HRV - KULTURA 22.2.1999.
HIC Vijesti
22. 02. 1999.
SADRZAJ:
KULTURA
26. APSTRAKCIJA - SREDSTVO AMERICKIH INTERESA?
27. POLEMICNI DIJALOG
28. BLAGDAN HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE
29. SUTRA OTVARANJE IZLOZBE
30. UZITAK SA ZAKASNJENJEM
31. HRVATSKI DVORCI VAPE ZA SKRBI!
32. SPOMENIK MARKU MARULICU U NJEMACKOJ
33. UMRO SVEVLAD SLAMNIG
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
KULTURA
***
26. Spomenka Nikitovic, Vecernji list, 22. veljace 1999., str. 16.
APSTRAKCIJA - SREDSTVO AMERICKIH INTERESA?
ZAGREB - Premda je trodnevni znanstveni skup "Umjetnost i ideologija" bio
posvecen i svojim podnaslovom umjetnosti podijeljene Evrope 50tih, problemi
ove nikada javno priznate veze toliko se ucestalo ponavljaju da im se
nikako ne moze odreci i aktualnost. Prvi je dan skupa, nakon svojevrsnog
likovnog predloska u izlozbi "Sjecanje na EXAT 51" otvorenoj vecer prije u
Muzeju suvremene umjetnosti, poceo izlaganjem Radovana Ivancevica s
trinaest teza o Hrvatskoj 50ih u Istocnoj i Zapadnoj Europi, a nastavio se
aksioloskim aspektima odnosa umjetnosti i ideologije Fahrudina Novalica,
ciji je konacni zakljucak ili bolje reci upozorenje bilo da je radikalna
dezideologizacija posve nemoguca, te da treba prihvatiti u stvarnosti
najcesci slucaj reideologizacije.
Izazovne teze
Izazovne su bile teze Michaela Lejaa sa sveucilista u Cambridgeu u referatu
"Izazovi koristenja umjetnosti u diplomaciji i americkim interesima u
Europi tijekom hladnoratovskog razdoblja", a posluzile su zakljucku da je
americki apostraktni ekspresionizam bio sredstvo promocije americkih
interesa diljem svijeta, sto podupire i financijski trijumf tog slikarstva
sredinom 50ih, sto je bio pocetak sluzbenih sponzoriranja umjetnosti u
Americi nakon Drugog svjetskog rata. Da je apstraktni ekspresionizam imao i
pokroviteljstvo obavjestajnih sluzbi, potvrdjuje po Lejau i priznanje
americke vlade da je 50ih data potpora, ali tvrdi ne vise od toga.
Zakljucak nije bio presuda, no, upozorio je Leja, "treba brze uciti o
odnosima umjetnosti i ideologije, posebice u vremenu hladnog rata".
Robin Burstow, takodjer iz Velike Britanije, profesor sa sveucilista u
Derbyiju, pozabavio se takodjer modernizmom u sluzbi hladnoratovskog
oruzja, navodeci primjere natjecaja za javne spomenike i radiopostaje, koje
su finacirali nepozanti americki donatori i CIA, napominjuci da se krajem
40ih takvoj americkoj praksi pridruzila i Velika Britanija.
Poslije "razotkrivenih povijesnih pokusaja manipulacije" umirujucu
zavrsnicu prvoga dana "Umjetnosti i ideologije" ispunili su filmovi o
Antunu Motiki, Berislava Benazica, i film o skulpturi Vojina Bakica, te u
Multimedijalnom centru vecernja projekcija Retrospektive zagrebacke skole
crtanog filam - 50ih godina u autorskoj koncepciji Radovana Ivancevica.
O povijesnoj vrlo znacajnoj zadaci EXATa 51 govorio je slijedeci dan autor
izlozbe u MSUu Marijan Susovski, isticuci njegovo stimuliranje likovnih
umjetnosti i sintezu razlicitih umjetnickih podrucja kao jedno od bitnih
ucinaka u sirokom rasponu djelovanja ove grupe od projektiranja paviljona,
do slikarstva, grafike i projektiranja namjestaja te dizajna keramike.
Razmatrajuci "funkcionalne godine" prije i poslije nastanka EXATa Jesa
Denegri je upozorio na naslijedje "De stijla" konstruktivizma i "Bauhausa"
sto ga je grupa bastinila u sredini koja je imala vlastite razloge za
odbijanje ili prihvacanje takva naslijedja.
