HRV - POVRATAK I OBNOVA 27.1.1999.
HIC Vijesti
27. 01. 1999.
SADRZAJ:
POVRATAK I OBNOVA
12. MNOGI SRBI SVAKODNEVNO IDU NA POSAO IZ PODUNAVLJA U SRJ!
13. ZADOVOLJSTVO RADOVIMA, NE I NASTAVNICIMA
14. TISINA NA GRANICI HRVATSKE I BIH REMETE TEK STROJEVI SFOR - OVIH
VOZILA I HELIKOPTERA
15. PROMATRACI ZABRINUTI
16. DELOZACIJA (NI)JE RJESENJE!?
17. "KOMSIJE" NE ZELE SVJEDOCITI PROTIV PLJACKASA
***
Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/
***
POVRATAK I OBNOVA
***
12. Ljiljana Pandza, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 7.
MNOGI SRBI SVAKODNEVNO IDU NA POSAO IZ PODUNAVLJA U SRJ!
VUKOVAR, 26. sijecnja - Od 17. prosinca prosle godine, kada je u Vukovaru
otvoren Konzulat SRJ, raskrizje ulica Bozidara Adzije i Borisa Kidrica
svakodnevno je preplavljeno gradanima srpske etnicke manjine, koji u redu i
po cijeli dan cekaju dobivanje viza za Jugoslaviju i savjeta za rjesavanje
svojih problema. Prema svemu sudeci, poduzete su preventivne mjere
sprijecavanja eventualnih izgreda, jer zgradu u potpunosti osigurava
nekoliko pripadnika MUPa Republike Hrvatske. "Najveci broj gradana trazi
vize, no mi obavljamo i druge poslove, primjerice imovinsko - pravne
prirode, te pomazemo pri ostvarenju prava na mirovinu" - rekao je konzul
Aleksandar Besarabic, dodavsi da dnevno kroz konzulat prodje 500 - 700
hrvatskih Srba, ali ima mnogo i Hrvata, koji vize traze radi sopinga u
Backoj Palanki, gdje su prehrambeni proizvodi upola jeftiniji. Besarabic
istice kako su aktivnosti Konzulata utemeljene na zakonima i propisima
dvije drzave, a podrucje koje pokriva obuhvaca Vukovarsko - srijemsku,
Osjecko - baranjsku, Pozesko - slavonsku, Brodsko - posavsku i Viroviticko
- podravsku zupaniju.
Pet uposlenih djelatnika osim vikendom, svakodnevno radi od 9,00 sati, pa
sve dok se ne usluzi i posljednja stranka pred vratima. Od pocetka rada
Veleposlanstva u Zagrebu i Beogradu to je prvo otvoreno konzularno
predstavnistvo. Prema posljednjim saznanjima, Generalni konzulat Republike
Hrvatske u Kotoru bit ce otvoren u proljece ove godine, a u Subotici i prije.
Na konstataciju kako je velik broj ucenika, studenata i onih koji u SRJ
svakodnevno idu na posao, Besarabic je, kazao da je to problem hrvatske
drzave. "Zasio je to tako, pitanje je koje sebi treba postaviti hrvatska
vlast, ili neke ekstremne politicke stranke, ne znam tocno kako se zovu.
Pretpostavljam da je rad u SRJ posljedica toga sto nema dovoljno posla u
Hrvatskoj" - izjavio je konzul Besarabic, ne zeleci komentirati skolovanje
srpske djece izvan Hrvatske. No, u razgovoru s gradjanima srpske etnicke
manjine doznajemo kako ni u SRJ nije bolje, a cinjenica da hrvatski Srbi
tamo rade samo je, kazu, splet okolnosti. "I u SRJ gledaju nas kao uljeze,
jer ni tamo nema posla, pa misle kako im otimamo i ovo malo radnih mjesta"
- govori Maja G., koja je u Vukovar nakon "Oluje", doselila iz Knina, a u
Sidu radi kao spremacica u skoli.
