Izvinite što ste nas ubijali, braćo Srbi!

[Marvin Barley]

Vonj nepravde

Izvinite što ste nas ubijali

http://www.e-novine.com/stav/58062-Izvinite-ste-nas-ubijali.html

Photo: Stock

Ali brat - bratu, najteže je bilo srpskim snajperistima koji su pucali
po Sarajevu. Mete, hoću reći oni jadnici što su trčali po vodu, hranu,
drva, i po ko zna šta još.... uglavnom samo su nešto trčkarali po onom
sarajevskom vilajetu. Haj ti pogodi frajeru metu koja trči, koja je
još žgoljava, i to sa nekih 200 -300 ili više metara. Ma muka je to
bila. Namučili se ljudi. Ili ga pogode u onaj kanjister koji odleti, a
onaj žgoljo neće po njega ..bo ga otac. Čekaj ga kod kanjistera, ali
neće žgoljo pročito ga. Tu bi se čovjek iznervirao i da nije rata

Angelina Jolie se izvinila Srbima i demantovala da je tražila ukidanje
Republike Srpske. Neka je vala. Ne znam ni šta ona ima praviti neke
filmove koji iritiraju Srbe. Dosta je više nepravedne hajke. Evo i ja
se izvinjavam što sam ikada išta napisao protiv Republike Srpske i
njenog joj predsjednika Dodika. Izvinjavam se što sam se usudio
pobjeći iz JNA i priključiti se Armiji BiH. Izvinjavam se sto sam
skoro četiri godine proveo u toj Armiji, ali molim vas da uzmete u
obzir da sam od tih četiri godine samo nekih šest mjeseci proveo na
prvoj liniji fronta.

Žao mi je sto postoje Bošnjaci, jer da njih nije Srbi i Hrvati bi se
lako dogovorili gdje da im bude granica, ne bi bilo rata i Srbi i
Hrvati bi danas bili u Evropskoj Uniji. Zbog nas baksuza nisu.

Ne mogu da prežalim dan kad sam uzeo oružje u ruke i otišao na onu
liniju na Lučinom brdu na Majevici. Tamo sam se isprepadao kao nikada
u životu. Trebao sam se predati, kad su me lijepo pozivali, ne samo ja
nego oni svi koji su bili sa mnom, da se rat brže završi i da ne
pravimo ljudima problema.

Žao mi je hiljade srpskih vojnika i onoga kroz šta su morali prolaziti
dok nisu pobili one Srebreničane. Trebalo je ganjati više od 10.000
ljudi na potezu od Potočara do Zvornika. Trebalo ih je locirati,
postaviti i organizovati zasjede, mine, patrole. Jebo te, trebalo je
to smisliti. Kažu posle da su htjeli Zvornik uzeti, ali nisu znali.
Alija ih obezglavio. Nije lako ni "pragom" pucati na živog čovjeka,
jer "praga" je, znate protuavionsko oružje i kad dohvati muslimana
malo šta od njega ostane. Sve je to morao gledati i trpiti u sebi
jadni srpski vojnik. Traume su to. Trebalo je na kraju to sve
postrijeljati i posakrivati im grobove, a to se vrlo teško odražava na
psihu normalnog srpskog vojnika. Pa taman ih se sakrije i pokopa onim
bagerima kad stigne naredba otkopavaj i kopaj ponovo negdje drugo. I
tako nekoliko puta. Šta se sve jadni srpski vojnik nagledao... Ma
ljudi su povraćali radeći to. Ovdje crijeva, ovdje glave, tamo neke
noge, vamo ruke. Trebalo je to sve gledati i ostati normalan. A
trebalo je ćutati o tome, i danas treba. Čuj genocid?. Nije bilo
genocida.

Žao mi je i onih iz sarajevsko-romanijskog korpusa koji su morali
tegliti one haubičke granate od 155 mm, i minobacačke od 120 mm da bi
gadjali islamske fundamentaliste po Sarajevu. Bilo ih je prerušenih u
žene pa čak i u djecu. Valjalo je pješke nositi te granate po onim
čukama. Koliko je samo srpskih vojnika kilu dobilo tegleći municiju
zbog tih prokletih muslimana. Koliko je vojnika VRS palo i udarilo se
od ono gvožđe i kamenje noseći tu municiju i pucajući po tom Sarajevu?
Nikoga za to danas nije briga. Trebalo je i ljeti i zimi čuvati stražu
oko Sarajeva da se muslimani ne bi razmilili po Bosni i da ne bi
"širili Islam i nazivali selam".

