Meihe 'Eiki Palemia

37 views
Skip to first unread message

Tevita Finau

unread,
Dec 26, 2010, 4:37:33 PM12/26/10
to Tasilisili-he-ngaluope
Talamonu atu kau tslsl, tfinau

23 Tisema 2010  Ko e 'Uluaki Me'a eni 'a e 'Eiki Palemia, 'Eiki Nopele Tu'ivakano, ki he Fonua hili 'a hono fakanofo 'e he 'Ene 'Afio, Kingi Siaosi Tupou V 'i he efiafi 'o e 'aho 23 'o Tisema, 2010.

Prime Minister The Honourable Lord Tu'ivakano

Tapu mo e Hau ‘O e ‘Otu Tonga, Kingi Siaosi Tupou V,

Tapu mo e Ta'ahine Kuini Fehuhu, Kuini Halaevalu Mata'aho, Kae'uma'a ‘a e Fale ‘0 Ha'a Moheofo,

Tapu mo e Tama Pilinisi Tu'ipelehake mo e Hou'eiki ‘o e Fonua,

Tapu mo Molofaha mo Maliepo mo Ha'a Matapule,

Tapu mo e Kau Taki Lotu mo Ha'a Taula'eiki,

Pea Tapu Moe Tangata'i Fonua Moe Fefine'i Fonua Hono Kotoa ‘Oe ‘Otu Tonga, Kae Ataa Mu'a Ke Fakahoko Atu Ha Fakamalo Mo Ha Fakafeta'i Kihe Ngaahi Ikuna Faka-Hisitolia Kuo Toki Fakahoko 
Ni ‘Ihe Fonua..

‘Ihe Loto ‘Apasia Mo Fakafeta'i Mo'oni, ‘Oku Ou Hapai Hake ‘Ae Tuku Kololia Kihe Tu'i ‘Oe Langi, Koe'uhi Ko ‘Ene Ngaahi Alo'ofa Ma'ongo'onga Koia Kuone Tapuekina ‘Aki ‘Ae ‘Otu Tonga, Talu Mei Ono'aho. Pea ‘Ihe ‘Aho Ni, Kuo Ne Toe Fakakoloa Makehe ‘Ae Fonua, ‘Aki ‘A ‘Ene Fakakakato Mai ‘Ae Ngaahi Monu'ia Faka'otua .Oe Fa'unga Fakapolitikale, 'A ia Na'ane Tanupou ‘Aki ‘Ae ‘Otu Anga'ofa.

‘Ihe Loto Ma'ulalo Mo Hounga'ia Mo'oni, ‘Oku Ou Fakafofonga'i Atu Heni Kihe ‘Ene ‘Afio Ko Kingi Siaosi Tupou V, Koe Tu'i ‘Oe ‘Otu Tonga, Kae'uma'a Foki ‘Ae Fale ‘O Ha'a Moheofo, ‘Ae Fakafeta'i Moe Loto Hounga'ia Mo'oni Meihe Pule'anga , Kae'uma'a ‘Ae Tangata'i Fonua Moe Fefine'i Fonua Hono Kotoa , Koe'uhi Koe Ngaahi Taki Faka'otua Pea Moe Ngaahi ‘Ofa ‘Aufuato Kuo Mou Fai Tapuekina ‘Aki ‘Ae ‘Otu Tonga Talu Mei Ono'aho.

‘Io, He Koe Ngaahi Poumaama Fakalangi Koia Ne Taloni ‘Aki ‘E Ha'a Moheofo Talu Mei He ‘Uluaki Fa, Pea Tafe Touliki Lauikuonga Mei Ai ‘Ae Ngaahi Fangu Malingi Fisifisimu'a Mei Fale Lahi, ‘Aia Kuo Nau Fakakoloa ‘Ae Fonua, Koia Ia ‘Ae Ngaahi Tahi'i Makakoloa Kuo Lopakaki Kiai ‘Ae ‘Otu Tonga Ke Tuputupu'a.

