' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

722 views
Skip to first unread message

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 14, 2011, 11:20:23 PM7/14/11
to tasil...@googlegroups.com
Taunaola mo Seni mo Tasilisili

Fakatulou atu mo ha'a faifekau,  kae 'ataa keu tali atu 'ihe tepile ni 'a e fakafehu'i 'a Taunaola mo Seni felave'i moe teolosia "Sisu Tonga".

Koe fehu'i meihe ongo tangata na, na'e fakalea pehe ni.  " Kia Daphne Taukolonga, koe ha 'a e 'aonga 'o e teolosia Sisu Tonga kihe tu'unga faka'ikonomika 'a Tonga pea moe SUTT".  Koe 'aho 'eni 'e tolu 'eku lama taimi ke 'oatu 'eku tali.  Na'e te'eki teu talanoa tu'otaha mo Dr Puloka kihe teolosia ni.  Hange pe ko 'eku lave kimu'a 'ihe tepile kehe ne hiki mai mei ai 'a e kaveinga ni,  koe mala'e faka'ekatemika, koe taimi 'oku 'omai ha fa'ahinga fakakaukau kihe "public arena" 'o hangee koe tala 'Otua 'a Dr Puloka pea 'oku malava ke 'hoko'i' atu ia 'ehe kakai kehee 'o fakatatau kihe 'enau fakatonulea, pea malava ke paasi meihe kuonga kihe kuonga.  

Ongo tangata, ko 'eku tali 'a'aku ki ho'omou fehu'i 'e malava ke fonu ai 'a e fu'u tohi (text book), pea 'e malava keu tali fakanounou atu, ka 'oku ou tui ko ho'omou fakalanga talanoa koe 'uhinga ia ho'omou fehu'i.  Ko hono fakanounou foki ki ho'omou fehu'i, 'oku faingofua ange, 'aia 'oku pehe ni.  "koe tangata moe fefine tui 'Otua (faith/believe in trinity God) 'oku 'ikai tene toe hanga 'e ia 'o fakafehu'ia 'a e 'aonga 'o e tala 'Otua - Sisu Tonga ko hono 'uhinga he 'oku 'osi fakamo'oni'i he'ene mo'ui (life experiences) ko Sisu 'oku 'i Tonga.   Ko hono fakalea ia 'e taha 'o e 'Sisu Tonga'.   Na'e malanga 'aki 'e Senituli Koloi ko 'Sisu koe Tonga' kihe 'ene kau ako tohitapu 'i Nu'usila na'e 'iloa koe kau Misiona pea 'oku kei 'iai 'a e fa'ahinga 'oku nau kei mo'ui 'ihe siasi Tokaikolo, 'i Nu'usila, 'Aositelelia ni, 'Amelika mo Tonga, na'anau fanongo tonu hono lea 'aki ko Sisu koe Tonga. 

Koe Tala 'Otua, koe fo'i lea 'oku ngaue 'aki 'e Dr Puloka 'o fakafetongi'aki 'a e fo'i lea ko ia koe Teolosia. 

Ko 'eku tui, koe tala 'Otua 'a Tupou I, na'ane fakalea, 'koe 'Otua mo Tonga' ko hoku tofi'a,  koe tala 'Otua 'a Dr Puloka felave'i moe 'Otua tatau  'ikai ke kehekehe meihe 'Otua na'e tala 'e Tupou I.  Ko ia ai, koe teolosia ni ko 'ene hanga 'o fakamatala'i mai 'a Sisu 'o Tonga 'oku 'experience' 'ehe laumalie 'o e tokotaha fa'u teolosia.   'Oku hangee tofu pe koe fa'u Saame, koe fa'u Saame 'eni 'a e Tonga (Dr Puloka) 'o fakamatala'i 'ehe 'experience'  'ihe 'ene personal life with Jesus, pea ne hanga 'o fakahingoa ko Sisu Tonga.   Ko 'ene 'a'avea 'ihe Trinity God!!! 'o fakatefito 'ihe 'ene experience as a Tongan.

Koe teolosia ni, 'oku 'ikai ke totonu ke nunusi faka-SUTT koe 'uhinga ia 'oku fakasi'isi'i ai 'ehe fa'ahinga tokolahi 'o e siasi SUTT.  Koe teolosia faka-Universal 'eni (SUTT moe NON-SUTT), pea 'oku ou tui kapau 'e fakamatala'i lelei kihe kakai 'o e siasi Katolika 'e mahino lelei 'aupito kia kinautolu, he 'oku talanoa 'a e tala 'Otua ni kihe 'Sisu 'o e lolotonga' (the here and now - present).   Koe taha ia 'o e ngaahi 'uhinga 'oku ta'emahino pea faka'aluma'i ai 'a e teolosia ni, he 'oku anga pe 'a e fa'ahinga ia 'oku nau faka'aluma'i kihe Sisu hisitolia, moe Sisu 'o e kaha'u, 'ikai tenau mahu'inga 'ia 'ihe Sisu lolotonga pea koe fa'ahinga tokolahi koe te'eki pe ke mahino'i 'a e me'a 'oku talanoa (describe) 'ehe tala 'Otua ni.

Koe 'aonga ia 'o e tala 'Otua, Sisu Tonga (Sisu 'i Tonga) kihe tu'unga faka'ikonomika he kapau leva 'oku 'ikai hoko 'a e  Sisu lolotonga (Now)  koe uho 'o e ngaaue 'a e tangata moe fefine Tonga, 'o a'u kihe kau taki 'o e fonua meihe fale 'o e Tu'i, kihe Hou'eiki pea mo kimautolu 'commoners' pea koe koto kula noa 'a e feingaa.   

'Oku 'ikai teu toe veiveiua au, 'oku fufuu 'a e lau piliona 'e lava 'o kai 'a e Tonga 'o e kuonga kihe kuonga 'okapau 'e vakili ki tu'a 'a e ngaahi koloa 'oku fufuu 'ihe teolosia ni.  'Oku 'iai hotau ngafa ke fakahoko he koe lotu moe ngaue (contemplative & action).   

Kuo fu'u looloa 'a e fakamatala kae tukuatu kihe tepile ni ke fai hano fohifohi ke fai ha ako moha fakalotolahi mei ai.  Kuo 'osi fakamo'oni'i 'ehe ki'i kautaha 'oku ou fakakaunga tamaki ai, koe Sioeli Nau, 'a e ivi 'o e tala 'Otua ni, he 'oku fema'uma'utaki 'a e ngaahi 'ausia (experiences) pea kuo hanga 'ehe teolosia ni 'o fakalea'i mai kitu'a (put in words within the context of appropriate language) koe foki ki Tonga, koe 'uhi koe 'iai 'a "Sisu Tonga".

daphne

Sitiveni

unread,
Jul 15, 2011, 2:45:40 AM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e Sisu Tonga ko e fo’i fkkaukau pe ‘oku ‘ikai mo’oni. Ko e ola eni ‘o e feinga ‘a e Tonga ke tu’u ‘iate ia pe ‘o fai ‘ene lotu ‘o ‘ata’ataa mei he anga hono fai ‘e he papalangi e me’a ko e lotu mo ‘ene fkkaukau kia Sisu. Ko e Sisu Tonga ko e ki’i ‘imisi ia ‘e taha ‘o Sisu ‘o hange ko ia ko e ‘imisi kuo ‘ai ‘e he kau papalangi kia Sisu. Nothing but images!!!
 
Malo
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Maafu Palu

unread,
Jul 15, 2011, 6:08:26 AM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Na'a ma toki talanoa mo Dr Puloka 'anenai he 'oku ma present 'ema pepa 'i he Tonga Research Association 'apongipongi. Ko e pepa 'a Dr Puloka 'i he 'Impact of the Church in Tonga' ka ko 'eku pepa 'a'aku ko e 'The Gospel is the Historical Christ: The Case Against the Gospel Being in Tonga Before the Coming of the Missionaries'.

Na'e 'uhinga 'ema talanoa ke 'ilo pe 'e Dr Puloka te u lave ki he'ene Sisu Tonga, ko e taha ia 'o e ngaahi ola kovi 'o e tui na'e 'i Tonga pe 'a e Kosipeli kimu'a he ha'u 'a e kau misinale.

Na'e mahino mei he'ema talanoa, ko e Sisu Tonga, ko e Sisu 'o e experience 'a e Tonga 'o hange ko ia 'oku fakamatala ki ai 'a Daphne, ka na'e admit pe 'e Dr Puloka 'oku kehekehe 'aupito pe ia mo e Sisu  'o Nasaleti, he ko 'ene ki'i me'a fakaako pe ia 'a'ana.

Ko e me'a ki hono fakamo'ui, 'oku kei fakatefito pe ia 'ia Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke tau ma'u ai 'a e fakatonuhia 'i he tui. Pea na'a ku fiefia ai, he ko 'eku faka'amu ke u 'ilo pe ko e ha 'a e sio 'a Dr Puloka ki hotau mo'ui'anga.

Ta, ko e mo'ui'anga 'o e Tonga, ko Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke fakatonuhia kitautolu 'i hono ta'ata'a 'o makatu'unga 'i he'etau tui. Ko e Sisu aipe 'o e 'aneafi, 'aho ni pea fai pe 'o ta'engata.

Ko ia, Daphne, 'oku ou pehe, ke ke tuku 'a e Sisu Tonga ki hono tu'unga, ko e fo'i fakkaukau fakaako 'oku 'ikai hano makatu'unga 'i he Tohitapu. Ka ke tui kia Sisu 'o Nasaleti ke ma'u ai ho fakatonuhia, he 'oku pehe 'a e tui 'a Dr Puloka.

Kaekehe, 'e toki mahino 'apongipongi pe ko e ha ha feedback 'a Dr Puloka he'eku pepa. He 'oku tomu'a present 'e ia 'a 'ene pepa pea u toki hoko au.

Si'oto'ofaatu.

2011/7/15 Sitiveni <f...@bigpond.com>



--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.



pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 15, 2011, 11:54:31 AM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Ma'afu 'e tuku 'a Tonga 'oku ofi mo mahino kae 'omi 'a Naasaleti 'oku mama'o.'E mahino fefee ai e "Hoko 'o Kakano" kapau tetau fakalanga mai 'a Naasaleti ke to 'i Tonga.Koe fu'u muli 'ena ia 'oku ke feinga ke tauhi.'Oku fu'u pukupuku e Kosipeli hono taulani holo 'o Nasaleti,too pe fakamamafa 'ia Sisu tuku 'a Nasaleti he koe 99% 'o Tonga te'eki kenau sio nautolu ai ka koe tokolahi kuo nau sio 'i 'Utui. malo sh. 

'Arisi MF

unread,
Jul 15, 2011, 2:17:08 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Pastor my friend, 
Oh my dear friend, you are too much for the eyes...lol..ahaha. OKu mau on the floor giggling with this reply....I can not help but to laugh ia te koe PASTOR...ehehehe....malo ae ngaue lelei. This is truly fascinating, what does it matter if its Sisu o Tonga or Sisu o Nasaleti;  the point is it is SISU. He is the KING of all and he has come, died and  resurrected from the DEAD to show us HE IS THE KING. As my aunty would say koe Otua oku peseti e 100% all the time, never 2 or 4 but always 100%, SO if this Sisu is only 99% (LOL) then he ain't it....lol...he does not count as God is always perfect  in 100% of a millisecond from Israel -to- Tonga. Don't worry Daphne, your point is well taken. I can see both sides and fkmalo ae continuing education. Keep it coming! And same respect out to Dr Puloka for his knowledge on this area, fkmalo ai pe for the great teaching of education theology. 

Malo and ofa atu in God's great works, 
Bless you all......



--
**********************************************************
Ms.  'Alisi  Mata'ele 'Fineasi

pesalili vai

unread,
Jul 15, 2011, 7:56:55 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Hufanga atu he fakatapu,kate ki'i hao atu he pea kataki koe me'a lelei pe ke fai ha felingiaki,
pea kou pehe 'oku mahu'inga 'aupito e felingiaki fakalaumalie he'e hoko ke fai e ako ke hiki-
hiki 'etau tu'unga mo'ui ki 'olunga.
Kataki na 'oku tonu pe e laumalie 'oku 'uhinga kiai 'etau kaveinga,ka 'oku te tokanga pe kita
na'a fai ha ma'u hala,pe fai ha he',he 'oku 'iai hotau fa'ahinga natula faka-Tonga.
 
Tau tuku ange a Sisu hange 'ene malama kia teau koe tepi' ia mo Hevani 'oku tau nofo 'o feinga mo 'unaloto kiai,pea 'oku ne kite faka-fonuamo'unga mai kae 'oua kene toe ha'ele anga2 mai.
Fefe nai kene tu'u ma'u 'ihono tu'unga ma'oni'oni',ka tau feinga kiai(tepi)telia na'a tau 'omi a
Sisu 'o nusi fakataha mo'etau lolenga faka-Tonga he 'oku ne fu'u ma'oni'oni 'aupito kia ki tau3.'Oku 'iaki teu fakata'e'aonga'i e lea 'ae Palofita Senituli ne to talu mei mu'a pea hange koe
ko e ngaahi lave mai, pea 'oku fu'u faka'apa'i'apa'i lahi 'aupito,ka koe fakamanatu na'a tau to
kihono faka'atamai'i o Sisu ka koe Laumalie ia,ki  he fa'ahinga pe 'oku nau faka'utumauku kia
teia he taimi kotoa pe,na'a faifai pea tau ta malaki noa'ia'i ta'e tetau 'ilo hono founga'.
 
'Oku 'iai e ngaahi Saame lahi he tohi Tapu kuo tau ako lahi ai.Faka'ohovale pe kuo 'asi hake
ha fo'i saame saame faka-Tonga 'ae kau haua 'oku fu'u tu'u fehangahangai ia mo e tohitapu'
'oku pehe,Fai pe ena fai pe eni,kehe pe ketau lelei,pea 'oku ou pehe ko'etau hanga ia 'o nusi
faka-Tonga'i e Tokateline totonu.Tau fakatonutonu ange  ke hoa moe ngaahi faka'amu 'a Sisu,
"FAI PE ENA TUKU 'AUPITO PE 'ENI IA,KA TAU FAI TONU HONO FINANGALO.Na'a ne
pekia, ke tau mo'ui kotoa 'i hono ta'ata'a,kae fakatatafe atu a e ngaahi toto'i kosi moe sipi na'e
fai e fou mai ai he fuakava motu'a'?Fakapo na'a tau hanga 'o nusi faka-tonga'i a Sisu?  
'Ofa pe na'a faka-tupunga faka-kaukau.Malo.
--- On Sat, 16/7/11, pas...@genesischurch.org <pas...@genesischurch.org> wrote:

sisilia tupou-thomas

unread,
Jul 15, 2011, 8:51:16 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Amen! Amen! Amen Pastor!
 
Malo mu'a 'etau lava ki he ngaahi 'aho ni.  Fai pe e lau fakalongolongoo, mapunopuna hake 'a e maafana ke fai ha tui lotu mo ha ki'i kauitalanoa mei he Northern Beaches of Sydney!
 
Fakamalo atu kia Ma'afu hono faka'inasi mai e paenga ni 'aki 'ena fevahevahe'aki mo Mohenoa 'a ia na'a ne fa'u 'a e 'Sisu Tonga'.  Hangee kiate au ia ko e 'Sisu Tonga'  ko Sisu Kalaisi pe 'o Nasaleti 'i he talaloto  'a e Tonga mei he 'aatakai 'o Tonga!  Pea neongo te tau fakakofu pe fakamatala'i, taumaiaa 'e tatau!  Talamai 'e he 'aposetolo ko Paula (favourite of many), 'oku fakakonga pe 'etau 'ilo, hangee ha ma'ali ha sio'ata (mirror)!  Pea 'e anga fefee leva 'a e finality/conclusive 'etau fakafekiki kapau 'oku 'ikai lava ke tau makupusi 'a e katokatoa?
 
'I ai e tokolahi 'oku too e fakamamafa 'enau fakafekiki ki he Incarnation (the person, who's Jesus Christ?) kae li'ekina e Soteriology (Salvation), what Jesus Christ has done!( his work/ministry).  'E lava fefe ke tau 'ohake e taha kae lomi'i ki lalo e taha, 'osi ange ko ia 'oku fakamatala'i mai 'e he tahaa (what he's done) 'a e taha (who he is)?  Tau foki kia Paula 'aposetolo mo e taha 'ene ngaahi talaloto, "ko Sisu na'e kalusefai, ko ia pe te u polepole ai"! The "work" Jesus has done tells us who he is!  It's his work that saved (salvaged) us sinners!  It his work that's made us heirs to his kingdom!  It his work that's made us all equal, whether we're Jews, Gentiles, Tongans, Aussies, Kiwis, and so forth!
 
Hiva mai aa Sifa & 'Epeli 'oku mo le'o lelei:" 'Oi na'i toto ne mahua, ke palutu ai 'a e maama angahala!
                                                                               'Oi na'i 'Alo he 'Otua, hota faito'o hono ngaahi taa!
                                                                               'Eiki ko au eni angahala, 'oku ou huu atu mo punou,
                                                                               'E fufulu au ho ta'ata'a, pea u hinehina he sinou!
                                                                               Hinehina ange, hinehina ange!
                                                                               'E fufulu au ho ta'ata'a, pea u hinehina he sinou!"  Koma atu hee 'a e kauitalanoa & tuilotu!
 
''Oku 'i ai e konga mo'oni he lau 'a Mohenoa & Ma'afu ko e ongo mataotao hona takitaha mala'e, ka ki he vakai atu 'a e tokolahi, 'oku mo fakatou fakaako/faka'atamai mai pe ho'omo arguments.  Kaikehe ko e anga pe 'o e vakai fakatoutai atu mei he mataatahi.  'Ofa mo e talamonu atu ki he Konifelenisi TRA.  (Sisilia).

Sepesi H Piukala

unread,
Jul 15, 2011, 10:07:46 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Óku tau fiefia kotoa pe he fakatautehina áe ongo faifekau kimuá pea na laka atu ki he Public, ío , ko e moóni e meá kuo lave ki ai á Maáfu naáku fanongo tonu he Tangataéki Dr Puloka éne fakamamafaí áe tuúnga lotufehuí he taimi ne fai ai e laaulea í he Komiti fakaikiki he Koni.. ki he memipa he Siasi Sutt, ko e tokotaha kuo ne tali mo tui kia Sisu Kalaisi, pekia mo éne toetuú ko ia óku íkai haáku toe talaá óku meáí pe é Puloka áe Sisu ó Nasaleti. Ko e fakamafana áe founga ó e ngaue, ko e pau ke femataaki tonu pea na toki omai ó present éna ngahi fakakaukau .  Ka toe lotu óku maú éku fiefia he éne fakahifo lea , mo e éne fakafotunga, ko e tangata teuteu lelei mo tokanga ki heéne appearance.
 
Vakai atu Sister naá kuo taimi keta foki aa ki Tonga ó Ngaue ai, ke feingaí ke ke poto he hiava ee, tulou he óku ósi fanongo au he hiva á Maú mo Sh, kapau óku leóua éna lea mai huanoa ka fakapipiki ki he tuúngafasi ee...ái e kataki ongotaókete ke lahi he óku mo Faifekau moua..
 
Fakamafana atu e Sisu e talaloto himi.
 
Takamuli.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************

pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 15, 2011, 11:03:40 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Takamuli koe heheu foki koe fuoloa e nofo muli pea kuo heheu e lea fakatonga,lea fkpapalangi,heheu moe hiva kae'uma'aa e luelue .Ko Ma'u na'e heheu pe ia mei Okoa pehee mai ki Ha'asini pea fou mai he kau Mauli.Ka koe 'uhinga foki 'ema heheu koho'o talahu'i.sh (Sisu African-American Rock n Roll).

Maafu Palu

unread,
Jul 15, 2011, 11:15:58 PM7/15/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sifa,

Ko hono mo'oni, 'e 'ikai toe lava liliu 'a e mo'oni'ime'a 'oku tau tui
ki ai. Ko e Sisu ko e Siu ia mei Nasaleti 'i Kaleli, ka ko e 'Otua ia
na'e hifo 'o 'aikakano ke ne fua 'etau ngaahi hia.

Ko Sisu Tonga, ko hono faka'imisi pe ia 'o 'etau fo''i a'usia 'i he
'imisi 'otautolu, 'o 'ikai ha'ane fekau'aki 'a'ana mo 'Sisu 'o
Nasaleti.

Na'a tau 'osi lau ki he me'a ni 'i mu'a. Ko Sisu 'oku kei nofo pe ia
ko e Siu 'i he lolotonga ni 'i Hevani 'i he to'omata'u 'o e Tamai 'o
tali ai ke ne toki foki mai 'o fakamaau 'a e mo'ui mo e mate.

'Oku toki mama'o 'a hikuhikusila 'a Sisu ia 'i hono 'ai ko e Tonga. He
'oku 'ikai leva ko e Sisu ia ''oku lau ki ai 'a e Tohitapu pea mo
'etau ngaahi HImi. "Ko e 'Eiki 'ofa ne mate ma'a Tonga". Ko 'ene ofi
ia 'a Sisu. "Ta ko 'eku ngaahi hia ('a'aku ko e Tonga) na'e kalusefai
ai ia".

'Oku 'ikai ko Sisu Tonga ia na'e pekia he 'akau ma'a mamani katoa. Ko
Sisu mei Nasaleti ko ia ia 'a e 'Otua kakato 'aikakano 'oku tau mo'ui
ai.


Si'oto'ofaatu.

> 2011/7/15 Sitiveni <[mailto:f...@bigpond.com] f...@bigpond.com>

> [mailto:tasil...@googlegroups.com] tasil...@googlegroups.com


> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he

> [mailto:tasilisili-...@googlegroups.com]


> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e

> [http://groups.google.com/group/tasilisili]


> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e

> [mailto:tasil...@googlegroups.com] tasil...@googlegroups.com


> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he

> [mailto:tasilisili-...@googlegroups.com]


> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e

> [http://groups.google.com/group/tasilisili]


> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> Ma'afu Palu
>
> "Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
>
>
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e

> [http://groups.google.com/group/tasilisili]

David Ofahengaue

unread,
Jul 16, 2011, 12:01:40 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau fefe 'ae tuki, 'oku heheu mo ia?

Sepesi H Piukala

unread,
Jul 16, 2011, 12:55:04 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com
Ha ha ha, mahalo óku kei fakafiemalie á Maú ee.. fakamolemole atu Faifekau . Ko DO ena óku toki ake mai he ái tukituki , ka ko e tuki heé fai ha ofi atu ..
 
 
 
takamuli.

Sami Pakofe

unread,
Jul 16, 2011, 2:12:21 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com
  Tuku e Tau'aki Faka'uhinga, kae 'omai eme'a oku nounou mo MAHINO ......
 
Fakaafe'i mai 'a Sisu ke hoko koe " SISU 'I TONGA ' kae ifo 'etau lotu .........  mau Tolu koee heni ( Aust) kemau Lotu MO fAKAFE'I MAI 'A Sisu kiheni ke tu'u ai 'o hoko kohomau " MATESHIP " pea ui ai pe ia koe SISU DOWN-UNDER ".... ...
 
 sami.

penisimani mone

unread,
Jul 16, 2011, 8:23:21 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Malo Veni, ka ko e ki’i fifili pe eni.‘Oku lau ‘e Paula ki he kakai Loma´ ‘o kau ki he kakai ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´:

He ko kinautolu na‘a ne toka mea‘i, na‘a ne toka tu‘utu‘uni foki ke nau hokosi ‘a e ‘īmisi ‘o hono ‘Alo´; koe‘uhi ke ne ta‘okete ki he tehina tokolahi.(Loma 8:29).