Podsjetimo kako Konzulat SRJ u Vukovaru djeluje u zgradi koju je tijekom
okupacije toga grada na gradskom zemljistu izgradio Mile Gonjanin,
iznajmljujuci je potom Europskoj uniji, a sada i Konzulatu SRJ. U
vukovarskom Upravnom odjelu za gradsku imovinu ponavljaju kako je to
zemljiste vlasnistvo grofa Eltza i bit ce mu vraceno sukladno Zakonu o
denacionalizaciji. Nesluzbeno doznajemo kako je vrlo vjerojatno da ce Grad,
kao sadasnji vlasnik, pokrenuti tuzbu protiv Gonjanina.
***
13. M.R., Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 56.
ZADOVOLJSTVO RADOVIMA, NE I NASTAVNICIMA
OSIJEK/BELI MANASTIR - Ministar prosvjete i sporta Bozidar Pugelnik sa
suradnicima jucer je boravio u Osijeku. Tijekom boravka posjetio je
Madjarski obrazovni centar u izgradnji, cije gradjevinske radove i opremu
finacira Ministarstvo prosvjete i sporta, a dio i osjecko Gradsko
poglavarstvo. Nakon obilazenja objekta, unutrasnje povrsine 4.000
kvadratnih metara, ukupne vrijednosti 20 milijuna kuna, ministar je
istaknuo kako je do sada vec mnogo napravljeno, te kako je zavrsetak radova
planiran za 20. travnja.
- Grijanje, koje je vec prikljuceno, placeno je, a za kompletan je
zavrsetak radova novac osiguran. Tocnije, sada je sve na izvodjacima
radova, zakljucio je Pugelnik, te dodao kako je sluzbeni posjet hrvatske i
madjarske vlade ovom centru predvidjen u nedjelju, 31. sijecnja. Nakon
Osijeka, ministru Pugelniku i njegovim pomocnicima domacin je bila Osnovna
skola Beli Manastir koju su pohodili zajedno s Ksenijom Zbozil, procelnicom
zupanijskog ureda za prosvjetu i kulturu, te ravnateljima osnovnih i
srednjih skola iz hrvatskog Podunavlja. Na zajednickom sastanku procelnica
Zbozil upoznala je ministra Pugelnika sa stanjem u skolstvu na podrucju
hrvatskog Podunavlja nakon povratka. Naglasila je kako trenutacno u skolama
na ovom podrucju placu prima 38 nastavnika koji ne rade i odbijaju
dezurstva, a vecinom su srpske nacionalnosti. Ministar Pugelnik dao je
jasno do znanja da nastavnicima koji nisu u stanju raditi prema hrvatskom
planu i programu nije mjesto u skoli, a kao osnovni cilj Ministarstva
prosvjete i kulture za ovu godinu naveo je sprjecavanjem incidentnih
situacija te osuvremenjivanje svih skola na podrucju Republike Hrvatske.
***
14. Aleksandar Milosevic, Vjesnik, 27. sijecnja 1999., str. 3.
TISINA NA GRANICI HRVATSKE I BiH REMETE TEK STROJEVI SFOR - ovih VOZILA I
HELIKOPTERA
SISAK, 26. sijecnja - Dok su u ponedjeljak u Zagrebu ministri Mate Granic i
Pavao Miljavac sa suradnicima razgovarali s predstavnicima SFORa, medju
inim i o stanju na hrvatskobosanskohercegovackoj granici te o incidentima
koji su se na njoj dogadjali u proteklih mjesec dana, Vjesnikovi novinari
uputili su se na lice mjesta. Cilj nase "novinarske inspekcije" bio je dio
granice izmedju Hrvatske i BiH koji u duzini od 167 kilometara prolazi kroz
Sisackomoslavacku zupaniju. Protivno uobicajenom misljenju da je
hrvatskobosanska granica na tom dijelu odredjena samo tokovima Une i Save,
na podrucju Sisackomoslavacke zupanije postoji nekoliko desetaka kilometara
kopnenog razmedja izmedju Hrvatske i Bosne i Hercegovine te osam kilometara
granice koju cini tok Gline.
