Ma'afu 'e tuku 'a Tonga 'oku ofi mo mahino kae 'omi 'a Naasaleti 'oku mama'o.'E mahino fefee ai e "Hoko 'o Kakano" kapau tetau fakalanga mai 'a Naasaleti ke to 'i Tonga.Koe fu'u muli 'ena ia 'oku ke feinga ke tauhi.'Oku fu'u pukupuku e Kosipeli hono taulani holo 'o Nasaleti,too pe fakamamafa 'ia Sisu tuku 'a Nasaleti he koe 99% 'o Tonga te'eki kenau sio nautolu ai ka koe tokolahi kuo nau sio 'i 'Utui. malo sh.
Hufanga atu he fakatapu,kate ki'i hao atu he pea kataki koe me'a lelei pe ke fai ha felingiaki,
pea kou pehe 'oku mahu'inga 'aupito e felingiaki fakalaumalie he'e hoko ke fai e ako ke hiki-
hiki 'etau tu'unga mo'ui ki 'olunga.
Kataki na 'oku tonu pe e laumalie 'oku 'uhinga kiai 'etau kaveinga,ka 'oku te tokanga pe kita
na'a fai ha ma'u hala,pe fai ha he',he 'oku 'iai hotau fa'ahinga natula faka-Tonga.
Tau tuku ange a Sisu hange 'ene malama kia teau koe tepi' ia mo Hevani 'oku tau nofo 'o feinga mo 'unaloto kiai,pea 'oku ne kite faka-fonuamo'unga mai kae 'oua kene toe ha'ele anga2 mai.
Fefe nai kene tu'u ma'u 'ihono tu'unga ma'oni'oni',ka tau feinga kiai(tepi)telia na'a tau 'omi a
Sisu 'o nusi fakataha mo'etau lolenga faka-Tonga he 'oku ne fu'u ma'oni'oni 'aupito kia ki tau3.'Oku 'iaki teu fakata'e'aonga'i e lea 'ae Palofita Senituli ne to talu mei mu'a pea hange koe
ko e ngaahi lave mai, pea 'oku fu'u faka'apa'i'apa'i lahi 'aupito,ka koe fakamanatu na'a tau to
kihono faka'atamai'i o Sisu ka koe Laumalie ia,ki he fa'ahinga pe 'oku nau faka'utumauku kia
teia he taimi kotoa pe,na'a faifai pea tau ta malaki noa'ia'i ta'e tetau 'ilo hono founga'.
'Oku 'iai e ngaahi Saame lahi he tohi Tapu kuo tau ako lahi ai.Faka'ohovale pe kuo 'asi hake
ha fo'i saame saame faka-Tonga 'ae kau haua 'oku fu'u tu'u fehangahangai ia mo e tohitapu'
'oku pehe,Fai pe ena fai pe eni,kehe pe ketau lelei,pea 'oku ou pehe ko'etau hanga ia 'o nusi
faka-Tonga'i e Tokateline totonu.Tau fakatonutonu ange ke hoa moe ngaahi faka'amu 'a Sisu,
"FAI PE ENA TUKU 'AUPITO PE 'ENI IA,KA TAU FAI TONU HONO FINANGALO.Na'a ne
pekia, ke tau mo'ui kotoa 'i hono ta'ata'a,kae fakatatafe atu a e ngaahi toto'i kosi moe sipi na'e
fai e fou mai ai he fuakava motu'a'?Fakapo na'a tau hanga 'o nusi faka-tonga'i a Sisu? 'Ofa pe na'a faka-tupunga faka-kaukau.Malo. --- On Sat, 16/7/11, pas...@genesischurch.org <pas...@genesischurch.org> wrote: |
Takamuli koe heheu foki koe fuoloa e nofo muli pea kuo heheu e lea fakatonga,lea fkpapalangi,heheu moe hiva kae'uma'aa e luelue .Ko Ma'u na'e heheu pe ia mei Okoa pehee mai ki Ha'asini pea fou mai he kau Mauli.Ka koe 'uhinga foki 'ema heheu koho'o talahu'i.sh (Sisu African-American Rock n Roll).
Ko hono mo'oni, 'e 'ikai toe lava liliu 'a e mo'oni'ime'a 'oku tau tui
ki ai. Ko e Sisu ko e Siu ia mei Nasaleti 'i Kaleli, ka ko e 'Otua ia
na'e hifo 'o 'aikakano ke ne fua 'etau ngaahi hia.
Ko Sisu Tonga, ko hono faka'imisi pe ia 'o 'etau fo''i a'usia 'i he
'imisi 'otautolu, 'o 'ikai ha'ane fekau'aki 'a'ana mo 'Sisu 'o
Nasaleti.
Na'a tau 'osi lau ki he me'a ni 'i mu'a. Ko Sisu 'oku kei nofo pe ia
ko e Siu 'i he lolotonga ni 'i Hevani 'i he to'omata'u 'o e Tamai 'o
tali ai ke ne toki foki mai 'o fakamaau 'a e mo'ui mo e mate.
'Oku toki mama'o 'a hikuhikusila 'a Sisu ia 'i hono 'ai ko e Tonga. He
'oku 'ikai leva ko e Sisu ia ''oku lau ki ai 'a e Tohitapu pea mo
'etau ngaahi HImi. "Ko e 'Eiki 'ofa ne mate ma'a Tonga". Ko 'ene ofi
ia 'a Sisu. "Ta ko 'eku ngaahi hia ('a'aku ko e Tonga) na'e kalusefai
ai ia".
'Oku 'ikai ko Sisu Tonga ia na'e pekia he 'akau ma'a mamani katoa. Ko
Sisu mei Nasaleti ko ia ia 'a e 'Otua kakato 'aikakano 'oku tau mo'ui
ai.
Si'oto'ofaatu.
> 2011/7/15 Sitiveni <[mailto:f...@bigpond.com] f...@bigpond.com>
> [mailto:tasil...@googlegroups.com] tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> [mailto:tasilisili-...@googlegroups.com]
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> [http://groups.google.com/group/tasilisili]
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> [mailto:tasil...@googlegroups.com] tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> [mailto:tasilisili-...@googlegroups.com]
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> [http://groups.google.com/group/tasilisili]
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
> --
> Ma'afu Palu
>
> "Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
>
>
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> [http://groups.google.com/group/tasilisili]
Faifekau fefe 'ae tuki, 'oku heheu mo ia? |
Malo Veni, ka ko e ki’i fifili pe eni.‘Oku lau ‘e Paula ki he kakai Loma´ ‘o kau ki he kakai ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´:
He ko kinautolu na‘a ne toka mea‘i, na‘a ne toka tu‘utu‘uni foki ke nau hokosi ‘a e ‘īmisi ‘o hono ‘Alo´; koe‘uhi ke ne ta‘okete ki he tehina tokolahi.(Loma 8:29).
1) Kapau te tau fakama’ama’a’i ‘a e lea “’imisi” mei he Tohi´, pe mei he’etau tala’otua´, ka kuo lau heni ‘a Paula, ko e kakai ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´ kuo ne toka mea’i, mo toka tu’utu’uni foki, ke nau hokosi ‘a e ‘IMISI, ‘ikai ko e tatau matemate´, ‘o hono ‘Alo´…’ou ma’u ha konga si’i (‘i heni, taimini ni), ‘o hono ‘imisi…mahalo ko e toki ma’u hono tatau´ ‘i he fai ‘etau femamataaki´, ‘i he sio ta’epulou´, ‘i he kakato ‘a e huhu’i hotau sino´, ‘i he langi´…’o toki liliu ai au, ‘ou ma’u hono TATAU. Na’a ‘oku lelei pe mo kei ‘atā ‘i taimi ke tau tala’otua/kalaisitolosia he ‘imisi ‘o hono ‘Alo´, ‘a ia kuo toka tu’utu’uni ke tau hokosi´…tukukehe ka kuo holi ha ni’ihi ia ke nau li’aki leva hono ‘imisi´ kae fai mo nau ma’u taimini ni hono tatau´.
2) Ko e hoko ko eni ‘a hono ‘Alo´ ke ne ta‘okete ki he tehina tokolahi´, ‘oku ‘uhinga nai ia ki hono fanga tehina socio-historical ‘i Nasaleti´ pea Siu´, in that particular time and space, pe ‘oku ‘uhinga ia ki ha kakai pe ‘oku ‘ofa ki he ‘Otua´ at all times and everywhere - Romans, Jews, Greeks, popula, tau’ataina, fefine, tangata, Tonga, Fisi, etc.,‘o hangē nai ko e context ia ‘o e text. Kapau ‘oku ‘uhinga analogical heni ‘a Paula ki ha Sisu Ta’okete ki he tehina tokolahi (‘oku ‘ofa mo tui ki he ‘Otua´, kae ‘ikai ki he Sisu socio-historical), ‘ikai ‘oku ‘uhinga ‘alekoli mai ‘a Paula ia ka tau fa’a historical atu tautolu?
