Lekcija 4 - pregled Gite

[Dhira]

Bhagavad-gita se sastoji od 18 poglavlja koja se dijele u 3 velike
cjeline po 6 poglavlja, s time da prvo poglavlje predstavlja uvod u
sveti dijalog, a drugo i osamnaesto predstavljaju sažeti sadržaj
Gite.

Prvu cjelinu činih prvih šest poglavlja koja raspravljaju o karma-jogi
ili povezivanju sa Svevišnjim putem pravilnog izvršavanja naših
dužnosti te nevezanosti za plodove rada.
Karma nije isto što i karma-yoga. Karmičke aktivnosti su one koje nas
vezuju za ovaj prolazni svijet, dok je karma-yoga djelovanje koje nas
oslobađa.

Kako i zašto djelovati te koj su posljedice različitih načina rada,
kao i koji je način postati slobodan od karmičke zapletenosti - to je
velika tema i velika tajna Bhagavad-gite.

Središnjih šest poglavlja raspravljaju o bhakti-jogi ili povezivanju
sa Svevišnjim putem emocija kojima djelujemo prema Svevišnjem u jednom
od 5 emocionalnih odnosa, što je jedinstven koncept bhakti-joge.
Bhakti-joga uključuje naša jogom pročišćena osjetila, emocije i dušu
kojima zadovoljavamo osjetila Boga te Njega samog. Ona uključuje
elemente ostala dvije joge, makar nije ovisna o njima.
Sve druge joge su međutim ovisne o bhakti-jogi za postizanje najvišeg
cilja, tj. samospoznaje.
Bhakti-joga je utkana u središnji dio Gite kao dobro čuvana tajna i
njen najvrijedniji dio.
Jedino njome je moguće spoznati Svevišnjeg kakav jest te njome ujedno
Gospodin dolazi pod našu "kontrolu" te kao u primjeru Arđune slijedi
naše upute. Zbog toga je dostizanje bhakti-joge vrlo rijetko jer se
Gospodin ne želi dati bilo tkome.

Zadnjih šest poglavlja raspravljaju o gjana-jogi ili povezivanju sa
Svevišnjim koristeći našu moć rasuđivanja, tj. razmišljanja. Dakle ona
je analitički studij kreacije te energija i osobina Svevišnjeg koji na
kraju vodi do predavanja tijela, uma i duše Gospodinu.

[Dhira]

Poglavlja 1-6 opisuju živo biće kao nematerijalnu, vječnu dušu koja je
sposobna uzdići se do samospoznaje različitim vrstama joge, od kojih
je najviši oblik bhakti-yoga ili Svjesnost Krišne, kako je potvrđeno
završnim stihom šestog poglavlja.

Četvrto poglavlje se posebno bavi transcendentalnim položajem Krišne
kao Svevišnje Božanske Osobe i značajem gurua i učeničkog nasljeđa.

U srednjih šest poglavlja opisuju se Svevišnja Božanska Osoba i
Njegove različite energije i obilja. Ovaj dio se posebno bavi sa
odnosom odnosom između Vrhovne duše i individualne duše u pogledu
predanog služenja. Krišna također govori o prirodi i aktivnostima
čistog predanog služenja, za koje potvrđuje da je najbolji proces
samospoznaje.

U zadnjih šest poglavlja se objašnjava kako živo biće dolazi u dodir s
materijalnom prirodom, kako postaje uvjetovano i kako biva oslobođeno
od Svevišnjeg Gospodina kroz razne metode plodonosnih djelatnosti
(karma), njegovanja znanja (gjana) i predanog služenja (bhakti). Gita
se ustvari završava u sedamnaestom poglavlju; poglavlje osamnaest se
smatra sažetkom svih prijašnjih uputa.