HRV - POLITIKA 29.1.1999.

[HIC Vijesti]

IZBOR IZ HRVATSKOG TISKA - HRVATSKA
29. 01. 1999.

SADRZAJ:

POLITIKA
1. NA REDU JE ISPUNJAVANJE TEMELJNIH NACELA
2. ODRZANA KONVENCIJA HDZ-A SAD
3. BIOGRAFIJE KANDIDATA ZA VIJECE HRT-A POSVADILE GOTOVCA I VUKOJEVICA
4. KAKAV CE NAKON POVECANJA BITI ODNOS PLACA IZMEDJU SUDACA, ZASTUPNIKA,
MINISTARA...?
5. MATESA NAJAVIO RAT NEPLATISAMA DOPRINOSA!
6. HERAK NAPUSTIO HSLS ZBOG "SKRETANJA ULIJEVO" I TVRDI "NISAM JEDINI
NEZADOVOLJNIK"
7. BRATULIC: ISTRANIMA JE DOSTA IDS-A STO CE POKAZATI SLJEDECI IZBORI
8. DR. LUJO TONCIC - SORINJ: TITO MI JE REKAO DA U ZIVOTU NIKADA NIJE BIO
SLOBODAN
9. SFOROVAC PROSAO KROZ CRVENO I USMRTIO DVIJE OSOBE

***

Danasnja tecajna lista: http://www.hic.hr/turizam/tecaj/
Danasnja vremenska prognoza: http://www.hic.hr/turizam/prognoza/

***

POLITIKA

***

1. ri, Vecernji list, 29. sijecnja 1999., str. 15.
NA REDU JE ISPUNJAVANJE TEMELJNIH NACELA

STRASBOURG - Odbor za monitoring Vijeca Europe, koji prati kako zemlje
clanice ostvaruju preuzete obveze prihvatio je jucer izvjesce o Hrvatskoj i
zakljucio da se na temelju tog izvjesca nastavi rad na nacrtu rezolucije
Parlamentarne skupstine i nacrtu preporuka Ministarskom odboru. Odbor, koji
ce se ponovno sastati 9. ozujka u Parizu, namjerava dovrsiti ta dva
dokumenta prije travanjskog zasjedanja Parlamentarne skupstine Vijeca
Europe. Ocijenjeno je da je Hrvatska postigla odredeni napredak, unatoc
ratnim stradanjima i teretu obnove i razminiravanja, ali je pred njom "dugi
put prije nego sto ispuni obveze koje je prihvatila kod primanja u Vijece
Europe".

Tekst izvjesca od sezdesetak stranica (s dodacima) sadrzi i zakljucke u
kojima se rezimiraju najglavnija pitanja i koji ce biti temelj za spomenute
nacrte rezolucije i preporuka, ima dva glavna poglavlja: prvo je o
ispunjavanju obveza Hrvatske na podrucju demokracije, vladavine prava i
postivanja ljudskih prava, a drugo, o postivanju obveza iz Daytonskog i
Erdutskog sporazuma. U sklopu tog poglavlja govori se o pitanjima povratka
izbjeglih i prognanih, a u posebnom stavku i o nedostacima u suradnji
Hrvatske s Medjunarodnim sudom za ratne zlocine u Den Haagu.

Njegovi glavni autori izvjestitelji Odbora o Hrvatskoj Jerzy Jaskiernia
(Poljska) i Maria Stojanova (Bugarska) izjavili su na konferenciji za
novinare da su nastojali pripremiti uravnotezeno izvjesce, uzimajuci u
obzir i pozitivne elemente, i podrucja gdje ima jos neispunjenih obveza
Hrvatske, nedostataka ili nedovrsenoga posla.

U raspravi Odbora, a i pred novinarima oni su takoder istakli da se moralo
voditi racuna i o raspolozenju u hrvatskoj javnosti, koja se zna osjecati
kao da je Hrvatska odbacena od Europe ili da zivi pod nekim stalnim
pritiskom i kritikama. Zato su oni, kako su rekli, pripremajuci svoje
izvjesce, pristupili problemima jos neispunjenih obveza na nacin koji ce
osigurati i dalju suradnju s Hrvatskom.

Jaskiernia je kazao novinarima kako je jedan od glavnih zakljucaka izvjesca
da Odbor nastavi i nadalje pratiti izvrsavanje obveza Hrvatske i poslije
travanjskog zasjedanja Parlamentarne skupstine. Kao glavne, jos neispunjene
obveze Hrvatske izvjestitelji su naveli pitanja izbornog zakona,
demokratizaciju elektronskih medija i potrebu da Hrvatska ojaca temelj
ustavne zastite manjina suradnjom s pravnim strucnjacima Vijeca Europe koji
djeluju u Venecijanskoj komisiji.

U vezi s reformom izbornog zakona, izvjestitelji navode, a to je istaknuto
i u zakljuccima, da Hrvatska jos nije uvazila ni jednu od preporuka Vijeca
Europe ili drugih medjunarodnih organizacija, posebno one koje se odnose na
problem neproporcionalno velike zastupljenosti hrvatske dijaspore preko
posebne liste u odnosu na broj stvarno dobivenih glasova. Slican problem
izvjesce uocava i kada se radi o zastupljenosti manjina u Saboru. U sklopu
iste teme izvjestitelji upozoravaju i na nuznost da se osigura puna
nezavisnost i nepristranost drzavne televizije u vrijeme izbora.