Zahvaljujuci Zeljku Pongracu, nacelniku Policijske uprave
sisackomoslavacke, Vjesnikovi novinari na terenu su nailazili na
susretljivost policije. Prvo odrediste bilo je Topusko, gdje smo
razgovarali sa Stevom Cestaricem, zapovjednikom ispostave granicne policije
Topusko. "Nasa ispostava pokriva 28 kilometara granice izmedju Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Od toga je 20 kilometara kopnene granice, a osam ide
uz rijeku Glinu", objasnjavao je Cestaric, pokazujuci to i na zemljovidu.
Podrucje ispostave granicne policije u Topuskom izuzetno je neprohodno.
Najbolji pokazatelj za to je cinjenica da je za obilazak svih 28 kilometara
granice potrebno pet do sest sati. Na mnoge dijelove kopnene granice ne
moze se doci cak ni teskim terenskim vozilima, u sto smo se i uvjerili kada
nas je Cestaric poveo na kotu Debelo brdo. Nekoliko stotina metara prije
samog vrha morali smo napustiti terensku "ladu" i po jaruzi pjeske doci do
nadzorne tocke pogranicne policije. Tu smo zatekli policajce Darka Posarica
i Nedjeljka Turkalja. Dan je bio prohladan, maglovit i bez oborina.
Nekoliko stotina metara dalje na vrhu kote Debeli brijeg, na proplanku je
jos jedna kontrolna tocka. Na njoj je toga ponedjeljka prije podne bio
mladi policajac Dario Kralj, koji nam je pokazao kojim bi pravcem trebala
ici granicna crta. Na vrhu Debelog brda sijeku se komunikacijski pravci za
obliznje Staro Selo, Bukovlje te Vrnograc, koji je u Bosni i Hercegovini.
No Bukovlje i Vrnograc su nekoliko kilometara udaljeni i ne vide se s
kontrolne tocke.
"Problem je u tome sto nije tocno odredjena granicna crta na ovom podrucju.
Kako nema nekakvih spornih katastarskih i drugih karata, pretpostavljam da
bi ova staza zapravo mogla biti buduca granicna crta. Zbog toga, dok
komisije za granice ne naprave svoj posao, nismo ni izvjesili drzavnu
zastavu RH, iako sam siguran da ce granicna crta prolaziti upravo ovom
stazom", objasnio je Cestaric.
Vjesnikovi novinari nakon toga zakoracili su preko staze i mozda na taj
nacin stupili na tlo Republike Bosne i Hercegovine. Po rijecima Steve
Cestarica nismo napravili granicni incident, ali da je tu sluzbeno
utvrdjena granicna crta, napravili bismo povredu granice. "Granicna
policija BiH nikada ne dolazi na ovo podrucje", objasnio je nesto kasnije
Dario Kralj i dodao da "s vremena na vrijeme u sumu, udaljenu pedesetak
metara, dodje netko od stanovnika iz obliznjih zaselaka, posijeku koje drvo
i odu. No, ni oni se ne priblizavaju nasoj nadzornoj tocki". Dok ponovno
sjedimo u Cestaricevu uredu biljezimo jos neke zanimljivosti. Na podrucju
ispostave granicne policije Topusko u prosloj godini zabiljezeno je 16
povreda drzavne granice. Jedanaest slucajeva ilegalnih prijelaza, jedno
pucanje i cetiri bijega pocinitelja krivicnih djela. Granicu ilegalno
prelaze uglavnom hrvatski drzavljani srpske nacionalnosti, a bilo je i par
slucajeva pokusaja organiziranog prebacivanja Kurda, Albanaca i Rumunja.
"Otkako su pocele napetosti na hrvatskobosanskoj granici kod Martina Broda,
Licke Kaldrme i na nekim drugim mjestima, primijetili smo nesto pojacanu
SFORovu aktivnost i na tom dijelu granice. Uocili smo da SFORovi
helikopetri dosta cesto nadlijetaju ovo podrucje, a na nekim dijelovima s
druge strane granice primijecena su pojacana kretanja njihovih ophodnji",
kaze na kraju Stevo Cestaric.