Napad na suvremenost
Da je apstraktni ekspresionizam bilo udobnije prihvatiti kroz dizajn nego
lijepe umjetnosti, ustvrdila je Jasna Galjer predocivsi mnostvo primjera
hrvatskog grafickog i produkt dizajna 50ih, dok se Bernard Fauchille
potrudio pokazati sintezu znanosti i umjetnosti u radu grupe EQUIPO 57,
koja je zastupala ideologiju o totalnoj umjetnosti sto stoji iznad ostalih
podrucja, a namijenjena je svima. No da nije posrijedi sinteza, vec da
vizualna umjetnost jest znanost i uz to jedina je projekcija prema
buducnosti, bila je prva misao referata uglednog i zagrebackoj publici
poznatog Talijana Getulija Alvianija, docekanog s odusevljenjem, a nakon
ostrog napada na suvremenost, u kojoj su, po njegovu misljenju, metafora i
mistifikacija zanijekale ideaciju, ispracen je salvama pljeska,
zahvaljujuci i vatrenom prevodilackom zaru Tonka Maroevica, koji je referat
preveo i procitao.
O znacajnim je mogucnostima figurativne umjetnosti 50ih, a ne samo
apstrakcije, govorio Zvonko Makovic, napominjuci da je figuracija tih
godina jos nedovoljno istrazeno podrucje. Pod pojmove reza i reda, Tonko
Maroevic je postavio najbitnije znacajke tog razdoblja, ne zanemarujuci ni
figutarivni ni apstraktni izraz u telegrafski skracenom izvjestaju, kako bi
svoje vrijeme dobile i teme "Preobrazbi motiva u hrvatskom slikarstvu 50ih"
Ivanke Reberski te B. Valuseka, V. Crnkovica, S. Krizic - Roban i Zdenka
Baloga.
Nedjelja je bila posvecena Alternativi u hrvatskom kiparstvu 50ih Zelimira
Koscevica, Umjetnosti i drzavi Igora Zabela iz Slovenije, referatu Natalie
Zlydneve iz Moskve te drugim povjesnicarima umjetnosti i arhitektima cijim
su izlaganjima i zavrseni dani "Umjetnosti i ideologije".
***
27. lz, Vecernji list, 20. veljace 1999., str. 15.
POLEMICNI DIJALOG
ZAGREB - Najnovija knjiga Igora Mandica "Za nasu stvar", koju je izdala
zagrebacka kuca ‘Konzor’, predstavljena je jucer u dvorani Europskog doma
kao jos jedan Mandicev polemicni dijalog s kulturom, politikom i medijima.
Knjiga okuplja eseje objavljivane posljednjih sedamosam godina u mnogim
hrvatskim listovima i kriticki, kroz razlicite etape, zaokruzuje posljednje
desetljece hrvatske povijesti.
Knjiga, naglasio je promotor Velimir Viskovic, funkcionira kao
intelektualni dnevnik, analizira fenomene nase suvremenosti, a uglavnom
osobnosti iz hrvatske politike i kulture koje pristaju na razlicite oblike
ideoloskih transformacija.
Autor je naglasio da knjigu valja citati bez osobnih ideoloskih odrednica,
jer se on zalaze tek za pravo pojedinca da trazi varijante postojanja u
drustvu, u otporu prema kolektivistickom mentalitetu.
***
28. Tvrtko Jakovina, Vjesnik, 22. veljace 1999., str. 13.
BLAGDAN HRVATSKE HISTORIOGRAFIJE
ZAGREB, 21. veljace - "Danas je blagdan hrvatske historiografije", ustvrdio
je dr. Miroslav Bertosa, predstavljajuci u subotu u Novinarskom domu knjigu
Fernanda Braudela "Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa Il".
Dvotomno djelo "najpoznatijeg povjesnicara dvadesetog stoljeca", ujedno je
i "najpoznatija historiografska knjiga" modernoga doba, istaknula je dr.
Mirjana Gross. Stoga uredniku Albertu Goldsteinu i Antibarbarusu treba
cestitati na ovom izdavackom poduhvatu, iako trebamo zaliti sto se knjiga
tek sada pojavljuje na hrvatskom jeziku.
