorganizacije kapitala "Tiska" te da do toga roka Uprava
"Tiska" mora pripremiti sporazum sa svim vjerovnicima - osam banaka,
izdavaci i Tvornica duhana Rovinj - o preuzimanju vlasnistva nad tim
distributerom sukladno razmjerima potrazivanja.

"Ono sto je u ovom trenutku najvaznije za izdavace", izjavio je Bozo Prka,
predsjednik Uprave Privredne banke, da "od srijede, zahvaljujuci
dogovorenoj deblokadi banaka, sav dnevni priljev na racun 'Tiska' ide u
korist izdavaca, cime prakticki pocinje isplata njihovih potrazivanja, i to
na nacin da su oni sada u povlastenu polozaju". Isplata izdavacima odvijat
ce se prema njihovim potrazivanjima. "Odredjeni izdavaci su pokazali
zanimanje da dio svojih potrazivanja takodjer konvertiraju u vlasnicki
ulog. Potpuno je prirodno da i izdavaci idu zajedno s nama u taj novi
pothvat, no preduvjet za novu transakciju je da postojeci dionicari izadju
iz vlasnicke strukture 'Tiska'", rekao je Prka.

U trenutacnoj vlasnickoj strukturi "Tiska" sudjeluju MIORH (29,03 posto),
Medjunarodna novinska korporacija (23,4), "Ljudevit" (19,42), Hvidra
(17,85), mali dionicari (7,83) te rodbina poginulih branitelja (1,66). Prka
je prenio obecanje premijera Matese da ce "na poseban nacin rijesiti
problem zasticenih dionicara - ratnih stradalnika, jer su banke preuzele
visoki rizik pristavsi na rekonstrukciju 'Tiska'".

Vice Medjugorac, predsjednik Nadzornoga odbora Sportskih novosti, sastanak
kod premijera Matese je ocijenio "krupnim korakom u rjesavanju problema".
Medjugorac smatra da ce do 9. veljace, "kada ce se konacno dogovoriti
pravna procedura oko preuzimanja vlasnistva nad 'Tiskom', vjerovnici vec
biti isplaceni u nekom dobrom postotku". "Tada ocekujemo da bankari kazu
koje je njihovo sudjelovanje u vlasnistvu 'Tiska', a koji dio potrazivanja
ce reprogramirati. Ako 9. veljace stvarno bude dan kada ce banke, Tvornica
duhana Rovinj i izdavaci preuzeti vlasnistvo, mogu slobodno ustvrditi da
'Tisku' dolaze bolji dani", ustvrdio je Medjugorac, zakljucujuci da se
"ispunjava sve ono sto su izdavaci trazili".

Suvlasnik Europapress holdinga, Ninoslav Pavic, informirao je novinare da
je Vlada vec poduzela "odredjene korake prema 'Hrvatskoj tiskari', kojoj je
vec upucen nalog o obvezi tiskanja svih izdanja bez obzira na dug", cime se
sprjecava mogucnost da se uskoro "ugase" neka izdanja zbog nemogucnosti
placanja svojih obveza prema 'Tiskari'. Pavic je, u kontekstu dogovora
izmedju Uprave "Tiska", banaka i izdavaca, srijedu proglasio danom kada ce
"za 'Tisak' poceti normalan zivot", a ubuduce se moze ocekivati da
izdavaci, "cvrscom kontrolom putem sudjelovanja u vlasnickoj strukturi,
vise ne smiju dopustiti ponavljanje takve situacije".

Jedino je Ivo Pukanic, glavnik urednik Nacionala, izrazio sumnju da ce
"Kutlino prepustanje dionica novim vlasnicima proteci glatko".