U postaji pogranicne policije u Dvoru docekao nas je zapovjednik Milan
Glavinic. Na podrucju Dvora 35 je kilometara kopnene granice i 32 kilometra
uz rijeku Unu. U prosloj godini, saznajemo, zabiljezena su dva slucaja
ilegalnog prelaska granice. "Stanje na ovom dijelu granice izmedju Hrvatske
i BiH je uglavnom mirno i bez incidenata. Pojedinacne pokusaje ilegalnog
prelaska granice ne mozemo nazvati provokacijama.
No, kako je svaki ilegalni prelazak granice kaznjivo djelo, policija tada
postupa po zakonu", kazao je Glavinic, a na pitanje o pojacanjim kretanjima
SFORa dodao: "Da, bilo ih je nesto vise ovih dana, primijetili smo ih i u
Bosanskom Novom, a sto se tice helikoptera, tu smo nemocni. Prema ugovoru
izmedju SFORa i Republike Hrvatske oni mogu svojim letjelicama i bez
posebne najave granicnoj policiji, prelijetati to podrucje". Zanimalo nas
je snimaju li pritom nase polozaje? "Ma, cujte, za to dokaza nema, ali
nacin na koji helikopteri lete, zadrzavaju se izvjesno vrijeme nad
odredjenim podrucjem, lebde u zraku, pa produzavaju dalje. Vjerojatno
snimaju". U obliznjem selu Matijevici na pocetku mosta koji vodi u BiH jos
je jedna kontrolna tocka hrvatske pogranicne policije. Most izmedju
Matijevica i Bosanskog Novog za sada sluzi samo za prelazak SFORovih
vozila. Pojedinacna vozila ne moraju se najaviti, osim ako je rijec o
konvoju, koji se mora najaviti dan ranije. Dnevno, kazu, tu prodje pet do
sest SFORovih vozila, a konvoja nije bilo vec desetak dana.
"Kada se proculo da bi na tom mostu trebao biti otvoren medjudrzavni
prijelaz, bilo je slucajeva da su civili iz BiH dolazili sve do nase
kontrolne tocke, do hrvatske zastave i pitali kako bi usli u Hrvatsku.
Kazemo im da prijelaz jos nije otvoren, da potraze odgovore kod svojih
vlasti i oni se vrate. Incidenata tu nije bilo", kazu nam policajci.
Na putu od Dvora cestom koja vodi uz Unu prema Hrvatskoj Dubici prolazimo i
kroz Volinju, tu je jedini otvoreni zeljeznicki granicni prijelaz izmedju
Hrvatske i BiH na tom dijelu granice. Preko mosta u Volinji prometuje samo
zeljeznicki transport SFORa. Civilni i teretni promet izmedju Hrvatske i
BiH cekaju neka bolja vremena.
U Hrvatskoj Dubici jos jedan sruseni most, ali kazu da ce tu biti prvi
medjunarodni prijelaz na tom dijelu granice. Davor Javorski, zapovjednik
postaje granicne policije u Hrvatskoj Kostajnici, uvjerava kako bi
otvaranje granicnog prijelaza moglo znaciti mnogo i za gospodarsko
ozivljavanje ovoga kraja. Postaja granicne policije u Hrvatskoj Kostajnici
zaduzena je za nadzor i cuvanje 88 kilometara granice koju cine tokovi
rijeke Save i Une.
"Incidenata nije bilo vec dugo vremena", objasnjava Javorski, a situaciju
na desnoj obali Une gdje je jos uvijek pod srpskom okupacijom 30 hektara
hrvatskog drzavnog teritorija, ocjenjuje problemom koji mora rijesiti
drzava: "Zato postoje Vlada, Sabor, ministarstva... Na policiji je da
provodi ono sto joj se zapovjedi. Vjerujem da ce pitanje hrvatskog
teritorija na desnoj obali Une biti pravedno rijeseno".
I tu su, kaze, najcesci oblici izvanrednih stanja na granici, pokusaji
ilegalnih prelazaka, no zahvaljujuci budnosti granicne policije vecina
takvih pokusaja se otkrije na vrijeme, a drugih problema nije bilo. Mrak je
vec pritisnuo Banovinu kada je Vjesnikova novinarska ekipa krenula put
Zagreba.