3) Kapau ko e ta’okete ‘a Sisu ki he tehina tokolahi ‘i he ‘ofa mo e tui, ‘i Nasaleti, Loma pe Tonga, ‘i he kuonga kotoa, pea tā ko e ta’okete ia ki he kau ‘ofa mo tui ‘i Tonga. , pea tā ‘e malava pe ke tau lau ai ‘a Sisu ko e ta’okete Tonga? Pe ko e ta’okete soci-histrical pe ia, pea ‘e ‘ikai toe kau ai ha tehina ‘i mamani ‘i ha taimi ka ko e kau Nasaleti´ pe?
4. Kapau ‘oku ‘uhinga analogical ‘a Paula ia ‘i he’ene ‘ipiseli´, ‘o Sisu Ta’okete ki he kau ‘ofa ‘Otua kotoa pe ‘i he kuonga kotoa pe, kau ai mo Tonga, pea tā ‘oku ‘ikai te ne ‘uhinga socio-historical heni. Kapau ‘oku faka‘atā ‘e Paula heni ke tau faka’uhinga analogical, allegorical, typological, anagogical, Sisu Ta’okete, Sisu Tonga ‘etc., oku anga fēfē ai ha’atau fakangatangata pe ke tau faka’uhinga historical ‘ata’atā pe ‘a Sisu, lolotonga ia´, ‘oku ‘ikai faka’uhigna'i historical ‘ata’atā pe ‘e he Tohitapu´ ‘a ia pe?
5. Mahalo ‘oku dimensions lalahi ‘e 3 ‘etau ‘etau Faith – past, present mo future, ‘o ‘ikai te nau fa’a malava ke māvahevahe…e.g. Adventus – ha’ele mai he kuohili (Nasaleti), ha’ele mai he ‘aho kotoa pe (Sakalameniti, ‘i he Laumālie, ki Tonga foki, personal piety), pea te ne toe ha’ele mai ‘i he kaha’u (eschadon), pea ‘ataa ke Kalaisitolosia mo tala’otua e ni’ihi he kuohili, pe lolotonga, pe kaha’u; Nasaleti, Tonga, pe Selusalema Fo’ou, ‘oku anga fefe leva ke fakangatangata pe ‘e ha ni’ihi ia ke tau nofo pe he dimension past ‘ata’ata´ pe? Hangē kiate au, ‘oku ‘ataa pe ‘a e ngaahi tala’otua kotoa pe ‘oku helefilo pe he loto fasii/dimensions – past, present, future…liberation, femini, hope, process, contextual, etc., kae ‘ikai nai ko e historical/past ‘ata’ataa pe?
6. ‘Oku fa’a hiva foki e kau Tonga´ he ngaahi himi ‘a Molitoni´ - Ka ko ‘Imanuela foki, Sisu ko hotau kainga ofi (514:5). ‘O kainga ofi fakatoto fefe ‘a Sisu Nasaleti mo ha Tonga? Historically, no way! However, analogically, allegorically, tropologically, anagogically YES! Mo eni foki – Kuo tō mai hao mamahi? Tala ki ho Ta’okete. Ko ho To’utakanga hena, ‘Oku talitali ia. Ke ne fua ho’ kavenga, Fakaai ho mafasia (506:4). Historically, no way. Analogically yes. Ko ia ai, ‘oku malava ke ‘uhinga analogical heni ‘a Molitoni, ko Sisu ko e ta’okete mo e to’utakanga ‘o e Tonga ‘oku ‘ofa mo tui, he ko e ta'okete mo to'utakanga Tongaa 'oku ne talitali, fua e kavenga, fakaai e mafasia 'o hono tehinaa, pea mahino ia ki he Tongaa, hei'ilo ki he papaalangii, pea toe malava analogical ai mo Mohenoa ke ne Sisu Tonga…
7. Mahalo ko e Sisu Tonga´ mo e naunau ia ‘a e Contextual Theology, ka ‘oku ui ‘e he Katolika´ ko e Inculturation, kau ki ai mo e Coconut ‘a Havea´, mo e Vanua ‘a Tuwere, mo e Moana ‘a Ha’amoa´, mo e ‘Ie’ie ‘a Kiribati´, Buffaloo ‘a Asia, etc, nau kei tohele pe he fasii – Sisu ko e Misaia, ‘Alo ‘o e ‘Otua, tui ki ai pea mo’ui, ‘o fakatatau ki he Tohitapu, ka ‘oku pusi miau e ni’ihi, ha’ape e ni’ihi, peesi takai e ni’ihi, pea mahalo ‘oku nafa atu ‘a Tonga ni, past e ni’ihi, present e ni’ihi pea future e ni’ihi, Sisu Ta’okete ‘a Paula, Sisu ‘Ofa ‘a Akositaine, ‘Otua Falengāmamahi ‘a Luther, Sisu Tonga ‘a Mohenoa, Sisu Nasaleti ‘a Ma’afu, etc…ko e maalie atu ‘enau hiki e kolōlia e ‘Otua lahi, ‘ikai totonu ke nau kamata tau tui mo tau fusi’ulu...kehe ke nau kei lele pe he Rules of Faith, ka toki paasi mu’a ha taha pea toki ifi e fakamaau´…
Veni, all Christian theologies are nothing but images...ke tau hokosi 'a hono 'imisi...kataki ki'i looloa, mahalo ne tonu keu lau ha pepa ee...mo e 'ofa aipe..
Faifekau Sisilia,
Malo e fkafe hiva kia kimaua mo e Faifekau Pule ‘o e AA ‘o San Jose. Tahataha kimaua na’e lahi hono ta ‘e Lea’aepeni ‘i Toloa he le’o ua, kuo ke fkafe hiva mai kia kimaua. Fu’u ma’olunga ‘a e fkafe mo e sino.
‘Oku malie ho’o mou talanga kia Sisu ‘o Nasaleti ‘aia ko e hisitolia ia mo e tupu’anga ‘o ‘ene hoko ‘o Kakano ‘aia ‘oku fkha ‘e he ngaahi Kosipeli!
Toe malie pe mo Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui ‘i he talaloto ‘a e Senitulioo ka na’e ‘ikai ko ha Kalisitiane ‘i he lalo Kolosi.
Toe talamai ‘e he Fkmaau’anga Lahi ko Sisu ko e Tu’i Siu pea fk’ilomga’i ia ke sio ki ai ‘a mamani!
Toe talaloto mai ‘a e tokotaha ‘o pehe, ko ‘ena ‘a e Lami ‘a e ‘Otua ‘aia ‘oku ne ‘ave ‘a e angahala ‘a mamani!
‘I he kamata’anga na’e ‘iai ‘a Folofola……….!
Ka na’e pehe mai ‘e Sisu “ Koau ko e Tauhi Sipi Lelei / Koau ko e Hala, Mo’oni, Mo’ui / Koau ko e Ma ‘o e Mo’ui / Koau ko e Maama ‘o Mamani!
Ko ‘eku ki’i fkofiofi ki he ng lau ko ‘eni ‘o hange ko ho’o lau Sisilia – ko e feinga ke fkmahino ha ‘ausia (experience) ‘o e feohi fkfo’ituitui mo Sisu ‘o Nasaleti pe ko Sisu ko e taha ‘o e ngaahi fkhingoa’i (identification) ‘o Sisu!
He ko e Sisu ‘o Nasaleti ko e ‘historical figure’ ‘o Sisu ko e Fakamo’ui/Misaia/Tu’i ‘oku feinga ‘a e kau hiki Tohitapu ke mahino’i ‘e kitautolu pea mei ai ‘a e ‘foundation’ ‘o hono fkkaka ai ‘etau tui! Pea mei ai ki he’etau ngaahi ‘ausia he ‘aho ni! ‘Oku ‘ikai ko e Sisu ‘o Nasaleti ‘oku makatu’unga ai ho’o tui he ‘aho ni, ka ko e Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui koia ‘oku nofo ai ‘etau tui he ‘aho ni – he ‘oku ne fkmatala’i ‘a ‘etau ngaahi ‘ausia kehekehe ‘i he’etau feohi fk’aho!
Ko Sisu ‘o Nasaleti na’e pekia ia – Ko hotau Fakamo’ui!
Ko Sisu ne ha’ele ki he Langi ko Sisu ‘Alo ‘o e ‘Otua Mo’ui ia!
Ko e fkmatala ‘a e ongo Faifekau Dr (Ma’afu & Mohenoa) felave’i mo Sisu mei Nasaleti mo Sisu Tonga ‘oku na mo’oni ‘o fktatau ki he ‘ausia mo e mahino na’a na ‘ausia ‘i he’ena fekumi! Pea ‘oku ou fk’apa’apa ki ai he ko hona mala’e ‘a e Tala’Otua (Theology)! Pe ko e Kilisitolosi (Christology) koaa ‘eni Fakapulia!
‘Oku ou manavasi’i nau tau pehee ‘oku tonu ‘a e taha pea hala ‘a e taha. He ko ‘ena ‘ongo fktotolo mo e ‘ausia na’e fktupu mei he talanoa ‘o e Tohitapu ‘o Sisu ko e Folofola Mo’ui ( ko e anga pe ia ‘eku lau he’e hala foki ia ki he ni’ihi).
Ka ‘oku ‘iai foki ‘a e taimi ia Sisilia ‘oku ‘iai ‘a e lea ia ‘a Sisu ‘oku ‘ikai ke kainga ia mo ‘etau nofo fktonga! Ko hono ‘uhinga ko e ‘context’ koia ‘o e historical Jesus.
Hange ko ‘eni – “Koau Ko e Tauhi Sipi Lelei” – Sisilia malo mo ‘etau ha’u ki muli ni ke tau sio ai he “sipi”, Ko e Lau ‘a e Saame 23 – ko e cotext ia mahalo ko kinautolu mei he Fungafonua tenau ‘ilo’i ‘a e ‘stream’ matavai. ‘Aia ko ‘eku fokotu’u talanoa he funga talanoa ‘a e ongo Faifekau Dr mei he loto’i talanoa ‘o e Tohitapu ke ma’u ai ha ki’i mahino neongo ‘oku hange ha saafa hono ki’i mahu’inga.
Malo e ngaahi talanoa malie ‘o Sisu pea ‘oku tau koloa’ia he ngaahi fekumi ‘oku ‘omi ‘e he kau tangata mo e kau fefine ‘o e paenga ni.
Ko e talanoa ki he Sapate (Uite mo e Tea – Sisu ia ‘o Nasaleti) - fefee kitautolu mei Tonga na’a ‘oku tonu ko e koane mo e mateloi Sisu Tonga – ka ko e fo’i mo’oni mo e fekau ‘o e talanoa koia hono momona!
He ‘oku mahu’inga ‘a e context he ko e matapa ia ‘o Langi ‘oku fai ai ‘etau lotu!
Kae tuku aaa mo e fu’u loloa – pea faifai pea mo’oni ‘a e fkhua Sh ko e me’a ‘oku ou pehe ai, ki’i taimi vave ko e ha’u mei Okoa, fa’ele’i ‘i Ha’ateiho, nofo ‘i Ha’asini ka ko e pulopula mei Pulotu! Souke ke toe fefe’i he ko e me’a ia na’e fkfou mai au ‘e Sisu mei he kamata’anga! I have no choice but to rejoice!
Ma’u!
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of sisilia tupou-thomas
Sent: Saturday, July 16, 2011
12:51 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga
hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Amen! Amen! Amen Pastor!
Hahaaa Takamuli ko koe pe ia Mo Sh ‘oku mo poto he hiva he ‘oku ‘iai ho’o mo ki’i maa’imoa pea mo le’o lelei! Ko e le’o tafulu pe ‘eni ‘oku kei toe heni!! Mana hena na’a ui mai ke tau solo tahataha eee he koni ee!
Teu toki le’o lelei au ha malohi ‘a Tonga ‘i Siapani (Vanisi) mo Kanata he RWC! Ko e tali ka fuofuoloa ee!
Ma’u.
On Behalf Of Sepesi H
Piukala
Óku tau fiefia kotoa pe he fakatautehina áe ongo faifekau kimuá pea na laka atu ki he Public, ío , ko e moóni e meá kuo lave ki ai á Maáfu naáku fanongo tonu he Tangataéki Dr Puloka éne fakamamafaí áe tuúnga lotufehuí he taimi ne fai ai e laaulea í he Komiti fakaikiki he Koni.. ki he memipa he Siasi Sutt, ko e tokotaha kuo ne tali mo tui kia Sisu Kalaisi, pekia mo éne toetuú ko ia óku íkai haáku toe talaá óku meáí pe é Puloka áe Sisu ó Nasaleti. Ko e fakamafana áe founga ó e ngaue, ko e pau ke femataaki tonu pea na toki omai ó present éna ngahi fakakaukau .. Ka toe lotu óku maú éku fiefia he éne fakahifo lea , mo e éne fakafotunga, ko e tangata teuteu lelei mo tokanga ki heéne appearance.
Vakai atu Sister naá kuo taimi keta foki aa ki Tonga ó Ngaue ai, ke feingaí ke ke poto he hiava ee, tulou he óku ósi fanongo au he hiva á Maú mo Sh, kapau óku leóua éna lea mai huanoa ka fakapipiki ki he tuúngafasi ee...ái e kataki ongotaókete ke lahi he óku mo Faifekau moua..
Fakamafana atu e Sisu e talaloto himi.
Takamuli.
Sh mo Takamuli,
Mahalo ko e me’a fklolo ‘a e heeeheeeu! ‘Oku ma toki ‘au mai ki Ha’asini mo Sh ‘o ‘ilo ai ‘oku ma heheu!
Malo mo e lotu lelei mei mu’a ‘a e kau matu’a ee! Pea mo e ‘ea lelei ‘o e tu’aliku Tonga ‘o ‘omi ha faingamalie ee! Pea koe poto ‘a Sh he rock n roll mei he Kali ko mavae tangi ‘I he ‘Nasaleti Hall” he ‘oku ‘ikai toe heheu ia! Ki’i manatu ee! Tuku aa Takamuli e kole lau mo e talahu’i mai kia au!!!
Ma’u.
On Behalf Of pas...@genesischurch.org
Takamuli ‘oua teke fu’u hoha’a koe kia DO.Ko ‘ene mohe misi pe ‘ana mei he lalo Siale Mohe ‘I he Houma Niutao mo e hu’a mai ‘a e tahi! ‘ikai lava ha fangota!
Ma’u
On Behalf Of Sepesi H
Piukala
Ha ha ha, mahalo óku kei fakafiemalie á Maú ee.. fakamolemole atu Faifekau . Ko DO ena óku toki ake mai he ái tukituki , ka ko e tuki heé fai ha ofi atu ..
takamuli.
Sepesi,
Malo 'a 'etau ma'u 'ae 'aho ni pea fefe hake 'ae to'u momoko hena? Koe fakahua pe kia SH. Ka kuo faatai e motu'a he fu'u kolosi. Ko 'emau talauhu'i 'i heni kiai 'oku fai mama'o pe. Ne fiu e kau polisi hono feingai 'ae kau gangs 'i Fresno. Pea nau ki'i pauu mai 'o fanafana ofi he falelotu 'o SH 'o faifai pe, pea nau ki'i pauu 'o fakatupukovi 'ihe me'a 'a 'ene youth. Pea ko 'ene 'osi pe 'ae polokalama, kuo lue atu 'ae faifekau 'ihe uha moe tuaapo. Kihe uhouhonga 'oe kau kovi ko 'eni. Pea koe foki mai 'ae faifekau kuo muimui mai 'ae kau gangs ia ki falelotu 'o lotu. Pea koe taha ia ha me'a na'e respect ai 'ehe kau polisi 'o Fresno 'ae faifekau ni. Ko'ene fakalotu'i 'ae kau gangs kae melino 'ae fonua pea 'oku iai 'ae 'aho fakamanatu 'o SH 'i Fresno koe SIFA HINGANO'S DAY 'I SUNE pea 'e tu'uloa. Koe tokolahi 'oe Fresno County
'oku meimei miliona 'ae kakai.
Kaikehe, koe mamahi 'eni na'e uhinga kiai 'a Paula 'ia Loma vahe 8:12-25. Koe mamahi na'a tau fili kiai. 'Oku 'ikai koe mamahi he puke pe fakasino. Ka koe kau muimui kia Kalaisi, na'anau tukupa ke fili kihe mamahi koia 'oe fu'a kolosi. Pea 'e kehekehe pe ia moe faingata'a fakasino. Lea mai 'a koe Ma'u mei NZ, he kuo hiki mai ho nima 'o 'ou.. ha ha..DO |
Takamuli mo DO,
Kuo tuku ‘eku talahu’i lau ta’u motu’a kia Sh. Ko e me’a ki he to’uako neu ‘uluaki hu au ki Toloa ‘o to ‘a e fu’u manioke ke toki ‘alu ange mo ‘ene kapapulu ke mau kai he fuke ‘emau ‘umu! ‘Ikai toe kehekehe ia mo e kuli-sipi! Koia ‘e fekaniseli’aki ‘ema fktaau mo e talahu’i. Ko kimoua pe ‘oku talauhu’I lahi taha!
Neu ‘osi talaatu pe ki mu’a Takamuli ‘a e me’a ko ‘ena ‘oku fkmatala ki ai ‘a e Faifekau mei he Houma Niutao – he na’a ku ‘iai tonu he ‘aho fkmanatu hono haafe senituli – ‘I he loto kolo ‘o Fresno – pea ne ‘omi hoku ki’I faingamalie ‘I hono siasi keu ki’I lea (‘ikai ke ne ‘omi keu malanga – koeha ‘aonga ‘a e pukepuke gang – kae ‘ikai ‘omi keu malanga ee).
Na’a ne fkafe’I au he ko e taha ia ‘a e kau pataloni ‘o e Kalapu Lotali ‘a Fresno ki he’enau lunch meeting – Takamuli mo Do ‘oua ma’a lahi atu!
Ko e fehu’I ne anga fefeee ‘a e ‘au ‘a Sh ki he tafenga monuu ko ‘eni? Sisu Fresno! Sisu Vv? Sisu NZ?
I don’t know a thing! I know nothing but I can see something!
Kae tuku kau laka ke teuteu ‘emau malanga na’a tuli au ‘e he Siasi ‘I he fehalaaki ‘a e Uite mo e Tea eee! Sisu Kaleli – kae feinga ke fkhoko kia Sisu Whangarei!
Ma’u
On Behalf Of David
Ofahengaue
Kataki fakamolemole pe,hufanga atu he fakatapu,....na'a te pehe pe he'ikai tete totoe kau ,ka ko
'ete fie vahevahe faka'osi pe 'eni,pea 'oku 'ikai keu manako ki ha fakafekiki.faka'apa'apa'i lahi atu e ngaahi a'usia.
'Oku ou toe faka'apa'apa lahi ki he Palofita(Senituli) kei taumama'o lahi keu ala ki hano su.
'E lava pe ke hoko ha'ate malanga faka-vave pea te fakakaukau ki he me'a kehe kae lea 'aki ha me'a kehe.'E kei tonuhia ai pe hoto laumalie ia 'o tautolu ki he langi, ka 'e fakahalaia'i ia e mamani.Me'a leva 'e taha 'e hoko ai,koe he ai a mamani ia 'o hange ko'etau fetakai ni.Fefe ke
tau vakai'i mu'a na kuo tau feinga ke 'ai ha va'e 'oha ka, 'iha veeni.Fefe ke tau pehe, a Sisu koe Laumalie (Sione 6:63)Na 'oku uhinga nai 'ae hoko 'o kakano,na'e 'Otua 'a folofola pea hoko 'o kakano,(Ko Sisu ia),pea tau kole leva ai ki Tonga,ke tau hokosi leva mu'a ia 'ihe laumalie pea ke ma'oni'oni foki.He'ikai fie ha'u a Sisu ia 'o hoko ko ha fu'u Tonga he'e kaka,loi,etc,ka ko kitautolu Tonga ke tau hoko kia Sisu 'o faitotonu,anga'ofa etc.Fefe ke tau pehe,Si'i Tonga e,Tali mu'a Sisu(faka-fo'ou e mo'ui) 'o lau ki mu'a,'oua lau ki mui.Manatu na'e pekia Sisu,ha'ele ia kihe langi ki hono to'omata'u kae hifo leva hono laumalie ke tau mo'ui mo fe-ngaue'aki ai mo ia,pea tau pehe leva ai tau mo'ui ai faka-laumalie 'o Sisu,mo tau muimui ki he ngaahi sipinga 'a Sisu.
(Tau hoko kia Sisu,'oua mu'a hoko mai Sisu ia kia tautolu)Tonga Sisu,'oua Sisu Tonga!
"'OTUA MO TONGA KO HOKU TOFI'A".,hangehange kia te au ia,na'e lolotonga e vahe tofi'a ia 'a Taufa'ahau, pea ta na'e 'iai ha ki'i fale fai'anga lotu ia na'e tu'u 'ihe kelekele na'a ne 'osi vahe'i,
pea talu ai pe 'ene tafoki hake ai 'o fk- kau ai pe Falelotu, 'ene fu'u vahe faka-mamani(faka-kakano) 'ana ia he me'a faka-laumalie('Otua) kae fefe e lea mai 'a (Sione 6:63) koe me'a ki he kakano 'oku 'ikai momo'i 'aonga ia(hufanga he fakatapu)!!!!!!'Ofa atu.--- On Sun, 17/7/11, Maafu Palu <maafu...@gmail.com> wrote: |
Ma'afuMalo 'a e lava mai kihe tepile ni. Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni, 'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'. Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi. 'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai. Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was. The Word dwelt with God, and what God was, the Word was. Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him. All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men. The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it. Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh). 'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione. 'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu. Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli. Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu koe Tonga.Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika, 'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu. Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi. Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai. Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga. Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga. Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'. Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a, 'word became flesh'.Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni). Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.ofa atudaphne
'Oku ke mo'oni pe Ma'afu 'oku lahi hono faka'uhinga'i hala'i "The Word became flesh " pea toe pukupuku mo mamaha pea iku ai pe 'o tau fa'o 'a Sisu 'ihe ki'i puha si'isi'i 'oku ui ko Nasaleti.'Oku 'ikai ke own 'e Nasaleti ia 'a Sisu,ka 'oku own 'e Sisu ia 'a Nasaleti mo Tonga pea koe'uhii koe Faufaua hotau 'Otua mohotau Fakamo'ui 'e fu'u si'isi'i fau ke Nasaleti 'at'ataa pe.'E lava pe ke Sisu Tonga pea ta ha'atau faiva 'ihe'etau lea mohotau anga fakafonua peau pehee atu au mo 'eku kau show 'o hip hop,rock n roll he ko Sisu koe African-American,na'e ha'i seini pea kii'i ngaue popula pea ngaahi kovi'i koe'uhi koe lanu honau kilii.Pea pehee mai 'a Ma'u mo'ene Sisu Maori pea tau hongi mo hug mo fe'iloaki he "kuo Ne fokotu'u hono Tapanekale hotau ha'oha'onga.." Pea mou tufaki mai ho'omou pepa na'e lau kae tuku e kai fufuu.sh
-----Original Message-----
Daphne,
‘Ofa mai ‘ia au ‘o kataki ‘o leipolo’i atu ha taha kehe – tuku pe ‘e koe ‘a Sh keu toki leipolo’i ‘e au! ‘E faifai pea ma’u hala ‘a e ki’i siana ki he leipolo ‘oku ‘oatu, ka ko hono mo’oni ko e mo’oni ia ‘o ho’o sio mo ho’o fanongo ki he ngaue li’oa ‘a Sh. He’ikai lava ha taha ia ‘o fufu’i he ‘oku ha mata mata lelei ‘a e ngaue kuo lava – pea tau pehe – ko e ‘Eiki ‘ofa na’e mate ma’a Tonga ‘o fkfou mai ‘ia Sh hono mafimafi, ke malava ‘a e me’a oku ‘ikai malava – pea nonga ‘a e mafasia!
Ko e Sisu mei Nasaleti – ko e historical contextualize framework ia ‘a e kau hiki tohi! Fkmolemole ko Sisu ko e ‘Alo ‘o e ‘Otua ko ‘ene mahino kiate au ‘i hoku Ha’asini/Talafo’ou/Okoa/Vaini/Ha’ateiho ‘o Tonga mo e ki’i konga si’isi’i Maori ka ‘oku mahu’inga! – he ‘oku ‘ikai ha’aku konga’i Nasaleti! ‘O hange ko ho’o lau Daphne – ko e fe’iloaki fk’aho ia! Daily encounter with the risen Christ!
Kae malo mu’a ‘a e fekumi ia he ‘oku ‘aonga pe ia ki he’etau fononga! Kae ‘omi ‘a e ngaahi pepa ke tau sio ki ai neongo ko e sio mei Okoa ki he loto moana! ‘Aua – ma’a atu ia!
Ka ko e tafenga ‘o e malohi ‘o e moana deep ocean ‘oku ne ‘ave ‘etau ngaahi talanoa malie ki he ngaahi tapa kotoa pe ‘o e kolope!
Ma’u
] On Behalf Of Daphne
Taukolonga
Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'.
Daphne
Oku te manatu kihe malanga 'a Lea'aepeni "..pea toki tukuange 'ehe 'ikale e fonu pea vilo hifo e fonu 9,8,7,,,,,,,3.2.1. Mou mea'i pe fanau e me'a na;'e hoko ..."' ai pe koe Tefini ke 'iai si'ate leipolo fo'ou,talu 'ema tupu hake mo'ene leipolo'i faikehe au, 'osi 'eni e ta'u 'e fiha moe leipolo tatau ai pe.pea ha'u ki heni 'o hikiha'aki holo au. Tuku ho'omou kaunoa fa'iteliha pe koe Tefini.sh.
Malo Daphne,
Ko e lotu ia ‘a e kakai ‘oku nau experience ‘a Sisu ‘i honau loto pea hoko mo e liliu ki he mo’ui pea muimui he fkpapau ‘a e loto – ka ko e talaloto ‘ena ‘a e Tonga mo Asisi “hala tau he mate pe mo’ui, ka ‘iai ‘a Sisu tete ‘alu ai” – Pea kuo hoko ‘a e le’o ‘o e kau ma’ata [ St Fran Asisi] ko e le’o ‘o e kau ikuna – Na’a mou uikuna ‘i he ha? (Tonga) Pea nau tali mai “Ko e ta’ata’a ne tafea ko e IVI ‘O E LAMI.(Asisi).
Context kehekehe ia ‘e 2! Ka ko e Experience pe ‘e taha! The risen Christ! Taimi kehekehe he kuonga kehekehe, ka ko e Taimi ‘a e ‘Otua na’a ne folofola ke Maama Mai! Peace be with you!
Ko e experience ‘e kei tatau pe ia ha taimi – ka ko e to’utangata (generation) ‘e liliu ia ‘o fktatau ki he lau ‘a e taimi! (lahi hoto ngu ta’u nai ‘e 70, viki’anga – muna mo e ongosia). Pea mo’oni pe ‘a e Sangato “ to be understood as to understand,” me’a ia ‘oku faingata’a ka ko ‘ena malava pea ‘oku ifo leva ‘a e mo’ui, pea toki ta tuku ‘aki he ko kitautolu ko hotau iku’anga ko e MO’UI TA’ENGATA!
‘Afe teu ‘au ki ai? (Mahalo pe …..ka…….he koaa Sh, pe ko e ‘oatu ai leva ho leipolo?)
Ma’u
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Daphne Taukolonga
Sent: Monday, July 18, 2011 6:26
PM
To: tasil...@googlegroups.com
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of pas...@genesischurch.org
Sent: Monday, 18 July 2011 12:44 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
1. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Palesitaine ...... FACT
2. Ko Sisu na'e fa'ele'i pea tupu hake 'i Tonga ....... FALSE
3. PEA TA KO SISU KOE FU'U NASALETI 'IKAI KOHA TONGA IA ..... MO'ONI
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Takamuli,Veni mo Tim koho'omou 'oho tokolahi keu fefe'i.Ka 'oku ou fu'u very concern 'aupito pea ko 'eni kuo tau a'u kiai 'ihe lau 'a Takamuli ',,koe 'OTUA na'a ne FA'O PUHA MAI PE 'a SISU " Koe me'a ia 'oku ou taukave ke 'oua 'e hangatonu mei lokiako 'o faiako kae 'uluaki oo kihe local church 'o ako e toutuu,too hiapo,toutai,koka'anga,toulalanga he kapau 'e 'ikai mahino 'a Sisu Tonga mohono Tonga kohono iku'anga 'ena 'e fa'u puha 'ehe 'Otua 'a Sisu;sh.
-----Original Message-----
From: "Sepesi H Piukala" <sep...@optusnet.com.au>
--
Kuo tau 'alu atu 'eni 'o hange 'etau 'alu ha fononga ha toafa mamatea... he ko e
lahi ange 'etau fekumi ki ha ma'u mavahe mei he TOHITAPU ko 'etau a'a atu ia he
fatu mo e pela 'oha toafa 'oku li'ekina pea mo fakaiku ki he 'ikai ha to e
taumu'a ka ko e 'auha pe...Kau tangata mo e kau fefine ko 'etau me'a 'oku fai ko
hiono COPYRIGHT 'a e hingoa mo e mo'ui 'o e Tamasi'i 'Otua ko Sisu Kalaisi 'o
Nasaleti..pea ko e me'a ia kuo fakahaha fakamamani lahi hono ta'ofi 'o e
copyright he neongo pe 'e lelei fefe ha'ate ha'ate hiki tatau ha fa'ahinga me'a
'o e mamani he'ikai to e tatau ia mo e fiemau 'a e toko taha ha'ana 'a e
ORIGINAL... koia ai 'oku ou fie fakaha pe ko e SISU 'O NASALETI koia pe ia 'o
ta'engata pea ta'engata, he ko e tama ia na'a ne 'ave 'a e Angahala 'a memeni
kotoa...Ko e me'a malie taha ko ha fakamuna 'a ha kakai maama mo poto mo 'ilo
pehe ni.. Ka ko e 'uluaki fehu'i na'e fofoa'i ki he tala 'Otua ni ...KO E HA
HA'O LAU KAPAU NA'E FA'ELE'I 'A SISU 'I TONGA? ko e fehu'i ia na'e kamata 'aki,
ka e hange kuo fakapapau'i mai 'eni ia 'oku 'i ai 'a e Sisu 'i Tonga ueee 'osi
atu 'a e matapa 'o Hevani 'i Tonga ko e 'Alo 'ena kuo to e tala ko e Tonga...Ko
e HA FUA IA...
mo e hufaki ..
TAHIFISI...
----- Original Message ----
From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Tue, 19 July, 2011 11:05:18 AM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga
'Ofa atu moe lotu
Timothy
--
Laume wrote:
Malo Tongi e tokoni mai kihe fakatalanoa kuo fai pea 'oku ou tui pe au
ki ho'o lau ke faka'ataa pe kaveinga ia ka 'oku 'alu atu e me'a 'o
mahino kiate au koe Sisu Tonga 'oku ne imply mai 'e ia 'ae laine 2
'eku fokotu'u atu 'anenai.
Tfinau,
Ko e lau koee ‘a Sisu mei Nasaleti na’e hiki tohi mei he kuohili ‘o ne pehee “Ko ho’o fai pehee ki ha taha ‘oku si’i hifo ‘ia koe ko ho’o fai ia kiate au – ‘a e fafanga ‘a e fiekaia, fkmafana ‘a e mokosia, ‘ofa ki he tukuhausia etc, etc.”
Ko e fkfotunga’i mo hono ngaue’i ‘a e fo’i fekau koia, ‘e ha ia, ‘i he’eku to’onga mo’ui mo e ngaue ‘i he feitu’u ‘oku ou nofo ai. ‘o fktatau ki he fekau lahi “Ke mou oo ki mamani……. ‘o ngaohi kakai ……”
‘Aia ‘oku toki mo’ui ‘a e fo’i fekau mei he senituli ‘uluaki ‘i hono ngaue’i ‘e kitautolu ‘i he senituli 21 ni? Pea kapau he’ikai te tau ngaue’i ta ‘oku mate pe fo’i fekau lelei ia! Ko Matiu 13 ‘oku ‘asi ‘a e lea ko ‘eni – koia ‘oku telinga ke ne fanongo…….” ‘Oku ‘iai pe hono ‘uhinga ee!
Ko ‘etau ngaue’i ‘a e tui ‘o e ‘aho ni ‘i hotau Tonga he ‘oku mo’ui ‘a Sisu ‘i he’etau mo’ui pe koefe ‘a e feitu’u ‘o e kolope ‘oku tau ‘iai! Hufanga he flktapu ne ‘iai ‘a e lea na’e pehe, ‘a e kau mo’unga’i tangata ‘o e Lotu “ I only know God when I pray in Tongan.” Mahalo ko e eseni ia ‘oku ke feinga mai tfinau ke mau mahino’i eee!
KO e me’a ia ‘oku ou pehee ai TFinau “Oku ou fetaulaki au mo Sisu ‘i he malimali mai ‘a ha ki’i pepee, pe ko ha taha ‘oku malimali mai ‘i he ‘atakai ‘oku ou ‘iai – he ko e laumalie mo’ui ia na’e ‘ia Sisu ke talitali kakai ‘i he ‘atakai ‘oku ‘iai Siu – Senitaile – Loma – Tonga - etc”. Tonu ke tuku he ‘oku ‘ikai mahino ‘a e me’a ‘oku ou feinga ke ‘oatu ee!
Ma’u
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Tevita Finau
Sent: Tuesday, July 19, 2011 1:46
PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
2011/7/19 Timothy tla...@hotmail.comkau
--
Kau ai mo ho'o lau 'oku fa'a fa'o puha 'a Sisu 'i Nasaleti, ka ko 'ekeu fakahaa atu 'oku 'ikai ko tautolu na'e 'omai 'ae 'Otua ke mo'ui 'i Taimi=Puha, 'aho ke mo'ui mo e 'aho ke mate. Ko e 'Otua 'ikai ha mate , mo'ui ai pe 'o Ta'engata.
Na'a mau kautaha mautolu , ko e me'a ia 'oku mou fiu ai hono 'ai kemou hao homau puha, ha ha ha.
kuo tui kuo u 'osi kauhala hema au ,Sh .
hunuaki pe...
takamuli.
---------
Fehuí 13: Ka ó kapau óku ai ha ngaahi meá ílo ngataá he Tohitapu, neongo
étau faá lau mo hakule lotoua, é fefe ai ?
Tali: Ke óua náatau ámanaki ke ílo ki he meá kotoa pe lolotonga óku tau í
mamani, pe ke úhinga kiate kiatutolu áe meá kotoa pe kuo fakahaa.
I Kolinito 13: 9, 10. He óku fakakonga étau ílo pea fakakonga étau
palofisai: ka óka hoko mai áe áe haohaoa, é toki taéáonga ai áe fakakonga.
Ko ena kuo ósi talamai 'e Dr Puloka ko éne fakaímisi pe , pea mahino ai óku
ne'ílo pe áe Sisu Nasaleti. Óku toe taémahino ange áe ngaue á Dr Puloka he
taukave kuo tau sio ai henii. Kae sai pe naa koha feinga pe ke óua naátau
ílo mo mahinoí.
Takamuli.
MaafuMalo 'a e kei kavekave a'u mai 'ihe tepile ni.Kapau 'oku te'eki teke a'usia 'e koe 'a e 'encounter' with Christ 'i ho'o mo'ui fakafo'ituitui 'ihe 'atakai 'o Tonga, (as a person who was born in Tonga), koe vaihii ee, he'ikai pe teke mahino'i 'e koe 'a e Sisu koe Tonga 'ihe a'usia. 'Oku 'ikai ko au pe 'oku ou a'usia, ko 'ena kuo 'osi fakalea atu 'a e kau faifekau kimu'a 'oku 'ikai koha fakamatala fo'ou 'a e Sisu Tonga, Sisu koe Tonga 'whatever you name it'. Na'aku 'osi fakaongo atu 'ihe 'eku lave kimu'a, keke lele pe koe 'ihe me'a ko 'ena 'oku ke tui ki ai pe teke 'alu 'o tau ki fee, he koe 'Otua ia 'oku lahi faufau 'ene kelesi.Ko 'eku lau 'a e ngahi talanoa 'i Tasilisili ni 'oku ou ta'imalie 'ihe ngaahi talanoa 'o e a'usia 'a Sifa Hingano, 'oku fakafotunga'i mai he'ene ngaahi to'onga, hangee ko 'ene foaki ki Tonga pea mo 'ene sipinga mo'ui 'i 'Amelika 'oku talanoa'i 'i Tasilisili ni. 'Oku ou leipolo'i pe fakahingoa 'a e ngaahi to'onga (behaviours) 'a Sifa Hingano koe to'onga ia 'a e tokotaha 'oku 'encounter' faka'aho mo Sisu, 'a 'eni 'oku leipolo'i ko 'Sisu Tonga'.DaphneSent: Sunday, 17 July 2011 8:08 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Malo Daphne,Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).Si'oto'ofaatu..
2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Ma'afuMalo 'a e lava mai kihe tepile ni. Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni, 'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'. Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi. 'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.
Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai. Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was. The Word dwelt with God, and what God was, the Word was. Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him. All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men. The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it. Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh). 'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione. 'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu. Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli. Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu koe Tonga.Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika, 'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu. Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi. Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai. Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga. Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga. Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'. Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a, 'word became flesh'.Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni). Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.
ofa atudaphneTo: tasil...@googlegroups.com
Sent: Friday, 15 July 2011 8:08 PM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Na'a ma toki talanoa mo Dr Puloka 'anenai he 'oku ma present 'ema pepa 'i he Tonga Research Association 'apongipongi. Ko e pepa 'a Dr Puloka 'i he 'Impact of the Church in Tonga' ka ko 'eku pepa 'a'aku ko e 'The Gospel is the Historical Christ: The Case Against the Gospel Being in Tonga Before the Coming of the Missionaries'.Na'e 'uhinga 'ema talanoa ke 'ilo pe 'e Dr Puloka te u lave ki he'ene Sisu Tonga, ko e taha ia 'o e ngaahi ola kovi 'o e tui na'e 'i Tonga pe 'a e Kosipeli kimu'a he ha'u 'a e kau misinale.Na'e mahino mei he'ema talanoa, ko e Sisu Tonga, ko e Sisu 'o e experience 'a e Tonga 'o hange ko ia 'oku fakamatala ki ai 'a Daphne, ka na'e admit pe 'e Dr Puloka 'oku kehekehe 'aupito pe ia mo e Sisu 'o Nasaleti, he ko 'ene ki'i me'a fakaako pe ia 'a'ana.Ko e me'a ki hono fakamo'ui, 'oku kei fakatefito pe ia 'ia Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke tau ma'u ai 'a e fakatonuhia 'i he tui. Pea na'a ku fiefia ai, he ko 'eku faka'amu ke u 'ilo pe ko e ha 'a e sio 'a Dr Puloka ki hotau mo'ui'anga.Ta, ko e mo'ui'anga 'o e Tonga, ko Sisu 'o Nasaleti na'e pekia pea toetu'u ke fakatonuhia kitautolu 'i hono ta'ata'a 'o makatu'unga 'i he'etau tui. Ko e Sisu aipe 'o e 'aneafi, 'aho ni pea fai pe 'o ta'engata.Ko ia, Daphne, 'oku ou pehe, ke ke tuku 'a e Sisu Tonga ki hono tu'unga, ko e fo'i fakkaukau fakaako 'oku 'ikai hano makatu'unga 'i he Tohitapu. Ka ke tui kia Sisu 'o Nasaleti ke ma'u ai ho fakatonuhia, he 'oku pehe 'a e tui 'a Dr Puloka.Kaekehe, 'e toki mahino 'apongipongi pe ko e ha ha feedback 'a Dr Puloka he'eku pepa. He 'oku tomu'a present 'e ia 'a 'ene pepa pea u toki hoko au.
Ko e Sisu Tonga ko e fo’i fkkaukau pe ‘oku ‘ikai mo’oni. Ko e ola eni ‘o e feinga ‘a e Tonga ke tu’u ‘iate ia pe ‘o fai ‘ene lotu ‘o ‘ata’ataa mei he anga hono fai ‘e he papalangi e me’a ko e lotu mo ‘ene fkkaukau kia Sisu. Ko e Sisu Tonga ko e ki’i ‘imisi ia ‘e taha ‘o Sisu ‘o hange ko ia ko e ‘imisi kuo ‘ai ‘e he kau papalangi kia Sisu. Nothing but images!!!MaloFrom: Daphne TaukolongaSent: Friday, July 15, 2011 1:20 PMSubject: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Taunaola mo Seni mo TasilisiliFakatulou atu mo ha'a faifekau, kae 'ataa keu tali atu 'ihe tepile ni 'a e fakafehu'i 'a Taunaola mo Seni felave'i moe teolosia "Sisu Tonga".Koe fehu'i meihe ongo tangata na, na'e fakalea pehe ni. " Kia Daphne Taukolonga, koe ha 'a e 'aonga 'o e teolosia Sisu Tonga kihe tu'unga faka'ikonomika 'a Tonga pea moe SUTT". Koe 'aho 'eni 'e tolu 'eku lama taimi ke 'oatu 'eku tali. Na'e te'eki teu talanoa tu'otaha mo Dr Puloka kihe teolosia ni. Hange pe ko 'eku lave kimu'a 'ihe tepile kehe ne hiki mai mei ai 'a e kaveinga ni, koe mala'e faka'ekatemika, koe taimi 'oku 'omai ha fa'ahinga fakakaukau kihe "public arena" 'o hangee koe tala 'Otua 'a Dr Puloka pea 'oku malava ke 'hoko'i' atu ia 'ehe kakai kehee 'o fakatatau kihe 'enau fakatonulea, pea malava ke paasi meihe kuonga kihe kuonga.Ongo tangata, ko 'eku tali 'a'aku ki ho'omou fehu'i 'e malava ke fonu ai 'a e fu'u tohi (text book), pea 'e malava keu tali fakanounou atu, ka 'oku ou tui ko ho'omou fakalanga talanoa koe 'uhinga ia ho'omou fehu'i. Ko hono fakanounou foki ki ho'omou fehu'i, 'oku faingofua ange, 'aia 'oku pehe ni. "koe tangata moe fefine tui 'Otua (faith/believe in trinity God) 'oku 'ikai tene toe hanga 'e ia 'o fakafehu'ia 'a e 'aonga 'o e tala 'Otua - Sisu Tonga ko hono 'uhinga he 'oku 'osi fakamo'oni'i he'ene mo'ui (life experiences) ko Sisu 'oku 'i Tonga. Ko hono fakalea ia 'e taha 'o e 'Sisu Tonga'. Na'e malanga 'aki 'e Senituli Koloi ko 'Sisu koe Tonga' kihe 'ene kau ako tohitapu 'i Nu'usila na'e 'iloa koe kau Misiona pea 'oku kei 'iai 'a e fa'ahinga 'oku nau kei mo'ui 'ihe siasi Tokaikolo, 'i Nu'usila, 'Aositelelia ni, 'Amelika mo Tonga, na'anau fanongo tonu hono lea 'aki ko Sisu koe Tonga.
Koe Tala 'Otua, koe fo'i lea 'oku ngaue 'aki 'e Dr Puloka 'o fakafetongi'aki 'a e fo'i lea ko ia koe Teolosia.Ko 'eku tui, koe tala 'Otua 'a Tupou I, na'ane fakalea, 'koe 'Otua mo Tonga' ko hoku tofi'a, koe tala 'Otua 'a Dr Puloka felave'i moe 'Otua tatau 'ikai ke kehekehe meihe 'Otua na'e tala 'e Tupou I. Ko ia ai, koe teolosia ni ko 'ene hanga 'o fakamatala'i mai 'a Sisu 'o Tonga 'oku 'experience' 'ehe laumalie 'o e tokotaha fa'u teolosia. 'Oku hangee tofu pe koe fa'u Saame, koe fa'u Saame 'eni 'a e Tonga (Dr Puloka) 'o fakamatala'i 'ehe 'experience' 'ihe 'ene personal life with Jesus, pea ne hanga 'o fakahingoa ko Sisu Tonga. Ko 'ene 'a'avea 'ihe Trinity God!!! 'o fakatefito 'ihe 'ene experience as a Tongan.
Koe teolosia ni, 'oku 'ikai ke totonu ke nunusi faka-SUTT koe 'uhinga ia 'oku fakasi'isi'i ai 'ehe fa'ahinga tokolahi 'o e siasi SUTT. Koe teolosia faka-Universal 'eni (SUTT moe NON-SUTT), pea 'oku ou tui kapau 'e fakamatala'i lelei kihe kakai 'o e siasi Katolika 'e mahino lelei 'aupito kia kinautolu, he 'oku talanoa 'a e tala 'Otua ni kihe 'Sisu 'o e lolotonga' (the here and now - present). Koe taha ia 'o e ngaahi 'uhinga 'oku ta'emahino pea faka'aluma'i ai 'a e teolosia ni, he 'oku anga pe 'a e fa'ahinga ia 'oku nau faka'aluma'i kihe Sisu hisitolia, moe Sisu 'o e kaha'u, 'ikai tenau mahu'inga 'ia 'ihe Sisu lolotonga pea koe fa'ahinga tokolahi koe te'eki pe ke mahino'i 'a e me'a 'oku talanoa (describe) 'ehe tala 'Otua ni.Koe 'aonga ia 'o e tala 'Otua, Sisu Tonga (Sisu 'i Tonga) kihe tu'unga faka'ikonomika he kapau leva 'oku 'ikai hoko 'a e Sisu lolotonga (Now) koe uho 'o e ngaaue 'a e tangata moe fefine Tonga, 'o a'u kihe kau taki 'o e fonua meihe fale 'o e Tu'i, kihe Hou'eiki pea mo kimautolu 'commoners' pea koe koto kula noa 'a e feingaa.'Oku 'ikai teu toe veiveiua au, 'oku fufuu 'a e lau piliona 'e lava 'o kai 'a e Tonga 'o e kuonga kihe kuonga 'okapau 'e vakili ki tu'a 'a e ngaahi koloa 'oku fufuu 'ihe teolosia ni. 'Oku 'iai hotau ngafa ke fakahoko he koe lotu moe ngaue (contemplative & action).Kuo fu'u looloa 'a e fakamatala kae tukuatu kihe tepile ni ke fai hano fohifohi ke fai ha ako moha fakalotolahi mei ai. Kuo 'osi fakamo'oni'i 'ehe ki'i kautaha 'oku ou fakakaunga tamaki ai, koe Sioeli Nau, 'a e ivi 'o e tala 'Otua ni, he 'oku fema'uma'utaki 'a e ngaahi 'ausia (experiences) pea kuo hanga 'ehe teolosia ni 'o fakalea'i mai kitu'a (put in words within the context of appropriate language) koe foki ki Tonga, koe 'uhi koe 'iai 'a "Sisu Tonga".
daphne
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Ki'i tukuange 'a Sisu ko e Siu 'oku talanoa ki ai e Tohitapu ke ofi atu ki
ho'o mo'ui ka ke 'ilo'i 'a hono fu'u ivi fai fkmo'ui. 'A e fu'u ivi ko ia
'oku fai fk'aho'aki ho tau fklekesi pea mo fktau'ataina kitautolu mei he
popula kia angahala.
TIK
----- Original Message ----
From: Timothy <tla...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wed, 20 July, 2011 10:00:35 AM
Subject: [tasilisili] Re: ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga
--
Kou ngali tui tama ki hoo lauu sh pea mahalo kujo tau mo’u nofoa he fkngatangata mo e fa’o puha ‘o sisuu pea ‘oku toe uesia ai mo e ngaahi ‘elia kehe hangee ko e pehee sisu ‘a tautolu mo hotau siasii ‘oku mo’onii kae hala mo loi e sisuu ia ‘a e kau tama koee he ‘oku nau kehe nautolu meia kitautolu.
Fefee ke fakatau’ataaina’I pee ‘a sisuu ia ke mahino ‘oku faufaua ka tau fakamamafa ‘I hono fakahoko ‘a ‘ene ngaaue mo e akonakii (practicalise)ke mo’ui ai hotau to’utangataa mo hotau mamanii he aho ni. Ko e kaui talanoa atu pee pope
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of pas...@genesischurch.org
Sent: Monday, 18 July 2011 2:44 p.m.
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
'Oku ke mo'oni pe Ma'afu 'oku lahi hono faka'uhinga'i hala'i "The Word became flesh " pea toe pukupuku mo mamaha pea iku ai pe 'o tau fa'o 'a Sisu 'ihe ki'i puha si'isi'i 'oku ui ko Nasaleti.'Oku 'ikai ke own 'e Nasaleti ia 'a Sisu,ka 'oku own 'e Sisu ia 'a Nasaleti mo Tonga pea koe'uhii koe Faufaua hotau 'Otua mohotau Fakamo'ui 'e fu'u si'isi'i fau ke Nasaleti 'at'ataa pe.'E lava pe ke Sisu Tonga pea ta ha'atau faiva 'ihe'etau lea mohotau anga fakafonua peau pehee atu au mo 'eku kau show 'o hip hop,rock n roll he ko Sisu koe African-American,na'e ha'i seini pea kii'i ngaue popula pea ngaahi kovi'i koe'uhi koe lanu honau kilii.Pea pehee mai 'a Ma'u mo'ene Sisu Maori pea tau hongi mo hug mo fe'iloaki he "kuo Ne fokotu'u hono Tapanekale hotau ha'oha'onga.." Pea mou tufaki mai ho'omou pepa na'e lau kae tuku e kai fufuu.sh
-----Original Message-----
From: "Maafu Palu" <maafu...@gmail.com>
Sent: Sunday, July 17, 2011 6:08am
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Malo Daphne,
Ko e taha ena he veesi 'oku lahi hono faka'uhinga hala'i 'e he tokolahi 'i he talanga 'oku tau fai. "The Word became flesh" did not mean "The Word became a Tongan".
Ko e hoko 'a Folofola 'o Kakano, ko 'ene hoko mai ko e Tangata Siu mei Nasaleti, 'a ia 'oku hoko atu 'a Sione 1 'o talanoa ki ai, ko e "Lami ke ne 'ave e angahala 'a mamani".
Ko e lau foki 'a Paula ki he'etau hokosi 'a e 'imisi 'o hono 'Alo, 'oku 'ikai 'uhinga ia ko 'etau hokosi ha Tonga. Ka ko 'etau hoko 'o hange ko e "Tamasi'i 'o Nasaleti" 'i he "anga mo e lau 'o ma'a mo talangofua 'i he 'ao 'o e 'Otua".
Na'e 'uhinga hono hiki 'o e talanoa 'o Sisu 'o Nasaleti 'e he kau faikosipeli ke ne ta'ofi kitautolu mei hano toe faka'imisi 'o e Sisu 'aki hotau 'imisi 'otautolu.
He 'oku 'ikai ko hotau Tonga na'e hifo ai 'a Sisu 'o 'aikakano, ka ko hotau "angatangata" - kakano mo toto, koe'uhi ke hoko 'i he'ene mate ta tu'otaha (ko e tangata) ke ne fakatau'ataina ai kitautolu Tonga mo mamani katoa mei he nofo manavahe ki he mate (Hepelu 2:14-15).
Si'oto'ofaatu.
.
2011/7/17 Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
Ma'afu
Malo 'a e lava mai kihe tepile ni. Kapau teke foki 'o toe lau fakalelei pe 'eku fakamatala na'e kamata'i 'aki 'a e tepile ni, 'oku 'ikai ko Mohenoa na'a ku 'uluaki fanongo ai 'i hono leipolo'i 'o e a'usia ko 'Sisu Tonga'. Na'e 'uluaki kamata mai meia Senituli Koloi. 'Oku tatau aipe ia pe 'oku fefokifoki'aki 'a Mohenoa Puloka pe 'ikai, koe Sisu Tonga, pe Sisu koe Tonga ko hono leipolo'i ia 'o e 'ausia' 'o Sisu 'e au koe Tonga 'ihe 'atakai 'o Tonga.
Na'e folofola 'aki ma'u pe 'e Sisu ko ia na'e ha'u meihe Tamai. Talamai leva 'e Sione 'ihe veesi 'uluaki 'o e vahe 'uluaki, 'when all things began, the Word already was. The Word dwelt with God, and what God was, the Word was. Then Word, then, was with God at the begining, and through him all things came to be; no single thing was created without him. All that came to be was alive with his life, and that life was the light of men. The light shines on in the dark, and the darkness has never mastered it. Pea na'e hoko 'a folofola ko Kakano (The Word became Flesh). 'Oku 'ataa 'a e kalisitiane 'o Tonga kene taukapo'i ko Sisu koe Tonga 'o fakatatau kihe lau ko 'ena 'a Sione. 'Oku 'ataa moe kalisitiane 'o Fisi kene taukapo'i ko Sisu koe Fisi. Na'e toki fanaui'i mai 'a Sisu hisitolia 'i Nasaleti ka na'e 'uluaki 'i mu'a ange ia 'ihe fo'i 'unufe 'e tolu 'a 'Aho'eitu. Kapau leva 'e fakangatangata koe Sisu pe ia 'o Nasaleti pea taa kuoke hanga 'e koe fakaikai'i 'a e lau 'a e kosipeli. Kaikehe, 'oku ou tui 'oku 'iai ho'o 'uhinga lelei ki ai 'o hangee pe ko 'eku 'uhinga lelei kihe Sisu koe Tonga.
Koe lau 'a e adult moe community educators 'ihe mala'e faka'ekatemika, 'oku 'osi fa'o pe 'a e knowledge 'ihe tangata moe fefine kotoa, koe fatongia 'o e educators ko hono facilitate pe 'awaken' 'a e tokotaha ako (learners), 'aia 'oku 'iai hono ngaahi founga ke 'awaken', pe fakaaki 'aki kitautolu. Kuo kamata ke ngaue 'aki 'i Tonga 'a e ngaahi founga ni, ka 'oku kei fo'ou 'aupito kihe kakai tokolahi. Koe taha 'o e va'ava'a 'o e founga 'a e educators 'oku 'iloa koe 'experiential learning', pea koe founga tatau mo 'eni 'oku talanoa 'aki 'a e 'ausia' 'o Sisu koe Tonga (Sisu Tonga) na'e talanoa ki ai 'a Senituli Koloi mo 'eni 'oku ou talanoa ki ai. Ko hono fakalea 'e tahaa, na'e 'ikai ke fa'o mai 'a Sisu 'ihe ngaahi 'brief cases' 'a e kau ngaue fakamisinale ki Tonga. Koe founga 'o e 'experiential learning' na'anau ngaue 'akii, ko 'enau oomai 'o fakaaaki (awakening) 'a e kakai 'o Tonga. Na'e ofo hake 'a Tupou I meihe 'ene tofaa fakalaumalie 'i hono 'awaken' 'ehe kau ngaue fakamisinale, 'one folofola, 'Koe 'Otua mo Tonga ko hoku Tofi'a'. Koe 'Otua na'e folofola 'aki 'e Tupou I, koe 'Otua (Holy Trinity) na'e 'osi 'i Tonga pe ia talu mei mu'a 'i mu'a, 'word became flesh'.
Hokoatu pe 'e koe ho'o tu'uaki 'a e Sisu 'o Nasaleti he koe 'Otua ia 'oku lahi ange fau 'i hotau fo'i 'uluu (tapu ange moe paenga ni). Fai pe 'ena, fai pe 'eni koloa pe keta fe'ofa'aki.
Ma'afu, fakahoko atu kia Mohenoa kou talaatu koe tangata Kolomotu'a koe, kene hanga 'e ia 'o faka'ai'ai koe keke tu'uaki 'a e 'Sisu Tonga' kae fefe leva ho'o tu'uaki 'e koe 'a e Sisu mei Nasaleti? me'a faikehe mo'oni.
ofa atu
daphne
Si'oto'ofaatu.
2011/7/15 Sitiveni <f...@bigpond.com>
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
Ma'afu Palu
"Love endures all things" Saul of Tarsus d. AD 64.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=
Ko au ia 'oku 'ikai ke work pee ngaue kia au e sisu tonga pee ko e sisu siu
pe sisu hinehina ka 'oku ngaue kia au ia e sisu uliuli hangee ko e faiva
koee na'e 'oange ki tonga he taimi ko e ...jesus the superstar pea uliuli
pea heka pasi holo mo tame'a 'uhila ...'oku tokoni ia kia au he 'oku ne
'omai ai e me'a mo'oni 'okuj ou fetaulaki faka'aho mo ia he mo'ui 'a e
to'utupuu faofao pee pope.
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On
‘unu mu’a ki mui tahifisi he ‘oku ‘ikai keke fakamaau laini telia na’a tau ha tolo ha taha ‘ia koe ha ha ha
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili=
SH mālō e ngāue mei hena...ko e fakalea atu pe te u lele atu mo 'eku
ki'i uta kumala 'o tuku atu hena ke ke toki tu'uaki hena. 'Oku
ma'ama'a 'aupito 'a e kumala 'i homau feitu'u ni, 'oku $12 ki he puha
'a e Japenese Yam. 'Oku ou fanongo 'oku $27-$30 'i San Jose. Kapau te
ke tu'uaki atu pe he $25 ki he puha 'osi faka'ofo'ofa 'aupito pe ia,
ta toki vaeua e tupu. Kapau 'oku 'i ai ha fa'ahinga te nau fie omi ki
Livingston 'o ma'u atu e puha $12, pea tukuange ke nau ha'u...'utufonu
e me'alele $100 pea faka'uli mai he houa 3 ki Livingston 'o 'oatu
ha'anau puhakumala $12 he ko e kumala tatau aipē...ko e fakalea tu'u
atu pe he 'oku fai 'eku fa'o he toengafili....
moe ofa,
tniu.
Ófa atu Ti Niu
-----Original Message-----
From: david niu
Sent: Wednesday, July 20, 2011 2:41 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu
koe Tonga
moe ofa,
tniu.
--
TF'oku maama pe 'emau felafoaki 'a mautolu, 'oku totonu keke hu mai mo Tongi 'o fai ha fale'i kia DN ke tuku e me'a koe hu maumau. Sio mai 'oku mau lolotonga fakamaatoato kae hu mai e totalo ueh !koe fakataukumala .Koe ha ha lau 'ae kau Siapani kia Sisu? Sushi Theology.sh
-----Original Message-----
From: "david niu" <niut...@gmail.com>
Sent: Wednesday, July 20, 2011 12:41am
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe Tonga
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-unsubscribe@googlegroups.com
'Ouaa Maile...ko e feinga pe ke fai ha break ki ai he ko e kalasi ke
tokanga'i he ka tukunoa'i e faifai pea te nau foa 'enautolu e screen e
computer 'a e kakai..ha ha ha! Ka ko eni te u lele mo 'eku uta kumala
ki San Jose...hangē pe ia ko e huu 'a e Sisū Tonga - ngali piko mamahi
ka ko e fakalata atu pea fakatupuivi. Mo'oni e toki fakatokanga'i hake
'e Ma'u ho'omou timi 'akapulu...mālie pea toe lēsoni eee. Mālō e ngaue
mei hena, 'ofa atu ki he fāmili.
moe hūfia,
tniu.
malie lahi e fe'inasi'aki pea toe malie ange e fifili fkfinematu'a kuo fai eeehh!!!
Kataki masi'i Lotopoha ka 'oku fakamafana 'a e lavelave mo e fe'inasi'aki 'i he tepile 'o e Sisu Tonga...kuou pehee pe kuo 'osi maama 'a e kaveinga ni mei ho ngaahi 'aliaki he 'aneafi, kake kataki masi'i Lotopoha he ko e feleoko ni, ko 'etau kuki pe 'o tuku atu ki he tepile pea kataki kau kai 'o to'o pe fe'unga...
----- Original Message ----
From: david niu <niut...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 21 July, 2011 1:55:23 AM
Subject: Re: [tasilisili] ' Sisu Tonga': 'Otua mo Tonga hoku Tofi'a: Sisu koe
Tonga
moe hūfia,
tniu.
--
Mālō Tahifisi e fakalea mai. Kātaki pe ko e Japanese Yam homau feitu'u
ni 'oku kalasi 'uluaki ia 'i he māketi ha feitu'u pe 'i amelika ni. Ko
e kalasi 'uluaki ia moe pikilau 'oku na totongi tatau pe kinaua...ko e
fe pe kalasi te ke fiema'u, kei kakano lelei tatau pe ia...Livingston,
San Jose, Nāsaleti, Tui, Tonga, ??? kei kakano tatau pe - ka toki 'i
ai pe ha discount, pea tuku kia SH ke ne fakafuofua mai.
moe hūfia,
tniu.
Ke mo fkkalakalasi e kumala Japanese Yam he 'oku 'iai ha'amo taukei to
kumala mo Sh - 'ai e to talo 'oku pau kia kimoua he 'oku tupu 'i California
na. Tuku e kumala Siapani ia kia Vanisi he ko 'enau kumala.
Malie 'a e totongi - tatau pe - pikilau mo e kalasi 'uluaki mo e toetoenga
fili - hange 'eni ia na'a mo "Y" kimoua ia ee! Na'a tau to manioke kotoa pe
'I Paku La'a pe ko Russia pe ko Chesolovakia oops my spelling!
Tukukehe pa 'a Sh na'e tokoni pule ia ki he Faletalavai 'a e kolisi! Tuku e
kohu na'a tutu ha tu'unga veve ke mate atu ai 'a e namu ee!
'E faifai pea ma'uhala pea mafana 'a Tahifisi he fa'ahinga talanoa ko 'eni
'a e kau tama 'Ikale ee.
Ma'u.
Sefi,
‘Aloha – malo!
Ka na’e kakau ki Fangatapu ‘a e ki’i motu’a ‘a TNiu pe na’e fa’o puha mai ia ki ‘uta! He ko e option pe ia ‘e ua ‘a e lele pasikala he feitu’u ‘o e tau’anga vaka! Ko e ma’anu ‘a e pasikala pe ko e kakau/kaukau ‘a e ki’i motu’a! Malie e talanoa – Ko e ifo ia ‘o e kumala Japanese ke hange ha sushi pe ko e zukki koaa! Kehe ia mei he fa’ahinga ifo ‘o San Jose to e sai ange koe Sefi he Taulanga mata’itofe! Ifo kehekehe he feitu’u kehekehe ka ‘oku tau mo’ui kotoa pe neongo ‘etau kehekehe he fo’i ma/manioke/talo/kumala/mei/pateta/kapapulu/puha/kaimoana ‘o e mo’ui.
Ma’u
] On
Behalf Of Sefili Fahamokioa
KOU MANATU'I HAKE, MAU KI'I MOTUA MO TNIU, NA'E LELE PASIKALA, PEA MOU SIOAA IA HE KAU TU'U HE HALA, KAE NGALO AI 'OKU NGATA 'AE UAFU VUNA----- KAE KEI HOKO ATU PE LELE 'EA IA....hahahhaha
ME'A PE TAHA KOU 'ILO'I-------Koe tukunga, koe Sisu ma'aku ! pea koaupe 'oku ou 'ilo'i 'ae kakano 'oe kumala.
------------'ofa atu moe fakamonu SFMKioa.