***

20. Hina, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 56.
GODINE AUTOCESTOM DO BUDIMPESTE

MOHAC - Osjeckobaranjski zupan Srecko Lovrincevic i madjarski parlamentarni
zastupnici te predstavnici gradske uprave Mohaca istaknuli su jucer vaznost
autoceste Budimpesta - Osijek - Sarajevo - Ploce, koja treba biti dovrsena
do 2007. godine. Osjeckobaranjsku i Zupaniju Baranja poglavito zanima
dionica od Budimpeste do Osijeka, koja ce znatno pridonijeti gospodarskom i
ostalom povezivanju dviju zupanija i gradovaprijatelja Osijeka i Mohaca,
rekao je zupan koji sa suradnicima boravi u posjetu gradu Mohacu. Zupan
Lovrincevic istaknuo je da se financiranje i ostale pojedinosti gradnje
dogovaraju na medjudrzavnoj razini. Za buducu suradnju Mohaca i Osijeka od
velike ce vaznosti biti i skorasnje otvaranje granicnog prijelaza kod
Beremenda te gradnja mosta kod Belisca.

***

21. D. Blazevic, Slobodna Dalmacija, 27. sijecnja 1999.
O "SLOBODNOJ PLOVIDBI" BEZ ODGADjANJA

Zupamnijsko povjerenistvo SSSH zatrazilo je od zupana Ive Baice hitni
sastanak radi sve teze gospodarske situacije u zupaniji a napose zbog
nedefiniranog polozaja brodarske kompanije "Slobodna plovidba". "Kao
predstavnici zaposlenih djelatnika u ovoj kompaniji, ali i u zupaniji,
molimo da nas sto je moguce prije primite kako bismo raspravili aktualnu
problematiku poduzeca te dosli do pune informacije i misljenja Vlade RH, a
radi lakseg zauzimanja stavova o daljnjim aktivnostima zupanijskog
Povjerenistva SSH", navodi se u sindikalnom pismu zupanu Baici.

U kratkom razgovoru s povjerenikom SSH Svetislavom Dzalom doznajemo da se
ocekuje da ih zupan primi najkasnije do kraja ovog tjedna jer, kako istice
Dzale, vremena za cekanje vise nema. Prosli put nam je prigovoreno da smo
prije bilo kakva razgovora sa zupanijskim celnicima odmah zaprijetili
prosvjedima, a sad ne prijetomo nicim, samo trazimo sastanak. Ali ako do
njega hitno ne dodje, morat cemo poduzimati i druge mjere", porucio je Dzale.

***

22. S.B., Glas Slavonije, 27. sijecnja 1998., str. 18.
VUKOVARSKI "DRVOPROMET" USPJESNO POSLUJE!

VUKOVAR - Vukovarski "Drvopromet", iako su gospodarske prilike na
vukovarskom podrucju nepovoljne, uspijeva uspjesno poslovati i k tome jos i
prosirivati djelatnosti. Nakon pocetnih teskoca oko povratka u Vukovar i
obnove objekata te ponovnog uspostavljanja rada i poslovnih kontakata,
"Drvopro met" je ubiljezio prilicno dobar promet robe, ponajprije
gradjevinskog materijala. Naime, iz njihovih skladista za obnovu Vukovaru
plasirano je, kako se doznaje od direktora Marijana Matijevica, 2.000
tegljaca gradjevinskog materijala. Proslu godinu u kojoj je ostvaren ukupni
promet od 30 milijuna kuna direktor "Drvoprometa" ocijenio je izuzetno
uspjesnom, posebice jer je rijec o poslovanju u teskim vukovarskim
uvjetima. Nedavno je u sklopu "Drvoprometa" otvorena i prodavaonica
tekstila, a za iduce razdoblje planira se ponovno otvaranje salona
namjestaja, cime ce to trgovacko drustvo, koje sada ima cetrdesetak
djelatnika, otvoriti i nekoliko novih radnih mjesta. Naravno, pritom
racunaju i na kreditnu pomoc, ali i na podmirenje racuna od strane svojih
duznika kojima su vec isporucili robu.