U uvodnom obracanju Goldstein je zahvalio svima koji su na knjizi radili i
podsjetio na gotovo petnaest godina duge pripreme za tisak. Ovaj je urednik
najzasluzniji sto se trosvezacna Braudelova knjiga "Materijalna
civilizacija, ekonomija i kapitalizam od 15.18. stoljeca", pojavila u
hrvatskom prijevodu jos tijekom ratne 1992. godine. Stoga nije lako
odustajao od tiskanja klasicnog rada o Sredozemlju i knjige koja je iz
temelja prodrmala suvremenu historiografiju. Stovise, kako je rekao
Bertosa, neke knjige jednostavno moraju biti objavljene u prijevodima na
jezik na kojem razmisljam, jer su toliko vazne da im se stalno vracamo.
"Materijalnu civilizaciju" prije sedam godina hrvatskoj je javnosti
predstavio francuski povjesnicar Jacques Revel, ravnatelj "Ecole des hautes
etudes en sciences sociales", obecavsi tada da ce rado ponovo doci u zemlju
koja se i u tako teskim vremenima imala interesa baviti prijevodima knjiga
"iz nekog drugog, proslog, svijeta". Drugo je Revelovo izlaganje zato i
duzinom bilo vise od nekoliko kurtoaznih rijeci o Fernandu Braudelu.
Mirjana Gross podsjetila je na metodolosku vaznost ovoga rada. Iako
francuski strukturalizam i skola "Anala" danas nije ono sto je bio
sezdesetih i sedamdesetih godina, kada je povijesnu znanost postavila
"naopako", dajuci joj drugacije naocale promatranja. Braudel je
interdisciplinarnost ucinio imperativom, vjerujuci da ce jedna, jedinstvena
znanost o covjeku, zamijeniti samostalne drustvene znanosti. Velike
licnosti i politicki dogadjaji izlaze iz sredista zanimanja, a vazni
postaju procesi dugoga trajanja, u ovom slucaju Sredozemlje, more.
Jacques Revel poblize je objasnio tri sloja vremena, kroz koja Braudel
analizira dogadjaje. Prvi je geografsko vrijeme, dugo trajanje, gdje ljudi
nema, a vazna je covjekova sredina. Drugo je vrijeme nesto krace, obuhvaca
stoljece ili dva, kada se mijenjaju strukture gospodarstva, ustroji drzava.
Trece je ono kojega smo svi svjesni, vrijeme pojedinacnih dogadjaja, koje
je sam autor opisao poput svjetla krijesnica. Ono se vidi u noci, ali ne
osvjetljuje! Stoga bismo u svakodnevnom zivotu trebali biti oprezni s
davanjem epiteta "povijesni" bas svakom dogadjaju koji nam se danas cini
vazan. Primjerice, u vrijeme spanjolskog vladara Filipa II. (1527. - 1598.)
krscani su kod Lepanta 1571. porazili osmansku mornaricu. O dogadjaju je
brujala cijela Europa. Stoga dogadjaje valja gledati iz pticje perspektive.
Ovakav nacin promatranja u kategorijama dugog trajanja, omogucava nam
razumijevanje danasnjeg trenutka, jer, smatra Braudel, u povijesti postoji
ponavljanje.
Braudel je "Sredozemlje" napisao tijekom njemackog zarobljenistva u Lubecku
za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, bez biljezaka i literature. Prvo
izdanje, obimom dvostruko krace, pojavilo se vec 1947., a 1965. je tiskano
drugo, koje je sada prevedeno na hrvatski. "Sve potice sa Sredozemlja",
istaknuo je u zakljucnoj rijeci Miroslav Bertosa. Venecija je oponasala
Levant, Amsterdam Veneciju, London Amsterdam, a New York London. Ukoliko u
povijesti doista ima repeticije, mozda jednom Sredozemlje ponovo postane
srediste svijeta. Hrvatska ce mu tada biti sam centar, jer "cudesni
dubrovacki arhiv najdragocjeniji je od svih za razumijevanje Sredozemlja",
govorio je Braudel.
***
29. I.G., Glas Slavonije, 22. veljace 1999., str. 26.
SUTRA OTVARANJE IZLOZBE
BELI MANASTIR - Sutra ce se u prostorijama Gradskog sveucilista svecano
otvoriti izlozba slika i skulptura "baranjska umjetnicka kolonija ‘98".
Rijec je o dijelima nastalim prosle godine na baranjskoj Umjetnickoj
koloniji, kojoj se odazvalo mnogo renomiranih umjetnika iz cijele Hrvatske.