***
15. mc, Vecernji list, 27. sijecnja 1999., str. 9.
PROMATRACI ZABRINUTI
GOSPIC - OESS je zabrinut za buducnost bosanskih Hrvata i Srba - ustvrdio
je u utorak William Ozkaptan, voditelj ureda korenickog tima na razgovoru s
Milanom Kolicem, gospickim gradonacelnikom. Tu je tvrdnju ilustrirao
eksplozijama mina i incidentima koje mogu imati posljedice na investiranje
u ovom kraju te naglasio potrebu trajnog smjestaja Hrvata izbjeglih iz BiH.
- Ima slucajeva da mine postavljaju i Srbi povratnici, a sto se tice
smjestaja Hrvata iz BiH na podrucju grada Gospica, oni su smjesteni u
stanovima u Lickom Osiku koji su drzavno, a ne privatno vlasnistvo - kratko
je odgovorio gradonacelnik Kolic. Danas je na podrucju grada Gospica
registrirano 235 povratnika, od kojih je 136 podnijelo zahtjev za povrat
imovine. Pozitivno je rijeseno 117 zahtjeva i Srbi su uvedeni u posjed.
- Koordinator za novooslobodjena podrucja koga jedini ima Grad Gospic mnogo
pomaze u rjesavanju problema povratka i integracije povratnika u zajednici,
a izrazena je i spremnost da kuce pregledaju pirotehnicari prije useljenja
- naglasio je i pohvalu Ozkaptan.
***
16. S. Butigan, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 16.
DELOZACIJA (NI)JE RJESENJE!?
VUKOVAR - Broj bespravno useljenih stanova u Vukovaru svakim je danom sve
veci a gradske vlasti malo ili gotovo nista ne mogu poduzeti kako bi se
tome stalo u kraj. Stanje ravno totalnoj ludnici evidentirale su sve
nadlezne sluzbe, od stambene komisije do strucnih gradskih tijela ali osim
nepopularne i za vukovarske prilike politicki iznimno osjetljive
delozacije, jos se nitko, pa ni najvisi drzavni organi od kojih je zatrazen
savjet ili uputa, nije dosjetio mogucem rjesenju tog vukovarskog problema
broj jedan. Nastavi li se takvo (ne)gospodarenje gradskim stambenim fondom,
moglo bi se lako dogoditi da na proljece vecinu vukovarskih prognanika u
njihovim stanovima docekaju - stanari!?
S takvim se problemom suocila i obitelj Marka Radica, koja se nakon sedam
godina progonstva spremila za povratak u stan u zgadi u vukovarskoj cetvrti
Borovo naselje. Iz hotela u Djurdevcu Radicevi moraju seliti, a u svoj
dvosobni stan ne mog u jer u njemu zivi Slavica Ladjarevic, u ciju se pak
kucu u Osijeku uselila prognana obitelj iz Laslova, koja ceka na obnovu
svoje kuce. Iz zacaranog kruga izlaz ce cetveroclana obitel Radic traziti I
na sudu, jer su svi pokusaji dogovora i mirno rjesenja tog slucaja pali u
vodu. Zanimljivo je da se u istoj zgradi u trosobni stan uselio vukovarski
dogradonacelnik iz redova srpske etnicke zajednice Svetislav Ladjarevic,
inace sin spomenute Slavice Ladjarevic, napustivsi vlastiti jednosobni stan
u istoj zgradi nekoliko katova nize. Ni u razgovoru s dogradonacelnikom
Radicevi nisu bile sretne ruke, a na sva ponudjena rjesenja u pokusaju do
dodju u posjed stana nad kojim imaju stanarsko pravo kao odgovor dobili su
pitanje - zasto ste stan upoce napustali.