***

23. Sasa Radivojevic, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 17.
PROSVJED SVAKI DRUGI DAN

SLAVONSKI BROD - Mirni prosvjedi tridesetak "uposlenih" u poduzecu
Velepromet d.d. na brodskim ulicama krajnje je sredstvo za kojim je - nakon
visegodisnjeg nagomilavanja klasicnih problema velikih sustava u
tranziciji, ortodoksne pri(h)vatizacije i cetveromjesecnog cekanja na
povratak na radno mjesto - trideset i pet uposlenika posegnulo u namjeri
zastite svoga, Ustavom zajamcenog, prava na rad. Naime, u posljednja cetiri
mjeseca, od 42 uposlenika njih 35 ne radi trgovine su se ispraznile, a
Uprava ne narucuje novu robu. Iskljuceno je centralno grijanje i cijela je
situacija postala krajnje "netransparentna". Upravo su zbog toga uposlenici
jos 18. sijecnja odlucili organizirati mirne prosvjede, svakog drugog dana,
sve do ispunjenja svojih osnovnih zahtjeva: vracanja na posao te
provodjenja ovrhe na dijelu Veleprometove imovine za izmirenje dugova prema
uposlenicima. Uprava Veleprometa nalazi se u Robnoj kuci "Vesna".

Prema tome, logicno je da u nasem prosvjedu prodjemo pokraj Uprave - kaze
Mato Kolundzic, zupanijski povjerenik SSSH. Od Zupanije, pokraj koje cemo
takodjer svakog drugog dana prolaziti, trazimo da na zupanijskoj skupstini
razotkrije kriminal u ovom gradu i zupaniji. Prolazak pokraj zgrade
Opcinskog suda trebao bi potaknuti Sud da pozuri s provodjenjem ovrhe i
donosenjem konacnog rjesenja, a Grad, odnosno Gradsko poglavarstvo,
takodjer je vjerovnik Veleprometa te im zelimo poruciti da i oni budu
nazocni nasim pregovorima s Upravom. Prolazak pokraj praznih trgovina
Veleprometa na gradskom korzu govori sam za sebe, kaze Kolundzic. Rat,
gubitak trzista, smanjena kupovna moc, sanacija ratnih steta iz vlastitog
izvora, pad godisnjeg brutoprometa sa 15 - 20 milijuna njemackih maraka do
1990. na 2,3 milijuna u posljednjih nekoliko godina - opca je "dijagnoza"
negativnog poslovanja Veleprometa.

No, dodatne je komplikacije izazvalo povezivanje toga trgovackog drustva
tijekom 1995. s TIMPetrolom i Petroxom, kada i krivulja poslovanja pocinje
naglo padati. Prema nalazu Financijske policije vidljivo je kako su
sredstva od prodaje Veleprometovih objekata, u vrijeme kada je to trgovacko
drostvo imalo obveze prema dobavljacima, posudjena Petroxu, a daljnje
"zaustavljanje" negativnog financijskog poslovanja prodajom drugih objekata
onemogucio je Hrvatski fond za privatizaciju. Naime, na prijedlog
Zupanijskog poglavarstva Brodskoposavske zupanije, koje se o tom problemu
na svojoj izvanrednoj sjednici 10. travnja 1998. takodjer ocitovalo,
pokrenut je, zbog zastite drzavne imovine, postupak raskidanja Ugovora s
vecinskim dionicarom drustva, a Podrucni ured HFPa u Slavonskom Brodu
zatrazio je od Financijske policije kontrolu financijskomaterijalnog
poslovanja, Skupstina Veleprometa razisla se u posljednjem pokusaju
sanacije onoga sto se sanirati moze, bez ikakvog dogovora, osim izmirenja
dugova prema uposlenicima ovrhom na dijelu imovine.

Na sastanku organiziranom nakon zavrsetka prosvjednog mimohoda predsjednik
Uprave Veleprometa pokusao je s uposlenicima postici dogovor o prestanku
prosvjeda, jer "onih koji su do ovoga svega doveli danas ovdje nema".
Uposlenici ce uzeti u obzir obecanje o nabavi robe za Veleprometove
trgovine - ali tek kada roba doista stigne. U medjuvremenu, prosvjed se
nastavlja, istom relacijom, svakog drugog dana, a nastavak pregovora
najavljen je mogucim odlaskom u Zagreb. Tamo bi uposlenici, naime, trebali
razgovarati s drugim vecinskim vlasnikom; PIF "Kaptolom", cijeg
predstavnika Dejana Kosutica, najpoznatijeg hrvatskog unuka - sudeci bar
prema transparentima - Veleprometovi uposlenici zarko zele vidjeti.

