HRV - POVRATAK I OBNOVA 28.1.1999.
HIC Vijesti
28. 01. 1999.
SADRZAJ:
POVRATAK I OBNOVA
10. VE U ąETVRTAK RASPRAVLJA O IZVJE ńU O HRVATSKOJ
11. OESS: VISOK BROJ ETNIąKIH INCIDENATA
12. SPOMENIK POGINULIMA U OBRANI
13. JESAM LI DOISTA U SLAVONSKOJ METROPOLI?
14. HOńE LI 38 SRPSKIH NASTAVNIKA DOBITI OTKAZ?
15. POVRATNIąKI DOMOVI JO BEZ STRUJE I VODE!
16. OBNOVA STOTINJAK KUńA
17. KNIN I KISTANJE DO IVLJAVAJU DEMOGRAFSKI BUM, DRNI BEZ MLADE I
18. TRO KOVE SKELE PREUZIMA UPANIJA
19. SPRIJEąITI VERC CIGARETAMA I ALKOHOLNIM PIńIMA
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
POVRATAK I OBNOVA
***
10. Hina, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 1.
VE U ąETVRTAK RASPRAVLJA O IZVJE ńU O HRVATSKOJ
STRASBOURG, 27. sijeŰnja - Odbor za monitoring parlamentarne skup tine
VijeÎa Europe (VE), u srijedu je na sastanku u Strasbourgu, uvrstio u
dnevni red za Űetvrtak izvje Îe o Hrvatskoj. Uz arka Domljana i grofa
Eltza, koji su stalni Űlanovi Odbora, na sastanku Odbora nazoŰan je i
Stjepan RadiÎ iz oporbe. On je najavio da Îe u raspravi o izvje Îu izlo iti
stajali ta oporbe, u ime HSSa, te SDPa i HSLSa, koji su ga na to ovlastili.
Upoznat Îe Odbor i s razlozima nesudjelovanja oporbe u radnim tijelima
Sabora i u izaslanstvu u VEu. arko Domljan ocjenjuje da je tekst sada nje
verzije izvje Îa o Hrvatskoj "korektan". PrihvaÎa se, ka e Domljan, da je u
odredenim podruŰjima ostvaren napredak, a izra avaju se "zabrinutosti" zbog
sporosti u ostvarenju svih obveza koje je Hrvatska preuzela pristupajuÎi VEu.
U izvje Îu je, primjerice, konstatacija da je Hrvatska ostvarivala te
obveze, ne samo kao zemlja u tranziciji, nego i izlazeÎi iz rata i ratnih
razaranja, to nije bio sluŰaj sa ostalim novoprimljenim Űlanicama VEa. U
nacrtima rezolucije i preporuke ministarskom odboru su i pozivi dr avama
Űlanicama VEa da poveÎaju svoje financijske doprinose akciji za
razminiranje u Hrvatskoj, te da ponude veÎu financijsku pomoÎ za obnovu i
razvoj ratom razorenih podruŰja. Medu temama o kojima se izra avaju
"zabrinutost", ili iznose ocjene izvjestitelja VE o nedovoljnom ili
presporom napretku su pitanja reforme izbornog zakona, odustajanje od
privatizacije treÎeg programa HTVa , te vi e pitanja u vezi s povratkom
Srba ili razlozima zbog kojih neki od njih i dalje napu taju Hrvatsku.
Spominju se pritom i problemi povratka prognanih Hrvata i ukazuje na znaŰaj
pomirbe.
***
11. Hina, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 2.
OESS: VISOK BROJ ETNIąKIH INCIDENATA
ZAGREB, 27. sijeŰnja - Broj incidenata u Podunavlju, osobito etniŰki
motiviranih, za ovo je doba godine visok, rekao je u srijedu u Zagrebu
glasnogovornik misije OESSa u Hrvatskoj Mark Thompson. OESS smatra da Vlada
jo nije poduzela jasne i uvjerljive korake u provedbi Programa uspostave
povjerenja koji je donijela u listopadu 1997., rekao je glasnogovornik
misije na redovnoj konferenciji za novinare. "Ako hrvatska Vlada ne poduzme
jasne korake prema izgradnji povjerenja izmeóu pripadnika hrvatske i srpske
zajednice u svim podruŰjima pogoóenim ratom, a osobito u Podunavlju,
vjerujemo da Îe se taj trend (etniŰki motiviranih incidenata) nastaviti
kako Îe se, s ljep im vremenom, vraÎati povratnici", rekao je Thompson.