Predstavnici srpske etnicke zajednice trebali bi iskoristiti mogucnosti
poduzimanja konkretnih akcija na terenu za poticanje pomirbe. Krupnim
nedostatkom u izvrsavanju preuzetih obveza Hrvatske oni ocjenjuju i
odustajanje od privatizacije Treceg programa HTV, osobito zato jer za
otvaranje cetvrtog programa postoje veliki tehnicki problemi. Kod tiskanih
medija istaknuli su kao najveci problem postojanje monopola "Tiska" u
distribuciji novina na trzistu, a Vladu se poziva da poduzme mjere protiv
toga monopola.

***

2. Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 7.
ODRZANA KONVENCIJA HDZa SAD

ZAGREB, 28. sijecnja - U New Yorku je 23. sijecnja odrzana Konvencija HDZa
Sjedinjenih Americkih Drzava. Konvencija je tom prigodom prihvatila
Rezoluciju, u kojoj se istice da HDZ u SADu potpuno podrzava program i
politiku predsjednika HDZa i poglavara drzave Hrvatske dr. Franju Tudjmana
i njegovo izvjesce o stanju drzave i nacije podneseno u Hrvatskom drzavnom
saboru.

HDZ se, kaze se u priopcenju, obvezuje da ce i ubuduce raditi na programu
povratka Hrvata u domovinu. Izaslanici Konvencije drze da Hrvati iz
dijaspore moraju biti zastupljeni u Hrvatskom drzavnom saboru, kao sto su
zastupljeni u svim drugim vladinim i nevladinim institucijama. Izaslanici
HDZa u SAD isto tako u u potpunosti podrzavaju politiku HDZa i poglavara
hrvatske drzave glede zastite hrvatskog naroda u BiH.

Vodstvo HDZa za SAD zahtijeva da Ministarstvo povratka i useljenistva bude
samostalno s jos vecim ovlastima radi bolje provedbe politike za povratak
hrvatskog iseljenistva u domovinu. HDZ u SAD, kaze se, osim poticanja
duhovnog zajednistva iseljenistva i domovine, poticat ce hrvatsko
iseljenistvo na veca izlaganja u hrvatsko gospodarstvo i podupirati
gospodarsku, znanstvenu, kulturnu i sportsku suradnju Hrvatske i SAD, a
sustavno ce raditi i na promidzbi hrvatskog turizma, kao sto ce podupirati
i nastojanja drzavnog vodstva RH za integraciju RH u europske i
euroatlantske asocijacije.

***

3. D. Djuretak, I. Kustura, B. Kovac i M. Saric, Vecernji list, 29.
sijecnja 1999., str. 7.
BIOGRAFIJE KANDIDATA ZA VIJECE HRTa POSVADILE GOTOVCA I VUKOJEVICA

ZAGREB - Sestoka rasprava jucer se na sjednici Zastupnickog doma vodila o
predlozenim clanovima Vijeca HRTa, odnosno o tome treba li uopce taj
prijedlog prihvatiti i o njemu raspravljati. Klubovi zastupnika sest
oporbenih stranaka, kako je kazao predsjednik Odbora za lzbor i imenovanja
dr. Franjo Greguric, nisu uputili svoj prijedlog za dva clana. Svojega
kandidata nisu istaknule ni vjerske zajednice, pa je dr. Greguric predlozio
da se izabere 20 clanova vijeca. Pozvao je predsjednike klubova da se
dogovore o kandidatima, jer je neozbiljno odgadjati donosenje te odluke. No
upravo cinjenica da prijedlog nije potpun te da se predlozeni Vladimir Seks
zahvalio i umjesto sebe istaknuo Zlatka Canjugu, oporbenim klubovima
zastupnika bila je dovoljan razlog da se obruse na taj, kako su ga nazvali,
krnji prijedlog clanova Vijeca HRTa.

Radin: Nisu prazna tri, nego cetiri mjesta

Dr. Furio Radin, uime Kluba nacionalnih manjina i nezavisnih zastupnika,
kazao je da Miroslav Kis nije prijedlog njihovoga kluba, vec HDZa i da
stoga nisu upraznjena tri, nego cetiri mjesta. Nikola Ivanis (PGS) drzi da
Vijece nije dobro imenovati dok se ne razjasne odnosi izmedju
parlamentarnih politickih stranaka te je predlozio odgodu za dva - tri
mjeseca. Isto je to uime Kluba HNS - IDFa kazao i Srecko Bijelic. Djurda
Adlesic kazala je da Klub HSLSa prihvaca Seksovu zahvalu, ali ne i
prijedlog da ga zamijeni Canjuga. Nije joj jasno kako se doslo do racunice
da oporbenoj sestorici pripadnu samo dva clana u Vijecu HRTa. Dr. Antun
Vujic, uime Kluba SDPa, konstatirao je da nije jasno kako su pojedine
ustanove predlagale svoje kandidate i po kojoj proceduri, naglasivsi kako
se stjece dojam da su "neki ljudi uime nekih institucija dali neka imena".
Kao primjer naveo je dr. Antu Stamaca uime Sveucilista i akademika
Vladimira Para u ime HAZU.

Kosorova stisavala prepirku

Za razliku od njih, prijedlog je podrzao Anto Djapic (HSP) drzeci da bi, ne
zele li sestorica dati svoje prijedloge, kandidate za nepopunjena mjesta
trebali istaknuti HCSP i HKDU. Kritizirajuci biografije pojedinih kandidata
za Vijece HRTa, Vlado Gotovac (LS) kazao je da su "neshvatljive, a nisu cak
ni komicne". Spomenuo je primjer knjizevnika Joze Lausica. Rijec je o
neozbiljnom pristupu cijelom problemu, zakljucio je. Pod izgovorom ispravka
netocnog navoda, Vice Vukojevic kazao je kako za povlacenje prijedloga
clanova Vijeca HRTa, sto je trazio Gotovac, ne postoje razlozi.