***

24. Damir Rukovanjski, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 20.
SVA SREDSTVA ZAVRSAVAJU U ZAGREBU

Graficka industrija istocne Hrvatske gotovo je u bezizlaznom polozaju zbog
nedostatka velikih i stalnih poslova na kojima se temelji proizvodnja nekog
pogona. Zbog gospodarske katastrofe i propadanja brojnih poduzeca
nedovoljno je posla za velike pogone, ali i za one male obrtnicke, kojih je
na ovom podrucju mnogo. lako ie nekoliko tvrtki izraslih iz malih
obrtnickih radionica ili dizajnerskih studija, s jedne strane, ili pak
transformacijom velikih poduzeca, poput Litokartona, s druge strane,
posljednjih godina nabavilo suvremenu opremu i strojeve za tisak, te
investicije ne mogu zadovoljiti instalirane kapacitete.

Mnogi u buducnosti ocekaju, da ce se razvijati poslovanjem sa sjevernom
Bosnom, koja nema slicnih kapaciteta, i da ce se stanje u gospodarstvu
Slavonije i Baranje stabilizirati pa ce trgovacka drustva povecavati svoje
aktivnosti a time i narudzbe velikih kolicina roba. No, i u ovakvoj
ekonomskoj sitauciji u drugim dijelovima Hrvatske graficka je industrija u
procvatu, posebice u Zagrebu i mjestima koja gravitiraju metropoli. Za njih
posla ima, a drustva se i u tehnoloskom smislu razvijaju znatno brze od
onih u Osijeku, Vinkovcima, Djakovu ili Slavonskom Brodu.
Slavonskobaranjska graficka industrija tijekom okupatorskih razaranja
pretrpjela je izriimno velike izravne stete.

Sanacija tesko ostecenih gradjevinskih objekata i strojeva obavljena je u
medjuvremenu iskljucivo vlastitim sredstvima - prica Bozidar Riba,
predsjednik Uprave Titaniuma d.o.o, donedavno i vodeci covjek grupacije
graficke industrije HGK Zupanijska komora Osijek. Na nedavnoj skupstini
Drustva grafickih inzenjera i tehnicara Zupanije osjeckobaranjske iznio je
referat pod naslovom "Centralizacija i neodrzivost postojeceg nacina odnosa
u grafickoj industriji Hrvatske". Taj je referat poslan i ministru
gospodarstva Nenadu Porgesu, koji je na tome zahvalio. Porges je,
shvacajuci problem, angazirao dr. Cuvala i gospodu Boric kao svoje
pomocnike da ispitaju stanje i utvrde o kolikoj je centralizaciji rijec.

Graficki proizvodi skuplji nego u Zagrebu

Regionalna graficka industrija sada trpi, prema intenzitetu, znatno vece
posljedicne ratne stete kaze Riba. Kako se sve sirovine za proizvodnju,
moraju dopremati iz udaljenih dijelova Hrvatske i najvecim dijelom iz
uvoza, graficki su proizvodi vec u startu skuplji za nekoliko desetaka
postotaka u usporedbi s tiskarama iz ostalih podrucja. U medjuvremenu, dok
je razvoj regionalnih tiskara tijekom rata i labavog poraca stagnirao ili
potpuno stajao, graficka se industrija u ratom nezahvacenim podrucjima
Hrvatske, posebice u Zagrebu i okolici, intenzivno razvijala, preuzevsi i
poslove koje su u velikoj mjeri radile nase tiskare. Sada su one u velikoj
konkurentskoj prednosti ispred regiorialnih tiskara, sto ce se, ne poduzmu
li se radikalne mjere, u buducnosti jos teze odraziti na gospodarske
tijekove slavonskobaranjske graficke industrije. Vec i sama cinjenica da je
tijekom povijesti Osijek svojom tiskarskom djelatnoscu prednjacio u
Hrvatskoj, pa i na cijelom prostoru ovog dijela Europe, govori da se takav
trend mora zaustaviti i usmjeriti u logicnom smjeru.