***
12. . Mataija, VeŰernji list, 28. sijeŰnja 1999., str. 9.
SPOMENIK POGINULIMA U OBRANI
GOSPIń - Majke, oŰevi, supruge, suborci i sugraóani, uz potporu gradske
uprave, podignut Îe vojnim i civilnim braniteljima grada na NovŰici spomen
obilje je. Ideja je potpuno za ivjela pro lotjednom odlukom gospiÎkog
gradonaŰelnika KoliÎa, kojim imenuje Odbor za praÎenje podizanja spomenika.
Na taj Îe se naŰin brojni GospiÎani odu iti onima koji su polo ili svoj
ivot za slobodu ovoga grada, djece i njihove buduÎnosti.
Za predsjednika Odbora imenovan je dogradonaŰelnik prof. Ivica Mataija. -
RijeŰ je o ideji staroj veÎ nekoliko godina. Potaknuli su je Udruga
roditelja, udovica i dragovoljaca Domovinskog rata grada GospiÎa koju je
lokalna samouprava podr ala. Spomenik poginulim braniteljima podignut Îemo
na Trgu Alojzija Stepinca u sredi tu grada. Ovih dana raspisat Îemo javni
natjeŰaj za idejno rje enje - nagla ava dogradonaŰelnik Mataija.
Odboru i autorima zadaÎa neÎe biti laka, jer osim zadanih obilje ja,
vi egodi nja priŰa o okrutnosti srpskog agresora, juna tvu i rtvi
branitelja za obranu GospiÎa mora biti "ispriŰana" na nekoliko Űetvornih
metara veÎ osiguranog prostora, uva avajuÎi i ambijentalno obilje je. -
Idejna rje enja bit Îe i javno predstavljena da bi ih GospiÎani mogli
vidjeti i o njima pismeno dati svoj sud. Odluka neÎe biti "birokratska",
veÎ potkrijepljena argumentima - ka e Mataija.
***
13. Mirko VukotiÎ, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 11.
JESAM LI DOISTA U SLAVONSKOJ METROPOLI?
PrilazeÎi Osijeku, putnik namjernik te ko Îe steÎi dojam da prilazi gradu s
vi e od 100.000 stanovnika, koji se mo e pohvaliti vi estoljetnom
tradicijom, srednjoeuropskom pripadnosti i nazivom metropole, pa makar i
slavonske. Da ste u Slavoniji bit Îe vam asno po naslagama blata na cestama
koje za sobom, neka njeno, ostavljaju poljoprivredni strojevi, te po
irokoj ravnici nz koju se pogled daleko pru a, pa je te ko sakriti ono to
bi trebalo. Na alost, toga je u posljednje vrijeme uistinu mnogo. Dolazite
li iz smjera Úakova, izmeóu Livane i ąepina doŰekat Îe vas autootpad koji
neodoljivo podsjeÎa na one koji vas doŰekuju pokraj ZraŰne luke
SurŰinBeograd. Plodna je slavonska oranica, a za koju godinu graóevinsko
zemlji te na kojemu bi se spojiii Livana i ąepin, pretvorena u ruglo koje
je i veliki ekolo ki problem. Na Zapadu, kojemu toliko te imo, autootpad
smije biti samo na betonskim nepropusnim podlogama, a ne na zemlji. Samo je
litra motornog ulja dostatna za trajno oneŰi Îenje 100.000 litara vode, a
zamislite koliko ulja, antifriza, goriva, kiseline i Űega sve ne ist,jeŰe
iz o teÎenih i ostarjelih automobila. Samo kilometar dalje neugledna vas
ploŰa obavje tava da ste u li u Osijek.