Umjetnici koji se nisu odazvali na Koloniju darovali su svoja djela, te
tako dali svoj doprinos poticaju hrvavatskom narodu i kulturi u povratku na
ove prostore. Medju umjetnicima ciji ce radovi krasiti izlozbeni prostor
Gradskog sveucilista izdvajamo Ivana Lackovica Croatu, te umjetnike
baranjskog podrijetla Borisa Salamahu, Dragu Barata, Katu Mijatovic, Zorana
Pavelica, Ivana Forjana i Vesnu Mijatov. Otvaranje izlozbe predvidjeno je
za utorak, 23. veljace u 18 sati.
***
30. Davor Schopf, Vjesnik, 22. veljace 1999., str. 13.
UZITAK SA ZAKASNJENJEM
MARIBOR, 21. veljace - Velika katalonska sopranistica Montserrat Caballé
tijekom duge je i nadasve bogate karijere zasluzila najlaskavije epitete i
pohvale za pjevacko umijece i odnjegovani belkantisticki stil, te oko 130
uloga koje je ostvarila. No, stekla je i epitet musicave i nepredvidive
primadone. Znala je cesto otkazivati nastupe i tako razocarati publiku, a
organizatore baciti u ocaj. Dovoljno se prisjetiti kako je u proljece 1997.
u svega mjesec dana dva puta zbog bolesti otkazala koncert u Zagrebu. Kada
je konacno nastupila, svi su problemi zaboravljeni i ostala je samo
carolija njezine umjetnosti.
Uzbudjenja nije nedostajalo ni u Mariboru, u petak 19. veljace, gdje je
odrzan gala koncert "Dva glasa, jedno srce" u organizaciji producentske
kuce Maitreya. Montserrat Caballé i njezina kci, sopranistica Montserrat
Martí pjevale su uz pratnju Zagrebacke filharmonije, pod ravnanjem
dirigenta Joséa Collada. Koncert je poceo sa stopet minuta zakasnjenja jer
je diva tek oko 18 sati doletjela u Bec i automobilom zurno prebacena u
Maribor. Koncert je odrzan bez pokusa iako su glazbenici Zagrebacke
filharmonije profesionalno i vrlo strpljivo proveli cijelo poslijepodne u
ocekivanju slavne pjevacice. Maestro Collado nekoliko je dana prije poceo s
orkestrom uvjezbavati program, no takav se "prima vista" susret solista s
orkestrom uvijek osjeti. Akusticki pokus posebno bi bio nuzan za
tonmajstore ozvucenja u neprikladnom prostoru sportske dvorane Tabor.
Montserrat Caballé, cesto na svojim koncertima sklona verbalnom
komuniciranju s publikom, na kraju se ispricala publici - njih oko dvije
tisuce koji su kupili vrlo skupe ulaznice, glazbenicima i organizatoru,
detaljno objasnivisi peripetije s avionima i redovima letenja od Barcelone
do Zagreba i konacnog odredista u Becu. "Komicni duet dviju macaka"
Gioacchina Rossinija sve je na kraju zasladio i sve se dobro svrsilo, kao
sto bi sve jos bolje proslo da je primadona na put krenula dan ranije.
Montserrat Caballé poznata je po mudrosti kojom bira repertoar u kojemu
pjevacke odlike sto ih je zadrzala do visokih zivotnih, a i pjevackih
godina - a to je prvenstveno pjevanje u pianu i bogato dinamicko
nijansiranje - najbolje dolaze do izrazaja. Tako je bilo i ovoga puta, iako
ne u cijelosti. Njezino umijece i nacin na koji pojedinu frazu moze izvesti
u pianu ili pianissimu, fascinantni su. To je doslo do izrazaja u ariji
Donizettijeve Gemme di Vergy i ariji Rossinijeva Tancreda, narocito u
predivnoj frazi "Di tanti palpiti". Nasuprot tome, ponegdje se culo i dosta
reskih tonova, dok je njezina izvedba habanere iz Bizetove "Carmen" potpuno
deplasirana.
Program "Dva glasa, jedno srce" sto ga dvije sopranistice izvode nekoliko
godina najvecim je dijelom bio isti kao u Zagrebu i Puli. Montserrat Martí
nije izvela nista novoga, ali je pokazala napredak, pjevacku sigurnost i
lakocu. Ona je nadarena mlada pjevacica, niposto nekakav pjevacki
"vunderkind". Pametna je i vrijedna glazbenica koja ima srecu da moze iz
najneposrednije blizine uciti od takve velicine kakva je njezina majka. Zna
da joj rodbinske veze mogu koristiti samo nakratko, a da su joj za dugu
karijeru potrebne vlastite sposobnosti i znanje.