Ipak, graficka industrija istocne Hrvatske najteze je pogodjena negativnim
gospodarskim manifestacijama, proisteklim iz procesa centralizacije javnih
drzavnih funkcija, zapravo, osnivanja javnih poduzeca u podrucju
eiektroprivrede, zdravstva, sudstva, zeljeznice; poste, vodoprivrede,
naftne industrije, cesta, bankovnog i platnog , prometa i drugim. -
Centralizacijom svih tih funkcija, sav je graficki posao vezan uz njih
sada, zapravo, centraliziran. Svi se ti poslovi sada narucuju
"centralizirano", prema onoj: Tko je blize vatri... Cak i graficke usluge
koje su se prije narucivale u tiskarama perifernog dijela Republike, sada
centralizirane nabavne sluzbe javnih poduzeca narucuju kod zagrebackih i
njima bliskih tiskara. Tako se odlijevaju financijska sredstva, koja ta
poduzeca akumuliraju na ovom podrucju. Ovdje se ta sredstva zaradjuju, a
trose se, na zalost, u "centru". Djelatnike slavonskobaranjske graficke
industrije dodatno smeta neprihvatljiva nebriga regionalnih predstavriika
javnih drzavnih poduzeca za domace tiskarske resurse. U buducnosti od njih
ocekujemo zauzimanje u njihovim "centralama" za pravedriiji raspored takvih
poslova i na regionalne graficke kuce, zapravo, njihov jaci osjecaj za
domicilne gospodarske teskoce - tvrdi Bozidar Riba.

Bar 20 posto posla mora pripasti Stavoniji i Baranji

Graficke kuce istocne Hrvatske slozne su u zahtjevu za pravilniju
raspodjelu ukupnih grafickih poslova u Republici Hrvatskoj. U tome ocekuju
znacajnu pomoc Hrvatske gospodarske komore Osjeckobaranjske zupanije, ali i
drugih institucija. Ukupne graficke potrebe centraliziranih drzavnih
funkcija moralo bi se podijeliti prema prihvatljivim kriterijima za sve
graficke kuce u Hrvatskoj. Bar 20 posto tih poslova trebalo bi pripasti
slavonskobaranjskim grafickim poduzecima. Vise je mogucnosti takve podjele.
Jedna od njih je davanje ekskluziviteta pojedinim tiskarama na pojedine
poslove drzavnih javnih poduzeca. Drugi je u izravnoj trzisnoj
konkurenciji. No u opredjeljivanju za takav cin, trazi se oslobadjanje
ukupnih ili dijela drustvenih obveza, koje bi se usmjerile u modernizaciju
strojnog parka i otvaranje novih radnih mjesta u grafickim kucama istocne
Slavonije, te bi se tako dovele u ravnopravan polozaj s ostalim tiskarama.
Uz to, razvojnim programima nasih tiskara treba dati prednost kod dodjete
povoljnih kredita kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj - pise u prijedlogu
rjesenja, koje su Bozidar Riba i Boja Stankovic, visi strucni suradnik HGK
Zupanijske , komore Osijek, Odsjeka za industriju, poslali ministru Porgesu.

***

25. K.Lipicanin, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 34.
NASTAVITI KOOPERACIJU ILI SE OPREDJELITI ZA DRUGU MLJEKARU?!

STARO PETROVO SELO - Mljekara "Slavija" iz Starog Petrovog Sela, koja se
ubraja medju najstarije mljekare u Hrvatskoj, 70 godina poznata je po
tradicionalnoj proizvodnji sireva u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko
mjeseci ima goleme teskoce oko naplate svojih proizvoda, sto im stvara i
probleme oko isplate novca seljacima za isporuceno mlijeko. Nekim
proizvodacima "Slavija" duguje novac i za pet mjeseci. Prema rijecima Mare
Veselic iz Sicica, cija obitelj drzi sedam krava i pet junica, mljekara
"Slavija", kojoj su prosle godine predali gotovo 20.000 litara mlijeka, od
kolovoza do prosinca duguje 18.000 kuna. Ovi problemi s naplatom
isporucenog mlijeka te stanje u poljoprivredi, otezava im zivot kao i
vecini drugih poljoprivrednika. Poljoprivrednici sada trebaju misliti na
proljetnu sjetvu; nabavku gnojiva, sjemena, kao i na placanje svih obveza,
a svoj riovac za isporuceno mlijeko ne mogu dobiti pa se s pravom pitaju -
kako u takvim uvjetima prezivjeti? Od srpnja ove godine mljekara nije
isplatila seljacima isporuceno, mlijeko.