Ju na industrijska zona odaje poslovnu i graóevinsku ivost, no kada na
nadvo njaku preko zaobilaznice, umjesto Osijeka, ugledate jo jedan
autootpad i zapu teno zemlj te s lijeve strane, ne mo ete povjerovati da je
to moguÎe. U tijeku je i zatrpavanje obli njeg bajera, a time i izno enje
novih koliŰina blata na cestu, a na samo ste dvije minute od gradskog
sredi ta! Zapadni se prilaz gradu, ako se izuzme kroniŰno odlaganje smeÎa
uz ju nu zaobilaznicu, jo mo e smatrati najureóenijim, no nipo to
zadovoljavajuÎim. Odgovorni, ako se uopÎe zna tko su oni, najvi e
opravdanja imaju za neureóeni istoŰni i sjeverni prilaz gradu jer ih zbog
rata i poslijeratnih zbivanja nije bilo moguÎe urediti i postaviti okomitu
prometnu signalizaciju. Osim toga, na pojedinim je dijelovima opasan za
ivot i sam silazak s kolnika. Jasno je da je nemoguÎe preko noÎi urediti i
obnoviti u ratu uni tene objekte, jasno je i to kako je te ko kontrolirati
arhitektonska divljanja novokomponiranih gradskih bogatuna koji svojim
nazovi vilama nagróuju izgled nekada vrlo skladnog grada. Meóutim, ono to
se s relativno malo novca mo e uŰiniti jest postavljanje kvalitetnih
gradskih obilje ja i razumljivih putokaza, kao i pokloniti malo vi e
pozornosti tomu tko i to radi uz najfrekventnije gradske prometnice i
hoÎemo li od srednjoeuropskog grada naŰiniti blatnu selendru ili zaseok iz
kamenjara.
***
14. I. Getto, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 13.
HOńE LI 38 SRPSKIH NASTAVNIKA DOBITI OTKAZ?
BELI MANASTIR - PrekjuŰera nji prvi slu beni posjet ministra prosvjete i
porta Bo idara Pugelnika Baranji najavio je rje avanje problema koji veÎ
du e iritira hrvatske prosvjetare na tom podruŰju i roditelje djece
povratnika. ProŰelnica upanijskog ureda za prosvjetu Ksenija Zbo il
upoznala je Ministra sa stanjem u kolstvu, u hrvatskom Podunavlju te
upozorila na 38 uŰitelja i nastavnika koji primaju pune plaÎe, a nemaju
odraóen ni jedan sat nastave, te odbijaju de urstva i sjede u zbornici.
Osim toga, u baranjskim kolama radi i 65 nastavnika i uŰitelja koji nemaju
punu normu, te je popunjavaju radom u nekoliko kola. VeÎinom je rijeŰ o
osobama srpske nacionalnosti, a nekolicina na posao dolazi iz SRJ. RijeŰ je
o hrvatskim gradanima koji su u meóuvremenu prodali kuÎe u Podunavlju i
odselili u SRJ, ali su zadr ali hrvatsko dr avljanstvo i imaju prijavljeno
prebivali te u Hrvatskoj, obiŰno kod robine ili prijatelja.
Ona je jo jedanput upozorila na to kako je apsurdno da u dana nje vrijeme,
kada u raznim poduzeÎima, primjerice u "Belju", ljudi rade a mjesecima ne
primaju plaÎu, srpski nastavnici ne rade a primaju plaÎe. Takva situacija
iritira povratnike, to je i razlog potpisivanja nekoliko peticija. Do
takvog je apsurda do lo zbog sporazuma potpisanog izmeóu Vlade RH i
UNTAESa, u kojem se ka e kako se mora preuzeti i omoguÎiti radni odnos svim
prosvjetarima zateŰenim u vrijeme mirne reintegracije u kolama, to vi e
to ispunjavaju zakonske propise za odr avanje nastave (struŰna sprema,
itd). Meóutim, pro logodi njim odlaskom velikog broja srpske djece potreba
za nastavnicima koji predaju na srpskom jeziku sve je manja. Ministar je
prekjuŰer izjavio kako "uŰiteljima i nastavnicima koji ne ele ili nisu u
stanju raditi prema hrvatskom planu i programu nije mjesto u kolama", pa
baranjska javnost s pravom oŰekuje da to najavljuje konaŰno rje enje jednog
od Űestih kamena spoticanja na tim prostorima. Na redu je ministar da
djelima opravda svoju rijeŰ.