Dirigent Jose Collado kao osobni pratitelj dviju pjevacica, zna kako one
disu i sto zele, i to im osigurava. Zagrebacka filharmonija osigurala je
skladu njihovih glasova finu glazbenu potku. Samostalno je briljantno
izvela intermezzo iz Gimenezove zarzuele "La Boda de Luis Alonso", u kojemu
si je dirigent dao oduska zivopisnim nastupom. Filharmonija je izvela jos
uvertiru Donizettijevoj operi "Kci pukovnije" i, kao jedan od vrhunaca
koncerta, uvertiru Rossinijevoj operi "Talijanka u Alziru" s izvrsnim
solima oboe i flaute, kao uzor te vrste glazbe.
***
31. Igor Gajin, Glas Slavonije, 22. veljace 1999., str. 28.
HRVATSKI DVORCI VAPE ZA SKRBI!
U Svecanoj je dvorani Pedagoskoga fakulteta u petak, 19. veljace,
predstavljena knjiga "Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka"
prof. dr. sc. Mladena Obada Scitarocija i dr. sc. Bojane Bojanic Obad
Scitaroci. Rijec je o nastavku knjige "Dvorci i perivoji Hrvatskoga
zagorja" koja je u izradi istih autora postala pravi bestseler; dozivjevsi
pet izdanja na hrvatskom, tri na engleskom i dva na njemackom jeziku! Na
tragu te knjige, i "Dvorci i perivoji u Slavoniji od Zagreba do Iloka"
strucnim tekstom i izvrsnom fotografskom opremom predstavlja sezdeset
dvoraca sjeverne Hrvatske, te otkriva kulturu zivljenja u dvorcima,
tradiciju hrvatskoga plemstva, kao i nepoznate ili zaboravljene trigove
ladanjske i vlastelinske kulture Hrvatske. Osim toga, "Dvorci i perivoji
Slavonije" citatelju nude prikaz stotinjak obitelji, priblizno 3.000 imena
Ijudi, oko 1.400 lokacija, danasnje i nekadasnje fotografije dvoraca i
perivoja, iscezle interijere, obiteljske portrete, plemicke grbove, nacrte
dvoraca; katastarske karte i karte vlastelinstava, a koristenaje grada
tridesetak institucija u zemlji i inozemstvu, kao i brojni obiteljski
arhivi...Kako pojasnjava autorica Bojana Bojanic Obad Scitaroci, rad je na
knjizi trajao punih sedam godina, s ciljem poticanja brzega i
djelotovornijega obnavljanja dvoraca na podrucju Slavonije u nekadasnjim
srednjovjekovnim i renesansnim granicama.
"Hrvatski dvorci vape za skrbi! " - izjavljuje autorica, dodajuci:
"Vjerujem da novca nema dovoljno, ali svakako treba ciniti sve sto se moze
vec sada, kako dvorci ne bi propadali". Stoga knjiga sadrzi strucna
uputstva za obnavljanja i odrzavanja dvoraca i perivoja, uz povelik popis
strucne literature. Ne zeleci stvarati samo knjigu koja bi turisticki
prombvirala ova podrucja, autori su tezili odredjenoj
interdisciplinarnosti, pa su smjestanjem problematike dvoraca u povijesni
kontekst ucinili knjigu zanimljivom i znanstvenicima raznih
povijesnoumjetnickih, gospodarskih ili kulturoloskih podrucja istrazivanja.
Opisujuci povijesni razvoj, Mladen Obad Scitaroci pojasnjava da su
slavonski dvorci sacuvali kontinuitet od srednjovjekovnoga razdoblja
preuredjivanjem srednjovjekovnih utvrda u dvorce, nastavljajuci potom
izgradnju kroz ostala stoljeca, sve do turske najezde. Barokni su dvorci
ostali ocuvani u podrucju prema Zagrebu, dok podrucja pod nekadasnjom
turskom vladavinom uglavnom zapocinju ispocetka gradnjom dvoraca tek u
prvoj polovini 18. stoljeca, nakon odlaska Turaka. "Nadamo se da ce ljudi s
ovom knjigom pod rukom krenuti u obilazak ovih predjela i razvijati kulturu
dvoraca" - zakljucuje Mladen Obad Scitaroci.
O knjizi je govorio i povjesnicar umjetnosti Grgur Marko Ivankovic, dok su
pozdravne rijeci uputili Branko Mihaljevic u ime Zupanijskog poglavarstva i
Jasminka NovakKovac u ime Gradskoga poglavarstva. Predstavljanje je knjige
voditeljski oblikovala glumica osjeckog HNK Anita Sctmidt, dok je u okviru
prigodnoga programa nastupila pijanistica Ana Domanovac, izvodeci skladbe
Dore Pejacevic.