- Ovo je cehovska, knjizevnicka zavist, a ja mogu onda recl da Vladimir
Gotovac nije sposoban zato sto je, pjevao pjesme vjecitom Zagrebu i
vjecitoj Jugoslaviji - kazao je Vukojevic. Predsjedateljica Jadranka Kosor
pokusavala je stisati prepiranje, sto je od nje rijecima: "Prekinite
bezobrazluk ljudi koji nisu u stanju procitati dva stiha!" iz klupa
povisenim glasom trazio i Vlado Gotovac.

U poslijepodnevnom dijelu sjednice raspravljeno o je Konacnom prijedlogu
zakona o gradnji. Marko Sirac, ministar graditeljstva, kazao je da je
trebalo izmijeniti neucinkovit postupak za dobivanje gradjevne dozvole i
nepostupanje gradjevnih inspekcija.

Mr. Mato Arlovic, uime Kluba SDPa, kazao je da je ovaj prijedlog bolji od
postojeceg zakona, a pozdravio ga je i mr Bosiljko Misetic uime Kluba HDZa,
upozorivsi da se uvrijezila praksa da se prvo gradi bespravno, a potom se
to legalizira.
Sjednica se nastavlja danas u 9.30 sati.

**
Povratnicima kredit do 350.000 kuna bez banaka posrednika

Iako je Zakon o podrucjima od posebne drzavne skrbi nakon dvije i pol
godine primjene pokazao niz dobrih rezultata te omogucio povratak vecine
prognanika, nezaposlenost se iskazala kao jedan od najvecih problema.
Naime, ona je na tim podrucjima veca od drzavnog prosjeka i iznad je 50
posto. Osim toga, obradjuje se samo desetak posto poljoprivrednih povrsina.
Stoga je zastupnik Drago Krpina predlozio dopune toga zakona, zahvaljujuci
kojima bi se na tim podrucjima mnogo lakse dobivali krediti. Taj je Krpinin
zakonski prijedlog dobio punu potporu klubova zastupnika u Hrvatskom
drzavnom saboru, ali i aktualizirao niz problema na podrucjima od posebne
drzavne skrbi. Stoga su neki zastupnici zatrazili da Vlada podnese izvjesce
o stanju na tim podrucjima te da napravi novi sveobuhvatan zakon.

Obrazlazuci svoj zakonski tekst, Krpina je kazao da postojeci model
kreditiranja HBORa ni priblizno ne zadovoljava, da je prekompliciran, a da
su najveca zapreka poslovne banke koje su posrednici izmedju HBORa i
trazitelja kredita. Krpina stoga predlaze da se, kada je rijec o kreditima
do 350.000 kuna, iskljuce poslovne banke kao posrednici, a predlozio je i
mjere s tim u svezi koje bi rijesile probleme vezane uz potrebu davanja
hipoteka. Na te kredite do 350.000 kuna 20 posto jamcila bi opcinska i
gradska poglavarstva, nakon sto se razmotre i ocijene kreditni programi, a
80 posto jamcila bi Hrvatska garancijska agencija.

U ime Kluba SDPa Zeljka Antunovic upozorila je na, kako je kazala, pokusaj
blage sabotaze Zakona o podrucjima od posebne drzavne skrbi onih koji su ga
duzni provoditi. Izrazila je sumnju u to da ce te dopune mnogo pomoci
poboljsanju stanja te istaknula da se zbog pretjeranog administriranja na
tim podrucjima provodi kontinuitet antihrvatske politike. Kritiku Vladi,
jer nije izradila kompletan i cjelovit zakon kojim bi se rijesila ta i
druga vazna pitanja na spomenutim podrucjima, uputio je Josko Kontic u ime
Kluba HSLSa. Ante Tukic, u ime Kluba LSa, drzi da je potrebna disciplina i
namjensko trosenje kredita, a u suprotnom - sankcije. I Ante Djapic, u ime
Kluba HSPa, zamjerio je Vladi jer nije prisla reviziji postojeceg zakona. I
on drzi da je potreban sveobuhvatan zakon koji ce odgovoriti na aktualne
probleme, prije svega u hrvatskom Podunavlju.

***

4. Silvana Orucevic, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 3.
KAKAV CE NAKON POVECANJA BITI ODNOS PLACA IZMEDjU SUDACA, ZASTUPNIKA,
MINISTARA...?

ZAGREB, 28. sijecnja - Prema Prijedlogu zakona o placama sudaca i drugih
pravosudnih duznosnika, koji je ovih dana dobio potporu u raspravama
klubova zastupnika, place u sudstvu trebale bi se uskladiti s placama
drzavnih duznosnika sto su se krajem prosle godine povecale od 139 do 202
posto. Place pravosudnih duznosnika povecale bi se, pak, u rasponu od 40
(za suce prekrsajnih sudova) do 192 posto (za suce Vrhovnog suda i
predsjednike Upravnog suda, Visokog trgovackog suda i Visokog prekrsajnog
suda). Predsjedniku Vrhovnog suda placa bi porasla za oko 161 posto.
Ujedno, place pravosudnih duznosnika odredjivale bi se prema postotku od
place predsjednika Hrvatskog drzavnog sabora, a koja iznosi 25.000 kuna.

Sukladno tome, placa predsjednika Vrhovnog suda iznosila bi 21.000 kuna
(sto je 84 posto od place predsjednika Sabora). Suci Vrhovnog suda i
predsjednik Upravnog suda imali bi placu od 20.000 kuna (80 posto od place
predsjednika Sabora).

Place sudaca prekrsajnih sudova bile bi 6.250 kuna, a place sudaca
zupanijskih sudova i Visokog prekrsajnog suda iznosile bi 11.750 kuna.

Prema novom Prijedlogu zakona o placama sudaca i pravosudnih duznosnika,
odnos najnize i najvise place bio bi jedan prema tri. Dosad je taj odnos
bio jedan prema dva.

Inace, prema Zakonu o placama drzavnih duznosnika placa predsjednika RH
iznosi 35.000 kuna. Placa predsjednika Vlade je 25.000 kuna, dok ministri
imaju oko 18.000 kuna place.

Saborskim zastupnicima startne place iznose 16.500 kuna, a uz to mogu
racunati i na dodatak ovisno o tome "sjede" li i koju duznost obnasaju u
saborskim Odborima.

S povecanjem placa sucima i drugim pravosudnim duznosnicima uskladila bi se
primanja izmedju izvrsne, zakonodavne i sudbene vlasti.

***

5. A.L., Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 1.
MATESA NAJAVIO RAT NEPLATISAMA DOPRINOSA!

ZAGREB, 28. sijecnja - Premijer Matesa najavio je u cetvrtak bespostedni
rat onima koji ne placaju doprinose za mirovinsko i socijalno osiguranje
"jer to sto se radi ispod je svake eticke razine".

Matesa je to upozorenje izrekao tijekom Vladine rasprave, nakon koje je
prihvacen Program za rjesavanje nelikvidnosti, sto ga je izradilo vladino
Povjerenstvo. Program mjera za rjesavanje toga gorucega gospodarskog
problema Povjerenstvo je podijelilo u dva dijela. Prvi dio su mjere koje ce
Vlada provesti unutar postojeceg zakonskog okvira, a drugi dio odnosi se na
izmjene zakona, posebice Zakona o ovrsi i o stecaju, koje ce u saborsku
proceduru ici za petnaestak dana.

"Mnogi zaboravljaju da proracun ima prihode i rashode. Ne budu li pojedina
ministarstva placala obveze na vrijeme i ako ne bude prihoda u proracunu,
ta ce ministarstva placati zatezne kamate na teret tekucih prihoda pa je
moguce i smanjenje placa", kazao je Matesa.

Drzava stalno smanjuje svoja nedospjela placanja, rekao je ministar
financija Borislav Skegro, istaknuvsi kako se nada da do kraja svibnja
nijedan korisnik drzavnog proracuna i nijedno ministarstvo nece biti duzni
ni kune. Sto se tice poreza, nastavio je, nema dogovora o obrocnom placanju.

Skegro je posebno upozorio na problem laznog prikazivanja placa. "Gledali
smo neke izvjestaje gdje se iz aviona vidi da su podaci lazni." Nazalost,
nastavio je, nema dovoljno inspektora koji bi provjeravali stanje u
tvrtkama. "Ali, kad oni dodju u te firme, procesljat ce i poslovanje unazad
nekoliko godina."

Vise od 15 tisuca poduzeca imalo je blokirane racune duze od 360 dana,
izvijestio je u raspravi voditelj vladina Povjerenstva za rjesavanje
problema nelikvidnosti i direktor Zavoda za platni promet Dinko Zidarevic.
Koncem 1998., tocnije 31. prosinca u Hrvatskoj su bili blokirani racuni
26.502 poduzeca, a ukupna vrijednost tih nepodmirenih racuna iznosila je
14,4 milijarde kuna!

Najvise nepodmirenih racuna otpada na trgovinu na veliko i na malo te na
tvrtke koje se bave poljoprivredom i proizvodnjom hrane i pica. Vecina svih
blokiranih firmi je u Zagrebu, a najveci pojedinacni iznos duga zbog kojega
je blokiran racun je 23 milijuna kuna. Oko sedam tisuca pravnih osoba ima
samo jednog ili cak ni jednog zaposlenog. Zbog svih tih problema
Povjerenstvo je Vladi predlozilo mjere kako bi korisnici drzavnog proracuna
i trgovacka drustva u kojima drzava ima vecinske udjele ili ih na neki
nacin kontrolira, uredno podmirivala svoje obveze pod istim uvjetima kao i
drugi na trzistu. Za podmirenje obveza treba koristiti uobicajena sredstva
placanja, dok se prijenosom dionica treba sluziti samo kad je to propisano
zakonom.

Takodjer treba zahtijevati od korisnika drzavnog proracuna i trgovackih
drustava u kojima drzava ima vecinske udjele da se kao vjerovnici trazbina
koriste i pravnim sredstvima sto nije dosad bilo pravilo, a omogucuje se
brza i sigurnija naplata. Zidarevic je predlozio i da se smanji
javnobiljeznicka naknada za ovjeru potpisa na ispravi o ovrsi, koja sada
iznosi 46,60 kuna. Povjerenstvo predlaze i afirmaciju upotrebe mjenice, jer
je ona ucinkovitija od akceptnog naloga koji ce ZAP uskoro ukinuti.
Povjerenstvo je naime predlozilo, a Vlada prihvatila da se zbog velikih
zloupotreba ukine akceptni nalog. Nakon 30. travnja sudionici platnog
prometa nece moci izdavati akceptne naloge, a vjerovnici su duzni
nenaplacene akceptne naloge s rokom dospijeca poslije tog datuma podnijeti
ZAPu radi evidentiranja petnaest dana ranije. Oni nalozi koji nece biti
evidentirani u ZAPu, nece biti primljeni na naplatu.

Ministar gospodarstva Nenad Porges kao jedan od primjera nelikvidnosti
naveo je Dionu koja ima milijardu i 400 milijuna kuna zaduzenja. Diona
dalje vuce probleme i za Kras, Podravku te Zagrebacku pivovaru, sto je samo
dio Globus grupe koja duguje 163 milijuna maraka Dubrovackoj banci, bio je
precizan Porges.