Na upite nezadovoljnih seljaka direktor i vecinski vlasnik Alojz j Dubiel,
naglasava kako je naplata j dospjelih vlastitih potrazivanja, koja iznosi
vise od sedam milijuna kuna, jedan od glavnih uzroka kasnjenja isplate
novca seljacima. "Nesto manje od 5 milijuna kuna iznosi nas dug seljacima
za isporuceno mlijeko. U interesu nam je da opstane suradnja s nasih 1600
proizvodaca mlijeka i isto toliko obitelji kojima cemo novac isplatiti,
premda sa zakasnjenjem. Dijelu seljaka isplatili smo novac za kolovoz, a
nekima i za listopad. Nalazimo se u skarama izmedju dospjelih potrazivanja
koja ne mozemo namiriti i dugovanja prema seljacima za isporuceno mlijeko,
kojima treba gotov novac. Umjesto novca svojim kooperantima ponudili smo
bonove koji se mogu zamijeniti za robu u "Mercisu" i drugim trgovackim
kucama na novogradiskom podrucju", kaze direktor Dubiel. Teskoce "Slaviji"
predstavljaju i zalihe gotovih proizvoda. Jedan od izlazaka iz nagomilanih
problema uprava mljekare vidi u dokapitalizaciji, ulaganjem potencijalnog
njemackog partnera u gradnji nove tvornice sireva u iznosu od 12 milijuna
maraka.

Na sastanku s Mirkom Tomcem, zupanom Brodskoposavske zupanije, dogovoreno
je da ce Zupanija pomoci u rjesavanju nagomilanih teskoca, prije svega pri
realizaciji dospjelog potrazivanja mljekare prema Ministarstvu
poljoprivrede i sumarstva i Ministarstvu obrane u ukupnom iznosu od 2
milijuna kuna, te u nabavi muznih krava subvencioniranjem dijela kamata.
Proizvodjaci mlijeka, kooperanti Mljekare "Slavija", u velikoj su dvojbi
sto dalje ciniti, jer, kako kazu, isplate nema, a oni moraju podmiriti
svoje obveze. Konkurencija u preradi mlijeka i njegovo prikupljanje nije
zaobisla ni novogradisko podrucje, gdje se javljaju mljekari stabilnijeg
financijskog stanja. lako su proizvodaci mlijeka godinama vezani za
staropetrovoselsku mljekaru, za sada prema misljenju seljaka ostaje
nerijesena dvojba, nastaviti daljnju kooperaciju ili se opredijelit,i za
neku drugu mljekaru koja nudi sigurnije placanje. Ocigledno je kako bez
radikalnih promjena u agrarnoj politici i odnosa drzave prema selu za
hrvatskog seljaka, u sadasnjim prilikama nema vece perspektive.