***
32. H, Vecernji list, 20. veljace 1999., str. 15.
SPOMENIK MARKU MARULICU U NJEMACKOJ
ZAGREB/BERLIN/ERFURT, 19. veljace - Ministar kulture Republike Hrvatske mr.
Bozo Biskupic, koji u petak u Weimar dolazi na svecano otvorenje
manifestacije "Weimar - grad kulture 1999.", razgovarao je u cetvrtak s
drzavnim tajnikom u berlinskom Senatu Lutzom von Pufendorfom o suradnji i
razmjeni kulturnih programa. Biskupic je razgovarao i u Erfurtu s ministrom
kulture, znanosti i tehnologije Zemaljske vlade Thüringena Gerdom
Schuchardtom. Hrvatski je ministar drzavnom tajniku von Pufendorfu u
Berlinu predocio kulturne projekte "Glagoljica" rijecke Sveucilisne
knjiznice, "Hrvati i karolinzi" splitskoga Muzeja hrvatskih arheoloskih
spomenika, postavljanje kojega se predvidja u Berlinu 2001., te izlozbe
"Sto godina hrvatskog dizajna" Muzejskogalerijskog centra i "Suvremena
hrvatska grafika" u organizaciji Klovicevih dvora iz Zagreba. Buduci da
berlinska opcina Wilmersdorf odrzava prijateljstvo sa Splitom, razgovaralo
se o mogucnosti da se u toj opcini, u povodu 550. obljetnice rodjenja Marka
Marulica, postavi spomenik tom velikanu hrvatske kulture ili da se jedna
ulica nazove njegovim imenom.
Dogovoreno je i predstavljanje knjige akadmenika Radoslava Katicica
"Litterarum Studia" cije se izdanje na njemackom jeziku ocekuje u travnju.
Biskupic je predlozio da se u Berlinu odrze Dani hrvatskog filma, za sto je
drzavni tajnik izrazio posebno zanimanje. Dogovorena je i suradnja na
realizaciji hrvatskonjemackog projekta "Goethov san" po ideji Darka Lukica
i u suradnji zagrebackoga Teatra ITD, Medjunarodnog festivala mladih iz
Pule te Visoke skole "Ernst Busch" i "Tanzfabrik" iz Berlina cije se
odrzavanje predvidja i u Hrvatskoj i u Njemackoj.
Razgovarali su i o nastupu njemackih umjetnika na Dubrovackom ljetnom
festivalu, a drzavni tajnik obecao je pomoci nastup njemackih glazbenika na
medjunarodnim natjecajima violoncelista "Antonio Janigro", violinista
"Vaclav Huml", dirigenata "Lovro Matacic" i Medjunarodnom klaviristickom
natjecanju.
***
33. R.G., Vjesnik, 20. veljace 1999., str. 7.
UMRO SVEVLAD SLAMNIG
ZAGREB, 19. veljace - Mr. Svevlad Slamnig, hrvatski knjizevnik i
prevoditelj umro je 19. veljace u bolnici na Svetom Duhu nakon teske
bolesti. Rodjen je 1924. u Metkovicu, a Filozofski fakultet diplomirao je u
Zagrebu.
Objavljivao je u posljednje vrijeme novele u Nedjeljnom Vjesniku, a javio
se pjesmama u Bogoslovnom zborniku "KRIZ" 1943. i u jerolimskoj antologiji
"Za blagdanskim stolom". Otada redovito suraduje u vjerskim i knjizevnim
casopisima, brojnim recenzijama, novelama i prijevodima. Najvise je pisao u
publikacijama HKD "Svetog Jeronima", gdje je neko vrijeme bio i urednik
casopisa "Marulic". U tom Drustvu objavljen je i njegov prijevod
Bernanosova "Dnevnika seoskog zupnika" i, nedavno, prijevod knjige Johna
Pintara - "Cetiri godine u Titovu paklu". Kao profesor sluzbovao je u
Koprivnici, Bosni, Njemackoj itd., a potkraj zivota predavao je na
Filozofskom fakultetu u Zadru. Bio je i plodan pisac beletristike, pa je
nedavno objavljena njegova knjiga "Ciopa". U HKD Svetog Jeronima istaknuo
se kao izvanredni voditelj knjizevnih veceri.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~