 

1) Kapau te tau fakama’ama’a’i ‘a e lea “’imisi” mei he Tohi´, pe mei he’etau tala’otua´, ka kuo lau heni ‘a Paula, ko e kakai ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´ kuo ne toka mea’i, mo toka tu’utu’uni foki, ke nau hokosi ‘a e ‘IMISI, ‘ikai ko e tatau matemate´, ‘o hono ‘Alo´…’ou ma’u ha konga si’i (‘i heni, taimini ni), ‘o hono ‘imisi…mahalo ko e toki ma’u hono tatau´ ‘i he fai ‘etau femamataaki´, ‘i he sio ta’epulou´, ‘i he kakato ‘a e huhu’i hotau sino´, ‘i he langi´…’o toki liliu ai au, ‘ou ma’u hono TATAU. Na’a ‘oku lelei pe mo kei ‘atā ‘i taimi ke tau tala’otua/kalaisitolosia he ‘imisi ‘o hono ‘Alo´, ‘a ia kuo toka tu’utu’uni ke tau hokosi´…tukukehe ka kuo holi ha ni’ihi ia ke nau li’aki leva hono ‘imisi´ kae fai mo nau ma’u taimini ni hono tatau´.

 

2) Ko e hoko ko eni ‘a hono ‘Alo´ ke ne ta‘okete ki he tehina tokolahi´, ‘oku ‘uhinga nai ia ki hono fanga tehina socio-historical ‘i Nasaleti´ pea Siu´, in that particular time and space, pe ‘oku ‘uhinga ia ki ha kakai pe ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´ at all times and everywhere - Romans, Jews, Greeks, popula, tau’ataina, fefine, tangata, Tonga, Fisi, etc.,‘o hangē nai ko e context ia ‘o e text. Kapau ‘oku ‘uhinga analogical heni ‘a Paula ki ha Sisu Ta’okete ki he tehina tokolahi (‘oku ‘ofa mo tui ki he ‘Otua´, kae ‘ikai ki he Sisu socio-historical), ‘ikai ‘oku ‘uhinga ‘alekoli mai ‘a Paula ia ka tau fa’a historical atu tautolu?

 

3) Kapau ko e ta’okete ‘a Sisu ki he tehina tokolahi ‘i he ‘ofa mo e tui, ‘i Nasaleti, Loma pe Tonga, ‘i he kuonga kotoa, pea tā ko e ta’okete ia ki he kau ‘ofa mo tui ‘i Tonga. , pea tā ‘e malava pe ke tau lau ai ‘a Sisu ko e ta’okete Tonga? Pe ko e ta’okete soci-histrical pe ia, pea ‘e ‘ikai toe kau ai ha tehina ‘i mamani ‘i ha taimi ka ko e kau Nasaleti´ pe?

 

4. Kapau ‘oku ‘uhinga analogical ‘a Paula ia ‘i he’ene ‘ipiseli´, ‘o Sisu Ta’okete ki he kau ‘ofa ‘Otua kotoa pe ‘i he kuonga kotoa pe, kau ai mo Tonga, pea tā ‘oku ‘ikai te ne ‘uhinga socio-historical heni. Kapau ‘oku faka‘atā ‘e Paula heni ke tau faka’uhinga analogical, allegorical, typological, anagogical, Sisu Ta’okete, Sisu Tonga ‘etc., oku anga fēfē ai ha’atau fakangatangata pe ke tau faka’uhinga historical ‘ata’atā pe ‘a Sisu, lolotonga ia´, ‘oku ‘ikai faka’uhigna'i historical ‘ata’atā pe ‘e he Tohitapu´ ‘a ia pe?

 

5. Mahalo ‘oku dimensions lalahi ‘e 3 ‘etau ‘etau Faith – past, present mo future, ‘o ‘ikai te nau fa’a malava ke māvahevahe…e.g. Adventus – ha’ele mai he kuohili (Nasaleti), ha’ele mai he ‘aho kotoa pe (Sakalameniti, ‘i he Laumālie, ki Tonga foki, personal piety), pea te ne toe ha’ele mai ‘i he kaha’u (eschadon), pea ‘ataa ke Kalaisitolosia mo tala’otua e ni’ihi he kuohili, pe lolotonga, pe kaha’u; Nasaleti, Tonga, pe Selusalema Fo’ou, ‘oku anga fefe leva ke fakangatangata pe ‘e ha ni’ihi ia ke tau nofo pe he dimension past ‘ata’ata´ pe? Hangē kiate au, ‘oku ‘ataa pe ‘a e ngaahi tala’otua kotoa pe ‘oku helefilo pe he loto fasii/dimensions – past, present, future…liberation, femini, hope, process, contextual, etc., kae ‘ikai nai ko e historical/past ‘ata’ataa pe?

 

6. ‘Oku fa’a hiva foki e kau Tonga´ he ngaahi himi ‘a Molitoni´ - Ka ko ‘Imanuela foki, Sisu ko hotau kainga ofi (514:5). ‘O kainga ofi fakatoto fefe ‘a Sisu Nasaleti mo ha Tonga? Historically, no way! However, analogically, allegorically, tropologically, anagogically YES! Mo eni foki – Kuo tō mai hao mamahi? Tala ki ho Ta’okete. Ko ho To’utakanga hena, ‘Oku talitali ia. Ke ne fua ho’ kavenga, Fakaai ho mafasia (506:4). Historically, no way. Analogically yes. Ko ia ai, ‘oku malava ke ‘uhinga analogical heni ‘a Molitoni, ko Sisu ko e ta’okete mo e to’utakanga ‘o e Tonga ‘oku ‘ofa mo tui, he ko e ta'okete mo to'utakanga Tongaa 'oku ne talitali, fua e kavenga, fakaai e mafasia 'o hono tehinaa, pea mahino ia ki he Tongaa, hei'ilo ki he papaalangii, pea toe malava analogical ai mo Mohenoa ke ne Sisu Tonga…

 

7. Mahalo ko e Sisu Tonga´ mo e naunau ia ‘a e Contextual Theology, ka ‘oku ui ‘e he Katolika´ ko e Inculturation, kau ki ai mo e Coconut ‘a Havea´, mo e Vanua ‘a Tuwere, mo e Moana ‘a Ha’amoa´, mo e ‘Ie’ie ‘a Kiribati´, Buffaloo ‘a Asia, etc, nau kei tohele pe he fasii – Sisu ko e Misaia, ‘Alo ‘o e ‘Otua, tui ki ai pea mo’ui, ‘o fakatatau ki he Tohitapu, ka ‘oku pusi miau e ni’ihi, ha’ape e ni’ihi, peesi takai e ni’ihi, pea mahalo ‘oku nafa atu ‘a Tonga ni, past e ni’ihi, present e ni’ihi pea future e ni’ihi, Sisu Ta’okete ‘a Paula, Sisu ‘Ofa ‘a Akositaine, ‘Otua Falengāmamahi ‘a Luther, Sisu Tonga ‘a Mohenoa, Sisu Nasaleti ‘a Ma’afu, etc…ko e maalie atu ‘enau hiki e kolōlia e ‘Otua lahi, ‘ikai totonu ke nau kamata tau tui mo tau fusi’ulu...kehe ke nau kei lele pe he Rules of Faith, ka toki paasi mu’a ha taha pea toki ifi e fakamaau´…

 

Veni, all Christian theologies are nothing but images...ke tau hokosi 'a hono 'imisi...kataki ki'i looloa, mahalo ne tonu keu lau ha pepa ee...mo e 'ofa aipe..

 

 

2011/7/14 Sitiveni <f...@bigpond.com>



--
fakapulia

Epeli

unread,
Jul 16, 2011, 8:25:04 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Faifekau Sisilia,

 

Malo e fkafe hiva kia kimaua mo e Faifekau Pule ‘o e AA ‘o San Jose. Tahataha kimaua na’e lahi hono ta ‘e Lea’aepeni ‘i Toloa he le’o ua, kuo ke fkafe hiva mai kia kimaua. Fu’u ma’olunga ‘a e fkafe mo e sino.

 

‘Oku malie ho’o mou talanga kia Sisu ‘o Nasaleti ‘aia ko e hisitolia ia mo e tupu’anga ‘o ‘ene hoko ‘o Kakano ‘aia ‘oku fkha ‘e he ngaahi Kosipeli!

Toe malie pe mo Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui ‘i he talaloto ‘a e Senitulioo ka na’e ‘ikai ko ha Kalisitiane ‘i he lalo Kolosi.

Toe talamai ‘e he Fkmaau’anga Lahi ko Sisu ko e Tu’i Siu pea fk’ilomga’i ia ke sio ki ai ‘a mamani!

Toe talaloto mai ‘a e tokotaha ‘o pehe, ko ‘ena ‘a e Lami ‘a e ‘Otua ‘aia ‘oku ne ‘ave ‘a e angahala ‘a mamani!

‘I he kamata’anga na’e ‘iai ‘a Folofola……….!

Ka na’e pehe mai ‘e Sisu “ Koau ko e Tauhi Sipi Lelei / Koau ko e Hala, Mo’oni, Mo’ui / Koau ko e Ma ‘o e Mo’ui / Koau ko e Maama ‘o Mamani!

 

Ko ‘eku ki’i fkofiofi ki he ng lau ko ‘eni ‘o hange ko ho’o lau Sisilia – ko e feinga ke fkmahino ha ‘ausia (experience) ‘o e feohi fkfo’ituitui mo Sisu ‘o Nasaleti pe ko Sisu ko e taha ‘o e ngaahi fkhingoa’i (identification) ‘o Sisu!

 

He ko e Sisu ‘o Nasaleti ko e ‘historical figure’ ‘o Sisu ko e Fakamo’ui/Misaia/Tu’i ‘oku feinga ‘a e kau hiki Tohitapu ke mahino’i ‘e kitautolu pea mei ai ‘a e ‘foundation’ ‘o hono fkkaka ai ‘etau tui! Pea mei ai ki he’etau ngaahi ‘ausia he ‘aho ni! ‘Oku ‘ikai ko e Sisu ‘o Nasaleti ‘oku makatu’unga ai ho’o tui he ‘aho ni, ka ko e Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui koia ‘oku nofo ai ‘etau tui he ‘aho ni – he ‘oku ne fkmatala’i ‘a ‘etau ngaahi ‘ausia kehekehe ‘i he’etau feohi fk’aho!

 

Ko Sisu ‘o Nasaleti na’e pekia ia – Ko hotau Fakamo’ui!

Ko Sisu ne ha’ele ki he Langi ko Sisu ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui ia!

 

Ko e fkmatala ‘a e ongo Faifekau Dr (Ma’afu & Mohenoa) felave’i mo Sisu mei Nasaleti mo Sisu Tonga ‘oku na mo’oni ‘o fktatau ki he ‘ausia mo e mahino na’a na ‘ausia ‘i he’ena fekumi! Pea ‘oku ou fk’apa’apa ki ai he ko hona mala’e ‘a e Tala’Otua (Theology)! Pe ko e Kilisitolosi (Christology) koaa ‘eni Fakapulia!

 

‘Oku ou manavasi’i nau tau pehee ‘oku tonu ‘a e taha pea hala ‘a e taha. He ko ‘ena ‘ongo fktotolo mo e ‘ausia na’e fktupu mei he talanoa ‘o e Tohitapu ‘o Sisu ko e Folofola Mo’ui ( ko e anga pe ia ‘eku lau he’e hala foki ia ki he ni’ihi).

 

Ka ‘oku ‘iai foki ‘a e taimi ia Sisilia ‘oku ‘iai ‘a e lea ia ‘a Sisu ‘oku ‘ikai ke kainga ia mo ‘etau nofo fktonga! Ko hono ‘uhinga ko e ‘context’ koia ‘o e historical Jesus.

 

Hange ko ‘eni – “Koau Ko e Tauhi Sipi Lelei” – Sisilia malo mo ‘etau ha’u ki muli ni ke tau sio ai he “sipi”, Ko e Lau ‘a e Saame 23 – ko e cotext ia mahalo ko kinautolu mei he Fungafonua tenau ‘ilo’i ‘a e ‘stream’ matavai. ‘Aia ko ‘eku fokotu’u talanoa he funga talanoa ‘a e ongo Faifekau Dr mei he loto’i talanoa ‘o e Tohitapu ke ma’u ai ha ki’i mahino neongo ‘oku hange ha saafa hono ki’i mahu’inga.

 

Malo e ngaahi talanoa malie ‘o Sisu pea ‘oku tau koloa’ia he ngaahi fekumi ‘oku ‘omi ‘e he kau tangata mo e kau fefine ‘o e paenga ni.

 

Ko e talanoa ki he Sapate (Uite mo e Tea – Sisu ia ‘o Nasaleti) - fefee kitautolu mei Tonga na’a ‘oku tonu ko e koane mo e mateloi  Sisu Tonga – ka ko e fo’i mo’oni mo e fekau ‘o e talanoa koia hono momona!  

He ‘oku mahu’inga ‘a e context he ko e matapa ia ‘o Langi ‘oku fai ai ‘etau lotu!

 

Kae tuku aaa mo e fu’u loloa – pea faifai pea mo’oni ‘a e fkhua Sh ko e me’a ‘oku ou pehe ai, ki’i taimi vave ko e ha’u mei Okoa, fa’ele’i ‘i Ha’ateiho, nofo ‘i Ha’asini ka ko e pulopula mei Pulotu! Souke ke toe fefe’i he ko e me’a ia na’e fkfou mai au ‘e Sisu mei he kamata’anga! I have no choice but to rejoice!

 

Ma’u!


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sisilia tupou-thomas
Sent: Saturday, July 16, 2011 12:51 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

 

Amen! Amen! Amen Pastor!

Epeli

unread,
Jul 16, 2011, 8:31:33 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Hahaaa Takamuli ko koe pe ia Mo Sh ‘oku mo poto he hiva he ‘oku ‘iai ho’o mo ki’i maa’imoa pea mo le’o lelei! Ko e le’o tafulu pe ‘eni ‘oku kei toe heni!! Mana hena na’a ui mai ke tau solo tahataha eee he koni ee!

 

Teu toki le’o lelei au ha malohi ‘a Tonga ‘i Siapani (Vanisi) mo Kanata he RWC! Ko e tali ka fuofuoloa ee!

 

Ma’u.


On Behalf Of Sepesi H Piukala

 

Óku tau fiefia kotoa pe he fakatautehina áe ongo faifekau kimuá pea na laka atu ki he Public, ío , ko e moóni e meá kuo lave ki ai á Maáfu naáku fanongo tonu he Tangataéki Dr Puloka éne fakamamafaí áe tuúnga lotufehuí he taimi ne fai ai e laaulea í he Komiti fakaikiki he Koni.. ki he memipa he Siasi Sutt, ko e tokotaha kuo ne tali mo tui kia Sisu Kalaisi, pekia mo éne toetuú ko ia óku íkai haáku toe talaá óku meáí pe é Puloka áe Sisu ó Nasaleti. Ko e fakamafana áe founga ó e ngaue, ko e pau ke femataaki tonu pea na toki omai ó present éna ngahi fakakaukau ..  Ka toe lotu óku maú éku fiefia he éne fakahifo lea , mo e éne fakafotunga, ko e tangata teuteu lelei mo tokanga ki heéne appearance.

 

Vakai atu Sister naá kuo taimi keta foki aa ki Tonga ó Ngaue ai, ke feingaí ke ke poto he hiava ee, tulou he óku ósi fanongo au he hiva á Maú mo Sh, kapau óku leóua éna lea mai huanoa ka fakapipiki ki he tuúngafasi ee...ái e kataki ongotaókete ke lahi he óku mo Faifekau moua..

 

Fakamafana atu e Sisu e talaloto himi.

 

Takamuli.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

--

Epeli

unread,
Jul 16, 2011, 8:41:13 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Sh mo Takamuli,

 

Mahalo ko e me’a fklolo ‘a e heeeheeeu! ‘Oku ma toki ‘au mai ki Ha’asini mo Sh ‘o ‘ilo ai ‘oku ma heheu!

 

Malo mo e lotu lelei mei mu’a ‘a e kau matu’a ee! Pea mo e ‘ea lelei ‘o e tu’aliku Tonga ‘o ‘omi ha faingamalie ee! Pea koe poto ‘a Sh he rock n roll mei he Kali ko mavae tangi ‘I he ‘Nasaleti Hall” he ‘oku ‘ikai toe heheu ia! Ki’i manatu ee! Tuku aa Takamuli e kole lau mo e talahu’i mai kia au!!!

 

Ma’u.

 

Epeli

unread,
Jul 16, 2011, 8:46:30 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Takamuli ‘oua teke fu’u hoha’a koe kia DO.Ko ‘ene mohe misi pe ‘ana mei he lalo Siale Mohe ‘I he Houma Niutao mo e hu’a mai ‘a e tahi! ‘ikai lava ha fangota!

 

Ma’u

 


On Behalf Of Sepesi H Piukala

 

Ha ha ha, mahalo óku kei fakafiemalie á Maú ee.. fakamolemole atu Faifekau . Ko DO ena óku toki ake mai he ái tukituki , ka ko e tuki heé fai ha ofi atu ..

 

 

 

takamuli.

 

 

--

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 16, 2011, 9:04:41 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com
Ma'afu

Malo 'a e lava mai kihe tepile ni.  Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni,  'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'.   Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi.  'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.  

Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai.  Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was.  The Word dwelt with God, and what God was, the Word was.  Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him.  All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men.  The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it.   Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh).  'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione.  'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu.   Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli.  Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu  koe Tonga.  

Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika,  'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu.  Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi.  Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai.  Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga.   Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga.    Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'.  Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a,  'word became flesh'.   

Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni).  Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.

Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.

ofa atu

daphne



From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Friday, 15 July 2011 8:08 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

David Ofahengaue

unread,
Jul 16, 2011, 11:00:45 AM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi,
             Malo 'a 'etau ma'u 'ae 'aho ni pea fefe hake 'ae to'u momoko hena? Koe fakahua pe kia SH. Ka kuo faatai e motu'a he fu'u kolosi. Ko 'emau talauhu'i 'i heni kiai 'oku fai mama'o pe. Ne fiu e kau polisi hono feingai 'ae kau gangs 'i Fresno. Pea nau ki'i pauu mai 'o fanafana ofi he falelotu 'o SH 'o faifai pe, pea nau ki'i pauu 'o fakatupukovi 'ihe me'a 'a 'ene youth. Pea ko 'ene 'osi pe 'ae polokalama, kuo lue atu 'ae faifekau 'ihe uha moe tuaapo. Kihe uhouhonga 'oe kau kovi ko 'eni. Pea koe foki mai 'ae faifekau kuo muimui mai 'ae kau gangs ia ki falelotu 'o lotu. Pea koe taha ia ha me'a na'e respect ai 'ehe kau polisi 'o Fresno 'ae faifekau ni. Ko'ene fakalotu'i 'ae kau gangs kae melino 'ae fonua pea 'oku iai 'ae 'aho fakamanatu 'o SH 'i Fresno koe SIFA HINGANO'S DAY 'I SUNE pea 'e tu'uloa. Koe tokolahi 'oe Fresno County 'oku meimei miliona 'ae kakai.
                Kaikehe, koe mamahi 'eni na'e uhinga kiai 'a Paula 'ia Loma vahe 8:12-25. Koe mamahi na'a tau fili kiai. 'Oku 'ikai koe mamahi he puke pe fakasino. Ka koe kau muimui kia Kalaisi, na'anau tukupa ke fili kihe mamahi koia 'oe fu'a kolosi. Pea 'e kehekehe pe ia moe faingata'a fakasino. Lea mai 'a koe Ma'u mei NZ, he kuo hiki mai ho nima 'o 'ou.. ha ha..DO

Epeli

unread,
Jul 16, 2011, 5:25:15 PM7/16/11
to tasil...@googlegroups.com

Takamuli mo DO,

 

Kuo tuku ‘eku talahu’i lau ta’u motu’a kia Sh. Ko e me’a ki he to’uako neu ‘uluaki hu au ki Toloa ‘o to ‘a e fu’u manioke ke toki ‘alu ange mo ‘ene kapapulu ke mau kai he fuke ‘emau ‘umu! ‘Ikai toe kehekehe ia mo e kuli-sipi! Koia ‘e fekaniseli’aki ‘ema fktaau mo e talahu’i. Ko kimoua pe ‘oku talauhu’I lahi taha!

 

Neu ‘osi talaatu pe ki mu’a Takamuli ‘a e me’a ko ‘ena ‘oku fkmatala ki ai ‘a e Faifekau mei he Houma Niutao – he na’a ku ‘iai tonu he ‘aho fkmanatu hono haafe senituli – ‘I he loto kolo ‘o Fresno – pea ne ‘omi hoku ki’I faingamalie ‘I hono siasi keu ki’I lea (‘ikai ke ne ‘omi keu malanga – koeha ‘aonga ‘a e pukepuke gang – kae ‘ikai ‘omi keu malanga ee).

 

Na’a ne fkafe’I au he ko e taha ia ‘a e kau pataloni ‘o e Kalapu Lotali ‘a Fresno ki he’enau lunch meeting – Takamuli mo Do ‘oua ma’a lahi atu!

 

Ko e fehu’I ne anga fefeee ‘a e ‘au ‘a Sh ki he tafenga monuu ko ‘eni? Sisu Fresno! Sisu Vv? Sisu NZ?

 

I don’t know a thing! I know nothing but I can see something!

 

Kae tuku kau laka ke teuteu ‘emau malanga na’a tuli au ‘e he Siasi ‘I he fehalaaki ‘a e Uite mo e Tea eee! Sisu Kaleli – kae feinga ke fkhoko kia Sisu Whangarei!

 

Ma’u

 


On Behalf Of David Ofahengaue

Maafu Palu

unread,
Jul 17, 2011, 6:08:53 AM7/17/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Daphne,
 
Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".
 
Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".
 
Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".
 
Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.
 
He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).
 
Si'oto'ofaatu.
.
 


 
2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

pesalili vai

unread,
Jul 17, 2011, 9:01:26 AM7/17/11
to tasil...@googlegroups.com
Kataki fakamolemole pe,hufanga atu he fakatapu,....na'a te pehe pe he'ikai tete totoe kau ,ka ko
'ete fie vahevahe faka'osi pe 'eni,pea 'oku 'ikai keu manako ki ha fakafekiki.faka'apa'apa'i lahi atu e ngaahi a'usia.
 