‘Ihe Laumalie ‘Oe Fakafeta’i Ni Pea Moe Loto Ma’ulalalo Mo Hounga’ia Mo’oni, ‘Oku Ou ‘Oatu Heni ‘Ae Fakamalo Moe Fakafeta’i Kihe Afeitaulalo ‘A ‘Ene ‘Afio Ko Kingi Siaosi Tupou V, Hili ‘Ae ‘Ofa ‘Ae Hou’eiki ‘Oe Fale Alea ‘O Foaki Mai ‘A ‘Enau Falala , Ke Fakakoloa ‘Ae Motu’a Ni ‘Aki ‘Ae Tu’unga Taukakapa ‘O Hono Pule’anga, Koe ‘Uluaki Palemia ‘O Tonga, Hili Koia ‘A 'Ene Fakaa’u Mo Fakakakato ‘Ae Ngaahi Fakalelei Fakapolitikale ‘A Ha’a Moheofo Ma’ae ‘Otu Tonga..

Ka Koe Fakafeangai Ma'ulalo ‘Oku Fai Ni, ‘E ‘Ikai ‘Aupito Ke Kakato , ‘O Kapau He ‘Ikai Ke Puke Aileva ‘Ae Faingamalie Ni ,

Pea Fai Ai Leva Ha Huu Louifi ‘Ihe Laumalie Mohu Meesi ‘Oe Kilisimasi , Kae Feia Atu Heni Ha Kole Fakamolemole Kihe ‘Ene ‘Afio Koe Tu'i ‘Oe ‘Otu Tonga, Koe'uhi Koe Mofia Na'e Hoko Kihe Fonua‘Ihe Aho 16 Novema 2006,

‘Io, Pea ‘Oku ‘Oatu ‘Ae Kole Fakamolomole Ni Pea Moe Tukupa, Ke Toe Malu Ange ‘A ‘Emau ‘Ofa'i,Faka'apa'apa'i Pea Mo Malu'i ‘Ae Fonua.

‘Oku Ou ‘Oatu Foki Heni Ha Fakamalo Loto Hounga Mo'oni Kia Toketa Feleti Sevele, ‘Eiki Palemia Malooloo ‘O Tonga, Ki Ho'o Fuesia Moe Loto Mateaki Fonua ‘Ae Fatongia Mamafatukituki Koia Koe Taki ‘Oe Pule'anga Tonga,Pea ‘Ihe Ngaahi ‘Aho Foki Na'e Tanunu Makehe Ai ‘Ae Ngaahi Pole Kihe Fonua.

‘Ikai Koia Pe, Kae Fakataha Pea Moe Hou'eiki Minisita Malooloo ‘Oe Pule'anga , Na'a Mou Ikuna'i 'Ihe Laumalie ‘Oe Fakahoko Fatongia Taau Ma'ae Kakai ‘Oe Fonua, ‘Ae Ngaahi Ikuna Kafakafa Mo Faka-Hisitolia Mo'oni Ma'ae Fonua.

Makehe Atu Meihe Ngaahi Fatongia Maheni ‘Oe Taki ‘Oe Fonua , Na'a Mou Toe Fataki Foki Moe Ngaahi Pole Lalahi Makehe ‘Oe Kuonga Ni, O Hange Koia Koe Tolalo Fakamamani- Lahi ‘Ae 'Ikonomika ‘Aia ‘Oku ‘Inasi Ai ‘Ae Fonua, Ko Hono Kei ‘Unuaki Pe ‘Oe Ngaahi Langa Fakalakalaka Lalahi ‘Ihe Ngaahi Sekitoa Kehekehe ‘Oe ‘Otu Tonga Neongo ‘Ae Ngaahi Faingata'a Faka'ekonomika , Kae'uma'a Foki ‘A Hono Maatatali ‘Oe Ngaahi Fakatamaki Moe Ngaahi Faingata'a Makehe Na'e Hokosia Kihe Fonua.

‘Ikai Koia Pe, Ka Na'a Mou Toe Fuesia Foki Moe Ngaahi Ngaue Kafakafa Makehe Koia Na'e Pau Ke Ikuna'i, Kae Malava ‘Ae Fakalelei Fakapolitikale Koia ‘Oku Tau Polepole Ai ‘Ihe ‘Aho Ni. ‘Io, Ko Ho'o Mou Ngaahi Fai Fatongia ‘Osikiavelenga Ni, ‘E Tongi Ia ‘Ihe Hisitolia ‘Oe ‘Otu Tonga ‘O Lauikuonga.