***
15. G.ą., Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 14.
POVRATNIąKI DOMOVI JO BEZ STRUJE I VODE!
ÚELETOVCI - TipiŰan primjer povratniŰkog sela u kojem obnova infrastrukture
kasni za obnovom obiteljskih kuÎa te tako prijeŰi povratak prognanika su
Úeletovci, selo u sastavu opÎine Nijemci. To je selo tijekom rata posve
uni teno, pa od 250 tamo njih obiteljskih kuÎa, kako je utvrdila Komisija
za procjenu ratnih teta, samo dva posto nije kategorizirano u one najvi e
kategorije o teÎenja. Prema rijeŰima Ivice Klema, naŰelnika OpÎine Nijemci,
u proteklom je razdoblju u Úeletovcima obnovljeno 130 obiteljskih kuÎa. Od
prijeratnih 849 stanovnika Úeletovaca u selo se vratilo samo desetak
obitelji. to vi e, i te povratniŰke obitelji ive u vrlo te kim uvjetima.
Naime, pristupne ceste i ceste u mjestu u lo em su stanju, a obnovljene
kuÎe jo su bez struje i vode. Meóutim, ovoga proljeÎa i u Úeletovcima bi
se trebao intenzivirati povratak. Struja, koja do sada nije bila
prikljuŰena zbog nerazminiranih povr ina oko trafostanice u Nijemcima, u
Úeletovce Îe stiÎi krajem sijeŰnja, a s prvim ljep im danima oŰekuju se i
radovi na lokalnom vodovodu. U ovogodi njoj graóevinskoj sezoni oŰekuje se
i nastavak obnove preostalih o teÎenih obiteljskih objekata. Takoóer, do
ljeta se oŰekuje zavr etak radova na podruŰnoj Űetvorogodi njoj koli, a
ove se godine planira i sanacija zgrade Mjesnog ureda, u sklopu kojeg Îe
profukcionirati i po tanski ured.
***
16. K.I., Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 16.
OBNOVA STOTINJAK KUńA
DRAGALIń - Ove godine Ministarstvo obnove i razvitka utvrdit Îe plan
gradnje stotinjak kuÎa u opÎinama od posebne dr avne skrbi zapadnog dijela
Brodskoposavske upanije. Na temelju ugovora o obnovi opÎine DragaliÎ koji
je opÎina potpisala s njemaŰkom nevladinom organizacijom ASB, na podruŰju
opÎine za Srbe povratnike obnovit Îe se 30 kuÎa. KuÎe Îe se obnavljati u
selima Ma iÎ, Medari, Donji BogiÎevci, Gorice i Poljane i za njihovu obnovu
izdvojit Îe se 1,2 milijuna DEM. Prema rijeŰima Alfonsa Peetersa,
predsjednika njemaŰke organizacije ASB, koja je partner Europske komisije,
to predstavlja jedinstven korak u programu koji provode s ciljem pomoÎi u
ubrzavanju povratka u svim smjerovima, reintegraciji, procesu obnove i
doprinosu regionalnoj gospodarskoj revitalizacip u Hrvatskoj.
***
17. Jadranka KlisoviÎ, Vjesnik, 28. sijeŰnja 1999., str. 7.
KNIN I KISTANJE DO IVLJAVAJU DEMOGRAFSKI BUM, DRNI BEZ MLADE I
KNIN, 27. sijeŰnja - Nakon vojno - redarstvene akcije "Oluja", na
osloboóenim podruŰjima Knina, Drni a i Kistanja ivjelo je samo nekoliko
stotina itelja, i to mahom Hrvata koji su duge ratne godine odluŰili
pro ivjeti na svom pragu. Nedugo potom poŰeo je povratak itelja na
novooslobodeno podruŰje ibensko - kninske upanije. Knin je u meduvremenu
do ivio pravi demografski bum koji, po svemu, zaslu uje posebnu analizu.
Danas u Kninu, prema rijeŰima gradonaŰelnika Josipa Odaka, ivi oko 22
tisuÎe itelja.
Grad je strelovito rastao, tako da mlada populacija koja danas uglavnom
nastanjuje Knin i mjesta koja mu gravitiraju, zahtijeva poseban tretman.
VeÎ prvu godinu nakon "Oluje" vidjelo se da Knin nastanjuju mladi ljudi.
Mjesta u kolskim klupama nije bilo dovoljno ni tada a nema ih ni danas, pa
se nastava odr ava u tri smjene a dobiti mjesto u vrtiÎu pravi je dobitak.
Kninsko gospodarstvo, medutim, nikako da se oporavi, a bez radnih mjesta
mladi stanovnici Knina te ko Îe opstati na ovom podruŰju.
GradiÎ Kistanje je, kao i Knin, ubrzo nakon "Oluje" do ivio natalitetni
bum. Kistanje su, naime, prije oko dvije godine poŰeli naseljavati Hrvati
iz Janjeva. Od Pa ka Eraka, naŰelnika Kistanja, saznajemo da u Kistanju
obitelji imaju prosjeŰno Űetvero djece. U prstenu Knina i Kistanja nalazi
se Drni koji je, saznajemo od Ante JerkoviÎa, biv eg predsjednika
Zajednice prognanika i povratnika, davne 1971. godine brojio Űak 36.600
itelja koji su nastanjivali 840 Űetvornih kilometara. Poois stanovni tva
iz 1991. godine, pokazao je da se broj itelja osjetno smanjuje jer je na
istom podruŰju dakle u Drni u, Promini, Une iÎu i Ru iÎu, tada ivjelo
24.000 stanovnika. Danas ih na tom podruŰju ivi tek oko 13 tisuÎa.
Zabrinjava, veli nam Ante JerkoviÎ, to Drni danas nastanjuju uglavnom
stariji ljudi, o Űemu svjedoŰe i podaci upnog ureda. Naime, nedavno je
drni ki upnik izjavio kako u Drni u vi e osoba umire nego ih se rada.
JerkoviÎ dr i da je glavni razlog zbog kojeg mladi izbjegavaju povratak u
svoj grad lo e stanje gospodarstva i to potkrepljuje brojkom koja govori da
je prije u Drni u u sektoru gospodarstva radilo vi e od tri tisuÎe Drni ana
a danas - tristotinjak. Drni je na alost, za razliku od susjednih gradova
Knina i Kistanja, grad starih osoba.
***
18. L. AniŰiÎ, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999., str. 13.
TRO KOVE SKELE PREUZIMA UPANIJA
BELI ńE - ąini se da je skela kod Beli Îa posljednjih nekoliko godina
nepresu an izvor najrazliŰitijih priŰa i nagaóanja. Ta, zasad, jedina
istinska ila kucavica to u ovom dijelu povezuje Slavoniju i Baranju i
zahvaljujuÎi kojoj se proces povratka u "baranjski trokut" i susjedne
opÎine na lijevoj strani Drave znatno ubrzao, postala je i u posljednjih
nekoliko dana opet aktualna. Naime, Űuju su priŰe i informacije o tome kako
je moguÎe da popularnu "kompu" preuzmu privatni poduzetnici (za sada jo
neimenovani), koji Îe prijevoz skelom poŰeti naplaÎivati po cijeni i do
30ak kuna po osobnom automobilu! Kako je ta vijest uzbunila mnoge, posebice
one koji se skelom prevoze svakodnevno zbog odlaska na radno mjesto,
odgovor smo poku ali potra iti u II. rijeŰnom zdrugu, koji upravlja skelom.
"Do mene takve informacije nisu do le", ka e zapovjednik II. rijeŰnog
zdruga, brigadir Vlado GrozdaniÎ, "i o tome ni ta ne znam. Jedina
informacija kojom mi raspola emo jest da bi, u skladu s veÎ postignutim
dogovorima sa upanijom, skela bez novŰane naknade trebala prevoziti sve
dok se na ovom mjestu ne sagradi obeÎani most", najavljuje. No, takoóer
dodaje da su i skela, a i brod u iznimno lo em stanju te da su neprestani
tro kovi za popravke izuzetno visoki i stoga nemalo optereÎenje za Hrvatsku
vojsku. Pa i posljednji primjer, kada je do lo do kvara na brodskom motoru,
zbog Űegaje prijevoz privremeno prekinut dok nije stigla ispomoÎ iz
"Vodogradnje" (a i inaŰe je, posebice ove jeseni i zime, dolazilo do
uŰestalih prekida u vo nji zbog magle i niskog vodostaja), najbolje govori
da je ovaj naŰin prijevoza za petstotinjak vozila, koliko svakodnevno ovuda
proóe, neadekvatan naŰin povezivanja dviju hrvatskih regija. Kako od
obeÎanog mosta, osim obeÎanja, .zasada nema ni "m", sve su oÎi i nade uprte
u upaniju, gdje bi se veÎ ovih dana trebao postiÎi naŰelan dogovor oko
preuzimanja tro kova rada skele kod Beli Îa, i tako dodatno rasteretiti
ionako plitke prognaniŰke d epove.
***
19. K. LipiŰanin, Glas Slavonije, 28. sijeŰnja 1999.
SPRIJEąITI VERC CIGARETAMA I ALKOHOLNIM PIńIMA
STARA GRADI KA - Na graniŰnom prijelazu Stara Gradi ka u posljednja dva
dana carinski djelatnici vraÎali su putnike koji su imali namjeru iÎi preko
Save u Republiku Srpsku u oping, uz upozorenje kako vi e ne mogu prenositi
robu koja se inaŰe mogla prenijeti do vrijednosti 300 kuna, bez carine. O
Űemu je, zapravo, rijeŰ doznali smo u Carinskoj ispostavi u Osijeku, gdje
su rekli da se i nadalje mo e bez carine prenijeti roba do 300 kuna koja
nije trgovaŰkog karaktera. Prema procjeni carinskog djelatnika, sukladno
definiciji stranog putnika, putnici koji prelaze graniŰni prijelaz Stara
Gradi ka jednom dnevno mogu prenijeti robu kojaje s porezom stro e
optereÎena. DomaÎi putnici koji to Űine i po nekoliko puta od juŰer vi e ne
mogu prenijeti ni jedno alkoholno piÎe ni teku cigareta. Svakodnevno
kolone pje aka i po nekoliko puta dnevno prelaze u Republiku Srpsku
kupujuÎi ive ne namirnice, kuÎne potrep tine, cigarete, odjeÎu, to je
tamo upola jeftinije nego u Hrvatskoj. Hrvati iz OkuŰana, Nove i Stare
Gradi ke, ZagrepŰani i stanovnici okolnih mjesta odlaze u Bosansku Gradi ku
te u tamo njim trgovinama i na tr nici kupuju sve za svoje dnevne kuÎne
potrebe. Zbog toga to Hrvati sve vi e deviza ostavljaju u Republici
Srpskoj, sve je manje kuna u blagajnama trgovaca u novogradi kom kraju, a
zbog toga su sve uŰestaliji i e Îi prosvjedi.
Trgovci se ale kako im se zbog kupnje u Bosanskoj Gradi ki promet smanjio
za 20 - 40 posto. ale se i zbog toga to Hrvati u R Srpskoj hrvatske
proizvode kupuju po znatno ni im cijenama. Sve je to utjecalo da se poo tre
carinski propisi i mjere kod uŰestalog prela enja, i po nekoliko puta
dnevno, i preno enja alkoholnih piÎa i cigareta kojima se vercalo u
Hrvatskoj, ka u u Carinskoj ispostavi u Osijeku. S druge strane,
prognanicipovratnici, a i drugi hrvatski dr avljani pritisnuti socijalnom
zbiljom i sve tanjim kuÎnim bud etom istiŰu kako je rijeŰ ipak, o tr i tu.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~