'Oku ou toe faka'apa'apa lahi ki he Palofita(Senituli) kei taumama'o lahi keu ala ki hano su.
'E lava pe ke hoko ha'ate malanga faka-vave pea te fakakaukau ki he me'a kehe kae lea 'aki ha me'a kehe.'E kei tonuhia ai pe hoto laumalie ia 'o tautolu ki he langi, ka 'e fakahalaia'i ia e mamani.Me'a leva 'e taha 'e hoko ai,koe he ai a mamani ia 'o hange ko'etau fetakai ni.Fefe ke
tau vakai'i mu'a na kuo tau feinga ke 'ai ha va'e 'oha ka, 'iha veeni.Fefe ke tau pehe, a Sisu koe Laumalie (Sione 6:63)Na 'oku uhinga nai 'ae hoko 'o kakano,na'e 'Otua 'a folofola pea hoko 'o kakano,(Ko Sisu ia),pea tau kole leva ai ki Tonga,ke tau hokosi leva mu'a ia 'ihe laumalie pea ke ma'oni'oni foki.He'ikai fie ha'u a Sisu ia 'o hoko ko ha fu'u Tonga he'e kaka,loi,etc,ka ko kitautolu Tonga ke tau hoko kia Sisu 'o faitotonu,anga'ofa etc.Fefe ke tau pehe,Si'i Tonga e,Tali mu'a Sisu(faka-fo'ou e mo'ui) 'o lau ki mu'a,'oua lau ki mui.Manatu na'e pekia Sisu,ha'ele ia kihe langi ki hono to'omata'u kae hifo leva hono laumalie ke tau mo'ui mo fe-ngaue'aki ai mo ia,pea tau pehe leva ai tau mo'ui ai faka-laumalie 'o Sisu,mo tau muimui ki he ngaahi sipinga 'a Sisu.
(Tau hoko kia Sisu,'oua mu'a hoko mai Sisu ia kia tautolu)Tonga Sisu,'oua Sisu Tonga!
 
"'OTUA MO TONGA KO HOKU TOFI'A".,hangehange kia te au ia,na'e lolotonga e vahe tofi'a ia 'a Taufa'ahau, pea ta na'e 'iai ha ki'i fale fai'anga lotu ia na'e tu'u 'ihe kelekele na'a ne 'osi vahe'i,
pea talu ai pe 'ene tafoki hake ai 'o fk- kau ai pe Falelotu, 'ene fu'u vahe faka-mamani(faka-kakano) 'ana ia he me'a faka-laumalie('Otua) kae fefe e lea mai 'a (Sione 6:63) koe me'a ki he kakano 'oku 'ikai momo'i 'aonga ia(hufanga he fakatapu)!!!!!!'Ofa atu.--- On Sun, 17/7/11, Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 17, 2011, 10:36:30 PM7/17/11
to tasil...@googlegroups.com
Maafu
 
Malo 'a e kei kavekave a'u mai 'ihe tepile ni.  
 
Kapau 'oku te'eki teke a'usia 'e koe 'a e 'encounter' with Christ 'i ho'o mo'ui fakafo'ituitui 'ihe 'atakai 'o Tonga, (as a person who was born in Tonga), koe vaihii ee, he'ikai pe teke mahino'i 'e koe 'a e Sisu koe Tonga 'ihe a'usia.   'Oku 'ikai ko au pe 'oku ou a'usia, ko 'ena kuo 'osi fakalea atu 'a e kau faifekau kimu'a 'oku 'ikai koha fakamatala fo'ou 'a e Sisu Tonga, Sisu koe Tonga 'whatever you name it'.   Na'aku 'osi fakaongo atu 'ihe 'eku lave kimu'a, keke lele pe koe 'ihe me'a ko 'ena 'oku ke tui ki ai pe teke 'alu 'o tau ki fee, he koe 'Otua ia 'oku lahi faufau 'ene kelesi.  
 
Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'. 
 
Daphne
 
 
 

From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Sunday, 17 July 2011 8:08 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Malo Daphne,
 
Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".
 
Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".
 
Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".
 
Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.
 
He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).
 
Si'oto'ofaatu.
.
 


 
2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Ma'afu

Malo 'a e lava mai kihe tepile ni.  Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni,  'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'.   Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi.  'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.  

Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai.  Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was.  The Word dwelt with God, and what God was, the Word was.  Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him.  All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men.  The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it.   Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh).  'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione.  'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu.   Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli.  Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu  koe Tonga.  

Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika,  'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu.  Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi.  Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai.  Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga.   Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga.    Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'.  Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a,  'word became flesh'.   

Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni).  Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.

Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.

ofa atu

daphne


pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 17, 2011, 10:44:27 PM7/17/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

'Oku ke mo'oni pe Ma'afu 'oku lahi hono faka'uhinga'i hala'i "The Word became flesh " pea toe pukupuku mo mamaha pea iku ai pe 'o tau fa'o 'a Sisu 'ihe ki'i puha si'isi'i 'oku ui ko Nasaleti.'Oku 'ikai ke own 'e Nasaleti ia 'a Sisu,ka 'oku own 'e Sisu ia 'a Nasaleti mo Tonga pea koe'uhii koe Faufaua hotau 'Otua mohotau Fakamo'ui 'e fu'u si'isi'i fau ke Nasaleti 'at'ataa pe.'E lava pe ke Sisu Tonga pea ta ha'atau faiva 'ihe'etau lea mohotau anga fakafonua peau pehee atu au mo 'eku kau show 'o hip hop,rock n roll he ko Sisu koe African-American,na'e ha'i seini pea kii'i ngaue popula pea ngaahi kovi'i koe'uhi koe lanu honau kilii.Pea pehee mai 'a Ma'u mo'ene Sisu  Maori pea tau hongi mo hug mo fe'iloaki he "kuo Ne fokotu'u hono Tapanekale hotau ha'oha'onga.." Pea mou tufaki mai ho'omou pepa na'e lau kae tuku e kai fufuu.sh

 

-----Original Message-----
From: "Maafu Palu" <maafu...@gmail.com>
Sent: Sunday, July 17, 2011 6:08am
To: tasil...@googlegroups.com

Epeli

unread,
Jul 17, 2011, 11:49:17 PM7/17/11
to tasil...@googlegroups.com

Daphne,

 

‘Ofa mai ‘ia au ‘o kataki ‘o leipolo’i atu ha taha kehe – tuku pe ‘e koe ‘a Sh keu toki leipolo’i ‘e au! ‘E faifai pea ma’u hala ‘a e ki’i siana ki he leipolo ‘oku ‘oatu, ka ko hono mo’oni ko e mo’oni ia ‘o ho’o sio mo ho’o fanongo ki he ngaue li’oa ‘a Sh. He’ikai lava ha taha ia ‘o fufu’i he ‘oku ha mata mata lelei ‘a e ngaue kuo lava – pea tau pehe – ko e ‘Eiki ‘ofa na’e mate ma’a Tonga ‘o fkfou mai ‘ia Sh hono mafimafi, ke malava ‘a e me’a oku ‘ikai malava – pea nonga ‘a e mafasia!

 

Ko e Sisu mei Nasaleti – ko e historical contextualize framework ia ‘a e kau hiki tohi! Fkmolemole ko Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua ko ‘ene mahino kiate au ‘i hoku Ha’asini/Talafo’ou/Okoa/Vaini/Ha’ateiho ‘o Tonga mo e ki’i konga si’isi’i Maori ka ‘oku mahu’inga! – he ‘oku ‘ikai ha’aku konga’i Nasaleti! ‘O hange ko ho’o lau Daphne – ko e fe’iloaki fk’aho ia! Daily encounter with the risen Christ!

 

Kae malo mu’a ‘a e fekumi ia he ‘oku ‘aonga pe ia ki he’etau fononga! Kae ‘omi ‘a e ngaahi pepa ke tau sio ki ai neongo ko e sio mei Okoa ki he loto moana! ‘Aua – ma’a atu ia!

 

Ka ko e tafenga ‘o e malohi ‘o e moana deep ocean ‘oku ne ‘ave ‘etau ngaahi talanoa malie ki he ngaahi tapa kotoa pe ‘o e kolope!

 

Ma’u


] On Behalf Of Daphne Taukolonga

 

 

Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'. 

 

Daphne

 

 

 

--

pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 18, 2011, 12:49:52 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Oku te manatu kihe malanga 'a Lea'aepeni "..pea toki   tukuange 'ehe 'ikale e fonu pea vilo hifo e fonu 9,8,7,,,,,,,3.2.1. Mou mea'i pe fanau e me'a na;'e hoko ..."'  ai pe koe Tefini ke 'iai si'ate leipolo fo'ou,talu 'ema tupu hake mo'ene leipolo'i faikehe au, 'osi 'eni e ta'u 'e fiha moe leipolo tatau ai pe.pea   ha'u ki heni 'o hikiha'aki holo au. Tuku ho'omou kaunoa fa'iteliha pe koe Tefini.sh.

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 18, 2011, 2:25:58 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo 'a e lelei 'a e memipa kotoa 'o Tasilisili
 
Faifekau 'Epeli, kuo ke hanga 'o fakafolau kitautolu kihe loloto!  Koe article 'eni felave'i mo "Francis of Assisi" na'e quote mai 'e SH, koe fa'ahinga laumalie pehe ni 'oku fai ki ai 'a e talanoa 'o e tepile ni. 

SAINT FRANCIS OF ASSISI

Saint Francis is called the little poor man of Assisi. He was born in the year 1182 in the town of Assisi in Italy. His father's name was Bernadone. Bernadone was a very wealthy merchant of Assisi. Francis was a very good-looking boy. He was merry and soft-hearted. So he had many friends. All the noble men's sons were his companions. Francis was brought up in luxury and gaiety. He spent a considerable portion of his wealth in extravagant pleasures. He used to drink with the young princes of the land. One day Francis was joking and laughing with his friends. A beggar came along crying for alms. Francis, who was soft-hearted, gave whatever he had in his pocket to the beggar. His companions mocked at him for his charitable act. Dispassion dawned in his heart. The sight of the beggar set him thinking about the poverty and misery of mundane life. He gave much money to the poor. His father thought that Francis was wasting his money and rebuked him.
 
Sometime after this, Francis was laid up in bed for many months on account of some serious disease. He was about to die. But the Lord saved him as he had to carry out a definite mission in his life. The nature of Francis was entirely changed. Francis prayed to the Lord for light and guidance as to his future. He had a vision of Lord Jesus. He made a strong determination to renounce his old way of living to tread a life of purity and to dedicate his life to the service of humanity.
 
As soon as Francis got well, he informed his parents of his determination. They were disappointed. They became angry with Francis. Francis gave up his old ways and habits and set up to serve God. He distributed clothes, goods and money to the poor. His father was very much annoyed towards his son. He said, "Is this the gratitude you show to me ? I laboured hard and amassed wealth. You are lavishly wasting it on these miserable wretches".
 
Francis' friends mocked at him and teased him. His father turned him out of the house. Francis lived like a beggar. His old friends even pelted him with stones and mud. He bore everything with patience. He wore a coarse dress and ate simple food.
Francis lived in a cave in the mountains of Assisi and spent his time in prayer and meditation for two years. Some kind people gave him food, but very often he had to starve.
 
Francis called the body 'brother ass'. He kept this brother ass under perfect discipline and control. Sometimes he kept this brother ass without food and water and denied it some special food that it liked very much.
Francis was humble. He loved God's creatures. He loved birds and beasts. He loved the depressed and the outcastes. He treated the birds, the beasts and all beings as brothers and sisters.
 
Francis went from village to village preaching the love of God. He invited people to join him in his life of service if they were willing. Bernard, a rich man of Assisi, was very much attracted by the saintliness of Francis. He joined Francis. He was the first follower of Francis. He placed all his wealth at the altar of God. Eleven others also joined Francis. They distributed all their wealth to the poor. Francis and his followers went all over Italy preaching, teaching, healing and blessing wherever they went.
 
The gospel of kindness and love of Francis soon spread all over Europe and earned for him the name of St. Francis. People called him the little poor man of Assisi. He lived for ever in the hearts of all men.
St. Francis collected many followers and founded the Order of Mendicant Friars or Franciscans. The members of this Order have to take a vow of poverty, chastity, love and obedience. St. Francis gave up his mortal coil in 1228.
 
The followers of St. Francis built a beautiful church round him on the hill of Assisi, the hill he so dearly loved. The influence of St. Francis and the sweet aroma of the life he lived will last for ever.
Glory to St. Francis, the little poor man of Assisi, but an illustrious saint !
 
The Prayer of Saint Francis
"O Lord, make me an instrument of Thy Peace!
Where there is hatred, let me sow love;
Where there is injury, pardon;
Where there is discord, harmony;
Where there is doubt, faith;
Where there is despair, hope;
Where there is darkness, light, and
Where there is sorrow, joy.
Oh Divine Master, grant that I may not
so much seek to be consoled as to console;
to be understood as to understand; to be loved
as to love; for it is in giving that we receive;
It is in pardoning that we are pardoned;
and it is in dying that we are born to Eternal Life."
 
"The simple prayer of St. Francis of Assisi provides for us a mold in which to cast our own life's conduct and character. It provides a blueprint upon which to pattern our living in our thoughts, speech and actions within our day to day relationships with our fellow beings and with all life around us. Therefore, the prayer of St. Francis is a precious document for us, an indispensable, invaluable frame of reference by which to judge our own lives, and referring to which we can do the necessary to bring about the needed alterations and modifications for the upliftment and purification of our own daily life."
 
 
 
 
From: Epeli <epeli.ta...@xtra.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Monday, 18 July 2011 1:49 PM
Subject: RE: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Daphne,
 
‘Ofa mai ‘ia au ‘o kataki ‘o leipolo’i atu ha taha kehe – tuku pe ‘e koe ‘a Sh keu toki leipolo’i ‘e au! ‘E faifai pea ma’u hala ‘a e ki’i siana ki he leipolo ‘oku ‘oatu, ka ko hono mo’oni ko e mo’oni ia ‘o ho’o sio mo ho’o fanongo ki he ngaue li’oa ‘a Sh. He’ikai lava ha taha ia ‘o fufu’i he ‘oku ha mata mata lelei ‘a e ngaue kuo lava – pea tau pehe – ko e ‘Eiki ‘ofa na’e mate ma’a Tonga ‘o fkfou mai ‘ia Sh hono mafimafi, ke malava ‘a e me’a oku ‘ikai malava – pea nonga ‘a e mafasia!
 
Ko e Sisu mei Nasaleti – ko e historical contextualize framework ia ‘a e kau hiki tohi! Fkmolemole ko Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua ko ‘ene mahino kiate au ‘i hoku Ha’asini/Talafo’ou/Okoa/Vaini/Ha’ateiho ‘o Tonga mo e ki’i konga si’isi’i Maori ka ‘oku mahu’inga! – he ‘oku ‘ikai ha’aku konga’i Nasaleti! ‘O hange ko ho’o lau Daphne – ko e fe’iloaki fk’aho ia! Daily encounter with the risen Christ!
 
Kae malo mu’a ‘a e fekumi ia he ‘oku ‘aonga pe ia ki he’etau fononga! Kae ‘omi ‘a e ngaahi pepa ke tau sio ki ai neongo ko e sio mei Okoa ki he loto moana! ‘Aua – ma’a atu ia!
 
Ka ko e tafenga ‘o e malohi ‘o e moana deep ocean ‘oku ne ‘ave ‘etau ngaahi talanoa malie ki he ngaahi tapa kotoa pe ‘o e kolope!
 
Ma’u
] On Behalf Of Daphne Taukolonga

 
 
Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours)
'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'. 
 
Daphne
 
 
 
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili --

Epeli

unread,
Jul 18, 2011, 4:17:36 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com

Malo Daphne,

 

Ko e lotu ia ‘a e kakai ‘oku nau experience ‘a Sisu ‘i honau loto pea hoko mo e liliu ki he mo’ui pea muimui he fkpapau ‘a e loto – ka ko e talaloto ‘ena ‘a e Tonga mo Asisi  “hala tau he mate pe mo’ui, ka ‘iai ‘a Sisu tete ‘alu ai” – Pea kuo hoko ‘a e le’o ‘o e kau ma’ata [ St Fran Asisi] ko e le’o ‘o e kau ikuna – Na’a mou uikuna ‘i he ha? (Tonga) Pea nau tali mai “Ko e ta’ata’a ne tafea ko e IVI ‘O E LAMI.(Asisi).

 

Context kehekehe ia ‘e 2! Ka ko e Experience pe ‘e taha! The risen Christ! Taimi kehekehe he kuonga kehekehe, ka ko e Taimi ‘a e ‘Otua na’a ne folofola ke Maama Mai! Peace be with you!

 

Ko e experience ‘e kei tatau pe ia ha taimi – ka ko e to’utangata (generation) ‘e liliu ia ‘o fktatau ki he lau ‘a e taimi! (lahi hoto ngu ta’u nai ‘e 70, viki’anga – muna mo e ongosia). Pea mo’oni pe ‘a e Sangato “ to be understood as to understand,” me’a ia ‘oku faingata’a ka ko ‘ena malava pea ‘oku ifo leva ‘a e mo’ui, pea toki ta tuku ‘aki he ko kitautolu ko hotau iku’anga ko e MO’UI TA’ENGATA!

 

‘Afe teu ‘au ki ai? (Mahalo pe …..ka…….he koaa Sh, pe ko e ‘oatu ai leva ho leipolo?)

 

Ma’u

 

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Daphne Taukolonga


Sent: Monday, July 18, 2011 6:26 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Sepesi H Piukala

unread,
Jul 18, 2011, 8:21:15 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
 
Óku too atu tama Sh hoó talanoa mafuli, ha ha ha.
 
Óku ou tokanga atu ki he pehe óku faó puha á Sisu í Nasaleti, óku íkai ko Máafu pe ko tautolu ko e Ótua ne ne ósi faó puha mai pe á Sisu:
 
1. Omi he manava óe fefine ó faéleí
2. Ke hoko koe tangata , mamahi mo mate.
3. Faó ki he fonualoto.
 
Ko e fakangatangata ko ena kuo ósi ái pe é he Ótua kiate Ia, ko ia ko e pehe óku Tonga , óku íkai áupito ha lau pe ko ha faáhinga fakaúhinga ne pehe ai kuo Citizenship á Sisu í ha fonua í mamani,ngata í Nasaleti.
 
Kapau é Nofofonua í Tonga , é ánge nai hano hingoa hange ko Samuei ó Faiva Ola, ke hoko ko ha matapule áe Tuí. ?  Ko e fakaúhinga óku kehe pe ia mei he meá moóni, ko e fakaímisi óku kehe ia mei ímisi, pea ko e tokotaha totonu óku kehe ia mei hono ímisi (laí taa).
 
 Koe kehekehe leva eni..
Óku hange kiate au koe fakaímisi ko eni óku taukaveí mai óku tatau ia mo ha laí taa óku tautau hoto lotofale, pe naé kamosi óku te kai, é kei tuú ai pe laí taa moéte maánga talo, ka í he taimi tatau óku tesio tv kita , mo tau fangatua fesi, mo tuki tangai... ko éte huu mai ki hoto fale óku kei kai ange pe hoto ímisi, áia ko ímisi mate..
 
ko e taukave atu pe mei he Sisu ó Nasaleti , íkai koe Sisu Tonga moe Sisu Africa.
 
takamuli.
 
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of pas...@genesischurch.org
Sent: Monday, 18 July 2011 12:44 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 8:48:22 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Koeha ko aa ‘a e felave’i ‘o e fkmatala koeni mo e mamafa ‘o ha totongi ha siaine?
 
TIK
Sent: Monday, July 18, 2011 4:25 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
 

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 8:56:33 AM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo faifekau pea kapau ko e tafa’aki eni ‘oku fai mei ai e talanoa ki he Sisu Tonga pea ‘oku mahu’inga pe foki ke tau fktokanga’i ‘a e language of “transformation, into, in likeness, in the image of” ‘ia Loma. So, the great transformation/transfer is from the realm of sinful flesh into the realm or the likeness of Christ, not the other way around. ‘E ‘ikai liliu ‘a Sisu ia ‘o hange ko e fkkaukau ‘o e Sisu Tonga ‘o Tonga ka ko e fa’ahinga ‘o e tangata ‘oku liliu ki he tatau ‘o Kalaisi.
 
TIK
 
 
Sent: Saturday, July 16, 2011 10:23 PM

Timothy

unread,
Jul 18, 2011, 4:17:19 PM7/18/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Si'i kau Tasilisili,

Te'eki teu mamata he me'a komipelekasio mo'oni koe fa'ahinga
fakatalanoa 'oku fai ni. Talu 'eku tupu moe lautohi fakasapate pea fai
ai moe talanoa 'o Sisu na'e fa'ele'i 'i Petelihema pea tupu hake 'i
Nasaleti. A'u mai kiha kuonga kuo ha'u ha kau fakapoto 'o talamai ko
Sisu ia koe tama Tonga na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Tonga. 'Oku
'ikai toe kehekehe ia moe sio fuhu 'ae matu'a Tu'anekivale 'ihe fuhu'i
'e Foreman e hau 'o mamani mo Moore he'ene toe liu tu'o ua mai. Ko fe
pe pa'ulu 'a Moore ki lalo kuo kaila hake motu'a ia 'e taha he kau sio
fuhu. "Me'a 'ilonga mo'oni e konga'i Tu'anekivale 'o Foreman." Mou
pehe 'oku kei sai e fakakaukau 'ae ni'ihi koeni pe 'oku tonu ke 'ave
'o sivi. 'Oku 'iai pe me'a ke fakalukufua'i (universal) pea moe
mo'oni'i me'a 'oku 'ikai keu tui 'oku tonu ketau toe liliu. 'Alu atu
pe taimi ia moe toe fakalilifu ange fa'ahinga faka'uhinga 'oku fai.
Ngutuhua pe hono faka'uhinga e tohitapu ke fakaofi mai ki hotau
fa'ahinga 'o fai'aki e pacific reasoning or whatever 'ae tohitapu pea
ngata ai kae 'oua 'e toe fulihi ai 'ae ngaahi mo'oni'i me'a
fakahisitolia 'oku tu'u ta'etoe fehu'ia 'ene mo'oni. Kapau koe life
experience pea tuku ai pe ia ai kae'oua 'e toe faka'uhinga fakapoto ke
pehe 'oku mo'oni literally e Sisu Tonga he 'oku loi.
1. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Palesitaine ...... FACT
2. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Tonga ....... FALSE
3. PEA TA KO SISU KOE FU'U NASALETI 'IKAI KOHA TONGA IA ..... MO'ONI

Koe toe fakakohukohu atu pe kihe kau poupou e mo'oni 'oe Sisu Tonga.
Hala Sisu Tonga eni ia koe Sisu pe eni ia 'o Nasaleti 'oku ou 'ilo pea
u a'usia pea u mo'ui ai. 'Ofa atu moe lotu .......Timothy

Tevita Finau

unread,
Jul 18, 2011, 5:23:58 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
1. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Palesitaine ...... FACT
2. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Tonga ....... FALSE
3. PEA TA KO SISU KOE FU'U NASALETI 'IKAI KOHA TONGA IA ..... MO'ONI
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
'Oku ou kau au he fiefia he lautohi he tslsl 'o kau ki he kaveinga ni. Tonu kotoa ho'o tali e 'u fehu'i 'i 'olungaa he ko koe pe na'e fatu iaa. 'Oku te'eki ke pehee mai 'eha taha ia ne fa'e'le'i pe fanau'i 'a Sisu 'i Tonga., tukukehe kapau ne 'ikai te u fakatokanga'i 'e au. Ko e puhi atu pe foki 'eni te'eki ke u lau 'a e pepa 'a e ongo Toketaa.  

Kole atu au ke tukuange pe mu'a 'a e felafoaki ke hoko atu, ka ko e pehee 'oku "fakapoto" ko e 'uhinga nai ki he ha? Ka tuku 'a e fakapoto pea te tau fefee ai Laume? 'Oku 'i ai pe 'a e mahu'inga ke tau 'ilo 'oku 'ikai fu'u faikehekehe fefee 'a e Tevolo Poto mo e Lotu Fakapo'uli, koia 'oku ou fakatauange ke kei hoko atu 'a e felafoaki he 'oku fakatou fakakoloa lahi kiate au 'a e tslsl. 