Kihe Hou'eiki Fakafofonga Fakavahe ‘Oe Fonua, Kae'uma'a ‘Ae Kau Fakafofonga ‘Oe Ngaahi Vahenga Fili Kotoa ‘O Tongatapu, Vava'u, Ha'apai, Niua Fo'ou Mo Niuatoputapu ,Kaeuma'a ‘A ‘Eua,

‘Oku Ou ‘Oatu Heni ‘A ‘Eku Fakamalo Loto Hounga Mo'oni Koe'uhi Ko Ho'omou Foaki Mai ‘Ae Falala Fe'unga Kiate Au Keu A'usia Ai ‘Ae Tu'unga Pea Moe Fatongia Matu'aki Mahu'inga Ko'eni.

Koe Fonua Ni Ko Hotau Fonua ‘Ofa'anga, Koe Fatongia Ni Ko Hotau Fatongia . Koia Ai, Foaki Kakato Mai Mu'a Ho Loto ‘Ofa Fonua, Ho LauMalie Ngaue Fakataha, Ho Ivi Hiki Fonua, Kae'uma'a Ho'o Ngaahi Taukei Moe Mataotao, Ke Tau Kaunga Fataki ‘Aki Hotau Fatongia Ni, ‘Aia Kuo Tau Kaungaa Poletaki Kiai Ma'ae Fonua.

‘Ihe ‘Aho Ni, ‘O Hange Pe Koia ‘Oku Mea'i ‘Ehe Fonua , ‘Oku ‘Iai ‘Ae Ngaahi Pole Mamafatukituki Kihe Pule'anga Hono Kotoa, ‘O Kau Ai ‘A Tonga Ni. ‘Ihe ‘Ikonomika, Neongo ‘Ae Holoa ‘O ‘Etau Ngaahi Tefito'i Ma'u'anga Pa'anga, ‘O Hange Koia Ko ‘Etau Fakatau Koloa Ki Muli, Tukuhau Hu Koloa Mei Muli, Pea Moe Pa'anga Hu Mai MeIhe Ngaahi Famili ‘I Muli, Ka ‘Oku Tau Kei Malava Pe ‘Ae Fakapa'anga ‘Oe Ngaahi Fiema'u. Pea Koe Fakakakato ‘Oe Ngaahi Fatongia Koeni, ‘Oku Lava Ia ‘Ihe Ngaahi Tokoni Mei Muli. Koe Pole ‘Oe ‘Aho Ni, Ke Pukepuke Aipe ‘Oe Ngaahi Fakamole, Fakataha Moe Feinga Ke Tupu Hake ‘Ae Ngaahi Pisinisi Fakatupu Pa'anga.

‘Ihe ‘Aho Ni, ‘Oku ‘Iai ‘Ae Ngaahi Pole Kihe Tu'unga Ma'olunga ‘Oe Ako Faka'ekatemika ‘Aia Kuopau Ke Tau Fakalelei'i. ‘Ihe Taimi Tatau ‘Oku Matu'aki Fiema'u Ke Hokohoko Atu ‘Ae Langa Hake 
‘Oe Ngaahi Ako Fakatekinikale Mo Faka-Vokasio. ‘Io, He Koe Ako Foki Moe ‘Ilo Koe Matavai Mo'ui Ia ‘Oe Fonua, Pea Kuopau Ke Tau Hiki'i Ia Kihe Tu'unga Ma'olunga Taha ‘Ihe Kuonga Hono Kotoa, Kae Kei Lalaka Aipe ‘A Tonga Ki Mu'a.

‘Oku Lolotonga Lele-‘I-Matangi Aipe ‘Ae Ngaahi Fakalakalaka ‘Oe Ngaahi Fale Mahaki, Pea Moe Ngaahi Sevesi Kihe Mo'ui ‘Ae Kakai, Neongo ‘Ae Ngaahi Faingata'a Fakapa'anga ‘Oe ‘Aho Ni. ‘E Kei Tu'ulahoko Aipe ‘Ae Ngaahi Palani Ngaue Fakalakalaka Kuo ‘Osi Fakatoka Ke Kei Hiki'i Hake Aipe ‘Ae Tu'unga Mo'ui Lelei ‘Ae To'u Tangata Hono Kotoa.

Koe Tauhi Hotau Va Lelei, Fengaue'aki Mo Fefaka'apa'apa'aki Moe Ngaahi Fonua Muli, Kae'uma'a ‘Ae Ngaahi Kautaha Tokoni Faka-Vaha'a-Pule'anga, Koe Ngaue Ia ‘Oku Pelepelengesi, Pea‘Oku Matu'aki Mahu'inga ‘Aupito Kihe Mo'ui Moe Langa-Fakalakalaka ‘Oe Fonua Ni. ‘Ihe ‘Aho Ni, ‘'Oku Longomo'ui Mo Laumalie Lelei ‘A Hono Fakalekesi, Pea Mo Hono Tauhi Ke Kaukaua Mo Fakalakalaka Ma'upe Ki Mu'a ‘Ae Ngaahi Vaa Mahu'inga  Ni.

