Pozdrav svima, pokušaću najkraće
Taksonomska baza (Drvo života) čini se nikada neće biti savršeno iskompletirana u Biologeru. Zašto?
Po sadašnjem stanju i razvoju nauke to nemojmo očekivati najpre zato, jer tako nešto za najveći broj grupa ne postoji ni na papiru.
Primera radi, trenutačna "nacionalna", "državna" ili "zvanična" lista biljaka Srbije je stara 13 godina, malo ko zna da postoji i sadrži mnoge problematične vrste koje ne idu po svetski priznatim imenima.
No, ako saznate da Crna Gora ima takvu check-listu od bilo koje grupe organizama odmah je treba upotrebiti kao referentni početak. Ali ni tada nećemo imati savršenu takso-bazu. Bilo bi lepo imati neku koja je bar 80% kompletna! Sa takvom bi se odlično radilo. Siguran sam da se mogu pronaći spiskovi korovskih običnih vrsta, ali i monografija neke planine itd. (listu endema CG mogu vam s malo muke sastaviti i ja).
Elem, znajući gore zaključeno, originalna ideja za Biologer je bila da se takso-baza izgradi postepeno, tako što će moderatori sami unositi svaki novi rod i novu vrstu (malo velik posao za jednog čoveka, koji u najmanju ruku nije nikakav taksonom!)
Kod biljaka (kao i kod leptira) smo se odlučili da izgradimo i učitamo jednu približno dobro kompletnu bazu.
Mnogo smo radili na uspostavljanju te baze, a prednost Biologera je upravo to, da omogućuje svakodnevno ispravljanje i obnavljanje (to je jedan od razloga zašto uvek po startu aplikacije traži da se učita nova baza).
Kod Coleoptera i danas radimo prvom – postepenom – metodom (isto traži veoma često da se u tel. učita nova baza, ali je suvišno da se to radi pri svakom novom startu aplikacije).
Kako se pravi "približno kompletna" takso-baza? (za velike grupe kao što su biljke)
Prvi pristup je tzv. fiksna baza zasnovana na prihvaćenoj konvenciji. Za biljke takvu koristi Euro+Med PlantBase za područje Evrope. U njoj ćete filtriranjem naći celokupnu floru za koja se može znati da živi na području CG. Većina toga dolazi iz publikacija a nešto putem extrapolacija. Ovde imamo "prihvaćeno" ime taksona. Taksonomi unutar pojedinih zemalja (a posebno zemalja gde je taksonomija najnerazvijenija, tipa kod nas) se protive ovom modelu, jer iz njega fale "lokalno opisani" taksoni – to jest oni obrađeni unutar zemlje, zaobilazeći naučni koncenzus. Ti taksoni su najčešće endemi sa završetkom serbica, montenegrina, croatica... Proglašeni su mnogo ranije molekularnih i genetskih metoda, i često se sazna da nisu zasebni taksoni, već sinonimijom duplirane ranije opisane vrste i podvrste.
Drugi pristup se koristi za kontinente ili celu planetu. Pošto je takva univerzalna lista naučna
utopija, najbolje celokupne elektronske takso-baze (
IPNI, plantlist.org, Catalogue of Life, Animal Diversity Web, ITIS i dr.) rade po principu prikupljanja podataka - nešto slično poput AI-a u radu sa slikama o kojem smo slušali Aleksandrino predavanje. Taj model prilično dobro funkcioniše, jer anulira sva neslaganja izmedju taksonoma. Oni špekulativno uzimaju "prosek" najupotrebljenijeg imena i dolaze do kompromisnog rešenja da bi izračunali
"predloženo" ime. A verujte mi, u izradi tih programa uključene su najbolje glave na planeti.
Zašto "prihvaćeno" i/ili "predloženo" ime?
Najčešće se javlja kritika od strane upućenijih istraživača "ove i ove vrste nema u bazi, nemože se uneti" To je zbog sinonimije, razviti bazu koja će baratati sa desetak sinonima za jednu te istu vrstu je nezamisliv programerski napor, po mom mišljenju je blizu nemoguće. (Programeri iz KEW su rešili sistem, ali budimo realni to je Engleska gde ima malo više para za ovakve stvari.)
Za sva pitanja sam tu. U ovom ili nekom novom specifičnom postu ih slobodno prosledite, nema nerešivog problema.
Naš zajednički cilj treba da bude da "end-user" odmah može da radi na terenu, bez da se bavi sistematikom :)
-Jožef