Na'a ku Lautohi Fakaspate he nu'uu 'o u lau pe ko Senesi - Teutalonome ko e 'u tohi ia 'a Mosese. Hu mai au ki he Tupou High he 1970s 'ou ako ai 'oku 'ikai ko Mosese ha'ana 'a e 'u tohi koiaa kotoa. Ka na'e 'ikai 'uhinga ia ke u pehee ai ne lohiaki'i au 'ehe'eku failautohi fkaSapate. 

Na'a ku tuku pe 'a'eku faanauu ke nau foua hake 'o kei ako pe Lautohi Faka-Sapatee  ko e nima'i puka 'a Mosese 'a Senesi-Teutalonome, ka te nau toki ako pe 'a e me'a ne u ako aii ha taimi. Tuku pe he taumaiaa 'oku faka'ikai'i 'e Dr Mohenoa mo Dr Ma'afu 'a e 'eseni 'o Sisuu, ka 'oku na tu'uaki 'oku na tatau pe 'iai. 'Oku monuu'ia hotau siasi hono ma'u ha kau poto 'oku nau 'ilo 'a e kehekehe 'o'enau takitaha fakamamafa, pea monuu 'oku nau kei 'ilo 'a e me'a ke nau faaitaha ai. tfinau  

Timothy

unread,
Jul 18, 2011, 6:27:37 PM7/18/11
to Tasilisili-he-ngaluope

>
> 'Oku ou kau au he fiefia he lautohi he tslsl 'o kau ki he kaveinga ni. Tonu
> kotoa ho'o tali e 'u fehu'i 'i 'olungaa he ko koe pe na'e fatu iaa. 'Oku
> te'eki ke pehee mai 'eha taha ia ne fa'e'le'i pe fanau'i 'a Sisu 'i Tonga.,
> tukukehe kapau ne 'ikai te u fakatokanga'i 'e au. Ko e puhi atu pe foki 'eni
> te'eki ke u lau 'a e pepa 'a e ongo Toketaa.
>
> Kole atu au ke tukuange pe mu'a 'a e felafoaki ke hoko atu, ka ko e pehee
> 'oku "fakapoto" ko e 'uhinga nai ki he ha? Ka tuku 'a e fakapoto pea te tau
> fefee ai Laume? 'Oku 'i ai pe 'a e mahu'inga ke tau 'ilo 'oku 'ikai fu'u
> faikehekehe fefee 'a e Tevolo Poto mo e Lotu Fakapo'uli, koia 'oku ou
> fakatauange ke kei hoko atu 'a e felafoaki he 'oku fakatou fakakoloa lahi
> kiate au 'a e tslsl.
>
> Na'a ku Lautohi Fakaspate he nu'uu 'o u lau pe ko Senesi - Teutalonome ko e
> 'u tohi ia 'a Mosese. Hu mai au ki he Tupou High he 1970s 'ou ako ai 'oku
> 'ikai ko Mosese ha'ana 'a e 'u tohi koiaa kotoa. Ka na'e 'ikai 'uhinga ia ke
> u pehee ai ne lohiaki'i au 'ehe'eku failautohi fkaSapate.
>
> Na'a ku tuku pe 'a'eku faanauu ke nau foua hake 'o kei ako pe Lautohi
> Faka-Sapatee  ko e nima'i puka 'a Mosese 'a Senesi-Teutalonome, ka te nau
> toki ako pe 'a e me'a ne u ako aii ha taimi. Tuku pe he taumaiaa 'oku
> faka'ikai'i 'e Dr Mohenoa mo Dr Ma'afu 'a e 'eseni 'o Sisuu, ka 'oku na
> tu'uaki 'oku na tatau pe 'iai. 'Oku monuu'ia hotau siasi hono ma'u ha kau
> poto 'oku nau 'ilo 'a e kehekehe 'o'enau takitaha fakamamafa, pea monuu 'oku
> nau kei 'ilo 'a e me'a ke nau faaitaha ai. tfinau
__________________________________________________________________

Malo Tongi e tokoni mai kihe fakatalanoa kuo fai pea 'oku ou tui pe au
ki ho'o lau ke faka'ataa pe kaveinga ia ka 'oku 'alu atu e me'a 'o
mahino kiate au koe Sisu Tonga 'oku ne imply mai 'e ia 'ae laine 2
'eku fokotu'u atu 'anenai. Koe pehe Sisu Tonga ko hono fakaTonga'i 'o
Sisu 'o hange koe fakamatala'i na'e sio mai 'ae kau taumata'u mei
hakautapu kihe tu'u atu 'ae fetu'u pea nau muimui mai he'enau popao 'o
hake mai he fanga 'i hihifo ...... tokua ko hono fakatatau kihe kau
maki 'oe tohitapu he 'oku 'ikai ha kameli moha toafa hala fononga'anga
'i Tonga koe tahi pe..... koe fo'i fakanafala folahi mo'oni eni
ia .....

Koe talanoa kihe nima'i puka 'a Mosese 'oku mo'oni ia kapau 'oku toki
liliu he'ene fu'u lahi ke mahino 'oku 'ikai koe tohi kotoa 'e Mosese
pea sai pe ia he 'oku tonu pea kapau koe mo'oni ia ka 'oku 'ikai foki
ke tatau mo tonu ia he issue koeni he 'oku 'osi mahino lelei pe 'ene
mo'oni 'ae talanoa he lautohi fakasapate kihe Sisu 'o Nasaleti ANFF
pea ka pehe tetau toki ako 'o 'ilo ko Sisu ia koe Tonga pea 'oku
mata'a'a 'aupito 'ene hala mo loi. 'Ikai toe fu'u kehekehe ia moe
talanoa 'ae mamonga na'e 'i 'Amelika 'a Sisu ia he kuonga 'oe tohi
molomona. Koe fu'u fa'ahinga tui 'oku tonu ke fehu'ia pea fisifisi'i
pe 'oku 'iai hano kakano.

'Ofa atu moe lotu
Timothy

Timothy

unread,
Jul 18, 2011, 7:05:18 PM7/18/11
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku 'ikai teu tui kihe fakaTonga'i 'o Sisu he 'oku tau 'osi Tonga pe
kitautolu. Ka 'uhinga fakalaumalie pea 'e 'uhinga leva ia ko hono
fakalelei'i faka'atamai mo fakamolale 'ae Tonga, pea kapau koe
fakafonua'i pea 'oku 'uhinga kiate au ko hono fakauho'aki 'ae
'ulungaanga moe anga fakafonua fakaTonga 'ae tala 'Otua. 'Oku tu'u
leva pe 'ae fo'i lea ia 'o hange koe lau 'a Dr Puloka ko 'ene fo'i
liaki fakaako pe 'ana ia 'aia leva 'oka kapau 'e ngaue'i pea 'oku
'ikai hano 'uhinga 'ona ia. Me'ani tetau tali pe ketau hoko koha fonua
moha kakai 'oku ma'uhala kihe tohitapu?

pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 18, 2011, 7:33:27 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Takamuli,Veni mo Tim koho'omou 'oho tokolahi keu fefe'i.Ka 'oku ou fu'u very concern 'aupito pea ko 'eni kuo tau a'u kiai 'ihe lau 'a Takamuli ',,koe 'OTUA na'a ne FA'O PUHA MAI PE 'a SISU " Koe me'a ia 'oku ou taukave ke 'oua 'e hangatonu mei lokiako 'o faiako kae 'uluaki oo kihe local church 'o ako e toutuu,too hiapo,toutai,koka'anga,toulalanga he kapau 'e 'ikai mahino 'a Sisu Tonga mohono Tonga kohono iku'anga 'ena 'e fa'u puha 'ehe 'Otua 'a Sisu;sh.

 

 

-----Original Message-----
From: "Sepesi H Piukala" <sep...@optusnet.com.au>

--

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 7:49:40 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Sai pe fa’o puha faifekau he ko e puha tonu. Ko hono fa’o ha puha kehe ko e taimi ia ‘oku fktu’utamaki ai. Ko e Sisu Tonga ko e puha mo ia, ka ko e ki’i puha pe ia ‘a Mohenoa. Kehe pe ia mei he puha ‘o e Fuakava.
 
TIK

Molisi Mila

unread,
Jul 18, 2011, 8:50:08 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo mu'a kei fai 'a e fakakohukohu kau tangata mo e kau fefine...

Kuo tau 'alu atu 'eni 'o hange 'etau 'alu ha fononga ha toafa mamatea... he ko e
lahi ange 'etau fekumi ki ha ma'u mavahe mei he TOHITAPU ko 'etau a'a atu ia he
fatu mo e pela 'oha toafa 'oku li'ekina pea mo fakaiku ki he 'ikai ha to e
taumu'a ka ko e 'auha pe...Kau tangata mo e kau fefine ko 'etau me'a 'oku fai ko
hiono COPYRIGHT  'a e hingoa mo e mo'ui 'o e Tamasi'i 'Otua ko Sisu Kalaisi 'o
Nasaleti..pea ko e me'a ia kuo fakahaha fakamamani lahi hono ta'ofi 'o e
copyright he neongo pe 'e lelei fefe ha'ate ha'ate hiki tatau ha fa'ahinga me'a
'o e mamani he'ikai to e tatau ia mo e fiemau 'a e toko taha ha'ana 'a e
ORIGINAL... koia ai 'oku ou fie fakaha pe ko e SISU 'O NASALETI koia pe ia 'o
ta'engata pea ta'engata, he ko e tama ia na'a ne 'ave 'a e Angahala 'a memeni
kotoa...Ko e me'a malie taha ko ha fakamuna 'a ha kakai maama mo poto  mo 'ilo
pehe ni.. Ka ko e 'uluaki fehu'i na'e fofoa'i ki he tala 'Otua ni ...KO E HA
HA'O LAU KAPAU NA'E FA'ELE'I 'A SISU 'I TONGA?  ko e fehu'i ia na'e kamata 'aki,
ka e hange kuo fakapapau'i mai 'eni ia 'oku 'i ai 'a e Sisu 'i Tonga ueee 'osi
atu 'a e matapa 'o Hevani 'i Tonga ko e 'Alo 'ena kuo to e tala ko e Tonga...Ko
e HA FUA IA...
mo e hufaki ..
TAHIFISI...

----- Original Message ----
From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tue, 19 July, 2011 11:05:18 AM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga

'Ofa atu moe lotu

Timothy

--

Sione Folaumoetu'i

unread,
Jul 18, 2011, 8:51:17 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e Fakakaukau ni foki ia 'a e "Sisu Tonga" 'e lava pe ia ke tau pehe na'e 'ikai ko e fofoa'i ia 'e Mohenoa.  Ka ko Mohenoa na'a ne fakahingoa e fakakaukau ko e "Sisu Tonga."  Ko e fakakaukau ni ne fofoa'i ia 'e he taha kehe 'i he 6th Assembly of the WCC 'i he 1983, 'i Vancouver...ka mou toki kumi atu ki ai kae tukuange atu aa si'emau Toketaa ko ee ke malolo....quote..."Before the Gospel was foreign and Western.  Now it is relevant and meaningful.  Before our Christ had blue eyes and spoke English and French.  Now we see him brown-eyed, he speaks our language, and is one of us...Pacific Theology is a movement in the making and has yet to to developed...I look to our younger theologians to carry on from here...mou toki fakaa'u atu mo fakamaau'i.
 
Pea tuku mu'a e lau puha na'a 'ita ha faifekau 'i Tonga ni! lol
 

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Date: Tue, 19 Jul 2011 09:49:40 +1000

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 9:07:38 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
malo sione pea ‘oku tau toe fihia pe mo kitautolu tonga ia he fo’i palopalema fkpapalangi ko ia ko hono fa’u ‘a sisu ‘i he ‘imisi, pe tatau ‘o e tangata. tuku mu’a ‘a sisu ki hono matakali totonu he ‘oku lahi ‘anoa pe ‘a e sisu ko ia ke fai hotau fktau’ataina mei he angahala mo e mate.
 
tik

Taunaola Kei

unread,
Jul 18, 2011, 9:08:07 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Tim Laume
 
'Oku te'eki teke sio pe fanongo 'ia Sisu 'i Tonga?  Koe fe me'a 'oku ke lau koe faka-Tonga'i 'o Sisu?   Lau 'a e talanoa ke mahino kiate koe kae tuku hono fakaleke'i. 
 
'Oku te'eki teu fanongo ha'o ngaue 'e lava ma'ae kakai Tonga ke mahino ai 'oku ke ngutu mo ala ho tuhu ke fakasino mai ho'o 'ilo faka-tohitapu.   'Oku mahino kiate au meihe talanoa 'o e tepile ni, koe Tonga  'oku ne 'ilo 'a e Sisu Tonga meihe ala hono tuhu.  'Oku lava kene 'ilo 'a Sisu 'ihe taimi 'oku tafe hono pupuha mo to'e 'o 'ikai lava 'o mamohe 'ihe 'ene 'ofa  kihe masiva 'o Tonga.  Koe me'a ia 'oku ui koe Sisu Tonga Fakamamani lahi.  Hanga he'ene ta'emamohe 'o teke ia ke 'alu 'o fai ha ngaue kae tuku hono puhi 'a e tohitapu mate.    
 
Fakamalo atu kia kinautolu ne tataki mai 'a e talanoa ni kihe Sisu Tonga 'oku mo'ui mo mo'oni 'oku malava ke fakakakano mo fakasino mai 'ihe mo'ui faka'aho 'a e Tonga kotoa. 
 
Taunaola Kei
From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tuesday, 19 July 2011 9:05 AM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 9:09:41 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Sione, ko e puha ia ‘i muli ni, ka ko e paasiketi ia ‘i tonga na e! hahaha!

Sione Folaumoetu'i

unread,
Jul 18, 2011, 9:16:48 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
'Ikai Vei , ko e puha hena ka ko e kopate heni.  sshhh...Na'a fanongo mai e faifekau Houma!
 

From: f...@bigpond.com
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Date: Tue, 19 Jul 2011 11:09:41 +1000

Sione Folaumoetu'i

unread,
Jul 18, 2011, 9:20:43 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ai nai ha matakali totonu 'o Sisu? 
 

From: f...@bigpond.com
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Date: Tue, 19 Jul 2011 11:07:38 +1000

Tevita Finau

unread,
Jul 18, 2011, 9:46:00 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com


2011/7/19 Timothy tla...@hotmail.com


Laume wrote:

Malo Tongi e tokoni mai kihe fakatalanoa kuo fai pea 'oku ou tui pe au
ki ho'o lau ke faka'ataa pe kaveinga ia ka 'oku 'alu atu e me'a 'o
mahino kiate au koe Sisu Tonga 'oku ne imply mai 'e ia 'ae laine 2
'eku fokotu'u atu 'anenai.
-----------------------------------------------------------------------------------------------
Malo Laume. 'Oku 'i fale ni 'a Tongi na'a 'itengia ho'o fa'a taku au ko Tongi, he 'oku fu'u ma
olunga ia. Sai pe tfinau. Fakamaafana 'a e lahi 'a e lafo mai he kaveinga ni, pea lahi aipe 'eku ako meiate kimoutolu. tfinau

Epeli

unread,
Jul 18, 2011, 10:16:01 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com

Tfinau,

 

Ko e lau koee ‘a Sisu mei Nasaleti na’e hiki tohi mei he kuohili ‘o ne pehee “Ko ho’o fai pehee ki ha taha ‘oku si’i hifo ‘ia koe ko ho’o fai ia kiate au – ‘a e fafanga ‘a e fiekaia, fkmafana ‘a e mokosia, ‘ofa ki he tukuhausia etc, etc.”

 

Ko e fkfotunga’i mo hono ngaue’i ‘a e fo’i fekau koia, ‘e ha ia, ‘i he’eku to’onga mo’ui mo e ngaue ‘i he feitu’u ‘oku ou nofo ai. ‘o fktatau ki he fekau lahi “Ke mou oo ki mamani……. ‘o ngaohi kakai ……”

‘Aia ‘oku toki mo’ui ‘a e fo’i fekau mei he senituli ‘uluaki ‘i hono ngaue’i ‘e kitautolu ‘i he senituli 21 ni? Pea kapau he’ikai te tau ngaue’i ta ‘oku mate pe fo’i fekau lelei ia! Ko Matiu 13 ‘oku ‘asi ‘a e lea ko ‘eni – koia ‘oku telinga ke ne fanongo…….” ‘Oku ‘iai pe hono ‘uhinga ee!

 

Ko ‘etau ngaue’i ‘a e tui ‘o e ‘aho ni ‘i hotau Tonga he ‘oku mo’ui ‘a Sisu ‘i he’etau mo’ui pe koefe ‘a e feitu’u ‘o e kolope ‘oku tau ‘iai! Hufanga he flktapu ne ‘iai ‘a e lea na’e pehe, ‘a e kau mo’unga’i tangata ‘o e Lotu “ I only know God when I pray in Tongan.” Mahalo ko e eseni ia ‘oku ke feinga mai tfinau ke mau mahino’i eee!

 

KO e me’a ia ‘oku ou pehee ai TFinau “Oku ou fetaulaki au mo Sisu ‘i he malimali mai ‘a ha ki’i pepee, pe ko ha taha ‘oku malimali mai ‘i he ‘atakai ‘oku ou ‘iai – he ko e laumalie mo’ui ia na’e ‘ia Sisu ke talitali kakai ‘i he ‘atakai ‘oku ‘iai Siu – Senitaile – Loma – Tonga - etc”. Tonu ke tuku he ‘oku ‘ikai mahino ‘a e me’a ‘oku ou feinga ke ‘oatu ee!

 

Ma’u

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Tevita Finau


Sent: Tuesday, July 19, 2011 1:46 PM
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

 

 

2011/7/19 Timothy tla...@hotmail.comkau

--

Sitiveni

unread,
Jul 18, 2011, 10:17:37 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
‘Ikai ko e fkmatala ‘a e tohitapu mo e hisitolia ko e Siu? Na’e pau pe ke hoko mai ko e Siu, he ko e palomesi mo e fokotu’utu’u ‘a e ‘Otua ke fakafou mai ‘ene ngaue fakamo’ui ‘i he ‘Alo he matakali Siu. Ko kitautolu Tonga ko e toki ohi atu ki he fu’u ‘olive.
 
TIK

Timothy

unread,
Jul 18, 2011, 10:25:22 PM7/18/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo mu'a Taunaola e fie talanoa mai 'ihe kaveinga ni ka 'oku ou kole
fakamolemole atu pe ke ta'ofi mu'a hono 'ai ke personal 'etau samena
he 'oku 'ikai teke 'ilo 'e koe hoku tuhu mo hoku ngutu pe koe ha 'ena
me'a 'oku fai kake kataki pe 'o talanoa mai he poini moe kaveinga.
'Oku hange ia ha kauleka 'ae 'ai ke toe lau ngaue moe ha me'a na'ate
lava. 'IKAI 'IHA NGAUE LELEI TELIA NA'A POLEPOLE AI, TALA'OFA PE 'AE
TAMAI FOU 'IA KALAISI.

Tali atu ho'o fehu'i 1: 'IO na'aku fanongo 'ia Sisu 'o NASALETI 'i
Tonga ka ko 'eku toki fanongo eni 'ia Sisu Tonga. Na'aku sio au mo
fanongo 'ia Sisu 'a Taulanga 'i Auckland pea mo Jesus mei Mexico na'e
'alu ange 'oma fakataha pea talu ai.

Tali ki ho'o fehu'i 2: Ko hono fakaTonga'i 'o Sisu 'ae ui ko Sisu
Tonga (literally Tongan Jesus) koe me'a ia 'oku ui ko hono fakatonga'i
'o Sisu. Koena kuo talamai 'oku lanu 'uli'uli hono kili etc. moe
ngaahi features 'oe Tonga 'oku ne ma'u pea 'ulungaanga fakatonga etc.
etc. teke toe ui ia 'e koe koe ha? Kiate au koe fakatonga'i ia 'o
Sisu. 'Oku 'ikai teu fakaleke'i e talanoa ka kou hanga atu 'o
fakavesikapo pea kaukauefu'i hei'ilo na'a 'ikai toe fie nofo leke ia.
Hahahahaha Koe kei fai atu pe hono lalama e faka'aungafa kau
tu'ulalupe atu pe 'ihe lalo kolosi 'o kole fakamolemole atu kake
kataki 'oua teke fu'u loto mamahi he koe me'a ia 'ae tevolo pea toe
lele ai ho suka.

Pea kapau koe mahino ena e Sisu Tonga kiate koe koe ala ho tuhu pea
tafe ho pupuha mo to'e pea kou tui koe ki'i Sisu kehe pe 'ena ia meihe
Sisu 'o Nasaleti he 'oku ala pe moe tuhu ia 'oe Sisu 'o Nasaleti pea
mo'ui ai e mate, 'eve'eva e pipiki, pea 'a moe kui ka 'oku 'ikai tafe
hano pupuha 'ona pe to'e he koe 'Otua IA. 'Ikai ha'aku ma'u 'aku kiha
me'a kuo lava 'e ho'omou Sisu Tonga ka koe Sisu pe 'o Nasaleti 'oku
fakamamani lahi 'ene ngaue pea universal 'o 'ikai fakangatangata pe
fa'o puha. Hange kiate au ko Sisu Tonga 'oku fa'o puha 'o
fakangatangata pe kia koe mo au ka koe fo'i fa'u pe ia 'a Dr. Mohenoa
Puloka. 'Oku faka'ofo'ofa pe fakakaukau 'iate ia pe kae'oua 'e fusi ke
mo'oni he koe makatu'unga 'ihe fo'i fa'u (idea) pea 'oku virtual but
not real.

'Ofa atu moe lotu
Timothy
_______________________________________________________

Taunaola Kei

unread,
Jul 18, 2011, 11:58:55 PM7/18/11
to tasil...@googlegroups.com
Tlaume
 
Koe ha ha'o ngaue kuo lava ma'a Tonga?  'Oku ke fie talanoa fakamamani lahi kake 'omai 'a e tali fakakakai iiki.  'Oku 'ikai teu fie 'ilo atu au pe 'oku ke fai 'a e 'afungi moe polepole koe me'a ia 'a koe moe 'Otua 'oku ke tui ki ai.   Ko ho'o talanoa tohitapu mo ho'o tala 'oku ke 'ilo lahi ange, iku ki ho'o tukuhifo 'a Puloka 'oku 'ikai kehe ia mei ha'o talamai 'oku ke poto ange 'ihe toketa.   Na'e talamai 'e Sisu ka 'oku ke loto ke lau koe poto koe, hifo 'o ngaue fakasevaniti.   'Oku 'iai ha ngaue fakasevaniti ke hanga 'ehe Sisu 'o Nasaleti  'a Ma'afu Palu   'o kailangaki'i 'oku 'ilo lahi taha pe ia kihe 'Otua 'iha Tonga?   Koe tokotaha 'oku fai 'i laumalie mo mo'oni 'ene lotu 'oku ne mahino'i 'a e Sisu Tonga 'oku fai ki ai 'a e talanoa.  'Oku 'ikai mahino kia kimoutolu kau Sisu 'o Nasaleti he 'oku mou faka'atamai'i 'e kimoutolu 'a e tohitapu.  
 
