Bosnom vlada mafija
Jedna od najkontroverznijih licnosti na bosanskohercegovackoj muzickoj,
zasto ne reci i politickoj sceni je kompozitor, pjevac i nesudeni clan
Predsjednistva Bosne i Hercegovine Nazif Gljiva. U njegovoj biografiji
ukotvilo se toliko neobicnih i nesvakidasnjih dogadaja i storija, koje su ga
izdigle iznad bilo koje prosjecnosti i izvan zivota obicnog "smrtnika".
Svojom inteligencijom i nesvakidasnjim duhom covjeka iz naroda ne ostavlja
ravnodusnim ni svoje prijatelje, niti one koji mu to najmanje jesu, a u
verbalni ili bilo koji duel s Gljivom malo se ko smije upustiti.
Anegdote iz njegovog zivota narijetko se granice sa mastom. Cesta je meta
novinara, pa i novinarcica, sve vise i nepismenih, neinventivnih piskarala,
koji "preko" Gljivine privatnosti zele pojacati svoje honorare. Svojevremeno
su se preko njegove "grbace" slivali milioni, citava bogatstva u kase
brojnih pjevaca diljem bivse Jugoslavije. Naime, Nazif Gljiva je
najtirazniji autor u bivsoj Jugoslaviji, sto potvrduje desetomilionski tiraz
nosaca zvuka sa njegovim umotvorinama, koje su godinama bile najveci hitovi
narodne muzike. Pomenimo samo pjesme koje je otpjevao Halid Beslic "Necu,
necu dijamante", "Beogradanka", "Esma", "Zlatne strune", "Poljem se siri
miris ljiljana" i da ne nabrajamo. Utisak ce o Gljivinom stvaralastvu biti
potpuniji uz cinjenicu da su njegove pjesme pjevale i ostale najvece
zvijezde jugoslovenske estrade poput Mileta Kitica, Marinka Rokvica, Serifa
Konjevica, Hamida Ragibovica Beska, Cazima Colakovica, Ferida Avdica,
Mladena Tomica, Ace Lukasa i tako dalje.
Nakon neuspjelog pokusaja na prvim visestranackim izborima u Bosni i
Hercegovini da postane clan Predsjednistva BiH, mada je dobio famoznih
200.000 glasova, Nazif Gljiva ce se ponovo okusati u politici, bolje reci na
predstojecim izborima. Za "Nezavisne" otkriva razloge zbog kojih se vraca u
politiku:
Bio sam donio odluku da se za sva vremena oprostim od politike i da je
smjestim u sjecanja i dio moje proslosti. Medutim, u posljednje vrijeme sve
vise uvidam da BiH ide pogresnim putem i zato sam se morao ponovo ukljuciti.
Na prvim demokratskim visestranackim izborima za clana Predsjednistva BiH
bio sam kandidiran od tadasnje Liberalne stranke. Mislio sam poslije toga da
vise nikada necu imati potrebe da ulijecem na politicki teren. Medutim,
jadna je zemlja u kojoj se jedan umjetnik, kao sto sam ja, ponovo angazuje
kao politicar. To znaci da smo dodirnuli dno dna.
Medunarodna zajednica me najvise ponukala da ponovo zaplovim politickim
vodama, zapravo ono sto cini predstavnik medunarodne zajednice u BiH, koji
je fakticki vladar ove zemlje, koji odreduje nasu sudbinu, standarde i
pravila, uz pomoc ljudi koji nisu dorasli takvoj masineriji, medunarodnom
pragmaticaru, jednom politickom liscu. Ranije je to bio Vestendorp, juce
Petric ili, kako ga ja nazivam, Poncije Pilat, a sutra ce biti neko drugi.
Najvise na svijetu volim ono sto jedino imamo, a to je Bosna i Hercegovina,
jedina zemlja koju imam i koju sam dobio prirodnim putem, po rodenju. U ovoj
zemlji 90 posto ljudi rovi po kantama za smece, a samo 10 posto gradana BiH
zivi u izobilju i blagostanju. Sredine nema, jer je srednja klasa odavno vec
zbrisana "sa mape", tako da su ostali samo bogati i siromasni. Ja pripadam
grupi siromasnih, ne mojom krivicom, nego krivicom ratnih profitera i
vladajucih oligarhija.