Photo: 29.media.tumblr.com

Jer nisu Srbi i srpska vojska držali obruč oko Sarajeva, oni su
štitili srpska sela oko Sarajeva da ih muslimani ne napadaju. Niko to
ne konta. Nije im lako bilo. Onda trebalo je ugostiti sve te radoznale
tipove, ruske pisce, srbijanske umjetnike, glumce (najdosadniji je bio
onaj Bata Živojinović) koji je sedam mjeseci bio na Palama tokom rata.
Bezbroj puta se penjao na Trebević i gledao ono Sarajevo i stalno
nešto zapitkivao i dosađivao i ukratko bio je brate naporan. Trebalo
je to izdržati. Onda onaj ruski pisac puca po muslimanima iz onog
mitraljeza pa se pijan sav isprljao. Onda poslaše neku snašu da ga
opere i otrijezni. Baš mi je bilo žao snaše. A i onaj General Mladić
je bio naporan. Maltretirao je srpsku artiljeriju da nisu jadni ljudi
imali predaha. Sad gađaj ovo, sad ono. Oni jadni jedva namjeste i
naciljaju da zapale i sruše onu Vijećnicu, a ovaj promjeni cilj. Tako
je Vijećnica samo zapaljena. Teško čovjeku bude kad ne izvrši zadatak
do kraja. Jadni srpski artiljerci. Da su je bogdo srušili, novu bi
brže napravili. Isto tako niko se ne pita kako je bilo srpskom vojniku
na 1.500 metara nadmorske visine zimi iznad Sarajeva? Teško, eto kako.
Smrzavali se ljudi zbog tih muslimana i nikad im to neće oprostiti.

Ali brat - bratu, najteže je bilo srpskim snajperistima koji su pucali
po Sarajevu. Mete, hoću reći oni jadnici što su trčali po vodu, hranu,
drva, i po ko zna šta još.... uglavnom samo su nešto trčkarali po onom
sarajevskom vilajetu. Haj ti pogodi frajeru metu koja trči, koja je
još žgoljava, i to sa nekih 200 -300 ili više metara. Ma muka je to
bila. Namučili se ljudi. Ili ga pogode u onaj kanjister koji odleti, a
onaj žgoljo neće po njega ..bo ga otac. Čekaj ga kod kanjistera, ali
neće žgoljo pročito ga. Tu bi se čovjek iznervirao i da nije rata.
Onda kad se načekaju ili kad ispromašuju te muslimane, vide one glupe
Francuze u plavim šljemovima. Idealna meta, još ga ima, a još nigdje
ne žuri. Stoji, ko nešto gleda. E onda ga srpski snajperista pogodi u
po glave sve sa onim plavim šljemom. Sasvim slučajno (zvanično). Ali
nije to bilo često, tek da se provjeri kako je "upucan" snajper, jer
im je bilo čudno da je one "leteće muslimane" bilo tako teško
pogoditi. Ali brate kad pogodiš baliju, he heej, onda ga izmasakrira i
njega i sve one što ga pokušavaju izvući. To im je bilo za one
promašaje i zato što samo trče negdje... Šta je? Bio je rat.

Teško je brate bilo i ovim majevičkim Srbima. Majevica je mala
planina, niska, ali brate sve neka brda ko uz nos. Muslimana sa juga
ko Kineza. Još dođu pa neke ofanzive, popnu se na relej, pa zarobe
naše, pa nešto arlauču od sreće. Onda kad im Srbi pošalju dvadesetak
granata trk nizbrdo. Isto djeca. To je bio 2. Korpus Armije BiH.
Toliko su puta Srbi bili iznervirali njihovom neorganizovanošću da su
se u srpskoj komandi često pitali je li se taj 2. Korpus zajebava ili
šta? Nije bilo lako gledati ni nesposobnog komandanta 2. korpusa
Armije BiH kakav je bio tzv. "General" Sead Delić. Sve se pitaš je li
čovjek idiot, kompletna budala ili sprema kakvu zamku. Ono kao u šahu,
pitaš se zašto žrtvuje tolike ljude? Stres je to veliki imati budalu
za protivnika. Haj dobro, na kraju su Srbi skontali da je to jedna
obična budala i nije ih više zanimalo što je 1995. Godine za samo
nekoliko mjeseci na Mejevici ubijeno više muslimanskih vojnika nego
sve tri godine rata prije zajedno. Isključivo zbog idiotizma ove gore
budale. Ali to je već muslimanski problem. Ko ih hebe. Srbi imaju
svoju Republiku i ne smije je niko više ni mrko pogledati. I da, ono
na Kapiji nisu Srbi. Pa to čitav svijet zna. To se neki vehabija
raznio u masi i pobio onu mladost. Srbi imaju dokaze. Samo što neće
nikome da ih daju. Njima je dovoljno da oni znaju.