Taunaola Kei

From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tuesday, 19 July 2011 12:25 PM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

sep...@optusnet.com.au

unread,
Jul 19, 2011, 12:19:01 AM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Sh, kataki ko 'eku 'uhinga 'aku ki he fa'a pehe 'oku fa'o puha 'e he fakamatala 'a Ma'afu 'a Sisu ki Nasaleti kae 'ikai ke a'u mai ki Tonga. Sio leva au he 'imisi 'o e puha = fakangatangata, sai ko e 'Otua 'oku 'ikai Fakangatangata ee, ko e 'Otua 'ia Siu he'ene hifo Tangata 'i ha Kolo fou mai he f'ou'anga fakangatangata 'oe tangata kotoa pe , ko e fanau'i mai 'e he fefine , mamahi mo fiekaia , iku ki he Mate = Puha, eni ne hanga 'e he 'Otua 'o 'omai ki ai 'a Sisu , ke mo'ui 'i Taimi 'oku Fakangatangata, ko 'eku talanoa eni he tangata ko Sisu 'o Nasaleti, kapau ne tangata kakato 'a Sisu. Koe Sisu pe ko ia 'oku 'Otua, pea koe me'a ia 'e maumau 'emau puha , ko 'ene toe 'Otua.

Kau ai mo ho'o lau 'oku fa'a fa'o puha 'a Sisu 'i Nasaleti, ka ko 'ekeu fakahaa atu 'oku 'ikai ko tautolu na'e 'omai 'ae 'Otua ke mo'ui 'i Taimi=Puha, 'aho ke mo'ui mo e 'aho ke mate. Ko e 'Otua 'ikai ha mate , mo'ui ai pe 'o Ta'engata.

Na'a mau kautaha mautolu , ko e me'a ia 'oku mou fiu ai hono 'ai kemou hao homau puha, ha ha ha.

kuo tui kuo u 'osi kauhala hema au ,Sh .

hunuaki pe...

takamuli.
---------

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 19, 2011, 12:27:13 AM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
 
----- Forwarded Message -----
Matthew 12: 46-50

While Jesus was speaking to the crowds, his mother and his brothers appeared outside, wishing to speak with him. Someone told him, "Your mother and your brothers are standing outside, asking to speak with you." But he said in reply to the one who told him, "Who is my mother? Who are my brothers?" And stretching out his hand toward his disciples, he said, "Here are my mother and my brothers. For whoever does the will of my heavenly Father is my brother, and sister, and mother."

Thought:

Today's prayer intention - for those you know who are away from the Church.

I was in California this past weekend visiting my brother and his family. My nephew was celebrating his 60th birthday party.

It's easy to see the distinction between my brother and me. We're both around the same height. We both have similar complexion and facial features. When you see the both of us together, you can tell that we are at least related. While we don't look exactly alike, you can see the differences.

While we do not know how Christ looked when He walked the face of this earth, I can be fairly certain that nobody would have mistaken me and Him to be related by our appearance.

In the same way, I do not want to be Him. He is the Lord, and every attempt that I have tried to usurp His place has ended in me knowing that He is Lord, and I am not. There have been countless times when I thought that I was called to be "Jesus" in a particular situation, only to be reminded that there is One God.

In this way, it is humbling to be invited to be His brother.

We are brethren of the Saints who share in the inheritance of Our Lord. We share in the family name, given to us in our baptism, with so many great examples of humility and obedience to the Father. We serve in the "family business" on earth as in Heaven.

Growing up, I never liked doing the things that my brothers told me to do. I normally ended up doing it, though, because either [a] I was told that I would get a reward after I did it or [b] I was told that I would get something else if I didn't do it.

Today, my brother who lives in Hawaii asked me to do something for him. It was a small thing, and I wanted to do it. There was no promise of a reward and, seeing that he lives across an ocean, I had no fear of "receiving something else". I did it because he is my brother.

I wonder if my relationship with God is the same. Do I do serve Him and His people because I feel like I am desiring a reward or fearing a consequence? Or, am I giving my yes because He is God ... and that's it. Didn't the Blessed Virgin Mary do the same thing? Didn't she give her "yes" to be the mother of Jesus simply because it was the will of God? Isn't that the expression of faith in God?

Lord, give me a mature faith
that gives my will the freedom to do Your will
simply because You are Lord. Amen.

Take care and God Bless.
 
from my spiritual director.

Timothy

unread,
Jul 19, 2011, 2:12:25 AM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Tu'u he taimi ni 'oku ke toe fu'u peepee valevale ange koe Taunaola
'ihe fa'ahinga fakatamulu 'oku ke fai ..... Ko ho'o 'eke koe ha 'eku
ngaue kuo lava ma'a Tonga WHAT FOR? (KAPEKAPE) hahahahaha koeha 'ene
kaunga kihe kaveinga 'oku fai hono talanga'i. Kataki 'o ki'i
fakamokomoko hifo he 'oku 'ikai teu poto ange au 'iha taha 'i fale ni
pea koe ta'e'iloa pe kita ka koe me'a 'oku ou fehu'ia 'ae pehe "SISU
KOE TONGA" 'ai 'o lau e TITLE e supiesi koeni pea toki tafulu noa'ia
holo moe fakamole taimi e lau 'ae kakai. 'Oku ou tau'ataina kakato
'ihe 'ao e 'Otua keu talanoa fakamamani lahi he ko 'eku totonu foaki
'ehe 'Otua pea kou pehe pe au ia. 'Oku tapu ta'ofi ia he tafa'aki koia
kae'oua kuo ma'u ha fakamo'oni. Koeha ho'o fakamo'oni mei he folofola
ko SISU KOE TONGA? Hala'ata pea 'oku tonu leva ke tuku he 'oku 'ikai
ke mo'oni koha Tonga 'a Sisu. 'Oku 'ikai teu tukuhifo 'a Puloka ka
'oku ou fehu'ia pe 'ene fo'i IDEA ke fai hano talanga'i kae'oua teke
ta'ota'ofi mai au he koe ifoifo ena ia 'ae ta'ofi kae 'a'asili. 'Oku
ngofua ke fehu'ia 'ae fakamatala 'ae faiako 'ehe fanauako pea koe ako
malanga au ia 'a Puloka pea ko 'eku certificate malanga na'e
fakamo'oni ai 'a Puloka pea ne foaki mai ka 'oku 'ikai 'uhinga ia ai
ke tapu 'eku fehu'ia ha'ane fakakaukau 'oku 'ikai ke fenapasi moe me'a
'oku ou tui kiai. Koia ai 'oua teke fa'a tu'u maumau moe hakakili ho'o
talanoa kae fai e talanga ia kihe mo'oni e Sisu Tonga he 'oku fu'u
fihi 'aupito 'aupito ia ke tali 'ehe 'atamai masiva 'ilo ni. Leveleva
e malanga kae tau ...... Timothy

_________________________________________________________

Sepesi H Piukala

unread,
Jul 19, 2011, 5:56:52 AM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com

Mahalo koe Sisu Tonga , naá moóni ai e fehuí mo e tali II.


Fehuí 13: Ka ó kapau óku ai ha ngaahi meá ílo ngataá he Tohitapu, neongo
étau faá lau mo hakule lotoua, é fefe ai ?

Tali: Ke óua náatau ámanaki ke ílo ki he meá kotoa pe lolotonga óku tau í
mamani, pe ke úhinga kiate kiatutolu áe meá kotoa pe kuo fakahaa.

I Kolinito 13: 9, 10. He óku fakakonga étau ílo pea fakakonga étau
palofisai: ka óka hoko mai áe áe haohaoa, é toki taéáonga ai áe fakakonga.

Ko ena kuo ósi talamai 'e Dr Puloka ko éne fakaímisi pe , pea mahino ai óku
ne'ílo pe áe Sisu Nasaleti. Óku toe taémahino ange áe ngaue á Dr Puloka he
taukave kuo tau sio ai henii. Kae sai pe naa koha feinga pe ke óua naátau
ílo mo mahinoí.

Takamuli.

Maafu Palu

unread,
Jul 19, 2011, 7:45:37 AM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Daphne,
 
Kataki 'oku 'ikai te u 'ilo 'e au ia 'a Sisu Tonga pe ko e ha hano 'aonga kiate au pe ko ha toe taha kehe 'i mamani. Ko e Sisu 'oku ou feohi faka'aho mo Ia, ko e Sisu ia na'e tataki au ki ai 'e hono Laumalie Ma'oni'oni, 'a ia ko Sisu 'o Nasaleti, ko e Siu na'e hoko mai he hako 'o Tevita ka ko e 'Otua kakato tangata kakato, ke ne hoko ko e Lami 'Ave 'a e angahala 'a mamani, 'o kau ai 'eku ngaahi angahala, 'a au Tonga.
 
Ko Sisu Tonga 'oku mo fetakai mai ki ai mo Sifa, ko e Sisu ia 'oku fa'o puha pea toe milemila'i, he 'oku 'ikai ha'ane momo'i 'aonga 'a'ana ki ha toe taha 'i mamani, ko koe pe mo Sifa 'i he ki'i motu ko Tonga 'oku mo 'ilo ki ai.
 
Ko e Sisu 'o Nasaleti, ko e 'Otua ko e 'Alo ia 'a 'eni 'oku fakamatala ki ai 'a e kau fakamo'oni siotonu 'o e Tohitapu, pea 'ikai ke tau lava 'o makupusi 'aki hotau ngaahi 'atamai fakangatangata, 'a hono ta'efakangatangata 'ene 'ofa.
 
Ko Sisu 'o Nasaleti, 'a e mo'ui'anga 'o e kakai kotoa pe 'i mamani, he ko e hoko ia 'a e 'Otua Taumama'o, ko e tangata, 'o to mai ko hotau kainga ofi. Ko ho'omo Sisu Tonga mo Sifa, 'oku toe mama'o 'a hikuhikusila atu ia mei he toenga 'o mamani He 'oku 'ikai 'aongaia ki ha Fisi pe Papua. Ko hono 'uhinga ia 'oku 'ikai te u fie feohi faka'aho ai mo ho'omo Sisu Tonga.
 
'Oku ou fakaafe'i kimoua ke mo nofo ki he Sisu 'o e Tohitapu, 'oku mo'oni, kae 'oua te mo tataki kitautolu ki he Sisu 'o ho'omo a'usia he ko hai 'e siotonu ai.
 
Si'oto'ofaatu.
 


 
2011/7/18 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Maafu
 
Malo 'a e kei kavekave a'u mai 'ihe tepile ni.  
 
Kapau 'oku te'eki teke a'usia 'e koe 'a e 'encounter' with Christ 'i ho'o mo'ui fakafo'ituitui 'ihe 'atakai 'o Tonga, (as a person who was born in Tonga), koe vaihii ee, he'ikai pe teke mahino'i 'e koe 'a e Sisu koe Tonga 'ihe a'usia.   'Oku 'ikai ko au pe 'oku ou a'usia, ko 'ena kuo 'osi fakalea atu 'a e kau faifekau kimu'a 'oku 'ikai koha fakamatala fo'ou 'a e Sisu Tonga, Sisu koe Tonga 'whatever you name it'.   Na'aku 'osi fakaongo atu 'ihe 'eku lave kimu'a, keke lele pe koe 'ihe me'a ko 'ena 'oku ke tui ki ai pe teke 'alu 'o tau ki fee, he koe 'Otua ia 'oku lahi faufau 'ene kelesi.  
 
Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'. 
 
Daphne
 
 
 

Sent: Sunday, 17 July 2011 8:08 PM

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Malo Daphne,
 
Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".
 
Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".
 
Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".
 
Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.
 
He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).
 
Si'oto'ofaatu.
.
 


 
2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Ma'afu

Malo 'a e lava mai kihe tepile ni.  Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni,  'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'.   Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi.  'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.  

Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai.  Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was.  The Word dwelt with God, and what God was, the Word was.  Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him.  All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men.  The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it.   Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh).  'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione.  'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu.   Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli.  Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu  koe Tonga.  

Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika,  'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu.  Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi.  Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai.  Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga.   Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga.    Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'.  Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a,  'word became flesh'.   

Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni).  Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.

Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.

ofa atu

daphne


From: Maafu Palu <maafu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Friday, 15 July 2011 8:08 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Na'a ma toki talanoa mo Dr Puloka 'anenai he 'oku ma present 'ema pepa 'i he Tonga Research Association 'apongipongi. Ko e pepa 'a Dr Puloka 'i he 'Impact of the Church in Tonga' ka ko 'eku pepa 'a'aku ko e 'The Gospel is the Historical Christ: The Case Against the Gospel Being in Tonga Before the Coming of the Missionaries'.

Na'e 'uhinga 'ema talanoa ke 'ilo pe 'e Dr Puloka te u lave ki he'ene Sisu Tonga, ko e taha ia 'o e ngaahi ola kovi 'o e tui na'e 'i Tonga pe 'a e Kosipeli kimu'a he ha'u 'a e kau misinale.

Na'e mahino mei he'ema talanoa, ko e Sisu Tonga, ko e Sisu 'o e experience 'a e Tonga 'o hange ko ia 'oku fakamatala ki ai 'a Daphne, ka na'e admit pe 'e Dr Puloka 'oku kehekehe 'aupito pe ia mo e Sisu  'o Nasaleti, he ko 'ene ki'i me'a fakaako pe ia 'a'ana.

Ko e me'a ki hono fakamo'ui, 'oku kei fakatefito pe ia 'ia Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke tau ma'u ai 'a e fakatonuhia 'i he tui. Pea na'a ku fiefia ai, he ko 'eku faka'amu ke u 'ilo pe ko e ha 'a e sio 'a Dr Puloka ki hotau mo'ui'anga.

Ta, ko e mo'ui'anga 'o e Tonga, ko Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke fakatonuhia kitautolu 'i hono ta'ata'a 'o makatu'unga 'i he'etau tui. Ko e Sisu aipe 'o e 'aneafi, 'aho ni pea fai pe 'o ta'engata.

Ko ia, Daphne, 'oku ou pehe, ke ke tuku 'a e Sisu Tonga ki hono tu'unga, ko e fo'i fakkaukau fakaako 'oku 'ikai hano makatu'unga 'i he Tohitapu. Ka ke tui kia Sisu 'o Nasaleti ke ma'u ai ho fakatonuhia, he 'oku pehe 'a e tui 'a Dr Puloka.

Kaekehe, 'e toki mahino 'apongipongi pe ko e ha ha feedback 'a Dr Puloka he'eku pepa. He 'oku tomu'a present 'e ia 'a 'ene pepa pea u toki hoko au.

Si'oto'ofaatu.

2011/7/15 Sitiveni <f...@bigpond.com>
Ko e Sisu Tonga ko e fo’i fkkaukau pe ‘oku ‘ikai mo’oni. Ko e ola eni ‘o e feinga ‘a e Tonga ke tu’u ‘iate ia pe ‘o fai ‘ene lotu ‘o ‘ata’ataa mei he anga hono fai ‘e he papalangi e me’a ko e lotu mo ‘ene fkkaukau kia Sisu. Ko e Sisu Tonga ko e ki’i ‘imisi ia ‘e taha ‘o Sisu ‘o hange ko ia ko e ‘imisi kuo ‘ai ‘e he kau papalangi kia Sisu. Nothing but images!!!
 
Malo
 
 
 
Sent: Friday, July 15, 2011 1:20 PM
Subject: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
 
Taunaola mo Seni mo Tasilisili
 
Fakatulou atu mo ha'a faifekau,  kae 'ataa keu tali atu 'ihe tepile ni 'a e fakafehu'i 'a Taunaola mo Seni felave'i moe teolosia "Sisu Tonga".
 
Koe fehu'i meihe ongo tangata na, na'e fakalea pehe ni.  " Kia Daphne Taukolonga, koe ha 'a e 'aonga 'o e teolosia Sisu Tonga kihe tu'unga faka'ikonomika 'a Tonga pea moe SUTT".  Koe 'aho 'eni 'e tolu 'eku lama taimi ke 'oatu 'eku tali.  Na'e te'eki teu talanoa tu'otaha mo Dr Puloka kihe teolosia ni.  Hange pe ko 'eku lave kimu'a 'ihe tepile kehe ne hiki mai mei ai 'a e kaveinga ni,  koe mala'e faka'ekatemika, koe taimi 'oku 'omai ha fa'ahinga fakakaukau kihe "public arena" 'o hangee koe tala 'Otua 'a Dr Puloka pea 'oku malava ke 'hoko'i' atu ia 'ehe kakai kehee 'o fakatatau kihe 'enau fakatonulea, pea malava ke paasi meihe kuonga kihe kuonga. 
 
Ongo tangata, ko 'eku tali 'a'aku ki ho'omou fehu'i 'e malava ke fonu ai 'a e fu'u tohi (text book), pea 'e malava keu tali fakanounou atu, ka 'oku ou tui ko ho'omou fakalanga talanoa koe 'uhinga ia ho'omou fehu'i.  Ko hono fakanounou foki ki ho'omou fehu'i, 'oku faingofua ange, 'aia 'oku pehe ni.  "koe tangata moe fefine tui 'Otua (faith/believe in trinity God) 'oku 'ikai tene toe hanga 'e ia 'o fakafehu'ia 'a e 'aonga 'o e tala 'Otua - Sisu Tonga ko hono 'uhinga he 'oku 'osi fakamo'oni'i he'ene mo'ui (life experiences) ko Sisu 'oku 'i Tonga.   Ko hono fakalea ia 'e taha 'o e 'Sisu Tonga'.   Na'e malanga 'aki 'e Senituli Koloi ko 'Sisu koe Tonga' kihe 'ene kau ako tohitapu 'i Nu'usila na'e 'iloa koe kau Misiona pea 'oku kei 'iai 'a e fa'ahinga 'oku nau kei mo'ui 'ihe siasi Tokaikolo, 'i Nu'usila, 'Aositelelia ni, 'Amelika mo Tonga, na'anau fanongo tonu hono lea 'aki ko Sisu koe Tonga. 
 
Koe Tala 'Otua, koe fo'i lea 'oku ngaue 'aki 'e Dr Puloka 'o fakafetongi'aki 'a e fo'i lea ko ia koe Teolosia. 
 
Ko 'eku tui, koe tala 'Otua 'a Tupou I, na'ane fakalea, 'koe 'Otua mo Tonga' ko hoku tofi'a,  koe tala 'Otua 'a Dr Puloka felave'i moe 'Otua tatau  'ikai ke kehekehe meihe 'Otua na'e tala 'e Tupou I.  Ko ia ai, koe teolosia ni ko 'ene hanga 'o fakamatala'i mai 'a Sisu 'o Tonga 'oku 'experience' 'ehe laumalie 'o e tokotaha fa'u teolosia.   'Oku hangee tofu pe koe fa'u Saame, koe fa'u Saame 'eni 'a e Tonga (Dr Puloka) 'o fakamatala'i 'ehe 'experience'  'ihe 'ene personal life with Jesus, pea ne hanga 'o fakahingoa ko Sisu Tonga.   Ko 'ene 'a'avea 'ihe Trinity God!!! 'o fakatefito 'ihe 'ene experience as a Tongan.
 
Koe teolosia ni, 'oku 'ikai ke totonu ke nunusi faka-SUTT koe 'uhinga ia 'oku fakasi'isi'i ai 'ehe fa'ahinga tokolahi 'o e siasi SUTT.  Koe teolosia faka-Universal 'eni (SUTT moe NON-SUTT), pea 'oku ou tui kapau 'e fakamatala'i lelei kihe kakai 'o e siasi Katolika 'e mahino lelei 'aupito kia kinautolu, he 'oku talanoa 'a e tala 'Otua ni kihe 'Sisu 'o e lolotonga' (the here and now - present).   Koe taha ia 'o e ngaahi 'uhinga 'oku ta'emahino pea faka'aluma'i ai 'a e teolosia ni, he 'oku anga pe 'a e fa'ahinga ia 'oku nau faka'aluma'i kihe Sisu hisitolia, moe Sisu 'o e kaha'u, 'ikai tenau mahu'inga 'ia 'ihe Sisu lolotonga pea koe fa'ahinga tokolahi koe te'eki pe ke mahino'i 'a e me'a 'oku talanoa (describe) 'ehe tala 'Otua ni.
 
Koe 'aonga ia 'o e tala 'Otua, Sisu Tonga (Sisu 'i Tonga) kihe tu'unga faka'ikonomika he kapau leva 'oku 'ikai hoko 'a e  Sisu lolotonga (Now)  koe uho 'o e ngaaue 'a e tangata moe fefine Tonga, 'o a'u kihe kau taki 'o e fonua meihe fale 'o e Tu'i, kihe Hou'eiki pea mo kimautolu 'commoners' pea koe koto kula noa 'a e feingaa.  
 
'Oku 'ikai teu toe veiveiua au, 'oku fufuu 'a e lau piliona 'e lava 'o kai 'a e Tonga 'o e kuonga kihe kuonga 'okapau 'e vakili ki tu'a 'a e ngaahi koloa 'oku fufuu 'ihe teolosia ni.  'Oku 'iai hotau ngafa ke fakahoko he koe lotu moe ngaue (contemplative & action).  
 
Kuo fu'u looloa 'a e fakamatala kae tukuatu kihe tepile ni ke fai hano fohifohi ke fai ha ako moha fakalotolahi mei ai.  Kuo 'osi fakamo'oni'i 'ehe ki'i kautaha 'oku ou fakakaunga tamaki ai, koe Sioeli Nau, 'a e ivi 'o e tala 'Otua ni, he 'oku fema'uma'utaki 'a e ngaahi 'ausia (experiences) pea kuo hanga 'ehe teolosia ni 'o fakalea'i mai kitu'a (put in words within the context of appropriate language) koe foki ki Tonga, koe 'uhi koe 'iai 'a "Sisu Tonga".
 
daphne
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.



--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.




--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili



--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.



Sitiveni

unread,
Jul 19, 2011, 9:08:35 AM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko e taha e ngaahi fktu'utamaki 'o e fkkaukau Sisu Tonga ko e laulanu. 'A
ia, 'oku 'ikai ke loto e Tonga (kau muimui ki he Sisu Tonga) ke feohi mo e
Sisu 'o Nasaleti he ko e Siu ia.

Ki'i tukuange 'a Sisu ko e Siu 'oku talanoa ki ai e Tohitapu ke ofi atu ki
ho'o mo'ui ka ke 'ilo'i 'a hono fu'u ivi fai fkmo'ui. 'A e fu'u ivi ko ia
'oku fai fk'aho'aki ho tau fklekesi pea mo fktau'ataina kitautolu mei he
popula kia angahala.

TIK


Message has been deleted

Talakai Finau

unread,
Jul 19, 2011, 3:28:15 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com

Toki foki mei he Konifelenisi 'a e SUTA 'i LAX pea na'e talanoa ai 'e he Setuata North Holywood 'ene fetaulaki mo e Miko ko Jesus.  'Eke ange pe koeha kuo hingoa Heisusi ai ia pea talaange 'e he Miko, ko e fakahingoa au 'e hoku Mehekitanga.  Talaange 'e he Setuata, sio mai, mata'i polito, 'alu 'o liliu ho hingoa mo e fakama ee he! he! he!
 
'Oku peseti 'e 100 'a e me'a kotoa pe 'oku tohi 'i he Tohitapu?  'Io!  Ne tau fakapapau'i feefee?  Lau mo ako ki ai pea taimi lahi ko'etau fanongo pea tau!  'Oku 'i ai ha me'a 'i he Tohitapu 'oku 'ikai ketau 'ilo kakato ki ai?  'aupito!  Pea ko e ngata ko ee 'etau 'ilo pea haa leva?  TUI!  'Oku ou TUI ko Sisu 'oku hange ha Sinou 'i he faka'ofo'ofa 'ene too mai pea taulofu'u mo hinehinaange pea neongo e 'uli e fonua ka ko'ene too mai pe 'a e sinou 'oku ne 'ufi'ufi 'a e palaku kotoa pe ki he'eku vakai.  Ko e 'uhi ko'eku nofo Alaska, mo e 'anolosi ko ia, kohai tene toe pehe mai 'oku hala keu pehe atu ko e Sisu 'o e Tohitapu 'oku hange kiate au ha Sisu Sinou?
 
'Oku ou mo'ui nai 'i he Siu mo e Nasaleti 'o Sisu pe ko hono Misaia, 'Alo 'o e 'Otua mo'ui, kuo'osi kuo lava 'i he kolosi?  'Oku kei tu'amelie 'a mamani fulipe ki he Pule'anga 'o Hevani 'a ee kuo tala 'e he tokolahi kuo 'ikai ha potu pehe, 'i he ta'ata'a lanu hinehina 'o Sisu kae 'ikai lanu kulokula hange ko kitautolu.  Na'e 'osi 'a e toto ia hono uipi mai he hala mo haha he kalauni talatala.  Hoka'i atu e tao ia ko e vai pe ne toe.  Kataki kau afe he kuo te si'i hee....tkf

Date: Wed, 20 Jul 2011 00:45:37 +1300

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Sione Folaumoetu'i

unread,
Jul 19, 2011, 4:40:33 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo pea malie e talanoa e kau muimui 'o Sisu, pe "Sisu Nasaleti" pe "Sisu Tonga" kehe pe ke mou hange ko IA...'ofa atu
 
> Date: Mon, 18 Jul 2011 19:25:22 -0700

> Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Molisi Mila

unread,
Jul 19, 2011, 5:30:19 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo Ma'afu ...
'Oku ou 'osi 'ave 'eku tohi kia Timote ke fakamahino 'a e kamata 'o e tala'Otua na'e fai 'e Mohenoa.... Na'e kamata 'aki 'ene fehu'i malie mo fakatupu fakakaukau ko'eni...KO E HA HA'O POA KAPAU NA'E 'ALO'I 'A SISU 'I TONGA?...kau tangata ko e ha'ofanga malie mo fakamafana he 'oku 'osi mahino 'a e ngaahi matapa ke tau hu ki ai 'o fakateunga 'a e tamasi'i 'Otua 'aki 'a e teunga faka-Tonga,mahalo 'e tupenu ta'ovala,mahalo 'e kosi nonou hono 'ulu pea 'ikai ke kava,mahalo tene tataki ha ngaahi fono pea 'alu pe ia 'one pekia 'ikai ko e kolosi ka ko e maea 'e tautau 'aki (hfp) kane 'ave 'a e angahala 'a mamani... kau tangata mo e kau fefine ko e kamata 'anga ia 'o e fanau'i 'o e tala'otua ni ...  ko 'oku 'ikai ke mahino kiate au 'a e 'alu'alu pea 'a e fo'i fakamuna ni 'o a'u ki he 'ene hoko mai 'a Sisu ko e Tonga..Kuo tau he 'i he fo'i fifili fakaako pea kuo feinga 'a e kau 'atamai'ia ke piko'i mamahi ke tau he 'i he halatoafa ni 'o tau lau 'a Sisu ko e Tonga kae li'aki hono Nasaleti he koia na'a ne 'ave 'a e angahla 'a mamani...Koia ai kau tasilisili tau foki ki he 'uluaki fo'i fakamuna  na'e fai ke tau usususu ai ki ha teunga'ai fakatonga tene tui kae tuku aa hono COPYRIGHT 'a e SISU 'O NASALETI he 'oku na fu'u kehekehe 'au'aupito mo e tama Tonga ko SISU fakataupinati takai 'i 'Aotearoa...
mo e hufaki ...
Tahifisi..



Sent: Tue, 19 July, 2011 11:45:37 PM

Timothy

unread,
Jul 19, 2011, 6:00:35 PM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo Tahifisi e fakamanatu mai e me'a na'e kamata'aki ka na'e fakakuu
pea 'anefe 'ene hu 'ae " 'OTUA MO TONGA KO HOKU TOFI'A" moe "SISU KOE
TONGA" 'o fakakaveinga'aki 'ae supiesi koeni. 'Oku fakamafana pe
kamata ia 'ae Toketa 'aki 'ene fehu'i pea kei hange pe ko 'eku lau ke
tuku pehe'i pe ia koe fo'i fakakaukau pe 'oku tu'u "KAPAU" pea 'oku
sweet pe ia ke lau mo fifili'i. Koe palopalema 'ae taimi koeee 'oku
feinga'i ke fakakakano ai 'ae fakakaukau 'aki hono fu'u matu'aki
feinga'i ke Tonga 'a Sisu. 'Ofa atu moe lotu Timothy

Molisi Mila

unread,
Jul 19, 2011, 6:31:59 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo pe Timote 'oku mo'oni 'a e lau 'a Matiu na'e mohe 'a e tangata fa'a kae
hu mai 'a e tevolo 'o toe lulu mo e tenga'i TEA pea nau toki 'ilo pe kuo na
mo'ui 'afa'afa tatau..ueeee 'ai ai mo e Tevolo ia mo 'ene matapoto.. ka 'oku
mo'oni 'au'aupito 'a Sisu mei Nasaleti mou 'A mo le'o he 'oku 'ikai temou 'ilo
'a e taimi 'e ha'u ai 'a e Tevolo ueee ta ko e Fanau tama 'a tangata uee.. pe ko
e 'Eiki ta'ane ha taha pe he kau sulu ka ke 'oua 'e fa'a mohe mo e TEAAA 'a e
ngoue UITE 'a e 'Eiki..
mo e hufaki
Tahifisi...

----- Original Message ----
From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>

Sent: Wed, 20 July, 2011 10:00:35 AM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga

--

Semisi Ta'ai

unread,
Jul 19, 2011, 6:51:57 PM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Kau Uesiliana , koe me'a ia koee 'oku 'ikai mahino ai kihe ngaahi kupu
tokolahi 'oe siasi ha mo'oni 'o 'etau tokateline koe toe alea 'ae kau
ako tohitapu kae 'uma'aa 'ae kau taki lotu he ngaahi me'a peheni , koe
toki 'osi pe 'eni 'etau tuhu kihe mamonga he 'enau tui koe 'Otua 'oku
3 , 'osi pe mei ai ngaahi uike , kuo tau hopo mai kiha toe fu'u fo'i
fkninimo . ko 'etau pehee ai pe 'eni moe ta'emahino kihe 'etau mate ,
fai mo tau piki kiha mo'oni moha tui pe taha ka tau maau , he koe me'a
ia koee 'oku tau 'iloa ai he fiepoto pea koho tau tuha pe eni , koe
ngahaha ai pe kapa veve , mou 'ofa kau faifekau 'o tala 'ae mo'oni 'oe
tohitapu , pea fkfaikehekehe'i ngaahi me'a ko 'eni mei he tohitapu ,
koe tohitapu 'oku kehe pe hono talanoa mei he fifili moe a'usia ko
'eni , koe me'a pe 'oku ou tui au ki ai , ko Sisu 'oku lau kiai 'ae
folofola na'a ne fou mai he hako 'o tevita 'one pekia he kolosi koe
'uhi koe kau angahala ko kitautolu pea 'oku ou kei tui ko 'ene pekia
tene hufaki'i au , mole ho tau taimi 'a 'etau toe talanoa kiha toe
Sisuu kehe ,
> > Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -

Iki Pope

unread,
Jul 19, 2011, 7:25:28 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com

Kou ngali tui tama ki hoo lauu sh pea mahalo kujo tau mo’u nofoa he fkngatangata mo e fa’o puha ‘o sisuu pea ‘oku toe uesia ai mo e ngaahi ‘elia kehe hangee ko e pehee sisu ‘a tautolu mo hotau siasii ‘oku mo’onii kae hala mo loi e sisuu ia ‘a e kau tama koee he ‘oku nau kehe nautolu meia kitautolu.

Fefee ke fakatau’ataaina’I pee ‘a sisuu ia ke mahino ‘oku faufaua ka tau fakamamafa ‘I hono fakahoko ‘a ‘ene ngaaue mo e akonakii (practicalise)ke mo’ui ai hotau to’utangataa mo hotau mamanii he aho ni. Ko e kaui talanoa atu pee pope

From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of pas...@genesischurch.org
Sent: Monday, 18 July 2011 2:44 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

 

'Oku ke mo'oni pe Ma'afu 'oku lahi hono faka'uhinga'i hala'i "The Word became flesh " pea toe pukupuku mo mamaha pea iku ai pe 'o tau fa'o 'a Sisu 'ihe ki'i puha si'isi'i 'oku ui ko Nasaleti.'Oku 'ikai ke own 'e Nasaleti ia 'a Sisu,ka 'oku own 'e Sisu ia 'a Nasaleti mo Tonga pea koe'uhii koe Faufaua hotau 'Otua mohotau Fakamo'ui 'e fu'u si'isi'i fau ke Nasaleti 'at'ataa pe.'E lava pe ke Sisu Tonga pea ta ha'atau faiva 'ihe'etau lea mohotau anga fakafonua peau pehee atu au mo 'eku kau show 'o hip hop,rock n roll he ko Sisu koe African-American,na'e ha'i seini pea kii'i ngaue popula pea ngaahi kovi'i koe'uhi koe lanu honau kilii.Pea pehee mai 'a Ma'u mo'ene Sisu  Maori pea tau hongi mo hug mo fe'iloaki he "kuo Ne fokotu'u hono Tapanekale hotau ha'oha'onga.." Pea mou tufaki mai ho'omou pepa na'e lau kae tuku e kai fufuu.sh

 

-----Original Message-----
From: "Maafu Palu" <maafu...@gmail.com>
Sent: Sunday, July 17, 2011 6:08am
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Malo Daphne,

 

Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".

 

Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".

 

Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".

 

Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.

 

He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).

 

Si'oto'ofaatu.

.

 



 

2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>

Ma'afu


 

Malo 'a e lava mai kihe tepile ni.  Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni,  'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'.   Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi.  'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.  


 

Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai.  Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was.  The Word dwelt with God, and what God was, the Word was.  Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him.  All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men.  The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it.   Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh).  'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione.  'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu.   Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli.  Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu  koe Tonga.  


 

Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika,  'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu.  Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi.  Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai.  Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga.   Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga.    Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'.  Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a,  'word became flesh'.   


 

Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni).  Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.


 

Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.


 

ofa atu


 

daphne


 

 

Si'oto'ofaatu.

2011/7/15 Sitiveni <f...@bigpond.com>

--

'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili




--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.


--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili




--
Ma'afu Palu

"Love endures all things"  Saul of Tarsus d. AD 64.


 

--

'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=

Iki Pope

unread,
Jul 19, 2011, 7:39:37 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Masii ta'ai kii mokomoko hifo pee koehaa 'oku ke fu'u tafulu pee aii..na'e
fakata'ekaiii koe 'e he palagii 'oku ke fuu tootoolili ai ha ha ha ... kii
tanaki atu mo 'eni ....ko etau maau pee 'ihe 'etau kehekehe kapau 'e 'ai ke
tau taha ki ha me'a pea 'oku ta'eoli ia. Eg. kapau te tau taha kihe lau
puluu toloaa pee lanu langii he'ikai ke tui kia 'a e navy blue ia pea kapau
'e 'ai 'e lanu kulokulaa ia ke tau taha ki ai he'ikai ke tui kiai 'a e lanu
kulokula tonga high ia a timothy mo lone. Kou tui 'e tatau pee ia mo e me'a
'oku lolotonga hokoo he lotuu mo e tokateline mo e teolosia 'a e 'oku ke lau
ki aii.
Ko 'etau kehekehe 'oku tau hangee ai ko e lanu 'oe 'umataa...ouaaa me'a
fk'ofo'ofa eee...fefee katau 'ai e tohitapu mo e otuaa ke lahi hono ngaahi
mo'onii ke mahino 'oku faufaua 'a e mafimafi 'o e 'otuaa pea tau ako ai pee
mo e me'a 'e taki tha 'aonga kia kitautolu.. eg. 'e 'iai e fa'ahinga ia 'e
mo'ui pea ngaue kia kinautolu 'a e sisu tonga ka he'ikai ngaue ia ki he
ni'ihi ka 'oku nau kei loto pee kinautolu ki he sisu ke tatau matematee pee
mo e sisu he tohitapuu pea 'oku sai pee mo ia kapau 'oku nau mo'ui ai
kinautolu.

Ko au ia 'oku 'ikai ke work pee ngaue kia au e sisu tonga pee ko e sisu siu
pe sisu hinehina ka 'oku ngaue kia au ia e sisu uliuli hangee ko e faiva
koee na'e 'oange ki tonga he taimi ko e ...jesus the superstar pea uliuli
pea heka pasi holo mo tame'a 'uhila ...'oku tokoni ia kia au he 'oku ne
'omai ai e me'a mo'oni 'okuj ou fetaulaki faka'aho mo ia he mo'ui 'a e
to'utupuu faofao pee pope.

-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On

Taunaola Kei

unread,
Jul 19, 2011, 8:45:46 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Masi'i  Ma'afu kuo 'iai ha'o ngaue 'e lava ma'a Tonga?   'Oku totonu keke toe foki koe 'o ako'i hao mata'itohi 'ihe fakalaumalie-spirituality.  'Oku 'ikai totonu ke ta'e'aonga  kiate koe 'a e Sisu Tonga ke 'ata ai koe keke longoa'a mo fakafekiki noa'ia holo 'ihe paeanga ni.  'Oku 'ikai ngali ia na'e ako'i koe.  'Oku tupu ho'o ta'emahino'i 'a e fakamatala 'a Sifa mo Daphne he 'oku te'eki teke lava 'e koe 'o fakamo'oni'i 'a Sisu 'i ho'o mo'ui fakalaumalie 'i hono fakafua pe fakakakano mai meiate koe ihe 'atakai 'oku ke nofo ai.   Huanoa ha pangopango'ia 'a e kau faifekau 'oku mou ngaue fakataha 'ihe Sia ho'o ta'emahino moe 'afungi kuo fu'u totu'a 'ene tekeutua 'i Tonga moe paenga ni.
 
'Oku fakapotopoto ange 'a e fokotu'u 'a Daphne, mou tu'uaki 'a Sisu, Sisu 'uli'uli, Sisu hinehina, Sisu Leimatu'a, Sisu Fisi koloa pe ke lava 'omou ofi  ai kihe 'Otua moe kakai 'oku muimui holo 'ia kimoutolu. 'Oku ou tui kihe Sisu Nasaleti, 'oku ou tui kihe Sisu  Tonga, 'oku ou tui kihe Sisu Siu koe 'Otua 'oku lahi fau,  ka kuo palaku 'a e lotu ho'omou fai tautefito kiate koe Ma'afu.  Mahino ko Puloka koe loea-lawyer fakatu'apule'anga 'oku fakalongolongo kake toki pa'upa'ulu holo koe.  'Oku mahino kiate au 'a e fakamatala 'a Sifa 'oku lea hono ngutu 'o fakamatala'i 'a e tohitapu mo ala hono tuhu.  
 
Tuku ho'omou fute na'aku tuki'i 'aki ha taha 'aki ha me'i tohitapu kamou toe futefute lahi ange moe ifo.
 
'ofa moe lotu
 
Taunaola Kei
Sent: Tuesday, 19 July 2011 9:45 PM

Semisi Ta'ai

unread,
Jul 19, 2011, 9:16:25 PM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope


Haaaa,haaaaa, Malo faifekau e tau moe ngaue mei hena , koau foki ia
faifekau 'oku ou vale au pea tuai kihe fkpo'uli , koe taimi pe teu
'ita mo'oni ai , 'oku 'ikai toe tu'u hoku mata'ingutu 'oku ia he
kapekape , 'Eheeee, pea kau ka tuki'i ha taha 'oku 'ikai keu toe pehe
atu au pe koe fefine pe koe tangata , pe koe faifekau pe 'ikai , ka
'oku ou kei fk'apa'apa pe kia Sisuu na'a ne pole kene fua 'etau hia
'ihe Kolosi , haaaa,haaaa moe 'ofa atu ai pe








Semisi Ta'ai













Masii ta'ai kii mokomoko hifo pee koehaa 'oku ke fu'u tafulu pee
aii..na'e
fakata'ekaiii koe 'e he palagii 'oku ke fuu tootoolili ai ha ha ha ...
kii
tanaki atu mo 'eni ....ko etau maau pee 'ihe 'etau kehekehe kapau 'e
'ai ke
tau taha ki ha me'a pea 'oku ta'eoli ia. Eg. kapau te tau taha kihe
lau
puluu toloaa pee lanu langii he'ikai ke tui kia 'a e navy blue ia pea
kapau
'e 'ai 'e lanu kulokulaa ia ke tau taha ki ai he'ikai ke tui kiai 'a e
lanu
kulokula tonga high ia a timothy mo lone. Kou tui 'e tatau pee ia mo e
me'a
'oku lolotonga hokoo he lotuu mo e tokateline mo e teolosia 'a e 'oku
ke lau
ki aii.


> ehttp://groups.google.com/group/tasilisili-Hide quoted text -
>
> > - Show quoted text -
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko ehttp://groups.google.com/group/tasilisili- Hide quoted text -

Molisi Mila

unread,
Jul 19, 2011, 9:23:39 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Taunaola ki'i pine hifo.... 'oua 'e 'ohofi 'a e fo'i body 'o Ma'afu sio ki he pulu 'o feinga'i ke ifo 'etau usuusu...pea ta'ofi mo e 'ai tukituki na'a si'i mavau taha.... tukuange ngaahi a'usia ke tau ako mei ai... 'oua 'e heka ki vaka 'o to e tolo holo he ko e kau kauvaka moutolu, na'a lave ha tolo ha pasese pea ke toki sio ki he ta polisi ...fakama'uma'u hifo....
mo e hufaki
Tahifisi..



From: Taunaola Kei <taun...@yahoo.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 20 July, 2011 12:45:46 PM

Semisi Ta'ai

unread,
Jul 19, 2011, 9:33:07 PM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope


'Eheeeeeee, mou kataki kau tangata 'Eiki , pea mahalo 'oku ngali tonu
ange ia , holomui mai koe Taunaola ke ta ki'i fanongo lavelave , he
kuo ta fklanga ke taua ia , haaa,haaaa, pea toe 'ai fuhu ,haaa,haaa,
mou hoko atu he 'oku ifo pe ho'o mou lave , moe 'ofa atu ai pe ka
moutolu hono kotoa .













Taunaola ki'i pine hifo.... 'oua 'e 'ohofi 'a e fo'i body 'o Ma'afu
sio ki he
pulu 'o feinga'i ke ifo 'etau usuusu...pea ta'ofi mo e 'ai tukituki
na'a si'i
mavau taha.... tukuange ngaahi a'usia ke tau ako mei ai... 'oua 'e
heka ki vaka
'o to e tolo holo he ko e kau kauvaka moutolu, na'a lave ha tolo ha
pasese pea
ke toki sio ki he ta polisi ...fakama'uma'u hifo....
mo e hufaki
Tahifisi..


________________________________


On Jul 20, 11:23 am, Molisi Mila <molisi_m...@yahoo.co.nz> wrote:
> Taunaola ki'i pine hifo.... 'oua 'e 'ohofi 'a e fo'i body 'o Ma'afu sio ki he
> pulu 'o feinga'i ke ifo 'etau usuusu...pea ta'ofi mo e 'ai tukituki na'a si'i
> mavau taha.... tukuange ngaahi a'usia ke tau ako mei ai... 'oua 'e heka ki vaka
> 'o to e tolo holo he ko e kau kauvaka moutolu, na'a lave ha tolo ha pasese pea
> ke toki sio ki he ta polisi ...fakama'uma'u hifo....
> mo e hufaki
> Tahifisi..
>
> ________________________________
> From: Taunaola Kei <taunao...@yahoo.com>
> From: Maafu Palu <maafu.p...@gmail.com>
> 2011/7/18 Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
>
> Maafu
>
>
>
>
>
> >Malo 'a e kei kavekave a'u mai 'ihe tepile ni.  
>
> >Kapau 'oku te'eki teke a'usia 'e koe 'a e 'encounter' with Christ 'i ho'o mo'ui
> >fakafo'ituitui 'ihe 'atakai 'o Tonga, (as a person who was born in Tonga), koe
> >vaihii ee, he'ikai pe teke mahino'i 'e koe 'a e Sisu koe Tonga 'ihe
> >a'usia.   'Oku 'ikai ko au pe 'oku ou a'usia, ko 'ena kuo 'osi fakalea atu 'a e
> >kau faifekau kimu'a 'oku 'ikai koha fakamatala fo'ou 'a e Sisu Tonga, Sisu koe
> >Tonga 'whatever you name it'.   Na'aku 'osi fakaongo atu 'ihe 'eku lave kimu'a,
> >keke lele pe koe 'ihe me'a ko 'ena 'oku ke tui ki ai pe teke 'alu 'o tau ki fee,
> >he koe 'Otua ia 'oku lahi faufau 'ene kelesi.  
>
> >Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi
> >talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi
> >to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika
> >'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi
> >to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku
> >'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'.
>
> >Daphne
>
> >From: Maafu Palu <maafu.p...@gmail.com>
> >To: tasil...@googlegroups.com
> >Sent: Sunday, 17 July 2011 8:08 PM
>
> >Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
> >Tonga
>
> >Malo Daphne,
>
> >Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he
> >talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a
> >Tongan".
>
> >Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti,
> >'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e
> >angahala 'a mamani".
>
> >Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai
> >'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i
> >'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".
>
> >Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke
> >ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi
> >'otautolu.
>
> >He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau
> >"angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e
> >tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo
> >manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).
>
> >Si'oto'ofaatu.
> >.
>
> >2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> >>From: Maafu Palu <maafu.p...@gmail.com>
> >>To: tasil...@googlegroups.com
> >>Sent: Friday, 15 July 2011 8:08 PM
> >>Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
> >>Tonga
>
> >>Na'a ma toki
>
> ...
>
> read more »- Hide quoted text -

Iki Pope

unread,
Jul 19, 2011, 9:34:46 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Puatoka, ko hoo lauu tukii hangee kiate au 'oku kei 'iai ha me'a na'e hoko
ka kuo 'ikai keu toe manatu au ki aii ha ha ha...he'ilo ka lone kapau 'oku
ne kei manatu'i ha mea ha ha ha

Iki Pope

unread,
Jul 19, 2011, 9:37:30 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com

‘unu mu’a ki mui tahifisi he ‘oku ‘ikai keke fakamaau laini telia na’a tau ha tolo ha taha ‘ia koe ha ha ha

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=

Saikolone Taufa

unread,
Jul 19, 2011, 9:48:15 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Puatoka, 'oua teke tui koe kia Pope, kuo 'ikai keu kei manatu'i 'e au ha me'a he kuo malu 'a maka e manatu moe fanongo ia. Moe 'ofa moe lotu. Lone

Finau Halaleva

unread,
Jul 19, 2011, 9:56:54 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com

From: Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 20 July 2011 1:23 PM

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Taunaola ki'i pine hifo.... 'oua 'e 'ohofi 'a e fo'i body 'o Ma'afu sio ki he pulu 'o feinga'i ke ifo 'etau usuusu...pea ta'ofi mo e 'ai tukituki na'a si'i mavau taha.... tukuange ngaahi a'usia ke tau ako mei ai... 'oua 'e heka ki vaka 'o to e tolo holo he ko e kau kauvaka moutolu, na'a lave ha tolo ha pasese pea ke toki sio ki he ta polisi ...fakama'uma'u hifo....
mo e hufaki
Tahifisi...
...................................................................................................................
Malo Tahifisi, puke atu ena he 'oku ou taka mahaki mafu au..............oouuuua!!!!  Ta ne'ine'i fakamalohi'i 'e he Immigration e sivi mo'ui lelei he application form ke ta'ofi hono fktu'uta mai 'oe kau toto ma'olunga ki muli ni he te ne uesia e anga 'oe nofo............hahaha!!! lele mai e fakamokosia tama.
 
kid
 

 


 










Semisi Ta'ai

unread,
Jul 19, 2011, 10:15:06 PM7/19/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Saikolone , malo mu'a e tau moe si'i ngaue mai mei hena , pea he'ikai
pe keu tui au ia kiai , heeee,heeee, kovi ia koe toe malu mo ho'o
manatu faifekau , haaa,haaa. , moe 'ofa atu ai pe kihe ongo faifekau
ko moua ,





Semisi Ta'ai











Puatoka, 'oua teke tui koe kia Pope, kuo 'ikai keu kei manatu'i 'e au
ha me'a he kuo malu 'a maka e manatu moe fanongo ia. Moe 'ofa moe
lotu. Lone

On Jul 20, 11:48 am, "Saikolone Taufa" <taufachchno...@xtra.co.nz>
wrote:

Tevita Finau

unread,
Jul 19, 2011, 10:36:47 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo mu'a kau tslsl 'a e kei pukepuke mai 'a e mamalu mo e malie hotau paenga ni. Ki'i fakamanatu'i atu 'a e ongo me'a ko'eni. 

1.Mou kataki 'oku 'ikai tatafe 'a'emau lau ho'omou felafoaki ko e 'ikai te ke tomu'a DELETE 'a e ngaahi hiku'i-lofa, pea iku aipe 'o mole 'a e momona ia 'o e felafoaki he 'oku tohopohopo holo 'a e lautohii hono toutou lau 'o e 'u me'a tatau aipe koe'uhi ko e 'ikai tiliti 'a e me'a 'oku totonu ke tiliti kae fakamo'ui pe 'a e lau 'oku ke tali hangatonu kiai.  

2. Pukepuke pe mu'a 'a e faka'apa'apa mo e molumalu mo e ngeia 'o'etau kau tslsl tatau aipe pe ko hai. 'Oua 'e lau pe tukuaki'i kovi ha taha 'aki ho'o faka'uhinga. 'Oku malie 'a e takitaha mateaki'i 'o'ete tui kae 'oua 'e tukuhifo fakafo'ituituiu ai ha taha. 

Fakamalo atu ki he ngaahi tukuhua 'oku fa'a 'ohake, pea 'ofa 'oku ngata pe tukuhua oli mo lelei. 'Oku ou ako au he toutou vahevahe 'a Lotopoha mo Kolo, 'a e me'a ko e maama mo e ifo 'a'ena pakipaki, ko e me'aa pe ko e 'ikai 'ai ai 'a'ena inu lahii mo e 'ikai li mai ha holoo. Ka te tau lea fefee atu, ko 'ena 'oku na hu mai mo e ha'i ta'ovala. Malo, tfinau 


Finau Halaleva

unread,
Jul 19, 2011, 10:44:09 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau, malo e mo'ui tau moe fua fatongia mei hena. Mou feefee hake? Ko 'eni mau saipe moe 'ofa lahi atu.
 
'Oku ou manatu kihe taha e ngaahi fale'i fakamalanga 'ae palesiteni malolo kuo mama'o, Dr. Sione 'Amanaki Havea, he'ene pehee: Koe fakaanga-malanga ko 'ete anga'i pe me'a na'e present mai 'e he tokotaha malanga, 'a hono matavaivai moe malohinga 'oe fo'i malanga pe na'a te fanongo kiai. 'Oku 'ikai ko 'ete ha'u a kita mo 'ete fo'i malanga 'o fakahoa moe fo'i malanga 'ae tangata malanga pea fai'aki ia 'a 'ete fakaanga.
 
Hangee kiate au koe tu'unga ia kuo a'u kiai 'etau potalanoa he kaveinga ni he taimi ni. Kuo hee talanoa ia moe fakamamafa mei he me'a ne tokanga kiai 'a Dr. Puloka. Pea koe mo'oni 'oku talanoa kiai 'a Dr. Palu 'oku 'ikai toe fehu'ia ia. Koe anga'i 'oe ongo taukave ni 'oku out of context mei he ongo tefito'i fakamamafa.
 
Ko 'ene mahino kiate au 'oku talanoa 'a Dr. Palu kia Sisu 'oe hisitolia kae to e fakamamafa 'a Dr. Puloka 'i he Kalaisi 'oe tui. 'Ihe tu'unga koiaa, 'oku 'ikai ha mo'oni ia e fepaki pe taau ke na fakafekiki e ongo taukave ni he 'oku na takitaha tofa pe hona takitaha hala fononga 'o 'ena takitaha fakamamafa. Koia, koe palopalema koe 'ikai talanoa 'i loto he ongo takitaha arena 'oe fakamamafa takitaha. Kuo hanga 'ehe talanga 'o fakaheeki e ongo mape-folau 'ae ongo taukave ni. 'Oku 'iai e lave kiai e punake e taha: "Ofa kita ha folau 'oku ta'e kapasa, 'iha po tafitonga pea fono'umata..." koma atu aipe.
 
'Ofa atu moe lotu
kid
 
 
 

From: Sione Folaumoetu'i <filoh...@hotmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Tuesday, 19 July 2011 12:51 PM
Subject: RE: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Ko e Fakakaukau ni foki ia 'a e "Sisu Tonga" 'e lava pe ia ke tau pehe na'e 'ikai ko e fofoa'i ia 'e Mohenoa.  Ka ko Mohenoa na'a ne fakahingoa e fakakaukau ko e "Sisu Tonga."  Ko e fakakaukau ni ne fofoa'i ia 'e he taha kehe 'i he 6th Assembly of the WCC 'i he 1983, 'i Vancouver...ka mou toki kumi atu ki ai kae tukuange atu aa si'emau Toketaa ko ee ke malolo....quot e..."Before the Gospel was foreign and Western.  Now it is relevant and meaningful.  Before our Christ had blue eyes and spoke English and French.  Now we see him brown-eyed, he speaks our language, and is one of us...Pacific Theology is a movement in the making and has yet to to developed...I look to our younger theologians to carry on from here...mou toki fakaa'u atu mo fakamaau'i.



Finau Halaleva

unread,
Jul 19, 2011, 11:26:02 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
'Oku hanga 'e. Gregory J. Riley 'o fakamali'i e ongo fakakaukau ni he'ene tohi koia koe ONE JESUS MANY CHRISTs and how Jesus inspired not one true Christianity but many. Na'e kamata mei Nasaleti 'ia Sisu 'oe hisitolia pea a'u mai ki Tonga 'ia Kalaisi 'oe tui. Pea koe'uhi ke mo'ui mo ngaue 'ae mo'oni 'oe historical Jesus within Tongan culture koia ai na'e pau ke ta'aki e kosipeli meihe kelekele 'oe fonua ne fakalanga mai mei ai 'o lulu e fonua ke osi kae toki 'omi 'o to ke mo'ui mo manava mai he kelekele moe 'ea 'oe fonua na'a ta tupu mo alaanga moia ia kae 'omi ai e fekau 'oku hoa mo hota u'a....hange kuo tatele mai e fiekaia...haha!! na'a ngali kuo fai ha sia kupenga he u'a.. ka kiate au koe anga ia 'oe tuku'au mai 'ae ongo mo'oni 'oe historical Jesus moe Christ of faith. Na'e 'ikai 'uhinga ke na fepaki ka kena fengaue'aki ke mo'ui pea tolonga e finangalo 'oe 'Otua 'aia ne hoko mai moe Tamasi'i 'o Nasaleti 'i ha motu'a taumata'u 'o Kotu, Ha'apai pe ko ha fine'eiki koka'anga 'o Ha'atu'a, Eua.
kid

Daphne Taukolonga

unread,
Jul 19, 2011, 11:29:36 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Lelenoa, fielau koe tangata koe meihe langi ko Malomaloa'a 'o Lapaha, hehehe.
 
Koe ifo atu 'a e me'a koe talanoa 'ihe taimi 'oku hikihiki ai 'a e nota 'a e tangata fa'u saame, 'oku hake ai pe moe fakafeta'i kihe 'Otua ko 'etau Tamai, moe 'Alo moe Laumalie Ma'oni'oni koe 'uhi koe kau sevaniti ta'e'aonga kitautolu ka 'oku ne hanga 'o 'o'ofaki kitautolu 'aki 'ene Kelesi.
 
Lelenoa, ko 'eku hokoatu 'a 'aku 'i ho'o 'a'avea 'ihe sinou 'o Alaska.   'Oua kete hifo atu 'ihe vakapuna 'i Fu'amotu kae lave mai 'a e matangi mokomoko 'o Tonga.  Lele 'a e me'alele mei mala'e vakapuna kate sioatu kihe haamai 'a e lanu mata 'o e 'akau 'o Tonga, fotu mai 'a e ngaahi fotunga malimali 'o e kakai mei honau ngaahi 'api, meihe ngaahi me'alele 'oku lele, meihe fa'ahinga 'oku lue 'ihe hala.  Vakai atu kihe faka'ofo'ofa  'a e ngaahi falelotu,  a'u atu ki hoto 'api 'ofa'anga 'oku fai ki ai 'a e fakataumu'a, hangee 'oku 'amohi hifo ai pe kita 'e hono 'ea mo 'etimosifia 'o ngalo 'a e ngaahi pila 'o muli mole ai moe hoha'a.   Tokoto hifo 'ihe poo, kae longonoa 'a hoto fonua 'ofa'anga, vanavana iki mai 'a e fanafana 'ae kau Ma'ata 'i mu'a, mohee aaa kuo ke si'i hela'ia.  Hengihengi kae taa mai 'a e fafangu 'o Pasilika, ongo mai 'a e fafangu 'o Saione, hiva saame mai 'a e ongo nafa moe fafangu 'a e ongo siasi Tonga, 'u'ua mai 'a e fanga moaa, kae hake atu ki 'Olunga 'ete fakafeta'i.   Pongipongi hake lue atu kihe uafu ko Vuna, mamata atu kihe ngaahi vaka moe ngaahi motu 'enau haamai meihe moanaa, ma'ili mai 'a e matangi kate tu'u 'o fakalaulauloto, 'kuo te tau fonua ki hoto 'ofa'anga na'ate nofo 'o faka'amua kete 'iai mu'a'.  
 
I long day and night to where I belong
You are 'Here and Now', Scared Love
Tonga where I first dine with you
Tonga where you first call my name
 
 
'ofa atu Talakai pehe kihe hoa moe fanau
 
daphne

Sione M. Veituna

unread,
Jul 19, 2011, 11:38:19 PM7/19/11
to tasil...@googlegroups.com
Kid,

'oua te mo toe 'ai mo filohivalu na'a maama e issue, ha ha ha ha ha.....tuku pe ke nau tau samulai ai pe he pelepela o e ta'emahino, (lol) he 'oku ikai fie fakaongo ha taha ia ki ha taha, pea ikai fietukulolo ha fakakaukau ia ki ha fakakaukau, kuo u laulau konga mai he ongo taukave, oku mahino 'aupito pe me'a ia oku tu'u ai 'a Ma'afu mo e me'a 'oku tu'u ai 'a Mohenoa, ko e ngaahi vaka fakafea'o eni ia oku fai he tautolo pea kuo fai atu eni ke ta'e fakaSisu 'aupito mo e taulave ia e ni'ihi.

Hange ko ho'o lau naukid ko e me'a ia - ko Ma'afu oku taukave ia ma'ae Historical Jesus, full stop (completed), ko Mohenoa oku taukave ia ki he Christ of faith, comma, ko hono 'uhinga 'oku koma ai he oku tu'u lele pe 'a e fakamatala ia mo e faka'uhinga (open ended)-

ko e konga 'oku ou pehee oku ta'emahino ai ki he ongo kauhala 'a e case 'a Mohenoa ko 'ene ngaue'aki 'a e fakaTonga ko e Sisu Tonga, kae 'ikai ko e Kalaisi Tonga ke mei ō fakataha 'a e fakaTonga 'o e Kalaisi Tonga mo e Kalaisi 'o eTui, - ka ko kinautolu foki oku maheni mo e liliu lea, oku k'i ongo fai kehe pe hono fakaTonga'i 'e Christ of Faith he lau 'a e Tonga ko e Sisu Tonga. Ka ko e me'a tatau pe foki kapau na'e fakaTonga'i ko e Kalaisi Tonga.

Kapau te mou toe foki pe ki he interview 'a Mohenoa 'e Kalino Latu he Kaniva Tonga Online, oku stated mahino ai pe 'e Mohena oku kei tu'u ma'u pe 'a e Sisu 'o Nasaleti, 'ene fa'ee kia Mele mo 'e 'Alo e 'Otua, 'oku ikai ke liliu ia, ko 'ene (Mohenoa) Sisu Tonga 'oku uhinga pe ia ki he a'usia 'e he Tonga (Mohenoa and others but not all Tongans obviously) 'a e Sisu 'o Nasaleti hange ko e lau 'a Kid.

Kapau ko ia ta oku mo'oni 'a Filohivalu ia, oku ikai ko ha ilo fo'ou ia ka ko e fakalea fo'ou. Ka kuo a'u e ongo matu'a faifekau ia ki he makulekule he taufa'ao 'a e ongo kauhala. Oku tokanga 'a Ma'afu  na'a ma'u hala e muiaki, ko e legitimate concern ia 'a ha faifekau, pea oku tonu ke mahino pe mo ia kiate kitautolu ko eni oku faifekau, he oku ikai toe nenefu 'ene uesia 'a e kakai Tonga tokolahi, neongo e ta'eloto ki ai 'a Sifa mo Daphne, ka i he taimi tatau, oku totonu pe ke oange ha faingamalie o Mohenoa (he koaa Laume and others) ke fakamahino 'a e me'a 'oku ne 'uhinga ki ai, he ko e pole ia o e ako mo e lotu; ka i he lau 'a'aku 'oku ikai fu'u lahi e faingamalie ko ia, pea oku mahino eni mei he'ene (Mohenoa) talaloto ihe Kaniva hono heu ia he Siasi mo 'ene ngaahi fakakaukau...

ko e ha e me'a 'e fai, ko e ha e faito'o... mahalo oku totonu ke tau fakasi'isi'i e lea mafuli kae fakalahilahi e lea mahino, he he he he he, mou ilo koaa kau tama he neongo ai pe 'etau kauhala kehekehe he ngaahi issue lahi he paenga ni, hange ko eni ko e Sisu Tonga, koe faifekau Fakasotoma, ko e langa 'a Pulela'a, ko e Meto mo e Uesiliana, etc, etc., mou manatu, ko e kainga Tonga kitautolu....ko e valelau pe hotau ngaahi fu'u ngutu, ka ko hai te ne motuhi e nofo 'a Kaiinga, ko u ki'i fakamanatu atu pe 'a e talanoa o Epalahame mo Lote, ... he ikai ke ta kee kitaua he oku ta kainga...Talaange 'e Epalahame,.. ai pe pe ko fe te ke fili kiai, masii Lote, ka ke pehee te ke alu ki he faka-hahake, sai, kau alu aa au ki he faka-hihifo, pea kapau te ke fili ki he Tonga, pea u alu aa au ki he Tokelau, kehe pe ke oua te ta kee kitaua pe ko 'eta kau ngaue, he oku ta kainga, ine!

'E lava ke tau fakatangata lahi hange ko Epalahame he taulau pe te tau fakaLote pe? Mou faiteliha pe kae vakai na'a si'i mo'oni e fakahua 'a Filohivalu, 'ai na'a 'osi ange e tau lau Sisu pea ikai kei fakaSēsu hotau to'onga,...

ko e molomolomu'iva'e atu pe he talanoa
Ma'ananga


Sent: Wednesday, July 20, 2011 2:44 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Lasinga Piutau

unread,
Jul 20, 2011, 12:06:43 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Tahifisi, 'oku 'ikai ke fai ha usuusu he Huafa 'o Sisu kalaisi, he koe 'Otua ia.. koe 'otua ia 'o 'oku,  mo koe, mo Tonga,  mo Mamani katoa., vakai'i atu ha fu'u tangai pilo pe koha fu'u motu'ime'a pe hena 'o fai  ai homou  Usuusu mo homou Fakamuna, 'E faifai ho'o mou hakamule 'ae lau Sisu Tonga,  pea he ai si'i kau memipa fanongo tokolahi hotau fale ni., 'oku osi mahino pe Taukave ia 'a Mohenoa , pea ko ha'ana pe ia fakakaukau. pea 'oku ongo ifo pe ia ke mou talanga fakaako ai, ka koe me'a 'oku ou tokanga kiai na'a iku homou ngaahi uku loloto na, pea iku ma'ama'a ai 'ae huafa ikuna 'o Sisu Kalaisi, na'e tu'itu'ia 'ehe Taupo'ou Ko Mele kihe laumalie ma'oni'oni, 'ihe ki'i kolo ko Nasaleti 'i Kaleli. 'i Palesitaine. Pea ko Sisu ia na'e pekia pea toetu'u ma'aku koe hia.
malo Likuola


From: Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 20 July 2011 9:30 AM

david niu

unread,
Jul 20, 2011, 12:41:58 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
On 7/15/11, pas...@genesischurch.org <pas...@genesischurch.org> wrote:
> Ma'afu 'e tuku 'a Tonga 'oku ofi mo mahino kae 'omi 'a Naasaleti 'oku
> mama'o.'E mahino fefee ai e "Hoko 'o Kakano" kapau tetau fakalanga mai 'a
> Naasaleti ke to 'i Tonga.Koe fu'u muli 'ena ia 'oku ke feinga ke tauhi.'Oku
> fu'u pukupuku e Kosipeli hono taulani holo 'o Nasaleti,too pe fakamamafa 'ia
> Sisu tuku 'a Nasaleti he koe 99% 'o Tonga te'eki kenau sio nautolu ai ka koe
> tokolahi kuo nau sio 'i 'Utui. malo sh.

SH mālō e ngāue mei hena...ko e fakalea atu pe te u lele atu mo 'eku
ki'i uta kumala 'o tuku atu hena ke ke toki tu'uaki hena. 'Oku
ma'ama'a 'aupito 'a e kumala 'i homau feitu'u ni, 'oku $12 ki he puha
'a e Japenese Yam. 'Oku ou fanongo 'oku $27-$30 'i San Jose. Kapau te
ke tu'uaki atu pe he $25 ki he puha 'osi faka'ofo'ofa 'aupito pe ia,
ta toki vaeua e tupu. Kapau 'oku 'i ai ha fa'ahinga te nau fie omi ki
Livingston 'o ma'u atu e puha $12, pea tukuange ke nau ha'u...'utufonu
e me'alele $100 pea faka'uli mai he houa 3 ki Livingston 'o 'oatu
ha'anau puhakumala $12 he ko e kumala tatau aipē...ko e fakalea tu'u
atu pe he 'oku fai 'eku fa'o he toengafili....

moe ofa,
tniu.

Sitiveni

unread,
Jul 20, 2011, 12:57:27 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
‘oku mo’oni pe ‘a e feinga ia koeni ‘a riley, ka ‘oku fepaki pe ‘a e ongo fkkaukau ia koeni ‘i hono sivi’i mei he tohitapu. ko hono ‘uhinga he ‘oku fktefito e tui kia kalaisi ‘i he kuonga kotoa pe ‘ia sisu ‘o e hisitolia. ko e tui ‘a ‘epalahame mo e kau peteliate ne fktefito pe ia ‘i he sisu ne hifo mai he hisitolia ‘o hoko ko e hako ‘po tevita pea ko e sisu aipe ia ‘oku fkunga atu ki ai ‘etau tui he ‘aho ni.
 
ko e fkkaukau ko ee ne kamata mei nasaleti ‘i he sisu ‘o e hisitolia ka e iku ki tonga ‘i he sisu ‘o e tui ‘oku ‘ikai pehe ‘a e fkkaukau ‘oku lea ki ai ‘a paula ‘ia 1 kol 15:14-19 ‘o kau ki he makatu’unga ‘o e tui.
 
“pea kapau kuo ‘ikai fokotu’u ‘a kalaisi, pea ta ko e laufano ‘emau malanga, ko e lau fano foki ho’omou tui,,,,,”
 
ko e makatu’unga ‘o e tui ‘oku fktefito ia ‘i he lau koeni ‘a paula ‘i he sisu pe ko ia na’e fokotu’u ‘e he ‘otua mei he pekia. ‘a ia ko e sisu ‘o nasaleti pea ko e sisu ia ‘o e hisitolia.
 
ko e tipeti eni kuo holo kuonga mai hono talanga’i ‘o kamata mei he lessing’s ditch (1778) pea hoko ki he kant’s gulf 1781 pea hoko mai ki he karler’s historic/al divide 1892 pea hoko mai ki he kierkegaard’s leap pea iku mai ki he jesus vs christ a bultmaan.
 
katoa e ngaahi tepeiti koeni ne ki’i fkmole taimi, neongo ‘oku ‘i ai pe ‘a hono ‘aonga, he ‘oku ‘ikai ke fkfaikehekehe’i ‘e he tohitapu ia ‘a sisu ‘o nasaleti mei ha sisu ‘o e tui. ko e sisu ‘o e hisitolia ko ia aipe ia ‘a e sisu ‘o e tui. ‘oku ‘ikai hano konga tonga ‘i he tui pe fkhisitolia. ko sisu ‘o nasaleti ma’ae tangata mo e fefine kotoa pe ‘oku tui pikitaio kiate ia.
 
tapuaki ‘ia kalaisi
 
 
 
Sent: Wednesday, July 20, 2011 1:26 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
 
'Oku hanga 'e. Gregory J. Riley 'o fakamali'i e ongo fakakaukau ni he'ene tohi koia koe ONE JESUS MANY CHRISTs and how Jesus inspired not one true Christianity but many. Na'e kamata mei Nasaleti 'ia Sisu 'oe hisitolia pea a'u mai ki Tonga 'ia Kalaisi 'oe tui. Pea koe'uhi ke mo'ui mo ngaue 'ae mo'oni 'oe historical Jesus within Tongan culture koia ai na'e pau ke ta'aki e kosipeli meihe kelekele 'oe fonua ne fakalanga mai mei ai 'o lulu e fonua ke osi kae toki 'omi 'o to ke mo'ui mo manava mai he kelekele moe 'ea 'oe fonua na'a ta tupu mo alaanga moia ia kae 'omi ai e fekau 'oku hoa mo hota u'a....hange kuo tatele mai e fiekaia...haha!! na'a ngali kuo fai ha sia kupenga he u'a.. ka kiate au koe anga ia 'oe tuku'au mai 'ae ongo mo'oni 'oe historical Jesus moe Christ of faith. Na'e 'ikai 'uhinga ke na fepaki ka kena fengaue'aki ke mo'ui pea tolonga e finangalo 'oe 'Otua 'aia ne hoko mai moe Tamasi'i 'o Nasaleti 'i ha motu'a taumata'u 'o Kotu, Ha'apai pe ko ha fine'eiki koka'anga 'o Ha'atu'a, Eua.
kid
 
From: Finau Halaleva <fhal...@yahoo.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, 20 July 2011 2:44 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Faifekau, malo e mo'ui tau moe fua fatongia mei hena. Mou feefee hake? Ko 'eni mau saipe moe 'ofa lahi atu.
 
'Oku ou manatu kihe taha e ngaahi fale'i fakamalanga 'ae palesiteni malolo kuo mama'o, Dr. Sione 'Amanaki Havea, he'ene pehee: Koe fakaanga-malanga ko 'ete anga'i pe me'a na'e present mai 'e he tokotaha malanga, 'a hono matavaivai moe malohinga 'oe fo'i malanga pe na'a te fanongo kiai. 'Oku 'ikai ko 'ete ha'u a kita mo 'ete fo'i malanga 'o fakahoa moe fo'i malanga 'ae tangata malanga pea fai'aki ia 'a 'ete fakaanga.
 
Hangee kiate au koe tu'unga ia kuo a'u kiai 'etau potalanoa he kaveinga ni he taimi ni. Kuo hee talanoa ia moe fakamamafa mei he me'a ne tokanga kiai 'a Dr. Puloka. Pea koe mo'oni 'oku talanoa kiai 'a Dr. Palu 'oku 'ikai toe fehu'ia ia. Koe anga'i 'oe ongo taukave ni 'oku out of context mei he ongo tefito'i fakamamafa.
 
Ko 'ene mahino kiate au 'oku talanoa 'a Dr. Palu kia Sisu 'oe hisitolia kae to e fakamamafa 'a Dr. Puloka 'i he Kalaisi 'oe tui. 'Ihe tu'unga koiaa, 'oku 'ikai ha mo'oni ia e fepaki pe taau ke na fakafekiki e ongo taukave ni he 'oku na takitaha tofa pe hona takitaha hala fononga 'o 'ena takitaha fakamamafa. Koia, koe palopalema koe 'ikai talanoa 'i loto he ongo takitaha arena 'oe fakamamafa takitaha. Kuo hanga 'ehe talanga 'o fakaheeki e ongo mape-folau 'ae ongo taukave ni. 'Oku 'iai e lave kiai e punake e taha: "Ofa kita ha folau 'oku ta'e kapasa, 'iha po tafitonga pea fono'umata..." koma atu aipe.
 
'Ofa atu moe lotu
kid

 






Daphne Taukolonga

unread,
Jul 20, 2011, 1:11:52 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
DNiu
 
ko ho'o pu'i kia SH he ko ha'ane Sisu Tonga?  hehehehe. 
 
ofa atu  
 
daphne

From: david niu <niut...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wednesday, 20 July 2011 2:41 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Maile Molitika

unread,
Jul 20, 2011, 1:42:52 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Meá piko mamahi moóni ko e lolotonga étau lele he Sisu Tonga kuo ke tu'uaki
kumala koe... mahaki he kata!!!

Ófa atu Ti Niu

-----Original Message-----
From: david niu
Sent: Wednesday, July 20, 2011 2:41 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu
koe Tonga

moe ofa,
tniu.

--

pas...@genesischurch.org

unread,
Jul 20, 2011, 2:17:53 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

TF'oku maama pe 'emau felafoaki 'a mautolu, 'oku totonu keke hu mai mo Tongi  'o fai ha fale'i kia DN ke tuku e me'a koe hu maumau. Sio mai 'oku mau lolotonga fakamaatoato kae hu mai e totalo ueh !koe fakataukumala .Koe ha ha lau 'ae kau Siapani kia Sisu? Sushi Theology.sh

 

-----Original Message-----
From: "david niu" <niut...@gmail.com>
Sent: Wednesday, July 20, 2011 12:41am
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Lasinga Piutau

unread,
Jul 20, 2011, 5:08:55 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Taunaola , fakasi'isi'i e me'a koe fakapo'uli na'a faifai kuo hoka'i koe 'eha Finemotu'a 'o homo ho Ta'ovala. hi hi hi , 'oua e kohu.e.


From: Taunaola Kei <taun...@yahoo.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, 20 July 2011 12:45 PM

siale mila

unread,
Jul 20, 2011, 5:21:24 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Malo mu'a kau tangata e faka kohukohu hotau fale ni pea kuo kamata ke tau sio mata he me'a ko e kohu  hahaha, mou kataki tuku pe ki loto kae 'oua 'e tau sino, he ko e me'a ia 'a e kau leka, kataki Taunaola na'a 'osi hotau fale ni ho'o taa, lii pe ki loto pea 'omi ha'o ngaahi faka mo'oni pea fakamatala ke mahino kae 'oua teke ta palasia 'e kakai mo e faka'ofa, he kuo nau mole taimi he ako pea kapau kuo ke sai ange koe pea ke 'ai ke mahino 'oua teke 'ita mai he na'e 'ikai teu ako au pea kapau teke 'ita pea ta 'oku 'osi mahino pe ia hahahaha 'ofa atu mo e lotu...Potu'ihuo   
 

Date: Wed, 20 Jul 2011 02:08:55 -0700
From: lasing...@yahoo.com

Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Molisi Mila

unread,
Jul 20, 2011, 6:35:39 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Masi'i faifekau ha koaa me'a lahi kuo fai ai e tafulu? kataki ka 'oku 'ikai mahino 'a e lea Tonga kia koe 'oua 'e tafulu mo e vevea 'a e fale ni.. ko e usuusu 'oku 'uhinga ia ki he talanoa fungani ki ha hingoa 'oha me'a pe tokotaha... pea kapau 'oku ke mamahi he 'etau usuusu ki he huafa 'o Sisu.. ko e fehu'i te tau to e usuusu kia hai?'omai ho'o a'usia kae tuku 'a e tafulu he ko Pope 'oku ngofua 'ene tafulu he fale ni he ko e muli ia.. Ko
sisu 'oku ke mamahi'i koia 'a e Sisu 'oku tau talanoa mo usuusu kiai kae fefe he ko hotau fakalaloa ia ...malo Sisu ho'o 'ofa he kakai mama'o atu ni...
mo e hufaki ..
Tahifisi..


From: Lasinga Piutau <lasing...@yahoo.com>
To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 20 July, 2011 4:06:43 PM

sisilia tupou-thomas

unread,
Jul 20, 2011, 8:39:40 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Ko ho'o kata Maile kia TNiu he tu'uaki 'enau kumala, 'e pehee pe ha'o tu'uaaki kumala he 2013, ha foha ha'amou toutu'u!
 'Ofa atu ki he leka 'oku puke (Sisilia).

2011/7/20 Maile Molitika <un7...@bigpond.net.au>
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com

Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com

david niu

unread,
Jul 20, 2011, 9:55:23 AM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
On 7/19/11, Maile Molitika <un7...@bigpond.net.au> wrote:
> Meá piko mamahi moóni ko e lolotonga étau lele he Sisu Tonga kuo ke tu'uaki
> kumala koe... mahaki he kata!!!
>
> Ófa atu Ti Niu

'Ouaa Maile...ko e feinga pe ke fai ha break ki ai he ko e kalasi ke
tokanga'i he ka tukunoa'i e faifai pea te nau foa 'enautolu e screen e
computer 'a e kakai..ha ha ha! Ka ko eni te u lele mo 'eku uta kumala
ki San Jose...hangē pe ia ko e huu 'a e Sisū Tonga - ngali piko mamahi
ka ko e fakalata atu pea fakatupuivi. Mo'oni e toki fakatokanga'i hake
'e Ma'u ho'omou timi 'akapulu...mālie pea toe lēsoni eee. Mālō e ngaue
mei hena, 'ofa atu ki he fāmili.

moe hūfia,
tniu.

utther finau

unread,
Jul 20, 2011, 3:18:03 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com


2011/7/19 Lotopoha Jeruel <seluel...@gmail.com>
malie lahi e fe'inasi'aki pea toe malie ange e fifili fkfinematu'a kuo fai eeehh!!! 


Kataki masi'i Lotopoha ka 'oku fakamafana 'a e lavelave mo e fe'inasi'aki 'i he tepile 'o e Sisu Tonga...kuou pehee pe kuo 'osi maama 'a e kaveinga ni mei ho ngaahi 'aliaki he 'aneafi, kake kataki masi'i Lotopoha he ko e feleoko ni, ko 'etau kuki pe 'o tuku atu ki he tepile pea kataki kau kai 'o to'o pe fe'unga...

Ko e ha koaa e founga ke fakavaofi 'aki e vamama'o?

Ko e 'Otua -  Omnipotence:  unlimited power/ mafeia 'a e me'a kotoa pe.      Omniscience:  infinite knowledge/ toka 'i ma'ananga.
                      Omnipresence:  omnipresent god..present everywhere at the same time.. ko e 'Otua 'oku ne 'i he potu kotoa pe 'i he taimi kotoa pe.  'I Palesitaine pea 'i Tonga mo mamani kotoa pea hange ko e lau 'a SH ke 'oua te tau hanga 'o fa'o puha pe fakangatangata 'a Sisu ki Nasaleti he na 'e 'ikai tenau tali IAA ka ko si'i Tonga na'a nau tofia 'aki...

Ko e Nasaleti 'o Sisu 'oku ta'emauea.  Ka ko Sisu na'a ne hokomai ko hotau tokoua 'o 'ikai kei nofo 'i he taukakapa ka ne hokomai ko hotau kainga ofi pea vaofi ai 'a e vamama'o. 

Ko e mohenga 'o e Sisu Tonga na 'e 'osi tuku mai 'e Lotopoha!!  kapau 'oku faingamalie pea tuku mai mo e Sisu Haua!!!

mou kataki he ko e ngone pe ia 'a e ke he!!   Utther


Molisi Mila

unread,
Jul 20, 2011, 4:27:13 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Malie 'aupito Ti Niu....ko ho'o toutou hu mai 'oku ma'a lahi hange ha kau pi vai
lolotonga 'a e ninimo 'a e kau usuusu kuo ke hu mai pea nau toe ki'i maama hake
'o 'ilo 'enau hee... Kae sai 'ave me'a totongi kia sh kae tuku'i mai 'a e
pikilau heni kema haka kili mo Pope ...talamonu atu..
mo e hufaki
Tahifisi....

----- Original Message ----
From: david niu <niut...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com

Sent: Thu, 21 July, 2011 1:55:23 AM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga

moe hūfia,
tniu.

--

david niu

unread,
Jul 20, 2011, 4:51:17 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
On 7/20/11, Molisi Mila <molis...@yahoo.co.nz> wrote:
> Malie 'aupito Ti Niu....ko ho'o toutou hu mai 'oku ma'a lahi hange ha kau pi
> vai lolotonga 'a e ninimo 'a e kau usuusu kuo ke hu mai pea nau toe ki'i maama
> hake 'o 'ilo 'enau hee... Kae sai 'ave me'a totongi kia sh kae tuku'i mai 'a e
> pikilau heni kema haka kili mo Pope ...talamonu atu..
> mo e hufaki
> Tahifisi....

Mālō Tahifisi e fakalea mai. Kātaki pe ko e Japanese Yam homau feitu'u
ni 'oku kalasi 'uluaki ia 'i he māketi ha feitu'u pe 'i amelika ni. Ko
e kalasi 'uluaki ia moe pikilau 'oku na totongi tatau pe kinaua...ko e
fe pe kalasi te ke fiema'u, kei kakano lelei tatau pe ia...Livingston,
San Jose, Nāsaleti, Tui, Tonga, ??? kei kakano tatau pe - ka toki 'i
ai pe ha discount, pea tuku kia SH ke ne fakafuofua mai.

moe hūfia,
tniu.

Timothy

unread,
Jul 20, 2011, 5:10:29 PM7/20/11
to Tasilisili-he-ngaluope
Koe fehu'i koee teu fai atu si'i kau tasilisili 'oku pehe ni hono
fakalea : KOHAI 'AE SISU MO'ONI? Kapau 'e hanga 'eha fakamaau'anga
fakalao 'o fuatautau 'ae ngaahi fakamo'oni fekau'aki mo Sisu Kalaisi,
koeha nai 'enau fakama'opo'opo kau ki hono IDENTITY? 'E malava nai ke
'ilo'i 'ae Sisu Hisitolia mo'oni? Kuo fu'u tokolahi 'ae kau sikola kuo
nau ako 'ae mo'oni'i me'a fekau'aki moe tokotaha ni 'aia kuo ne uesia
lahi 'ae hisitolia 'o mamani. 'Oku ou fakama'opo'opo 'ae ngaahi
talanga 'oku kei e'a pea fakatuputupulangi pe 'ae mo'oni 'oe Sisu 'o
Nasaleti. A'u e kihe kau 'Akiolosia, kau fa'u Hisitolia, kau Saienisi
'oe Ngaahi Tohi, moe kau Sikola 'oe fuakava fo'ou 'enau sivisivi'i 'ae
ngaahi fakamo'oni 'o fakapapau'i ko Sisu 'o Nasaleti 'ae tokotaha ne
hoko koe TO'UFUFUU 'oe hisitolia 'o mamani. Tetau 'ilo pe ai 'ae
ngaahi tali kihe ngaahi fehu'i 'ae kau fifili kihe 'ene 'IAI, 'ae
mo'oni 'o 'Ene ngaahi Claim, ko hono IDENTITY totonu, 'a 'Ene
fakakakato 'ae ngaahi palofisai, 'a 'Ene toetu'u, 'a 'Ene 'aonga kihe
'etau ngaahi mo'ui he ngaahi 'aho ni, pea moe falala'anga 'oe faa'i
kosipeli 'ihe fuakava fo'ou. Ko SISU PE 'O NASALETI 'oku 'aonga kihe
'etau mo'ui faka'aho he ngaahi 'aho ni and no other Jesus either
Tongan or Mexican or whatever nationality..... 'Ofa atu moe lotu .....
Timothy



Molisi Mila

unread,
Jul 20, 2011, 6:00:56 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Pope sai pe tolotolo kae 'oua  na'a tau ha tolo 'ia au he ko e tangai 'eni 'a Malakai Tube 'oku ou to'o takai holo pe pea ko e nge'esi hina Royal pe 'oku 'iai..pea ka tau ha fo'i Royal fonu ha taha koau aipe mo ia haaaa....



From: Iki Pope <iki....@tonganyouth.org.nz>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 20 July, 2011 1:37:30 PM
Subject: RE: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga

Epeli

unread,
Jul 20, 2011, 6:22:59 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Masi'I TNiu,

Ke mo fkkalakalasi e kumala Japanese Yam he 'oku 'iai ha'amo taukei to
kumala mo Sh - 'ai e to talo 'oku pau kia kimoua he 'oku tupu 'i California
na. Tuku e kumala Siapani ia kia Vanisi he ko 'enau kumala.

Malie 'a e totongi - tatau pe - pikilau mo e kalasi 'uluaki mo e toetoenga
fili - hange 'eni ia na'a mo "Y" kimoua ia ee! Na'a tau to manioke kotoa pe
'I Paku La'a pe ko Russia pe ko Chesolovakia oops my spelling!

Tukukehe pa 'a Sh na'e tokoni pule ia ki he Faletalavai 'a e kolisi! Tuku e
kohu na'a tutu ha tu'unga veve ke mate atu ai 'a e namu ee!

'E faifai pea ma'uhala pea mafana 'a Tahifisi he fa'ahinga talanoa ko 'eni
'a e kau tama 'Ikale ee.

Ma'u.

Semisi Ta'ai

unread,
Jul 20, 2011, 6:25:56 PM7/20/11
to Tasilisili-he-ngaluope

'Oiaueee , heeeee,heeee , mou 'ofa mai , ka 'ita mai ha taha , mou
ki'i tu'u , siosio holo , pea mou toki lea , he ko 'etau fkto'emi
ta'etafitafi atu kihe lotu hengihengi , 'e toe pehee mai 'ae Faifekau
kofee ho tupenu ? kuo ke tui mai ai 'e koe 'ae piva ho mali .
'Eheeeee, 'ouaaaa temou kohu . moe 'ofa atu ai pe








Semisi Ta'ai













Masi'i faifekau ha koaa me'a lahi kuo fai ai e tafulu? kataki ka 'oku
'ikai
mahino 'a e lea Tonga kia koe 'oua 'e tafulu mo e vevea 'a e fale ni..
ko e
usuusu 'oku 'uhinga ia ki he talanoa fungani ki ha hingoa 'oha me'a
pe
tokotaha... pea kapau 'oku ke mamahi he 'etau usuusu ki he huafa 'o
Sisu.. ko e
fehu'i te tau to e usuusu kia hai?'omai ho'o a'usia kae tuku 'a e
tafulu he ko
Pope 'oku ngofua 'ene tafulu he fale ni he ko e muli ia.. Ko


sisu 'oku ke mamahi'i koia 'a e Sisu 'oku tau talanoa mo usuusu kiai
kae fefe he
ko hotau fakalaloa ia ...malo Sisu ho'o 'ofa he kakai mama'o atu
ni...
mo e hufaki ..
Tahifisi


On Jul 20, 8:35 pm, Molisi Mila <molisi_m...@yahoo.co.nz> wrote:
> Masi'i faifekau ha koaa me'a lahi kuo fai ai e tafulu? kataki ka 'oku 'ikai
> mahino 'a e lea Tonga kia koe 'oua 'e tafulu mo e vevea 'a e fale ni.. ko e
> usuusu 'oku 'uhinga ia ki he talanoa fungani ki ha hingoa 'oha me'a pe
> tokotaha... pea kapau 'oku ke mamahi he 'etau usuusu ki he huafa 'o Sisu.. ko e
> fehu'i te tau to e usuusu kia hai?'omai ho'o a'usia kae tuku 'a e tafulu he ko
> Pope 'oku ngofua 'ene tafulu he fale ni he ko e muli ia.. Ko
>
> sisu 'oku ke mamahi'i koia 'a e Sisu 'oku tau talanoa mo usuusu kiai kae fefe he
> ko hotau fakalaloa ia ...malo Sisu ho'o 'ofa he kakai mama'o atu ni...
> mo e hufaki ..
> Tahifisi..
>
> ________________________________
> From: Lasinga Piutau <lasingapiu...@yahoo.com>
> To: "tasil...@googlegroups.com" <tasil...@googlegroups.com>
> Sent: Wed, 20 July, 2011 4:06:43 PM
> Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
> Tonga
>
> Tahifisi, 'oku 'ikai ke fai ha usuusu he Huafa 'o Sisu kalaisi, he koe 'Otua
> ia.. koe 'otua ia 'o 'oku,  mo koe, mo Tonga,  mo Mamani katoa., vakai'i atu ha
> fu'u tangai pilo pe koha fu'u motu'ime'a pe hena 'o fai  ai homou  Usuusu mo
> homou Fakamuna, 'E faifai ho'o mou hakamule 'ae lau Sisu Tonga,  pea he ai si'i
> kau memipa fanongo tokolahi hotau fale ni., 'oku osi mahino pe Taukave ia 'a
> Mohenoa , pea ko ha'ana pe ia fakakaukau. pea 'oku ongo ifo pe ia ke mou talanga
> fakaako ai, ka koe me'a 'oku ou tokanga kiai na'a iku homou ngaahi uku loloto
> na, pea iku ma'ama'a ai 'ae huafa ikuna 'o Sisu Kalaisi, na'e tu'itu'ia 'ehe
> Taupo'ou Ko Mele kihe laumalie ma'oni'oni, 'ihe ki'i kolo ko Nasaleti 'i Kaleli.
> 'i Palesitaine. Pea ko Sisu ia na'e pekia pea toetu'u ma'aku koe hia.
>
> malo Likuola
>
> ________________________________
> From: Molisi Mila <molisi_m...@yahoo.co.nz>
> From: Maafu Palu <maafu.p...@gmail.com>
> 2011/7/18 Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> >2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> ...
>
> read more »- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -

Sefili Fahamokioa

unread,
Jul 20, 2011, 7:00:04 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
MALOO  MA'U  E  FAKAKOLOA !
                    Kataki pe kake fainga maliee peake taai mai keu lele atu, ke ai ha'aku ki'i kalasi'i to kumala, he kou ninimo au---- hahahahaha  KUO FAI SI'ETE LAU FAKALONGOLONGO PEAU ONGO'I NA'A  TUNGA PE FO'I KUMALA HE'ETAU NGAUE hahahhaaha
KOU MANATU'I HAKE, MAU KI'I MOTUA MO TNIU, NA'E LELE PASIKALA, PEA MOU SIOAA IA HE KAU TU'U HE HALA, KAE NGALO AI 'OKU NGATA 'AE UAFU VUNA----- KAE KEI HOKO ATU PE LELE 'EA IA....hahahhaha
ME'A PE TAHA KOU 'ILO'I-------Koe tukunga, koe Sisu ma'aku ! pea koaupe 'oku ou 'ilo'i 'ae kakano 'oe kumala.
------------'ofa atu moe fakamonu SFMKioa.

Finau Halaleva

unread,
Jul 20, 2011, 7:15:44 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com
Veni, malo e tau moe ngaue mei hena. 'Oku ke mo'oni koe pea fkmolemole atu he'eku tonounou
 
Ofa atu aipe moe lotu
kid 

Epeli

unread,
Jul 20, 2011, 7:31:19 PM7/20/11
to tasil...@googlegroups.com

Sefi,

 

‘Aloha – malo!

 

Ka na’e kakau ki Fangatapu ‘a e ki’i motu’a ‘a TNiu pe na’e fa’o puha mai ia ki ‘uta! He ko e option pe ia ‘e ua ‘a e lele pasikala he feitu’u ‘o e tau’anga vaka! Ko e ma’anu ‘a e pasikala pe ko e kakau/kaukau ‘a e ki’i motu’a!  Malie e talanoa – Ko e ifo ia ‘o e kumala Japanese ke hange ha sushi pe ko e zukki koaa! Kehe ia mei he fa’ahinga ifo ‘o San Jose to e sai ange koe Sefi he Taulanga mata’itofe! Ifo kehekehe he feitu’u kehekehe ka ‘oku tau mo’ui kotoa pe neongo ‘etau kehekehe he fo’i ma/manioke/talo/kumala/mei/pateta/kapapulu/puha/kaimoana ‘o e mo’ui.

 

Ma’u

 


] On Behalf Of Sefili Fahamokioa

KOU MANATU'I HAKE, MAU KI'I MOTUA MO TNIU, NA'E LELE PASIKALA, PEA MOU SIOAA IA HE KAU TU'U HE HALA, KAE NGALO AI 'OKU NGATA 'AE UAFU VUNA----- KAE KEI HOKO ATU PE LELE 'EA IA....hahahhaha

ME'A PE TAHA KOU 'ILO'I-------Koe tukunga, koe Sisu ma'aku ! pea koaupe 'oku ou 'ilo'i 'ae kakano 'oe kumala.

------------'ofa atu moe fakamonu SFMKioa.

--
It is loading more messages.
0 new messages