***

26. S. Bakic, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 16.
REKORDAN BROJ IZLAGACA, IZLOZAKA I POSJETITELJA

VIROVITICA - Vise od 6.000 posjetitelja prosloga je vikenda u Virovitici
posjetilo 4. zupanijsku izlozbu agroproizvoda i agroopreme "Agroexpo 99".
Vec cetvrtu godinu tu izlozbu, pod pokroviteljstvom Virovitickopodravske
zupanije i supokroviteljstvom gradova i opcina, organiziraju tri zupanijske
komore - Gospodarska, Obrtnicka i Veterinarska, a prvi puta kao
suorganizator pojavila se Turisticka zajednica,Virovitickopodravske
zupanije, pa je ova priredba i formalno dobildja znacajku turistickog
dogadjaja. Ona to doista i jest jer je tijekom dva dana, izmedju ostaloga,
Viroviticu posjetilo vise od 200 poslovnih ljudi, predstavnika
ministarstava i drzavnih ustanova ne samo iz svih krajeva Hrvatske nego i
iz susjedne Madjarske i Bosne i Hercegovine. Iz hotela "Slavonija", gdje se
odrzavala prethodnih godina, izlozba je preseljena u veliku dvoranu Doma
Oruzanih snaga i na prostor ispred njega, gdje je na 5.500 cetvornih metara
514 agroproizvoda i 128 izlozaka agroopreme predstavilo 48 izlagaca s
podrucja Virovitickopodravske zupanije. U usporedbi s proslogodisnjom
izlozbom broj izlozaka je udvostrucen, a znatno je povecan i broj
posjetitelja koji su prvi put za ulazak u izlozbeni prostor morali
izdvojiti simbolicnih pet kuna. Ocjena je organizatora, ali i svih koji su
izlozbu posjetili, da je ovogodisnja promocija na razini koja ne zaostaje
za spicificnim izlozbama u Hrvatskoj ali i u susjednim drzavama, gdje
agroproizvodaci s podrucja Virovitickopodravske zupanije redovito
prezentiraju svoje proizvode.

***

27. H. Fogas, Novi list, 27. sijecnja 1999., str. 15.
HRVATSKOJ PRIJETI KOLONIZACIJA

RIJEKA - "Opasnosti kulturnog, gospodarskog i politickog koloniziranja
Hrvatske", naziv je prve ovogodisnje kulturne tribine odrzane na Teologiji
u Rijeci na kojoj je glavnu rijec imao podtajnik Kongregacije za kler u
Rimu, msgr. Milan Simicic. Kako je na pocetku predavanja rekao, tema o
koloniziranju Hrvatske jako je izazovna i zbog toga moze biti politicki
obiljezena bilo pozitivnim bilo negativnim nabojem.

- Ona moze biti instrumentalizirana u neke stranacke svrhe, no ona je dobro
utemeljena na cinjenicama i kao takva mora zabrinuti svakog hrvatskog
gradjanina, a napose intelektualca. Danas je u Hrvatskoj prisutna
kolonizacija, i to na gospodarskom, politickom i kulturmnom polju. Ali radi
se o drugacijem nacinu koloniziranja s obzirom na proslost kada je Hrvatska
kroz stoljeca bila izlozena nemilosrdnom turskom, venecijanskom ,
madjarskom, austrijskom i jugoslavenskom, koloniziranju. Najpogubnije
koloniziranje bilo je tursko, a Hrvatska i danas osjeca posljedice. tijekom
kolonizacije razbijena je hrvatska nacionalna homogenost, hrvatsko
pucanstvo bilo je prisiljeno na emigraciju, a nasa su se prirodna bogatstva
izvozila iz zemlje. Dogodilo se i osiromasenje kulturne i vjerske bastine,
a u takvom je ozracju tesko bio pogodjen razvoj nacionalne svijeti i
identiteta, istaknuo je msgr. Simcic i dodao da je Hrvatska danas izlozena
opasnostima modernog koloniziranja koje se ogleda u dvije pojave,
demokratskim silama i odrednicama u svjetskoj politici, te procesu
globalizacije.

Sto se svjetske politike tice, Simcic istice da nema niti jedne zemlje u
svijetu cija politika nije odredjena americkom vanjskom politikom i gdje
nije prisutan tzv. "American way of life".

- Kulturno koloniziranje moze na duzi rok ugroziti nas nacionalniidentitet,
a ogleda se u uvozu kultunih obrazaca, pa onda na TV gledamo sate i sate
americkih meksickih sapunica sto je smece. U stvaralastvu danasnjih
umjetnika prisutan je sve veci raskorak izmedju te umjetnosti i hrvatske
umjetnicke tradicije.

Kolonizirani smo i marksistickom filozofijom koja jos nije nestala s nasih
filozofskih fakulteta, a poseban vid moderne kolonizacije je tzv. kradja
mozgova sto je znanstveno krvarenje na tkivu jednog naroda, podvukao je
msgr. Simcic i zakljucio da crkva i hrvatske institucije ne smiju pasivno
promatrati sve ove pojave, vec moraju govoriti, istrazivati, upozoravati i
davati sugestije kako se rijesiti kulturnog, politickog i gospodarskog
koloniziranja koje je u nekim podrucjima preslo u zbilju.