Treba reci da je Marko Radic vukovarski branitelj, te da je nakon okupacije
Vukovara u zatocenistvu u logorima u SRJ proveo devet mjeseci, dok je
obitelj iz Borova naselja izasla u pratnji tenkova. Slucaj te vukovarske
obitelji jedan je u nizu slicnih prognanickopovratnickih teskoca, od kojih
ce mnoge, ocito, morati zavrsih pred pravosudnim organima a delozacija ipak
biti krajnjom solucijom. Bitka s nasilnim useljavanjima u stano ve - u koje
upadaju ne samo raseljeni Srbi nego i hrvatske obitelji koje ne rijetko
nisu iz Vukovara, a na taj nacin pokusavaju rijesiti svoje stambeno pitanje
u medjuvremenu se nastavlja, a ishod je, nazalost, i dalje upitan.
***
17. Jasminko Nikolic, Glas Slavonije, 27. sijecnja 1999., str. 16.
"KOMSIJE" NE ZELE SVJEDOCITI PROTIV PLJACKASA
BELI MANASTIR - Velikom broju prognanika iz Baranje njihovi susjedi srpske
nacionalnosti tijekom okupacije otudjili su iz obiteljskih kuca vecinu
namjestaja, bijele tehnike, vodovodnih i elektricnih instalacija i drugu
imovinu koja je ostala u kucama. Vecina prognanika podnijela je tuzbe sudu
protiv osoba za koje su dobili informacije da su im opljackale domove i sud
je, kao privremenu mjeru, stavio hipoteku na kuce osoba koje prognanici
optuzuju za pljacku. Time je pljackasima onemogucena prodaja nekretnine i
seljenje iz Hrvatske, a s povratkom prognanika zapocele su na
belomanastirskom Opcinskom sudu parnice kojima pokusavaju nadoknaditi
otudjenu imovinu. Predsjednik Opcinskog suda Beli Manastir Zlatko Kajtar
kaze da je tijekom 1997. i 1998. godine Opcinski sud zaprimio 864 predmeta
vezana uz naknadu stete, no odredjeni broj ljudi uspio se bez parnicenja
nagoditi s onima koji su ih opljackali, pa se trenutacno na sudu nalaze 743
predmeta te vrste.
Na zalost, prema dosadasnjim iskustvima sudaca, velik broj prognanika gubi
parnice jer nemaju cvrste dokaze da im je osoba koju tuze doista otudjila
imovinu. O identitetu pljackasa prognanika u pravilu izvijesti drugi susjed
(uglavnom Srbin), pokusavajuci se iskupiti zbog osjecaja kolektivne
krivnje, no kada stvar dodje na sud, ne zele se pojaviti kao svjedok ili
tvrdi da osobno nije vidio cin pljacke, vec je za to cuo od drugih. Zbog
takvog razvoja dogadjaja prognanik, odnosno povratnik, gubi parnicu i duzan
je, prema zakonskim propisima, platiti troskove parnicenja, sto znaci da
mora platiti i troskove odvjetnika, jer vecina tuzenih angazira odvjetnike,
pa se ukupan trosak mjeri desecima tisuca kuna, a ako je rijec o osobi koja
je iz prognanickog presla u povratnicki status, onda mora platiti i sudske
pristojbe. Taj je, problem nedavno razmatrala i Zajednica povratnika, te
preporucuje prognanicima koji nemaju cvrste materijalne dokaze ili svjedoke
koji ce na sudu potvrditi identitet osobe koja im je opljackala kucu da je
bolje da povuku svoje tuzbe kako bi izbjegli nove novcane neprilike koje
donosi izgubljena parnica, jer suci ni uz najbolju volju ne mogu presuditi
u korist prognanika.
Taj je problem zbog svoje formalnopravne strane jos jedan udarac s kojim se
prognanicipovratnici susrecu na ovim prostorima, jer pred zakonom nista ne
znace rijeci da su prije osam godina sve izgubili, da tocno znaju tko ih je
opljackao i da nakon povratka opet ne mogu dobiti naknadu za imovinu koja
im je otudjena. A krivci im se slatko smiju jer su otudjene predmete odavno
prodali ili prenijeli u Srbiju, gdje ce uskoro preseliti i ljeskariti u
prognanikovom naslonjacu ispred prognanikovog TV prijamnika.
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA
Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~