‘Ihe Faka'osi ‘Oe Fakahoha'ani, ‘Oku ‘Ou ‘Oatu Ai ‘Ae Kole Ni Kihe Hou'eiki Pea Moe Kakai ‘Oe ‘Otu Anga'ofa.

'Uluaki, ‘Oku Ou Fakamanatu Atu Ko Hotau Tefito'i Fatongia Koe Tauhi ‘Oe Ma'uma'uluta ‘Oe Nofo ‘A Kainga, He Koe Fauniteni Tafetouliki Ia ‘Oku Mo'ui Ai ‘Ae Fonua.

‘Ikai Koia Pe, Kae ‘Ihe Laumalie Tatau, ‘Oku Pau Foki Ke Tau Tauhi Moe Ngaahi Molumalu Moe Ngaahi Faka'apa'apa ‘O Hotau Fonua, Kihe ‘Ene ‘Afio Koe Tu'i ‘Oe ‘Otu Tonga, Ki Hotau Pule'anga Temokalati Fo'ou, Pea Kihe Pule Foki ‘Ae Lao.

Kia Hou'eiki Pea Moe Tangata'i Fonua Moe Fefine'i Fonua Kotoa , Tuku Mu'a Keu Fakamanatu Faka'osi Atu :-

Ko Kitaua Kuo Fili ‘Ehe ‘Otua Ke Ta ‘A'eva ‘Ihe ‘Otu Tonga ‘Ihe ‘Aho Fakahisitolia Koeni.

Ko Kitaua Kou Fili ‘Ehe ‘Otua Ke Ta Taa ‘Ae ‘Uluafi ‘I Hono Taakiekina ‘Ae Kuonga Fo'ou Koeni.

Ko Kitaua Kuo Fili ‘Ehe ‘Otua Ketau Kaunga Taakiekina, Kaunga Kaatekina, Kaunga Fakama'opo'opo, Mo Kaunga Fakama'uma'uluta ‘Ae Nofo ‘Ae Fonua.

Io, Pea Ko Kitaua Foki Kuo Ne Fili Keta Lotua Mo Hufia Ke Ne Tapuekina. Mo Fakamalumalu Kihe Ki Tonga.'I Hota Kuonga ,

Koia Ai, ‘Ihe Laumalie ‘O Hotau Ngaahi Ui Fakalangi Makehe Ni Ki Hotau Kuonga Ni, ‘Oku Ou Fakafe'i Atu ‘Ae Tonga Kotoa , Ke Mou Me'a Mai Ke Tau Toe Kaunga Fakamo'oni'i, Mo Kaunga Hapai ‘I he ‘Aho ni, ‘A Hotau Tala ‘a ia Na'e Tanupou ‘aki ‘e he ‘Uluaki Fa  ‘a e ‘Otu Tonga,----

" Koe ‘Otua Mo Tonga ‘A Hoku Tofi'a"

Fakatauange Ke Mou Ma'u Hono Kotoa Ha Kilisimasi Kelesi'ia Mo Fiefia, Pea Mo Ha Ta'ufo'ou Melino Mo Monu'ia.


TU'A 'OFA ATU.

Mei he: 'Ofisi 'o e Palemia, Nuku'alofa, 2010.

Salote Tupou

unread,
Dec 26, 2010, 4:53:15 PM12/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Tevita Finau.
 
Faka'ofo'ofa e me'a 'a hotau Palemia. Pea 'oatu ai pe 'a e talamonu kiate koe Nopele Tu'ivakano. Fakatauange ki he 'Otua Mafimafi ke foaki poto, ivi mo kelesi ma'au koe'uhi ko e fatongia mafatukituki kuo fili koe ki ai.

2010/12/26 Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
Salote V. Pifeleti-Tupou
When man works, man works. When man PRAYS, GOD WORKS...by Pat Johnson

Daphne Taukolonga

unread,
Dec 26, 2010, 5:32:59 PM12/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie atu!

Fielau he koe tupu tonu meia 'Uluaki Tangata 'o Tonga. 

Kuo ne holoholo'i 'a e lo'imata na'e tutulu talu mei Novema 'oe 2006.

