Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss
Revidirane projekcije
2 views
Skip to first unread message
frozen embryo
Dec 17, 2012, 6:51:40 AM12/17/12
to
Dosta se u posljednjih nekoliko dana od pada kreditnog rejtinga govori
o devalvaciji i deprecijaciji tečaja kune (HRK), pa čak i o tome da je
takvo nešto preporučio Standards & Poor.
Ovaj puta savjet S & P-a ne izgleda dobar. Devalvacija i deprecijacija
tečaja je vrlo invazivna intervencionistička metoda koja bi tobože
trebala spasiti izvoz, ali u stvari donosi puno neželjenih nuspojava.
Jedna od glavnih je udar na populaciju koja je u kreditima, tj.
srednji sloj. Njima je nešto bolje od onih koji suu podstanarstvu, ali
padom kune bi se našli na udaru sličnom onom koji se dogodio kod
porasta švicarskog franka (CHF). Ako bi HRK pala do npr. 10 kn za 1
euro, posljedica bi bila porast rata kredita za minimalno 33%, ne
računajući troškove kredita. Mnogi bi pali prema primanjima u razred
koji bi mogao vraćati samo dio kamata, i ništa od glavnice.
Posljedično bi uslijedila nemogućnost vraćanja kredita nakon
iscrpljivanja svih metoda osiguranja kredita, i konačno i sama
zapljena automobila ili stana. Banke bi se našle u problemima sa
likvidnošću, našavši se odjednom u posjedu više nekretnina i
automobila (potonjima rapidno pada vrijednost) nego što bi mogli
prodati na javnoj dražbi.
Ovo bi pak dovelo banke u krizu. Većina uvoznih proizvoda bi u startu
poskupjelo za tih 33% iz gornje projekcije. To bi prouzročilo pad
efektivnih zarada, mirovina i invalidskih primanja, sa velikim udarom
na tržište na kome bi se pojavio višak robe bez margine za snižavanje
cijene pod pritiskom jakog eura. Populacija kupaca bi se odjednom
našla sa 33% manje efektivne novčane mase. Poznajući domaće trgovce,
za očekivati je trenutnu korekciju cijena prema euru, za jednako
domaće i uvozne proizvode.
Eventualni dobitak za izvoznike je višestruko poništen domaćim
porastom cijena u startu - pa bi i izvoznici morali
"korigirati" (čitaj povećati) cijene zbog poskupljenja
repromaterijala. Jedina zaista sigurna stvar koja bi se dogodila je
pokretanje kotača hiperinflacije, koji je ostao u tako neugodnom
sjećanju, i gubitak konvertibilnosti kune (populacija bi naglo željela
imati ušteđevinu i plaće u nedepreciranoj valuti, što bi iscrpilo
devizne rezerve HNB-a ili bi HNB morao odbiti konvertirati HRK u EUR -
> gubitak konvertibilnosti).
Nasuprot tome fiskalna disciplina i racionalizacija procesa
proizvodnje sa snižavanjem cijene na temelju optimizacije i
racionalizacije proizvodnog procesa donosi trajni, realni i dugoročni
boljitak.
Deprecijacija tečaja je jednostavnim rječnikom grub način da se
cijeloj populaciji udari porez od 33%, koji niti jednom drugom metodom
ne bi platili (uz gornju relativno skromnu projekciju pada kune).
Lp
<><
frozen embryo
o devalvaciji i deprecijaciji tečaja kune (HRK), pa čak i o tome da je
takvo nešto preporučio Standards & Poor.
Ovaj puta savjet S & P-a ne izgleda dobar. Devalvacija i deprecijacija
tečaja je vrlo invazivna intervencionistička metoda koja bi tobože
trebala spasiti izvoz, ali u stvari donosi puno neželjenih nuspojava.
Jedna od glavnih je udar na populaciju koja je u kreditima, tj.
srednji sloj. Njima je nešto bolje od onih koji suu podstanarstvu, ali
padom kune bi se našli na udaru sličnom onom koji se dogodio kod
porasta švicarskog franka (CHF). Ako bi HRK pala do npr. 10 kn za 1
euro, posljedica bi bila porast rata kredita za minimalno 33%, ne
računajući troškove kredita. Mnogi bi pali prema primanjima u razred
koji bi mogao vraćati samo dio kamata, i ništa od glavnice.
Posljedično bi uslijedila nemogućnost vraćanja kredita nakon
iscrpljivanja svih metoda osiguranja kredita, i konačno i sama
zapljena automobila ili stana. Banke bi se našle u problemima sa
likvidnošću, našavši se odjednom u posjedu više nekretnina i
automobila (potonjima rapidno pada vrijednost) nego što bi mogli
prodati na javnoj dražbi.
Ovo bi pak dovelo banke u krizu. Većina uvoznih proizvoda bi u startu
poskupjelo za tih 33% iz gornje projekcije. To bi prouzročilo pad
efektivnih zarada, mirovina i invalidskih primanja, sa velikim udarom
na tržište na kome bi se pojavio višak robe bez margine za snižavanje
cijene pod pritiskom jakog eura. Populacija kupaca bi se odjednom
našla sa 33% manje efektivne novčane mase. Poznajući domaće trgovce,
za očekivati je trenutnu korekciju cijena prema euru, za jednako
domaće i uvozne proizvode.
Eventualni dobitak za izvoznike je višestruko poništen domaćim
porastom cijena u startu - pa bi i izvoznici morali
"korigirati" (čitaj povećati) cijene zbog poskupljenja
repromaterijala. Jedina zaista sigurna stvar koja bi se dogodila je
pokretanje kotača hiperinflacije, koji je ostao u tako neugodnom
sjećanju, i gubitak konvertibilnosti kune (populacija bi naglo željela
imati ušteđevinu i plaće u nedepreciranoj valuti, što bi iscrpilo
devizne rezerve HNB-a ili bi HNB morao odbiti konvertirati HRK u EUR -
> gubitak konvertibilnosti).
Nasuprot tome fiskalna disciplina i racionalizacija procesa
proizvodnje sa snižavanjem cijene na temelju optimizacije i
racionalizacije proizvodnog procesa donosi trajni, realni i dugoročni
boljitak.
Deprecijacija tečaja je jednostavnim rječnikom grub način da se
cijeloj populaciji udari porez od 33%, koji niti jednom drugom metodom
ne bi platili (uz gornju relativno skromnu projekciju pada kune).
Lp
<><
frozen embryo
0 new messages