***

28. K.S.P., Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 11.
ZIMOVANJE ZA UMIROVLJENIKE

RIJEKA - Umirovljenicima zima moze biti jeftinija, ako na vrijeme
rezerviraju sedmodnevni boravak u hotelima Istarskih toplica. Tamo se uz
povoljne cjene smjestaja i lijecnickih usluga, kazu zaposleni, vraca
optimizam, a popravlja naruseno zdravlje.

- Za cijenu od 850 kuna umirovljenicima; koji status dokazuju posljednim
odreskom mirovine, omogucujemo puni pansion, jedan lijecnicki pregled,
kupanje u bazenu i osiguranje od nezgode. Prodaja smjestaja nije data
agencijama, vec se umirovljenici javljaju individualno - kazu zaposleni u
Istarskim toplicama.

Opatijski hoteli, medju kojima je "Kristal" najpoznatiji kao stalno
otvoren, ove sezone nudi popust tek za boravak duzi od deset dana. Za
desetodnevni aranzman popust je 10 posto, a dvostruko vise na 20dnevni.
Zbog relativno skupe cijene hotelskog smjestaja, jer puni pansion u sobi s
pogledom na more stoji 232,50 kuna, za hotelske se pogodnosti odlucuju
umirovljenici s visim mirovinama. Cesto gosti kombiniraju zimski boravak u
hotelu s fizikalnim terapijama u obliznjoj bolnici "Thalassotherapia" u
Opatiji.

***

29. N.K., Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 8.
UZ MORE PROCVJETALI BADEMI - NA PLATKU SNIJEG

RIJEKA - Primorci srednjih godina zasigurno se jos sjecaju turistickog
plana nazvanog "Planimor", kojim su prije dvadesetak godina turisitcki
vizionari zeljeli istodobno iskoristavati bogatstvo sto ga Hrvatskome
primorju nude zemljopisni polozaj i klimatski uvjeti. Rijec je o ponudi
koja je sadrzavala kombinaciju uzivanja uz more na ugodnoj mediteranskoj
klimi, uz mogucnost da se istoga dana uziva i u zimskim radostima.
Kombinirali su boravak u nekom od kvarnerskih turistickih mjesta s
odlascima na Platak "bijelu kvarnersku kapu", udaljen od Rijeke petnaestak
kilometara.

Ove godine vremenski uvjeti potvrdjuju opravdanost spomenutog plana: od
pocetka prosinca na Platku je oko pola metara snijega, tijekom tjedna radi
barem po jedna zicara za odrasle i djecu, a minuloga su vikenda pokrenute
sve zicare - Radesevo, Pribanis I i II, Tesanj i Baby - lift. Stanovnici
Rijeke, Crikvenice, Opatije pa cak i Istrani, ove zime masovno koriste
mogucnost skijanja i sanjkanja nadomak kucnog praga, sto ne iziskuje velike
troskove kao odlazak u poznata skijalista u susjednim zemljama. Valja samo
poraniti, jer se parkiralista brzo popune, a uz jedan topli obrok u jendom
od dva doma, sendvic i salicu caja, dnevni je "pansion" prihvatljiv i za
skromniji dzep. Osim toga, na Platku je temperatura tek nekoliko stupnjeva
ispod nistice, sto jamci dosta snijega uz ne suvise promrzle prste.

Istodobno se uz more uziva u pravim proljetnim temperaturama koje od
pocetka ove godine iznose oko pdoneva od 16 do 17 stupnjeva,a u zavjetrini
na suncu cak i pet sest vise, pa na plazama vec ima onih koji hvataju prvu
preplanulost. Trznice su prepune vjesnika proljeca, procvjetali su bademi,
ali ne samo to - u Opatiji su u nekoliko vrtova amuli dali svoj prvi
ovogodisnji plod. Pesimisti kazu - nece biti dobro, a optimisti imaju svoje
tumacenje visokih temperatura - sto je proslo u dobru nece u zlu, i vec
broje kune ustedjene na zagrijavanju stana.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~