Vidite kako se sada guse uspjesne firme, poput Fabrike duhana Sarajevo ili
Sarajevske pivare, koju predvodi sposoban covjek i privrednik Hilmo
Selimovic. Takvim ljudima i takvim firmama se ne dozvoljava da prosperiraju.
NN: Kako ocjenjujete dosadasnju vladavinu Alijanse za promjene?
GLJIVA: Prije dvije godine kada je Alijansa dosla na vlast u jednom trenutku
sam rekao cak i da ce ptice ljepse pjevati. Medutim, prevario sam se, ptice
su sve tuznije. Ja kao pjesnik vise nemam nikakvu inspiraciju, jer oko mene
vidim ljude kao u filmu "Ben Hur", koji sam gledao u mladosti, vidim ljude
aveti, ljude koji hodaju bez ikakve snage da bilo sta kazu, da se pozdrave,
bez maste da nesto duhovito kazu, bez ikakvog sluha da saslusaju. Vidim
ljude koji vise ne znaju da pricaju viceve, koji su odsutni dok svira muzika
ili muziku slusaju samo radi navike, a ne da bi u njoj uzivali.
U Sarajevu svakodnevno vidam ljude koji jedu, piske i kake, vidim "protocne
bojlere". Meni je zao sto tako govorim. Ko je, dakle, ucinio da "protocni
bojleri" setaju kao aveti ovim gradom? Pa, ucinila je zvanicna politika i
medunarodna zajednica. Prije pet godina sam rekao, a evo i sada ponavljam,
ali se bojim da me opet niko nece saslusati, da medunarodna zajednica nije
svjesna sto treba mojoj zemlji, mome narodu, da nasoj zemlji treba tako
malo. Mi se primamo u medunarodne organizacije, zastave se vijore na Ist
Riveru, u Briselu, u Becu, u Strazburu, a na Bascarsiji i dalje prodaju
tute. Mislim da je to uzasno, jer ako se zastava BiH vijori u svjetskim
centrima to je lijepo, ali sta obican gradanin u BiH ima od toga. Zar moze
kod nas plata biti kao u Moldaviji, a da je sve skupo kao u Njemackoj? Zar
ne moze biti obrnuto?
NN: Sta uciniti da nasa djeca zavrse skole i fakultete i budu, kako Vi
kazete, korisni clanovi zajednice?
GLJIVA: U politickom establismentu postoje ljudi koji bi vjecito da vladaju,
postoje klanovi, postoje prilagodavanja svjetskoj i evropskoj zajednici na
ustrb BiH. Pa, molim vas lijepo, kako mozemo mi u Evropu, koja je to
demagogija nasu zastavu objesiti u Strazburu, a nemamo autoputa. Ovdje se
prvo moraju otvoriti nova radna mjesta za stotine hiljada ljudi, da se Bosna
izgradi, da se napravi pozitivna atmosfera, atmosfera povjerenja, ljubavi,
dostojanstva covjeka. Vjerujte mi ovdje je, prije svega, ugrozeno ljudsko
dostojanstvo i zanemarena su ljudska prava svakog pojedinca. A sta su
zapravo ljudska prava. Ljudska prava su da vas niko nevinog ne moze
prokazati, uhapsiti, maltretirati, niko vam ne moze uzimati slobodu, vase
vrijeme nasilnim putem. Ovdje postoje politicke partije, koje su svojevrsni
kolaboracionisti koji su navikli da se dodvoravaju i da na ustrb BiH zive
lagodno, a stotine hiljada gradana pati u neimastini i uopste nemaju
perspektivu. Putujem po BiH, vidim ta naselja, sela, te male gradove. Sve je
to zapusteno, cini se da niko u njih ne dolazi, kao da je u njima, pa i u
citavoj Bosni, vrijeme potpuno stalo. Ali kada lopovi i politicari
nasminkaju stvar, kada naprave "politicka pakovanja" i kada u svojim licnim
novinama objave svu tu navodnu ljepotu, imas osjecaj da zivis u Americi, a
stvarnost je dijametralno suprotna.
NN: Posto ste dali dijagnozu sveukupne zbilje u BiH, da li biste nam sada
kazali sta biste Vi prvenstveno promijenili kada biste bili u takvoj
mogucnosti, zapravo ako biste pobijedili na predstojecim izborima?