***

6. Marija Pulic, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 3.
HERAK NAPUSTIO HSLS ZBOG "SKRETANJA ULIJEVO" I TVRDI "NISAM JEDINI
NEZADOVOLJNIK"

ZAGREB, 28. sijecnja - Razrjesenje zagonetke preuzima li HSLSovac Ivan
Herak resor turizma u Vladi RH, ostalo je upitno i nakon njegove
konferencije za novinare odrzane u cetvtrtak u Saboru, za kada je najavio
objavljivanje svoje konacne odluke. I dok je javnosti ostavio da i dalje
spekulira o njegovoj ministarskoj fotelji, Herak je ipak razjasnio jedno
pitanje - ono o njegovoj politickoj, odnosno stranackoj buducnosti.
Obznanio je da od cetvrtka, 28. sijecnja, nakon pet godina clanstva u HSLSu
napusta stranku, postaje nezavisni zastupnik i nema namjeru uci ni u jednu
politicku stranku, pa ni HDZ.

"Napustam HSLS zbog njegove nekonzistentne politike i skretanja u lijevo,
cime prestaju razlozi za moje clanstvo u toj stranci. Ne mogu ostati u
stranci koja je prije sest mjeseci isticala kako nece ici s onima koji
govore sto bolje, to gore , a danas ide upravo s njima. HSLS je prije sest
mjeseci skupljao odbjegle glasove HDZa, a danas je privjesak", obrazlozio
je Herak svoje razloge napustanja stranke, u cemu ga je, kako kaze, samo
dodatno potaknula i ubrzala ponuda da preuzme ministarsko mjesto. No,
odluka o prihvacanju ili odbijanju ministarske fotelje jos nije donesena i
ovisi o tome, kako kaze Herak, hoce li "preliminarni razgovori biti
konkretizirani. Naime, jos uvijek nisam dosao do zavrsne faze razgovora.
Moj stav prema ponudi je pozitivan, ali ne i presudan".

Na pitanje s kim razgovara, Herak zagonetno odgovara "s kompetentnim
ljudima". Odlucno demantirajuci i pomisao da se rukovodi karijeristickim
motivima, Herak istice da "nikome nisam obecao ili pristao na ministarsku
funkciju i sto se mene tice, moja politicka karijera moze i danas
zavrsiti". Ovakav Herakov stav ujedno je i odgovor na pitanje koje se
mnogima cini i vise nego logicnim, pa mu se stalno i postavlja - koliko se
danas, tek nekoliko mjeseci prije izbora, isplati ulaziti u HDZovu Vladu?

"Naravno da je bilo puno pametnije takvu funkciju preuzeti 93. godine kad
je vladavina HDZa bila izvjesna, ali moji motivi su jasni - ne vjerujem da
oporbena sestorica mogu uspjesno voditi Hrvatsku. Ako ova ponuda bude
konkretizirana, ne interesira me koliko ce trajati. Ja cu za to vrijeme
napraviti sto vise budem mogao za hrvatski turizam koji je danas na vrlo
niskim granama i pun problema", istice bivsi HSLSovac u ciju politicku
karijeru, a koju je sada, kaze, spreman i napustiti, spadaju dva napustanja
stranke i cak cetiri ponude s Pantovcaka.

Naime, Ivan Herak u HSLS je 93. godine dosao iz IDSa koji je napustio
zbog, kako kaze, "politike koja tezi stalnom konfliktu sa Zagrebom i
autnomiji Istre tako da i dan danas u svojim redovima skriva clana koji ne
preza Istru smjestiti izvan granica Hrvatske". HSLS, kojem je tada,
podsjeca, poklonio 16 mjeseci mandata iz IDSa, danas napusta zbog
neslaganja s Budisinom politikom povezivanja s ljevicom (SDPom, op.a.).
Tvrdi pritom kako nije jedini nezadovoljnik u HSLSu, ali ima srecu da zbog
svoje materijalne neovisnosti moze vuci poteze koji ovise iskljucivo o
njegovom vlastitom nahodjenju i volji. Kao dokaz ispravnosti svoje teze o
neprirodnosti HSLSova skretanja ulijevo, te pravom raspolozenju i
naginjanju stranke, navodi sve HSLSove disidente (Ljerka MintasHodak, Damir
Zoric, Ivan Bozicevic, Ivica Ropus i Miroslav Rozic), od kojih nitko nije
otisao u SDP, nego u HDZ ili HSP (centar ili desno, naglasava Herak).
Ponude s Pantovcaka odbijao je vec tri puta. Prvu ponudu, takodjer za resor
turizma dobio je 93. godine dok je jos bio u IDSu. Sljedece godine nudi mu
se mjesto zamjenika ministra vanjskih poslova, sto mu je po njegovim
rijecima vrlo privlacna funkcija. No, odbija je kao i onu iz 97. godine za
mjesto potpredsjednika Vlade.

I dok jos uvijek nije izvjesno o cemu ovisi Herakovo konacno "da"
Pantovcaku, mnogi se pitaju nije li posrijedi samo taktiziranje kako bi ova
vijest sluzbeno bila potvrdjena s pravog mjesta - Ureda Predsjednika ili
pak Matesina kabineta. Nesto slicno moglo bi se iscitati i iz Herakove
izjave kako ne bi bilo korektno da on daje izjave pored zivog i zdravog
predsjednika drzave i ministra turizma. Ipak, Herak istice svoje
komparativne prednosti i moguce razloge zasto je ovaj resor ponudjen bas
njemu - citav zivot proveo je u turistickoj Istri, u inozemstvu je vodio
hrvatske turisticke tvrtke, predsjednik je saborskog Odbora za turizam, a
po struci makroekonomist. Dodatni, politicki vjerojatno najtezi razlog je
sto dolazi iz Istre koja je, kako kaze, jos uvijek politicka nepoznanica i
problem. Iako nece, kako tvrdi, slijediti svoje bivse kolege Damira Zorica
i Ivicu Ropusa na putu u HDZ, Herak ce biti cetvrti HSLSovac disident koji
stranci vraca zastupnicki mandat (to je ucinio i Vladimir Primorac).

"Mandat cu vratiti na vrijeme jer mislim da je to posteno ako se razidjes
sa strankom", najavio je Herak, zahvaljujuci na stranackoj suradnji svojim,
sad vec bivsim stranackim kolegama, a posebno "velikom covjeku Budisi".

***

7. Damir Herceg, Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 5.
Bratulic: ISTRANIMA JE DOSTA IDSa STO CE POKAZATI SLJEDECI IZBORI

P0rosla je godina u Istri bila u znaku sukoba izmedu IDSa i HDZa. HDZ ima
vlast u cetiri istarske opcine, a vjeruje da bi na lokalnim izborima 2001.
godine mogao osvojiti 25 posto glasova, sto bi znacilo kraj apsolutisticke
vladavine IDSa. Osim u HDZu, IDS je dobio opasne politicke suparnike i u
SDPu te u HSLSovoj nlstarskoj alternativin. O tome smo razgovarali s
predsjednikom istarskoga HDZa Marijem Bratulicem.

* Prema Vasem misljenju, sto ce ove godine obiljeziti istarsku politicku
scenu?

- Uvjeren sam da ce u ovoj godini drasticno opasti popularnost IDSa, sto ce
se pokazati vec na parlamentarnim izborima. U Istri se iskristaliziralo
nekoliko politickih opcija, a HSLSovu "Istarsku alternativu" dozivljavam
kao pozitivnu inicijativu. "Alternativa" ce uzeti glasove IDSu, ali ne i
HDZu, jer mi imamo stabilno glasacko tijelo. Glavni probJem u Istri je IDS,
na ciju stetnu politiku HDZ ukazuje vec sest godina. Dobro je sto se sada
stvorio politicki blok koji ce ukazivati Istranima na sve ono sto je za
njih stetno. Znam da "Istarska alternativa" ne zeli koalirati s HDZom, ali
sam za to da uspostavimo suradnju na dobrobit istarskoga covjeka.

* Je li moguca suradnja IDSa i HDZa u Istri?

- Mi smo nudili suradnju oko nekih bitnih projekata, ali radikalni celnici
IDSa odbijali su svaki razgovor s nama. Zbog toga je dosta problema u Istri
ostalo nerijeseno. Istarske opcine u kojima je HDZ na vlasti, imaju
racionaliziranu opcinsku upravu, odnosno malo ljudi cini puno, dok vlast
IDSa ima uglavnom velike i skupe opcinske aparate, koji su vrlo malo
ucinili tijekom svoje sestogodisnje vladavine. Napomenuo bih da HDZ misli
na cijelu Istarsku zupaniju, da smo nedavno "progurali" rekonstrukciju
prometnice Labin - Tunel Ucka, a ne gradimo samo u opcinama u kojima smo na
vlasti.

* Sto je to po Vama pogresno u IDSovoj politici?

- IDS je ucinio veliku pogresku instaliranjem projekta "Zemlja Istra", koji
se vecini Istrana nije nimalo svidio. Produkt IDSove politike su kaos i
mrznja, a Istranima je toga dosta. Zapravo, njima je dosta IDSa, a da je ta
moja tvrdnja tocna, pokazat ce vec naredni izbori.

* SDP Istre tvrdi da im je pravi potez bio bijeg iz IDSova zagrljaja.
Ugrozava li sada SDP polozaj HDZa u Istri?

- SDP je shvatio da IDSova politika ima sve manje pristasa. Njihovo jacanje
u Istri nece utjecati na nase biracko tijelo. Vjerujem da cemo sa SDPom
moci suradivati u cilju boljitka Istre i cijele Hrvatske. Netocne su SDPove
tvrdnje da su, prema nekim istrazivanjima, oni sada druga stranka u Istri
po popularnosti, a da su nas potisnuli na trece mjesto. Mi smo i dalje na
drugom mjestu, a nase ambicije su da na lokalriim izborima osvojimo 25
posto glasova (dosad smo imali oko 17 posto). To je moguce, s obzirom na to
da smo najbolje organizirana politicka stranka u Istri.

***

8. Gojko Boric, Nedjeljna Dalmacija, 29. sijecnja 1999., str. 13.
Dr. Lujo Toncic - Sorinj: TITO MI JE REKAO DA U ZIVOTU NIKADA NIJE BIO
SLOBODAN

U prepunoj dvorani Novinarskog doma u Bonnu i nesto kasnije u gostinjskoj
sobi njemacke RTV postaje za inozemstvo Deutsche Welle promovirana je u
pretprosli utorak knjiga sjecanja i politickih refleksija bivseg
austrijskog ministra vanjskih poslova i negdasnjega glavnog tajnika Vijeca
Europe dr. Luje Toncica - Sorinja. Iako u poodmaklom dobu (84. godine), dr.
Toncic mentalno je svjez, posjeduje veliku dozu humora i podrobno je
obavijesten o Hrvatskoj. U svojoj knjizi Kroatiens einsamer Kampf -
Osamljena borba Hrvatske - (izdanje Nakladna knjizara Urlike Sulek, Koln)
autor se predstavio njemackoj publici kao Hrvat podrijetlom, Austrijanac po
politickoj karijeri i Europljanin po uvjerenju. Uci ce u povijest i, medju
ostalim, zbog toga sto je predlozio da se Beethovenova "Oda radosti" iz IX.
simfonije proglasi himnom ujedinjene Europe. Nas razgovor s dr. Toncicem -
Sorinjom vodili smo nakon promocije njegove knjige u prostorijama RTV
Deutsche Welle. Na pitanje da nam nesto kaze o svome podrijetlu dr. Toncic
- Sorinj je odgovorio:

- Obitelj Toncic potjece s otoka Raba. Put moga djeda vodio je s Raba u
Zagreb, kasnije u Zadar, a kad je Zadar postao talijanski, u Split. Jedan
od sinova moga djeda Josipa, Dusan Toncic studirao je u Becu, gdje se
ozenio kcerkom svoga sefa u austrijskom Ministarstvu vanjskih poslova, a
ona je bila moja majka. Njezin posjed se nalazio u Salzburgu pa, je tako to
krilo obitelji Toncic dobilo svoj austrijski stih. Zbog toga sam se
skolovao i postigao karijeru u Austriji.

* Premda ste zivjeli u Austriji, Vi ste cijelo vrijeme izmedju dva svjetska
rata njegovali odnose s Hrvatskom, cak i do najvisih vrhova tada premocne
Hrvatske seljacke stranke. Kako ste to postigli?

Macekovo oklijevanje

- Svake godine sam provodio do dva mjeseca ljetnih ferija u Dalmaciji, u
Splitu, gdje je bila kuca moga ujaka. To je bila zelja i moje obitelji:
njegovati odnose s Dalmacijom, s prijateljskim obiteljima Stipanovic i
Kalodjera. Buduci da potjecem iz jedne izrazito politicke obitelji, zivo
sam se zanimao za sve sto je hrvatsko. Integrirajuci element naseg
obiteljskog zivota bio je hrvatski jezik i zainteresiranost za sudbinu
hrvatskog naroda. Uskoro sam pronasao put do Hrvatske seljacke stranke koja
je za mene bila inkarnacija hrvatstva. Nasa obitelj bila je sprijateljena s
poznatim politicarima kao sto su bili Ante Trumbic, Edo Bulat, Juraj
Biankini... U Zagrebu, sredistu HSSa, upoznao sam ponajprije Jurja
Krnjevica, zatim Augustina Kosutica i na kraju Vladimira Maceka. Kao
nemirni mladic nisam se mogao sloziti sa strpljivom i pacifistickom
politikom Vladka Maceka.

* Time ulazimo u sfera politike. Macek je bio poznat liao oklijevalo, po
mome misljenju on je god. 1941. zatajio. Sto je Macek trebao uciniti da
preuzme odlucujucu ulogu u hrvatskoj politici u tome izrazito teskom
razdoblju zivota nacije?

- Macek nije bio samo oklijevalo. On je prije rata bio uspostavio kontakte
s talijanskom vladom kako bi dobio pomoc za razdvajanje Hrvatske od
Jugoslavije. No, od toga nije bilo nista jer su se tu povukli Talijani.

* No, povijesna znanost tvrdi da je to bio Macekov trik u funkciji
izvrsavanja pritiska na Beograd.

- Moze biti da je tako. No, ako je tako stvarno bilo, imalo je svoj ucinak
u postizanju Sporazuma o obrazovanju Banovine Hrvatske. U tome pogledu
njegova je politika bila ispravna jer da nije bilo rata nitko vise ne bi
mogao uciniti korak nazad od Banovine. No, rat je sve ponistio bez obzira
na to sto Muslimani i Srbi nisu htjeli prihvatiti Banovinu, ali to ne bi
nista koristilo. Za vrijeme II. svjetskog rata kontaktirao sam s Mladenom
Lorkovicem koji je neko vrijeme bio hrvatski ministar vanjskih poslova. On
je tada bio uspostavio veze s nekim saveznickim krugovima kako bi Hrvatsku
uklonio od njemackog utjecaja, no to nije mogao postignuti jer saveznici
nisu htjeli pomoci ni njemackom pokretu otpora, jednostavno jedina im je
ielja bila bezuvjetna kapitulacija.

Paveliceva politika

* Vi ste odmah primijetili, da je politika Ante Pavelica bila kriva politika.

- Kad se u to upustio, on je donekle morao voditi takvu politiku, ali ne
onako posve. On je iskoristio neke suprotnosti izmedu Italije i Njemacke,
ali nakon sto se poslije 1943. rijesio ovisnosti od Italije potpao je
potpuno pod zavisnost od Njemacke. Pavelic se upustio u igru s vragom i
davolom. Nije imao nikakve vizije. On je prije rata morao znati da ce rat
zavrsiti porazom Njemacke i Italije. Stoga je morao stvoriti neke
alternative u tome slucaju. On se nije smio upustiti u robovski odnos prema
Italiji i Njemackoj.

* Vi ste uskoro primijetili da i Titov pokret nije bio ono sto je obecavo,
da je to jedan komunisticki i boljsevicki pokret. Kad ste to uvidjeli i
stekli uvjerenje da za Vas vise nema buducnosti u Hrvatskoj i Jugoslaviji?

- Ubrzo nakon rata uvidio sam da tu za mene vise nema buducnosti. Pri kraju
rata 1944. i 45. upoznao sam u Splitu neke komuniste koji su u to vrijeme
imali neizmjernu rusilacku moc u svojim rukama. Zacudo, o pravoj biti
komunizma nisu imali pojma. U razgovoru s njima upoznao sam ih s nekim
osnovnim pojmovima sto je to marksizam, komunizam, anarhizam,
anarhosindikalizam... Nakon toga izgubili su svaku volju da sa mnom
razgovaraju. Ocito su zakljucili da nema nikakva smisla traziti od ovoga
burzuja, od mene, da im se prikljucim. Mnogo kasnije sreo sam jednog od
njih na splitskoj Rivi koji mi je priznao da sam tada bio u pravu.

* Vi ste kasnije napravili karijeru u Austriji kao austrijski i europski
politicar. U Vasoj knjizi pise da ste u tome svojstvu susreli tadasnjeg
jugoslavenskog predsjednika Tita koji je rekao jednu zanimljivu
konstataciju, naime da je cijeli zivot bio osamljen.

- To je rekao za vrijeme sluzbenog posjeta Austriji. S njim sam tada
razgovarao hrvatski. Bilo je to u vrijeme afere Rankovic. Govorio je s
velikim ogorcenjem o Rankovicu. Kad smo se oprostili na kraju banketa u
Hofburgu, Tito mi je rekao: "Ako budes ikad mislio na mene u svome zivotu,
ne zaboravi da ja u zivotu nikada nisam bio slobodan."

Tudjman je snazna licnost

* Vi ste stalno vrlo pozorno pratili politicka zbivanja u Jugoslaviji. Kad
ste opazili da Jugoslavija vise nema buducnosti?

- To se moglo spoznati nakon pocetka raspadanja Saveza komunista, zatim
tijekom opce gospodarske krize i sve vece nevaznosti tzv. treceg puta u
socijalizam. To mi je bilo jasno vec pocetkom osamdesetih godina. Ali da ce
to tako krvavo zavrsiti, to nisam mogao spoznati.

* Jugoslavija pripada proslosti isto tako kao Sovjetski Savez i
Cehoslovacka. Imamo hrvatsku drzavu, ali ona ipak jos nije stekla puno
priznanje na Zapadu. Zasto?

- Te poteskoce su najmanje na razini vlada. One se najvise ocituju u
medijima, djelovanju politickih stranaka, u mimoilazenjima u Vijecu Europe.
Europske vlade znaju da je Hrvatska sve vaznija i u tome smislu one
djeluju. U javnosti je to drukcije. Hrvatska se obicno smatra kao
desnoorijentirana drzava, sto nije. Zatim: u Europi jos postoje neke
simpatije za Srbe. Lijevi dio zapadne Europe, a on je danas vecina, natjece
se sto se tice Hrvatske u predrasudama. Nigdje na Zapadu ne simpatiziraju
ako u nekoj zemlji postoji jedna nadmocna vladajuca stranka i jedan snazan
predsjednik drzave.

Zapadu se najvise svidjaju manjinske vlade i slabasni sefovi drzava.
Sudbina je velikih ljudi da nisu omiljeni. Tako je to bilo primjerice s
Charlesom de Gaulleom. Tudjman je nesumnjivo snazna licnost, jedni ga
obozavaju, drugi uzimaju kao nuznost. On takodjer nije covjek koji
neminovno izaziva simpatije u osobnim dodirima, posebno ne na Zapadu. To je
otezavajuce, ali ne i sprjecavajuce za politiku hrvatske drzave. Te
vanjstine ne bi trebalo precjenjivati.

* Unatoc tim poteskocama Vi vjerujete da Hrvatska ima sigurnu buducnost?

- Svakako, ako mozemo govoriti o sigurnosti u politici i u ovom dijelu
Europe. S obzirom na to da se hrvatski narod oslobodio vlastitim snagama,
to je kolosalni uspjeh. Svakako postoje perspektive da ce se Hrvatska
pozitivno razvijati, posebno ako joj za nekoliko godina uspije uci u
europske integracije, ako postane clanicom Europske unije.

***

9. T.G., Vjesnik, 29. sijecnja 1999., str. 2.
SFOROVAC PROSAO KROZ CRVENO I USMRTIO DVIJE OSOBE

KARLOVAC, 28. sijecnja - U cetvrtak je u 10.25 sati u Karlovcu, na
raskrizju Ulice Veceslava Holjevca i Ulice kralja Tomislava, pripadnik
kanadskog bataljuna SFORa skrivio prometnu nesrecu u kojoj je poginula
dvogodisnja djevojcica i njezin djed. Ocevici tvrde da je nakon nesrece
izbio incident jer su pripadnici SFORa koji su pratili teretno vozilo
izasli iz svog kamiona i uperili oruzje u ogorcene gradjane!

Vozac J. T. S. (40), kanadski drzavljanin, teretnjakom je prosao kroz
raskrizje premda je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Potom je
udario osobni automobil marke "golf" kojim je upravljao Josip Zeger (53) iz
Koritinje, mjesta pokraj Karlovca.. On je preminuo na mjestu nesrece, a na
putu do karlovacke bolnice umrla je dvogodisnja djevojcica Tea Zeger. U
istom vozilu tesko su ozlijedjene i Jela Zeger (48) te Zeljka Zeger (27)
koje su zadrzane na lijecenju u karlovackoj Opcoj bolnici. U sucuti koju je
uputio obitelji poginulih, karlovacki zupan Vlado Jelkovac izrazio je
prosvjed i ogorcenje "ponasanjem pripadnika SFORa, koji su nakon izazvane
prometne nesrece - suoceni s njezinim posljedicama - prijetili uperenim
oruzjem gradjanima sto su se nasli na mjestu dogadjaja". Zupan je ujedno
zapitao Vladu i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza do kada ce prometni
problemi u Karlovcu i prolazak magistralnog prometa kroz grad biti samo
'problem' za vrijeme turisticke sezone.

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Hrvatski Informativni Centar Tel: 385 1 / 611 5116
Trg Stjepana Radica 3 Fax: 385 1 / 455 0700
10.000 Zagreb E-Mail: vij...@hic.hr
REPUBLIKA HRVATSKA

Web: http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/
Audio: http://www.hic.hr/radio/
Pretplate: vij...@hic.hr
http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/servis.htm
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~