Lekcija 3: Značenje Bhagavad-gite kakva jeste

[Dhira]

Posebno značenje Bhagavad-gite kakva jeste autora A.C. Bhaktivedante
Swami Prabhupada koju koristim kao glavnu referencu je da je za
razliku od svih prijašnjih izdanja, a i većine kasnijih, imala moć
promijeniti živote ljudi na Zapadu i dovesti do toga da nakon čitanja
odluče uskladiti/upotpuniti svoje živote s učenjima Gospodina Krišne i
čak štoviše, u potpunosti slijediti njegova uputstva Arđuni.
Drugim riječima, ona je pokazala i pokazuje da Krišnine riječi nisu
samo slovo na papiru, već praktična i bezvremena mudrost koju je
moguće živjeti u današnje vrijeme na Zapadu.

Postoji međutim par filozofskih i teoloških teza, argumenata i poanti,
pa mogli bismo reći čak i kvalifikacija koje je potrebno barem
teoretski razumjeti kako bi čitanje i pogotovo studiranje BG urodilo
punim plodom. Bez njih nas BG nikada neće uspjeti dodirnuti i dirnuti
te dovesti do shvaćanja i prihvaćanja njene suštine.
Šrila Prabhupada u uvodu upućuje čitatelja da barem teoretski prihvati
mogućnost da je Krišna Bog kako bi se mogao uživjeti u štivo i uči u
pravilno raspoloženje tokom čitanja.
U suprotnom BG ostaje na nivou intelektualnih vježbi, ali nikada neće
dovesti to transcendiranja materijalne svijesti i istinskog
preobražaja naše osobnosti.
Nadalje, čitatelj će u tom slučaju zasigurno imati sumnje i ostati sa
slijedećim neodgovorenim pitanjima:

1. Zašto Šrila Prabhupada inzistira na razumijevanju cijele Gite
isključivo "devocijskim
pojmovima?"
2. Zašto on objašnjava "druge joga sustave" kao bhakti-yogu (Svjesnost
Krišne)?
3. Zašto neprestana "usporedba" drugih disciplina sa bhakti-yogom i
slijedom toga njihovih
diskvalifikacija u korist Svjesnosti Krišne?
4. Zašto on definira i objašnjava opće pojmove isključivo na
devocijski način?
5. Zašto on prevodi opće riječi u vrlo posebnom devocijskom kontekstu,
koji onda daju težinu
devocijskoj interpretaciji?

[Dhira]

U odgovoru na 5 općih pitanja koristićemo se sa 8 teza (ili anumana na
sanskritu) i 7 logičnih koraka koje ćemo potkrijepiti navodima iz same
BG.

ANUMAN:

1) Gospodin Krišna je Vrhovna Božanska Osoba. To se mora prihvatiti sa
vjerom ili barem teoretski u svrhu studiranja Gite.
2) Gita je aposlutna izjava Gospodina Krišne i kao takva nije podložna
spekulativnim interpretacijama.
3) Gita je dosljedna i ima određenu temu i zaključak.
4) Gita se može citirati kao autoritet i kao takva je autoritativna u
potvrđivanju svoje vlastite svrhe.
5) Gita je dio vedskih smriti spisa;* poznata je kao Gitopanišad ** i
njezini zaključci moraju biti u skladu s ostalim vedskim spisima.
6) Kao što je Krišna savršeni učitelj, tako je i Arđuna savršeni
student Gite.
7) Savršeno shvaćanje Gite je ono koje je u skladu sa shvaćanjem
Arđune.
8) Razne dodatne poante:
i. Šrila Prabhupadin sanskritski tekst za njegovu Gitu je
autentičan.
ii. Šrila Prabhupadino izdanje je shvaćanje Gaudiya Vaišnava
Sampradaye,*** a on je trenutni predstavnik tog učeničkog nasljeđa.
iii. Pododsjek 8.ii. uključuje zaključak da je Apsolutna istina u
krajnosti osobna, tj. uključuje Vrhovno biće kao osobu.
iv. Joga sustavi karme, gjane i aštange spomenuti u Giti se odnose
na klasične, tradicionalne vedske sustave.

* Vede se dijele na šruti šastre (spise) koje sačinjavaju 4 klasične
Vede, odnosno koje čine prvu objavu Veda u svemiru i na smriti šastre,
koji su kasnija djela u vedskoj tradiciji i dodatno objašnjavaju
šrutije.
** 108 Upanišada su filozofski zaključci šruti šastra, a Gita je
uzdignuta na razinu Upanišada jer se smatra njihovim krajnjim
zaključkom.
*** Sampradaya označava tradiciju ili učenički niz. Vaišnava je
tradicija obožavanja Višnua ili Krišne. Gaudiya je posebna vaišnavska
tradicija u učeničkom nasljeđu Šri Ćeitanje Mahaprabhua, najviše
proširena u Bengalu, Orisi i Sjevernoj Indiji. Šrila Prabhupada se
smatra glavnim suvremenim komentatorom u toj tradiciji.

[Dhira]

7 kodova ili logičnih koraka u prilog iznesenim tezama:

1) Tema BG je kako se osloboditi od zbunjujućeg materijalističkog
stanja života, poznatog kao "tjelesno shvaćanje".
2) Rješenju za pogrešno tjelesno shvaćanje života i njegove
posljedične probleme se može pristupiti karma-jogom, gjana-jogom,
aštanga/rađa-jogom i bhakti-jogom.
3) Stvarno rješenje životnih problema je potpuno shvaćanje vlastite
izvorne duhovne prirode. To je moguće samo kroz bhakti-jogu.
4) Bhakti-joga je nezavisan cilj joga ljestvice. Međutim, svi ostali
sustavi joge su zavisni o bhakti (devociji).
5) Razlog zašto Krišna spominje druge joga sustave je privući
različite vrste uvjetovanih duša predanom služenju.
6) Prijevodi i komentari Gite Šrila Prabhupada su predstavljeni
isključivo u odnosu na predano služenje. Taj komentar, poznat kao
Bhagavad-gita kakva jeste, je potpuno i dosljedno objašnjenje Gite na
način da savršeno služi Krišninu namjeru dovođenja svih čitatelja do
bhakti.
7) BG kakva jeste nije samo prihvatljivo tumačenje, već predstavlja
jedini način spoznaje Gite. Druga autorizirana tumačenja dijele njenu
metodologiju i zaključke.

[Dhira]

Sada ćemo pojasniti svaki od sedam kodova sa informacijama koje nam
daje sama BG.

1) Tema BG je kako se osloboditi od zbunjujućeg materijalističkog
stanja života, poznatog kao "tjelesno shvaćanje".

Zbunjenost je posljedica iluzije ili neznanja.

Poglavlje 2-Stih 63
Od gnjeva nastaje potpuna iluzija, a od iluzije gubitak pamćenja. Kada
je pamćenje izgubljeno, osoba gubi inteligenciju, a kada izgubi
inteligenciju ponovo pada u materijalni vrtlog.

Pogavlje 18-Stih 25 nam daje definiciju iluzije i neznanja:

Za djelovanje koje je izvršeno u iluziji, bez slijeđenja uputa svetih
spisa i bez brige za buduću vezanost ili nasilje ili uznemirenje
učinjeno drugima, rečeno je da je u odlici neznanja.

Neznanje je opisano u stihovima 18.22 i 18.32 i komentarima Šrila
Prabhupada.