A i ovi jadni ljudi u Hagu. Pa to su intelektualci a ne zločinci.
Treba vidjeti i u tobože "Državnom" ili tačnije privremenom parlamentu
izglasati zakon da se tim ljudima olakša boravak tamo. I lobirat da im
se skrati kazna i plati za vrijeme koje su proveli tamo. I to trebaju
muslimani platiti jer su ovi zbog njih u zatvoru. I još im se trebaju
izvinuti.

Najbolje bi bilo da ih se pusti na slobodu, jer nelogično je da su oni
tamo u zatvoru zato što su stvarali i stvorili Republiku Srpsku ratnim
zločinom protiv čovječnosti, protjerivanjem, ubijanjem, pljačkanjem,
paljenjem, i genocidom , a da se u isto vrijeme ovdje slavi" Republika
Srpska", način njenog nastanka, i da niko ne smije ništa pisnuti
Velikom Dodiku kad ovaj organizuje "Dan Nezavisnosti". Pa zar je ovo
samo meni nenormalno, nelogično i totalno neprihvatljivo? Gdje su ti
pravednici i intelektualci i šta misle o ovome?

Zamislite ovo:

U ljeto 1944 -te, nakon državnog udara, Nijemci su sklopili mir i sa
Rusima i sa Amerikancima i mirovnim sporazumom zadržali dijelove
Poljske, Češke, Francuske i cijelu Austriju. Onda su pod pritiskom
Rusa i Amera, Nijemci (ili neki međunarodni sud), sudili Hitleru,
Gebelsu, i ostalim čelnicima i generalima koji su počeli rat (isto kao
što se danas sudi ili se sudilo skoro svakom ko je bio na vlasti u
Republici Srpskoj u ratu), a da se istovremeno u samoj Njemačkoj i
okupiranim teritorijama ništa ne mijenja. Ostala im okupirana
teritorija, ista nacistička i rasistička ideologija, ostao ratni
plijen. Naravno Nijemci niječu genocid i holokaust.
Photo: Stock

Ma to nije nikako moglo tako biti. Ne samo da je glupost, nego je
nepravedno da nepravda smrdi do neba. Samo što je rat u Bosni i
Hercegovini upravo tako završio. I ovdje nepravda smrdi, ali smrad ne
dopire do onih koji imaju snage da ga se riješe. Intelektualci ćute
ili održavaju neke jalove sjednice. Osim toga izgleda da Bošnjaci
nemaju intelektualca mlađeg od 70 godina. Svaki seoski hodža ima u
narodu više uticaja i ugleda od većine onih koji se smatraju
bošnjačkim intelektualcima. Ostali (intelektualci) koji žive u BiH su
zauzeti zarađivanjem para, sjednicama upravnih odbora i ostalim
sebičnim interesima. Dosta pravih intelektualaca dođe u Bosnu na 10
dana ljeti samo zato što su im roditelji još uvijek živi, i ne pada im
na pamet učiniti nešto za svoju Državu. "Mrsko im. Neda im se. Na
odmoru su. Ne mogu oni ništa promjeniti" - tipični izgovori.

Možda smo zato ovakvu sudbinu kao narod (Bošnjaci, Bosanci) i
zaslužili. Možda je zato i Angelina Jolie bukvalno poklekla pred
srpskom propagandom. Ne bi me iznenadilo da se lično Dodiku izvini.
Možda ćemo se jednog dana nekom drugom (ili možda već ovom Dodiku)
stvarno morati izvinjavati. Jer u zemlji gdje u knjižarama uz kuhare,
vjersku (islamsku) literaturu, visoko u izlogu knjižare u centru Tuzle
stoji izložen Mein Kampf Adolfa Hitlera, a prodavačica vas pogleda kao
da ste ludi kada zatražite nešto od Platona, Aristotela ili Šekspira i
Dostojevskog, moralne i civilizacijske vrijednosti su na najnižoj
razini od kada se vrijednuju, svaki apsurd je moguć, a pravda umire
svaki dan iznova... kao u noćnoj mori. Sve se ono probudiš ujutru, pa
pogledaš oko sebe, sjetiš se svega i odjednom ti žao što si se ikako
budio. Možda sa one strane sna postoji neka bolja stvarnost, neki
pravedniji svijet, neka zelenija trava. Možda tamo riječ pravda ima
svoje pravo značenje. Možda, samo možda, tamo ima i života. Normalnog.