Pea ne fakamali'i 'aki 'a e Vocational Education 'o fakamahino'i ai 'oku  teetee 'a e palemia fo'ou 'o Tonga 'ihe fakalakalaka 'o tu'apule'angaa.

Fakafiefia ko 'ene hanga 'o acknowledge 'a e ngaaue ma'ongo'ongo na'e fakahoko 'e Dr Feleti Sevele.

Koe fili tonu mei 'olunga.   He'e 'alu noa 'a e lo'imata 'a 'etau fanga kui, na'anau fili ke 'omai 'a e kosipeli ke fahu 'i Tonga koe 'uhi koe 'ahoni.

Fakatauange ke fakamalumalu ai pe 'a e Laumalie Ma'oni'oni 'ihe fale 'o Tu'ivakanoo mo Tamalee. 

daphne


--- On Sun, 26/12/10, Tevita Finau <tfi...@gmail.com> wrote:
--

Touhuni Hala Puopua

unread,
Dec 26, 2010, 8:45:50 PM12/26/10
to tasil...@googlegroups.com
Fakafeta'i e ma'u koloa, TīŋŊvita!  

MīŋŊlie lahi 'a e me'a 'a 'eiki PalīŋŊmia Tu'ivakanīŋŊ.  Kuo tau haka 'i he langi kuo tau pea ko e kamataa ee 'oku fakakato e ngaahi tafatafa'aki, 'ekonomika, ako, mo'ui, malu'i pehe ki hotau va mo e ngaahi fonua muli (foreign afffairs) ko e ngaahi pou tuliki 'o e fa'unga fonua.   

'Ofa ke taufetuku mei Langi ha maama mo ha malohi 'i he fatongia fo'ou mo kīŋŊfakafa kuo hilifaki ki ho uma.

'Ofa atu,
Uani. 



Maama Tupa

unread,
Dec 27, 2010, 6:25:30 AM12/27/10
to tasil...@googlegroups.com
'Io Daphne,,
                  MA'A LAHI mo MA'A MO'ONI 'ae new PM ia ee...ko hono 'ai ia new cpt...mo'oni e kaila 'ae papalangi "U Beauty" ma'a atu

==========================================================
Malie atu!
Fielau he koe tupu tonu meia 'Uluaki Tangata 'o Tonga. 
daphne

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Tahifisi

unread,
Dec 27, 2010, 6:42:25 AM12/27/10
to Tasilisili-he-ngaluope
Ko fe koaa 'a e kakai na'a nau mate mai he ngaue kuo fakangalo'i ai
kau fakamalo mo fakafeta'i.. hange pe ha'a tau fohi kili'i toi ke
ngaahi kha ki'i vai kahi e ... malie e...

On Dec 28, 12:25 am, Maama Tupa <maamat...@yahoo.com> wrote:
> 'Io Daphne,,
>                   MA'A LAHI mo MA'A MO'ONI 'ae new PM ia ee...ko hono 'ai ia new
> cpt...mo'oni e kaila 'ae papalangi "U Beauty" ma'a atu
>
> ==========================================================
>
> Malie atu!
> Fielau he koe tupu tonu meia 'Uluaki Tangata 'o Tonga. 
> daphne
>
> --
>
> >'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> >"Tasilisili-he-ngaluope"
> >Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> >tasil...@googlegroups.com
> >Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> >tasilisili-...@googlegroups.com
> >Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili

Tevita Finau

unread,
Dec 27, 2010, 7:21:21 PM12/27/10
to tasil...@googlegroups.com
'Oatu aipe mo 'ena mo e talamonuu. Na'e 'i Nukunuku 'a e Palemia 'aneafi he katoanga fakakolo 'a e To'utupuu 'aia 'oku toe hoko atu he 'aho ni. Mulikitonga ko au 'eni 'i Poneke pe, 'ikai lava ha 'alu fano ki ha feitu'u ko e 'ikai lava 'o totongi ha tikite pea mau kei fakaongoongo ki he kau Ifi 'a Palesiteni Feke Mafi mo Manase Tafea pea mo e kau Ifi 'a Tupou High 'oku pehee te na fakatou koniseti pe heni he 'aho tatau pe., tukukehe 'a e ki'i kau ifi local 'oku fai aipe e sululu heni. 'Ofa atu, tfinau

22 December 2010 - The Honourable Prime Minister Lord Tu'ivakano briefly met with Public Service Heads of Departments and Chief Executive Officers from across fifteen Government Departments.