GLJIVA: Potrudio bih se da, umjesto malih, bude velikih kredita, kredita za
velike projekte na kojima bi posao mogao naci veliki broj ljudi. Moramo se
baciti prvo na velike projekte, jer nista nama ne znaci sto cemo mi
pojedincima dati 5.000 maraka i za godinu dana mu uzeti 6.000. To samo opet
zaraduju oni koji su dosli sa strane da ovdje uzimaju od sirotinje, i to je
samo odgadanje nase smrti. Za BiH su najpogubniji mali i kratkorocni
krediti, pozajmice. Nasu zemlju mogu spasiti samo veliki projekti, gdje ce
se zaposliti izmedu 100.000 do 200.000 ljudi u roku od godinu dana. Dakle,
da se pocnu graditi dva velika autoputa, da se pocne istinski graditi
infrastruktura, zeljeznica, ozivljavanje velikih giganata, ako se upste mogu
ozivjeti. A ako ne mogu, traba da se gase, pa da se bacimo na velike
poduhvate, na primjer, ekoloske, na poljoprivredu, proizvodnju zdrave hrane
i na jednu od najvaznijih grana - turizam. Treba se usmjeriti na proizvodnju
zdravog voca i povrca za evropsko, azijsko i africko trziste, jer je poznato
da mi imamo dobro voce i povrce. Dozvoljavam postojanje malih fabrika, male
ekonomije i tako dalje, ali opet krediti moraju biti veci, ne mogu se
pozajmice davati svakome, ne mozete dati kredit firmi ako nema cijeli
elaborat napravljen, ako ne pruza nekakvu sigurnost i ako nema strucnih
lica. Kod nas su se do sada svakome davali krediti, najvise pogresnim
ljudima i vidite do cega se doslo.
NN: Kako biste se "obracunali" sa raznim, prije svega trgovackim lobijima u
BiH, koji svoj interes stavljaju iznad drzavnog?
GLJIVA: U njima i jeste problem. Vlasti su u sprezi sa nekim novinskim i
televizijskim kucama. To je jedna sprega tri ili cetiri grupe ljudi, koji se
sada izmedu sebe bore za prevlast, za premoc, a ne gledaju sta ce biti sa
bosnjackim, srpskim, hrvatskim i ostalim narodima u BiH. Mislim da u ovoj
zemlji za sve nas ima mjesta, samo treba poceti govoriti istinu i biti
posten. Pa, evo, i da kazemo - sto je bilo do danas, neka je, ali hajde da
sada krenemo naprijed, okrecemo novi list, novu stranicu istorije i mislim
da opet nije kasno za to. Ako i dalje budemo ostavljeni na milost i nemilost
ratnoprofiterskom novcu, ideologiji, tajkunima koji su na lopovski nacin
stekli enormno bogatstvo i sada vladaju Bosnom, koji, u stvari finansiraju
politicare koji bi da vladaju vjecno, to je veliko zlo. Sansa je samo u
jednom: da kazemo istinu jedni drugima i da krenemo sa ovim o cemu sam
govorio i prije, kako se Bosna ne bi zagubila izmedu istine i lazi.
NN: Kada ste se prvi put kandidirali za clana Predsjednistva, zagovarali ste
izgradnju autoputa. Da li je sadasnja vlast preuzela taj dio Vaseg
politickog programa, jer se sada nesto radi na tom planu?
GLJIVA: Pa vidite, u BiH nije nikada izgraden ni kilometar autoputa.
Medutim, u zadnje dvije-tri godine izgradeno je u citavoj BiH oko dvadesetak
kilometara. Medutim, priznacete, od onda kada sam ja to zagovarao i kada sam
bio jedan od prvih koji je dao ideju, malo je uradeno i mislim da je to samo
bacanje prasine u oci gradanima. Moralo se vise napraviti, iako je bio rat.
Moralo se napraviti makar 200 kilometara, odnosno makar dva autoputa:
Samac - Sarajevo i Sarajevo - Ploce, taj krucijalni autoban, bez kojega se
ne moze u Evropsku uniju. Ne mogu oni lagati narod, bez autoputa Samac -
Sarajevo - Ploce, ne mozemo u Evropsku uniju.
NN: Pomenuli ste spregu medija i politike. Znaci li to da smatrate da su
novinari u sluzbi dnevne politike?
GLJIVA: U nas su mediji, po mom misljenju, podijeljeni u tri grupe. Postoje
pokusaji nekih novinara i nekih listova da budu realni i profesionalni.
Medutim, u tolikom carstvu prljavstine niko ne moze ostati do kraja cist. U
svemu ovome moram da pohvalim Senada Pecanina i magazin "Dani" sto je zadnja
dva mjeseca stao u odbranu dostojanstva novinara i novinarske profesije, ali
i gradana i sto je spasio cast novinarstvu, zbog cega je on sada za mene
sveti covjek. Zbog takvih ljudi kao sto je Senad Pecanin, zatim, Abdulah
Sidran, Senad Hadzifejzovic i jos nekih, vrijedi ostati u Bosni i
Hercegovini i zbog takvih ljudi je meni drago i cast zivjeti u BiH. Takvi su
ljudi, doduse, sada u manjini, medutim, svaki dan je sve vise pozitivnih
licnosti u novinarstvu, postoje novinarski bardovi, citave novinarske
porodice koje su sada u defanzivi i oni ce dobiti sansu kada dode prava
demokratija i kada konacno slomimo sve ratne profitere i sve one politicare
koji su prodali i izrucili Bosnu Ponciju Pilatu. Ova druga vrsta novinara me
podsjeca na III rajh ili neki bordel, kupleraj u kojem stalno od nekoga
dobijaju neke naredbe i stalno imaju potrebu da dobijaju misljenje. Oni nisu
nezavisni, oni stite ono sto nema utemeljenja ni u cemu i sto se zastititi
ne moze. Oni moraju da odgovaraju. Sprega pojedinih izdavackih kuca i
novinara sa pojedinim politicarima i tajnom policijom koja trenutno u BiH
vlada, a sto vide i ptice na grani, smrt je i za Evropu, a ne samo za Bosnu.
Dakle, novi evropski namjesnik koji ce doci u BiH, gospodin Pedi Esdaun mora
da razotkrije to leglo, a ne da baci akcenat na sudove o cemu pisu
ratnoprofiterske novine. Ma, kakva reformu sudstva, sudovi su super, dobro
sude i previse ljudi ima u zatvorima. Ja bih zatvore ukinuo, jer ljudi su
dobri onoliko koliko je dobro drustvo. Ti ratni profiteri koji su mocni
prokazuju sudove i sudije da su neposteni. Oni bi sada da pozatvaraju sve
Bosance i Hercegovce, a da samo ostane pet-sest ratnih profitera.
Najvise sto boli mene i sve umjetnike ovoga grada i ljude koji su patili i
cija su djeca ginula u ovome ratu, jeste sto takve novine prvo mjesec dana
prokazuju sa slikama ljude i usmjeravaju na pogresnu stranu javno mnjenje.
Dakle, prave javni linc, kako bi se izvrsila egzekucija nad ljudima koji
uopste nemaju krivicnog djela. I onda se blamiraju i satanizuju ti ljudi i
njihove porodice, zatim, stranke ciji su clanovi i najzad narod kojem
pripadaju. Novine prije njih saznaju i mjesec dana se vrsi pritisak da oni
budu uhapseni. Mislim da to moderna demokratija jos nije zapamtila, jer je
svaki covjek nevin dok se suprotno ne dokaze. E, to je ugrozavanje ljudskog
dostojanstva i ljudskih prava. Kada narodu pukne film, onda ce svima njima
malo biti Ognjena Zemlja. Znate gdje je Ognjena Zemlja. To je na kraju Juzne
Amerike, jedna mala zemlja iza Argentine, tamo zive pingvini. Tamo ce oni da
idu.
NN: Ko su, zapravo, novinski tajkuni o kojima govorite?
GLJIVA: Necu reci njihova imena, jer ce se oni prepoznati. Evo, pricacu vam
o Ciletu i Miletu, dvojici novinara pod navodnicima, dvojici tajkuna, koji
vode svu politiku, koji ljude prokazuju, zatvaraju, pustaju, koji odreduju
ko ce biti predsjednik drzave. Oni su ratni profiteri, imaju milione maraka
u nekretninama, na bankovnim racunima. To su, dakle, Cile i Mile iz nase
ulice, a oni ce se prepoznati. Jedan lici na Turdzina Seldzuka, a drugi na
Frankenstajna. Postoji i treci, navodni tajkun iz sedmicnjaka, Merdzan.
Merdzan mora da odgovara pred narodnim sudom u Hagu za ratne zlocine za
novinarstvo. Neku noc je bio gost na dnevniku Federalne televizije. Mnogo je
mucao, mnogo je prokazivao i sav se pretvorio u staljinistickog kljucara.
Ali, ipak ga moram pohvaliti, jer je za tu priliku imao novi sako, koji je
kupio iz "Merhameta" preko Crvenog krsta po najnizoj cijeni od 12 maraka.
NN: Kada biste se Vi pitali u ovoj drzavi, kako biste iskoristili politicare
"kalibra" Harisa Silajdzica, Zlatka Lagumdzije, Alije Izetbegovica i tako
dalje. Da li bi oni imali mjesta u Vasem timu?
GLJIVA: Gospodin Izetbegovic je u penziji i zelim mu dobro zdravlje i dug
zivot, mislim da je on dao dosta za BiH. Sto se tice Zlatka i Harisa, oni
su, takode, dali dosta za ovu drzavu. Medutim, u posljednje vrijeme su se
sapleli i uvukli u mrezu ratnih profitera i ne znaju kada je dosta. Oni vise
ne mogu biti na vrhu piramide vlasti, moraju doci novi ljudi. Svi mogu biti,
samo ne vise njih dvojica. Zbog cega ne mogu. Zato sto su dugo bili u
vlasti, uz vlast, na vlasti. Zlatko je u svom fahu zaista veliki strucnjak i
steta je sto je fakultet ostao bez njegovih potpunih usluga. Medutim, on
mora shvatiti da nikada komunizam ovdje ne moze vratiti, a ova opcija koju
sada personificira, socijaldemokratija ne moze pocivati na takvim ljudima
kakav je on, iz hiljade razloga. Naime, socijaldemokratija moze opstati u
Njemackoj, ali i tamo ima rok trajanja. Ali ne moze u BiH, zato sto ovdje
postoje tri entiteta, tri konstitutivna naroda. Ne mozete vi tjerati
hrvatski narod da bude SDP ako on to nece, ne mozete tjerati srpski narod da
bude SDP ako nece. Oni su konstitutivni narodi i imaju legalno i potpuno
pravo na svoje opredjeljenje, po onome sto je potpisao Zlatko Lagumdzija i
sam se zapetljao. Oni imaju pravo da se zovu kako sami hoce, da vode
politiku onako kako misle, to je njihovo pravo, a mi Bosnjaci zelimo da
budemo Bosnjaci i da nas vode pravi Bosnjaci, ljudi koji nemaju nikakvih
predrasuda, oni ljudi koji najvise na svijetu vole Bosnu i Hercegovinu. Ja
nemam prava kao Bosnjak nametati volju Srbima i Hrvatima i obratno. Ja po
ustavu moram da postujem njih i njihova politicka opredjeljenja. Mi Bosnjaci
necemo da nas vodi SDP, napravicemo neku srednju varijantu. Mi mozemo da
jedemo i korijenje, ali ne moze da nam se uzima sloboda i ljudsko
dostojanstvo, kada nase heroje pljuju, kada nase generale zatvaraju.
NN: Kakvo je sada stanje u nasoj kulturi?
GLJIVA: Politika oslikava sve i ima refleksiju na sve pore zivota u BiH.
Desava se da tri konstitutivna naroda daju svoj prijedlog i svoje tumacenje
mnogih stvari u kulturi i tada nastaje "kurslus", nesporazumi. Bice status
kvo, jer se, recimo, meni svida jedna vrsta muzike, Hrvatu druga, Srbinu
treca, Jevreju cetvrta, Romu peta itd. Pa, kako da pomirimo tu situaciju
kada smo svi konstitutivni, kada smo svi vazni a niko nece da popusti?
NN: Kako se to uspijevalo u bivsoj Jugoslaviji?
GLJIVA: To je bio veci prostor. Ovdje je mala bara puna krokodila, a tamo je
bila velika bara, a malo krokodila.
NN: Nazif Gljiva je stvorio mnoge hitove zahvaljujuci kojima su lansirane
zvijezde koje i danas sijaju sirom bivse Jugoslavije. Prodato je 10 miliona
nosaca zvuka na kojima su bile Vase pjesme. Kako Vam se to danas vraca?
GLJIVA: I sada pisem za mnoge, ali pjesme izlaze pod pseudonimima, nema
autorskih agencija koje nas stite, onda ja pjesme prodajem da bih prezivio.
Pitali ste kako mi se sada vraca to sto sam od ljudi koje ste pomenuli
stvorio zvijezde. To su, uglavnom, sve seljaci koji su dosli iz suma i nisu
svom gospodaru zahvalili. Oni su vaspitavani da dodu, da "poubijaju" sve i
vrate se sami. Tim ljudima je Bog dao glas, ali ne i pamet. Oni su
promucurni i pomalo mudri, pa su sacuvali poneki dinar i otvorili neke
pilicarnike i kafancurine i oni su kzo neki tajkuni, bolje reci - seljacki
tajkuni. Nisu nikada shvatili sta znaci drustveno, sta znaci zajednicko,
zajednicki ciljevi, vjera, nacija, sta su temelji jednog drustva. Njima su
najvazniji novac i njihovo blagostanje. Malo su knjiga procitali, dolaze iz
takvog miljea da se nisu mogli uklopiti prvo u gradansko drustvo, u drustvo
islifovanih ljudi. Njima je Bog dao lijep glas, ali nije bio previse
darezljiv kada im je dijelio pamet. Oni su donijeli svoje navike ovdje,
uprljali grad, uzeli novac i otisli na Zapad. Najvise me boli sto nikada ti
pjevaci nisu znali sta je domovina. Prije nego sto je poceo rat oni su
pobjegli, nakon toga se vratili ovamo, uzeli ono malo novca sto je ostalo i
opet otisli. Onda su dosli pjevaci iz Hrvatske i Srbije da bi pokupili
preostale mrve. Casni izuzetak u svemu tome je Halid Beslic, veliki umjetnik
i covjek.
NN: Malo je ljudi u BiH, a jos manje u estradnim vodama, ciji je zivotna
storija zacinjena sa vise anegdota, nego sto je zivot Nazifa Gljive. Vi ste
dezurni junak novinskih prica, pogotovo zute stampe. Jedna od prica koju smo
culi jeste da je Vas nepresusni izvor inspiracije, u stvari jedna sveska
koju ste oteli jednom zatvoreniku koji je sa Vama svojevremeno bio u
zatvoru. Postoji cak i druga verzija, a to je da je jedna starica napisala
sve one hitove koje je pjevala cijela bivsa Jugoslavija?
GLJIVA: Kruzila je anegdota, kada je prije 25 godina na "Ilidzi" pobijedila
pjesma "Zbog zene te", koju je pjevao Hamid Ragibovic Besko, kako meni neka
nana pise. Pa je bila prica da sam ja nekom osudeniku ukrao svesku sa
pjesmama, ali to je u najmanju ruku smijesno. Kako sam ja sedamdesetih
godina mogao uzeti, recimo, pjesmu "E, moj Hase", "Gdje ste sada,
prijatelji" itd. Ili, kako sam mogao sedamdesetih uzeti pjesmu koju je
otpjevao Mladen Tomic "Sreo sam je u malom kaficu", kada su tada postojale
samo mehane i cajdzinice, a tek nakon desetak godina su "dosli" kafici. Sta
mislite da me "moji" pjevaci ne bi prijavili policiji ili u javnosti? Pa to
su sve potencijalni cinkarosi. Ja sam covjek koji je pod lupom javnosti vec
25 godina. O meni kruze razne anegdote, razne price zato sto sam ja
interesantna osoba, sto nemam dlake na jeziku i sto sam uvijek zivio
drugacije. Zaradio sam vise od svih ovih "mojih" pjevaca zajedno, a danas
nemam nista. Nikada nisam pojeo krisku hljeba da je nisam podijelio s nekim.
Ja sam kao mali Robin Hud. Iz te branse estradne, nije nikad niko pomislio
da bude predsjednik mjesne zajednice, a kamoli predsjednik drzave. To sam
samo ja pokusao. Za mene se moze reci da sam i seret i legenda grada, da sam
Robin Hud i da sam lopovcic, ali jedno ostaje - niko ne moze reci da nisam
dzentlmen i niko ne moze reci da sam se nakrao, da sam skrt, sto je najgora
ljudska osobina, i niko ne moze reci da ne volim svoju Bosnu, i niko ne moze
reci da nisam najljepse pjesme u istoriji bosnjackog naroda napravio. Moja
najveca krivica jeste sto sam dobar. A na ovim prostorima dobar i budala
znaci isto.
NN: Da li cete slaviti 25-godisnjicu svoga estradnog rada?
GLJIVA: Trebalo bi. Medutim, dvoranu, dom kulture ne mozes dobiti zbog
ratnih profitera, ne mozes se reklamirati u novinama. Poslije ovog intervjua
oni ce mene pljuvati, omalovazavati, oni ce svasta uciniti da me
degradiraju, da me prokazu, ako mognu da me ubiju, da me zatvore, jer oni su
mafija, a mafija nikada ne oprasta.
Ruzdija ADZOVIC
Iako su mi se generalno svidjele njegove izjave, prokomentarisacu neke
djelove, ali neke i necu [kao recimo one gdje se hvali]
> Treba se usmjeriti na proizvodnju zdravog voca i povrca za evropsko,
> azijsko i africko trziste, jer je poznato da mi imamo dobro
> voce i povrce.
Ovo je i svakoj budali jasno, ali tesko je to izvedivo. Zasto?
Zato sto bi nas narod sav u gradove, zato sto bi svi da pozavrsavaju
fakulteta i kada to urade, onda je sramota uzeti lopatu u ruke.
Mi imamo zestoko poremecene sisteme vrijednosti i treba raditi na tome
da bi se bar imali sanse popraviti stanje u BiH
> Ma, kakva reformu sudstva, sudovi su super, dobro sude i previse ljudi
> ima u zatvorima. Ja bih zatvore ukinuo, jer ljudi su dobri onoliko koliko
> je dobro drustvo. Ti ratni profiteri koji su mocni prokazuju sudove i
> sudije da su neposteni. Oni bi sada da pozatvaraju sve
> Bosance i Hercegovce, a da samo ostane pet-sest ratnih profitera.
Ovo mi zvuci kao predizborna retorika.
Prica kako u sudovi super, a ovamo kako je stanje lose.
Sudstvo treba temeljito reformisati. Ne samo da treba pocistiti ove
korumpirane, vec im treba i suditi za takvu praksu.
A sto je jos bitnije, treba sudstvo tako reformisati da se u
buducnosti ne dogodi ili da su male sanse da takvi ljudi opet imaju
prilike biti sudije.
> Gospodin Izetbegovic je u penziji i zelim mu dobro zdravlje i dug
> zivot, mislim da je on dao dosta za BiH.
Ovo ne bih ni komentarisao, ali sam morao izdvojiti.
Posebno ovo "mislim da je on dao dosta za BiH"
Koliko vlast radi na razvoju poljoprivrede? Imamo mi dovoljno ljudi koji
zive na selima, pa opet se ne bave time, jer uslovi nisu neki.
> > Gospodin Izetbegovic je u penziji i zelim mu dobro zdravlje i dug
> > zivot, mislim da je on dao dosta za BiH.
> Ovo ne bih ni komentarisao, ali sam morao izdvojiti.
> Posebno ovo "mislim da je on dao dosta za BiH"
Covjek je musliman, Alija im je novi Tito....
Ok, izbjegavam, samo kad je nesto bezopasno tipa Nazifa.......
sa tobom nista nije bezopasno :)
--
Masta je vaznija od znanja. (cika Albert Einstein)
-
Senad Uka - uka_...@yahoo.com
www.icqraja.da.ru - ICQ #37922836
i imam osjecaj da bi vjerovatno bolje bilo da je bio gljiva prezident.
gore sigurno ne bi....
y
Pa mislio sam da je, al evo ispade novi Dzozef Estrada :-)
> a peace of trivia - u jednom trenutku, mislim kad je bila
> frka oko ubijenog Turajlica, Gljiva je skontao kako bi on
> mogao postati predsjedavajuci predsjednistva! I sto je
> najsmjesnije, postojala je pravna osnova za to - recimo
> shema je bila teska, ali ne i nemoguca - nesto kao ako bi
> jos i Alija umro, pa se neko ispalio, eto Gljive mister
> prezidenta :)))
:-))))
> Koliko vlast radi na razvoju poljoprivrede? Imamo mi dovoljno
> ljudi koji zive na selima, pa opet se ne bave time, jer uslovi
> nisu neki.
Na zalost, u pravu si :(
Poljoprivreda je jedna od kljucnih stvari za nasu drzavu [IMHO]
i trebala bi da bude u planu Vlade isto kao i skolstvo.
Mada mislim da ce se to ubrzo rijesavati. Koliko znam, alati
isl za poljoprivredi vise nisu oporezovani
Agreed.
> i trebala bi da bude u planu Vlade isto kao i skolstvo.
> Mada mislim da ce se to ubrzo rijesavati. Koliko znam, alati
> isl za poljoprivredi vise nisu oporezovani
Ne znam, ali sve je to sitno.
Bivsa vlast je gledala da od seljastva stvori proletarijat, poljoprivreda je
zapustena, trebaju nam puno ozbiljnije mjere za razvoj i revitalizaciju
poljoprivrede.
Recimo kad bi vladini strucnjaci izradili planove, proracune za razvoj
poljoprivrede za svako podrucje pojedinacno, za neke farme, usjeve,
staklenike i slicno, obezbjedila kredite, repromaterijal po povlascenim
cijenama....... ima dosta ljudi koji su nezaposleni i koji bi se rado radili
nesto, ali ne znaju kako, sta i nemaju pocetni kapital. Ne mozemo ocekivati
da se poljoprivreda razvije sama od sebe. Bilo bi dobro kad bi Vlada recimo
poradila na nekom planu recimo stocarstva na Ravnoj Romaniji, izradila
obrasce sta je sve potrebno, kako poceti, dati ljudima neka uputstva i
kredite, obezbjediti otkup mlijeka, mesa, vune u dogovoru sa nekim
klanicama, mljekarama, ako ih nema uraditi projekte i kredite i za
njih....... ne mozemo cekati strani kapital koji ce sve da rijesi.
Mislim da drzava mora da se puno vise pobrine za razvoj privrede, a oni samo
sjede i nadaju se da ce se sve rijesiti samo od sebe. Znam da nije
preporucljivo mijesanje drzave u trzisnu ekonomiju, ali to vazi za razvijene
zemlje gdje privreda moze da se razvija i opstaje sama od sebe, a i ne
mislim naravno na uticaj tipa planske privrede ili nesto slicno, vec cisto
pomoci malim i srednjim preduzecima da se razviju, kreditima,
projektima.......
>> Mada mislim da ce se to ubrzo rijesavati. Koliko znam, alati
>> isl za poljoprivredi vise nisu oporezovani
> Ne znam, ali sve je to sitno.
> Bivsa vlast je gledala da od seljastva stvori proletarijat, poljoprivreda je
> zapustena, trebaju nam puno ozbiljnije mjere za razvoj i revitalizaciju
> poljoprivrede.
Gospodin Ivanic je izjavio da je skoro zavrsena sanacija situacije u
bankarstvu RS i da su tim stvoreni zdravi osnovi za sanaciju privrede
Vidjecemo sta ce biti
Zvucis k'o portparol :-)
Sanacija bankarstva jeste bitan faktor, ali ni slucajno dovoljan.
Prvo, krediti koji su dostupni ljudima postoje, ali su kamate u tri
lijepe.......
Drugo, samo bankarstvo nije dovoljno. To je kao da omogucis kredite, i onda
se nadas da ce dovoljno ljudi da ih uzme da oporave privredu...... malo
sutra. Potreban je plan razvoja koji ce taj razvoj da obezbjedi, da rijesi
problem siromastva, nezaposlenosti......... a i jeftinije pare, tj. krediti.
Valjda su banke bitne i stranim investitorima, ali ni njih nece biti toliko
da rijese sve probleme BiH, a i ko ce ih docekati. Super je ako dodju, super
je da ih dodje sto vise, ali treba nesto i sam uraditi.
> Zvucis k'o portparol :-)
Odlicno, znaci da oni seminari i radionice pocinju da djeluju :)
> Sanacija bankarstva jeste bitan faktor, ali ni slucajno dovoljan.
> Prvo, krediti koji su dostupni ljudima postoje, ali su kamate u tri
> lijepe.......
Salu na stranu, ja nisam ekonomista. Apsolvent sam na DIF-u [jos 2
ispita] i namjeravam upisati politicke nauke iduce godine.
Gospodin Ivanic je gostovao prije par dana na jednoj banjaluckoj TV.
Jedno od pitanja na koje je odgovarao je bilo i to o privredi,
ne sjecam se svega, ali to sto sam napisao je bio pocetak odgovora
koji je bio prilicno opsiran.
Trebala bi biti tribina u toku iduce sedmice u BL, gdje ce se gospodin
Ivanic naci sa mladim BL i odgovarati na sva njihova pitanja.
Pozeljno je da dodje sto veci broj mladih ljudi i postavi svoja
pitanja.