The meeting was coordinated by the Chief Secretary and Secretary to Cabinet Mr. Busby Kautoke with an opportunity for the HODs to meet with the new Prime Minister and to discuss each departmental issues and needs in preparation for the new goverment and ministerial portfolio which will be in place in the upcoming year.

Nearly thirty Heads of Departments and senior Government officials were in attendance at the briefings held at the International Dateline Hotel:

Chief Secretary and Secretary to Cabinet – Mr. Busby Kautoke (Prime Minister’s Office)

Mrs. Mishka Tu’ifua (Public Service Commission)

Mr. Leimoni Taufu’i (Ministry of Finance & National Planning)

Mr. Tiofilusi Tiueti (Ministry of Finance & National Planning)

Mr. ‘Aminiasi Kefu (Crown Law Department)

Tatafu Moeaki (MLCI), Paula Ma'u (MIC), Dr. Siale 'Akau'ola (MOH) with Tiofilusi Tiueti (MONFP)

Brigadier General Tau’aika ‘Uta’atu (Tonga Defence Services)

Police Commander Chris Kelley (Ministry of Police)

Mr. Va’inga Tone (Ministry of Foreign Affairs)

Mrs. Peaua Heimuli (Ministry of Education, Women Affairs & Culture)

Ms. Nunia Mone (Ministry of Justice)

Mr. Taniela Fusimalohi (Ministry of Training, Youth, Employment and Sports)

Mr. Sefita Tangi (Ministry of Revenue)

Dr. Siale ‘Akau’ola (Ministry of Health)

Mr. Paula Ma’u (Ministry of Information and Communications)

Mr. Sakopo Lolohea (Ministry of Tourism)

Meeting coordinators Dr. Leimoni Taufu’i (Finance), Busby Kautoke (Chief Secretary & Secretary to Cabinet), Mishka Tu’ifua (PSC) and ‘Aminiasi Kefu (Solicitor General) with Sakopo Lolohea (Tourism) making a presentation

Mr. Leveni ‘Aho (Ministry of Works)

Mr. ‘Ofa Fa’anunu (Ministry of Environment & Climate Change)

Mr. Vailala Matoto (Ministry of Agriculture, Food, Forestry and Fisheries)

Mr. Maamaloa Fotofili (Audit Department)
Mr. ‘Asipeli Palaki (Ministry of Environment & Climate Change)

Mr. ‘Inoke Vala (Ministry of Public Enterprises)

Mr. Tatafu Moeaki (Ministry of Labour, Commerce & Industries)

Mr. Neil Adsett

Following the establishment of the new democratic government in the last two days and the appointment of Tonga's new Prime Minister, as expected a new goverment administration, with Ministerial portfolios are to be filled by the newly elected members of Parliament, who are to take office for the next four years.

Last Updated ( Friday, 24 December 2010 00:02 )

Daphne Taukolonga

unread,
Dec 27, 2010, 8:24:09 PM12/27/10
to tasil...@googlegroups.com
Tahifisi
 
Koe kole ke fakakau atu á e sio fakatemokalati he koe meá ia na'e fai á e holi ki aii, ómai leva étau lea Tonga koe 'to'u kai mo hono lohu, ó fakatonua áki étau fiefia í hono fili'i á e fuofua palemiaa ó e fuonga foóuu meihe ápi ko Heketaa, koe hulitonu meihe fuofua hake 'anga ó e sivilaise fakatemokalati ki Tonga.
 
Ko hano fakamalo'ía ha taha koe fili fakafoítuitui, óku íai á e ngaahi ngaue ia óku lelei kihe faáhinga kae íkai lau ia éhe faáhinga koe lelei.      
 
Koe foaki á e falesi naé nofo mai ke fakamalo'ía, koe foaki moe ngaue á Ófa óku íkai tokanga ia pe óku fakamaloía'i mai pe íkai. 
 
Koe taimi éni ketau fiefia ai kitautolu ko éni óku fiepoupou kihe puleánga foóu áki á e lelei tahaa, ko sií Nopele Tuívakanoo kuone tali lelei ke fakahoko á e lakanga ni.
 
 
daphne


--- On Mon, 27/12/10, Tahifisi <molis...@yahoo.co.nz> wrote:

From: Tahifisi <molis...@yahoo.co.nz>
Subject: [tasilisili] Re: Meihe 'Eiki Palemia
To: "Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages