Google Groups no longer supports new Usenet posts or subscriptions. Historical content remains viewable.
Dismiss

Bratstvo-Jedinstvo u Mostaru!

12 views
Skip to first unread message

paja baksis

unread,
Feb 9, 1997, 3:00:00 AM2/9/97
to

Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to je
neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
naroda.Mediji su mnogo jaka stvar.Kad oni iznose neistinu da se Muslimani i
Hrvati neslazu onda covek stvarno moze u to da poveruje.Nego zna li neko
podrobnije kako tece zajednicki suzivot bratskih stanovnika grada na Neretvi.
Da li su Hrvatski inzenjeri napravili most na Neretvi bolji,lepsi i stariji
nego sto je bio onaj stari,trosan i nekako pohaban.Da li je naprimer ponovo
oformljen FK Velez ili slicno?
Ja u propagandu ne verujem.Mogu oni pisati da Muslimani granatiraju Hrvatski
deo grada i da im ovi uzvracaju i da maltretiraju jedni druge.Ja u to ic ne
verujem.Namerno.I da sirom Bosne i federacije bratski Hrvatski i Muslimanski
narodi zive sretno,bratski,u ljubavi i slozi kao u Mostaru.
Pozdrav sa zivelo bratstvo-jedinstvo Hrvata i Muslimana.

ps:A Srba kad se setite.Oni ce u Mostar doci turisticki jednom da obidju novi
most.Lepsi,pouzdaniji i stariji nego sto je onaj stari bio.


lnr

unread,
Feb 10, 1997, 3:00:00 AM2/10/97
to

Hoce li doci opet u opancima kao i prije
da vide kino,struju i ostale vrijednosti danasnje
civilizacije.

Trtimen

unread,
Feb 10, 1997, 3:00:00 AM2/10/97
to

--
Trtimen

paja baksis <gi...@intergate.bc.ca> wrote in article
<5dloa9$2le$1...@carrera.intergate.bc.ca>...

> ps:A Srba kad se setite.Oni ce u Mostar doci turisticki jednom da obidju
novi
> most.Lepsi,pouzdaniji i stariji nego sto je onaj stari bio.

Pajo, kolilo se sjecam to je rekao tvoj cetnik (Bozidar Vucurevic) kada ste
rusili Dubrovnik.

A sto se tice bratstva i jedinstva brini se ti o svom srpskom (kako sa
Srbima a tako i sa Albancima) a pusti se ti Bosne.

paja baksis

unread,
Feb 10, 1997, 3:00:00 AM2/10/97
to

In article <01bc1779$e0ef6bc0$30d2...@tech9.wsii.com>, trt...@hotmail.com says...

>
>--
>Trtimen
>
>paja baksis <gi...@intergate.bc.ca> wrote in article
><5dloa9$2le$1...@carrera.intergate.bc.ca>...
>
>> ps:A Srba kad se setite.Oni ce u Mostar doci turisticki jednom da obidju
>novi
>> most.Lepsi,pouzdaniji i stariji nego sto je onaj stari bio.
>
>Pajo, kolilo se sjecam to je rekao tvoj cetnik (Bozidar Vucurevic) kada ste
>rusili Dubrovnik.
>

DJ:Nije on moj.On je mamin i tatin i bakin.
Slusajuci i gledajuci onomad Studio B i delove TV Dnevnika HTV o naricanju nad sudbinom
Dubrovnika kojeg iz dana u dan zasipaju stotine teskih granata i ja sam poceo da osecam
ogorcenje prema pomenutom Vucurevicu.Rekoh sebi ako ti idioti nastave da bombarduju Dubrovnik
u toj meri do 95 ce ga sasvim srusiti.Pu steram im ga majke cetnicke.Vandali i barabe.
Kadf tamo negde krajem 95 glewdam opet isti dnevnik pomenute HTV kad Dubrovnik isti kakav je
bio 91 samo neke vrece sa peskom oko izloga i spomenika.Ljudi se zajebavaju,setaju.Golubovi
lete po trgovima i serkaju po tipovima u maskirnim uniformama.Reko de su bre te rusevine?Nigde
nista.majku im cetnicku jesu sve srusili ali bre ovi Hrvati mnogo sposobni.Odmah su to sve
podigli iz temelja lepse i starije nego sto je bilo.Zajebali Vucurevica sto posto.Priznanje
moje za izgradnju do temelja srusenog Dubrovnika.
Nego sta bi sa mostom na Neretvi?Gledao sam snimak rusenja istog.Nisu bas bili obuceni
artiljerci koji su ga rusili.Nije iz prvog puta srusen a ni iz drugog.Divan primer unistavanja
da bi se sagradilo lepse i starije i funkcionalnije.jer stvarno onaj most nije ulivao
poverenja za pesake i ostale.Trosan star nekoliko stotina godina.A i malter poceo da popusta.
Ipak je bolje da se na istom mestu podigne novi most.Predlazem da ako nsu zavrseni radovi da
se ugradi spomen ploca nepoznatom artiljercu Hrvatske vojske koji je gradjanima Bratstvo
jedinstvenog Mostara omogucio podizanje novg mosta u cilju licne bezbednosti prilikom prelaska
sa jedne na drugu stranu.Da se ugradi i podono grejanjue da bi se topio led u zimskim
danima.Takodje da se napravi i pokretna traka sa svake strane da ljudi ne moraju da hodaju ili
sa stolicama da mogu da sede i da razgledaju reku i okolinu dok se traka krece.Toliko u nadi
da moji predlozi ne ugrozavaju arhitektonsku celinu i osnovnu autenticnost pomenutog mosta.
Pozdrav Hrvatima velikim stvaraocima novog,lepseg i starijeg.


>A sto se tice bratstva i jedinstva brini se ti o svom srpskom (kako sa
>Srbima a tako i sa Albancima) a pusti se ti Bosne.
>
>

>DJ:Eh sad.Ja sam to u najboljoj nameri.A ton tvog odgovora je neobican.Lazu oni9 koji tvrde
da je proslih dana bilo ranjenih Muslimana u Hrvatskm napadu na posetioce Islamskog groblja u
Mostaru.I lazu oni koji kazu da su Muslimani granatirali Hrvatske kuce.Pu barabe
lazovske.Dripci jedni.Oni ce tako o dva bratska naroda.ma ima da stvorite bratstvo jedinstvo
jace i cvrsce ngo Tito.Nista vas ne smije pokolebati u namerama.
Zivelo bratstvo jedinstvo proverenih prijatelja Muslimana i Hrvata.

ps:Ovo ja bez zajebavanja.
>


Orlan Mirkovich

unread,
Feb 11, 1997, 3:00:00 AM2/11/97
to

Nemaju most da predju!

lnr <l...@hotmail.com> wrote in article <32FF13...@hotmail.com>...

paja baksis

unread,
Feb 11, 1997, 3:00:00 AM2/11/97
to

In article <01bc17c5$c96cfb10$ca3e31ca@hermes>, o...@clearfield.co.nz says...
>
>Nemaju most da predju!
>


DJ:Ma prave ga Hrvatski inzinjeri ovih dana.Bice bre to most i po.Nema
zezanja.jaci,bolji,svrsci,pouzdaniji,stariji i lepsi.Predlazem da se most
nazove Mostom Bratstva i jedinstva Hrvata i Muslimana.

victor

unread,
Feb 11, 1997, 3:00:00 AM2/11/97
to

In article <5do1p2$f20$2...@carrera.intergate.bc.ca>, gi...@intergate.bc.ca
(paja baksis) wrote:

> In article <32FF13...@hotmail.com>, l...@hotmail.com says...


> >
> >Hoce li doci opet u opancima kao i prije
> >da vide kino,struju i ostale vrijednosti danasnje
> >civilizacije.
>

> DJ:Cini mi se da malko zajebavas ili si neinformisan u dovoljnoj
meri.Prva kino predstava(u
> prevodu bioskopska predstava) u Beogradu je izvedena samo godinu dve
posle Limijerove prve
> predstave.Tako da sto se tice gledanja kina (ili bioskopa ili pokretnih
slika) tek mala

Paja-o,

trebas biti precizniji,
jerbo ako je godinu poslije Limijera onda ste prije Mostara, a ako dvije
poslije Limijera
onda ste poslije Mostara - jer se u Mostaru - vjerovali ili ne - kino
gledalo samo godinu
poslije Limijera.

> informacija de se film prvo gledao.Sto se struje tice mogao bi opet
nesto slicno.Srbi su
> vas zajebali i u jednom i u drugom.Ali necu sad bio jednom jedan...A ti
znaci uzivas
> tekovine danasnje civilizacije?Jebi ga neznam da li pripadas narodu koji
jede iz zajednicke
> zdele skrstenih nogu na podu ili narodu koji je vec pre pedeset godina
imao izuzetne
> pronalazacke aktivnosti poput pravljenja sapuna od ljuskih ostataka u
nekim istrazivackim
> centrima poput Jasenovca.

Mozda pripada narodu koji je prije 427 godina projektovao i sagradio
Stari Most.

> A sto se opanaka tice nisu bas prakticni i ja ih nikada nisam nosio ali
lepo izgledaju.

Orlan Mirkovich

unread,
Feb 12, 1997, 3:00:00 AM2/12/97
to

Ne mijesaj mi politiku tamo gdje je nema!

paja baksis <gi...@intergate.bc.ca> wrote in article

<5dqbra$35h$1...@carrera.intergate.bc.ca>...


> In article <01bc17c5$c96cfb10$ca3e31ca@hermes>, o...@clearfield.co.nz
says...
> >
> >Nemaju most da predju!
> >
>
>
> DJ:Ma prave ga Hrvatski inzinjeri ovih dana.Bice bre to most i po.Nema
> zezanja.jaci,bolji,svrsci,pouzdaniji,stariji i lepsi.Predlazem da se most

> nazove Mostom Bratstva i jedinstva Hrvata i Muslimana.
>
>
> >lnr <l...@hotmail.com> wrote in article <32FF13...@hotmail.com>...

paja baksis

unread,
Feb 12, 1997, 3:00:00 AM2/12/97
to

In article <01bc1872$b4190c10$ca3e31ca@hermes>, o...@clearfield.co.nz says...

>
>Ne mijesaj mi politiku tamo gdje je nema!
>


DJ:Ma kakva politika i mijesanje.Nema tu politike.Samo bratstvo i jedinstvo
Hrvata i Muslimana koje ja podrzavam sa zeljom da se to bratstvo i jedinstvo
razvija pazi i cuva kao zenica oka svoga.Znaci manite se politike i netacnih
laznih zlonamernih tekstova o obracunima dva bratska naroda u gradu na Neretvi.
To nije tacno!Mulimani i Hrvati zive slozno,bratski,uz medjusobno razumevanje i
postovanje u istom gradu.Zajednickim snagama podizu novi most Bratstva i
Jedinstva koji su srusili cetnici.

Goran JUKIC

unread,
Feb 13, 1997, 3:00:00 AM2/13/97
to

paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to je
: neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
: naroda.

Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....

G*

Dream Master

unread,
Feb 13, 1997, 3:00:00 AM2/13/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:

: G*

Izgubila? :))) TI si lud covece, pa svima je bilo jasno sa ove strane
da je to bilo izvlacenje, da bi muslimanui i hrvati dobili svoju drzavu, i da
bi se oni medjusobno poklali...
Ce da vidis... Za par godina, ima da pukne opet, sa srbima, samo ovog
puta, ni muslimani ni hrvati nece imati niti snage, niti sredstva da se bore.
Dok se vi budete klali... srbi ce da se oporave, poprave, i srede, i onda ce
vas opaliti tako da necete znati sta vas je snaslo. Jebena "oluja" ima da bude
balava igra prema onome sto vas ceka... I sta na kraju? Pa, na kraju, sve mi se
cini... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...

Strasno, zar ne?

--
|=|
-------------------------------ooO-( 0 0 )-Ooo------------------------------
Dragutin Cvetkovic (_) arge...@zmajtech.hobbiton.co.yu
Beograd drag...@slin.aubg.bg
Yugoslavia arge...@galeb.etf.bg.ac.yu
----------------------------------------------------------------------------

paja baksis

unread,
Feb 14, 1997, 3:00:00 AM2/14/97
to

In article <5duca8$3...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr says...

>
>paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
>: Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to
je
>: neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
>: naroda.
>
>Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
>Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
>brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
>izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....
>
>G*


DJ:Pa jeste grgecu u pravu si.Evo Srbi ce sredinom 1998 da izgube i Brcko.I to
od slabijih koji se medjusobno tuku.Jer ako ne pobede Srbe oni koji se
medjusobno tuku onda ce oni zvati tatu i on ce Srbe po guzi a uho i mars van iz
Brckog.

ps:Nisam ti ja brat i to slatki.Ti imas svoju bracu bratstvojedinstvenu
Muslimane.Oni zasladjuju zivot braci Hrvatima u Mostaru i sire.


Denijel Cadra

unread,
Feb 15, 1997, 3:00:00 AM2/15/97
to

paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: In article <5duca8$3...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr says...

Patak pa nemoj tako. Vidis da citav svijet nije protiv golorukog
srpskog naroda. Evo danas su odlucili dati Brcko Srima, vjerovatno
su tebe culi kako vam je malo ustupaka dato tako da su odlucili
dati Brcko.

Dream Master

unread,
Feb 15, 1997, 3:00:00 AM2/15/97
to

Denijel Cadra (dca...@kennedy.ecn.ou.edu) wrote:

Mii imamo Brcko, a vi ne-ee... njaaaa-nja-nja-njaaaaaa-njaaa...
U-ta-taa....

Amir.M

unread,
Feb 16, 1997, 3:00:00 AM2/16/97
to

On 14 Feb 1997 21:31:05 GMT, gi...@intergate.bc.ca (paja patak) wrote:

>In article <5duca8$3...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr says...
>>
>>paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
>>: Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to
>je
>>: neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
>>: naroda.
>>
>>Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
>>Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
>>brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
>>izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....
>>
>>G*
>>
>DJ:Pa jeste grgecu u pravu si.Evo Srbi ce sredinom 1998 da izgube i Brcko.I to
>od slabijih koji se medjusobno tuku.Jer ako ne pobede Srbe oni koji se
>medjusobno tuku onda ce oni zvati tatu i on ce Srbe po guzi a uho i mars van iz
>Brckog.
>
>ps:Nisam ti ja brat i to slatki.Ti imas svoju bracu bratstvojedinstvenu
>Muslimane.Oni zasladjuju zivot braci Hrvatima u Mostaru i sire.

>Paja Patak

O jeste li se nesto Beogradska pushika patkica mnogo izbezobrazila
pa se jos i nesto zaboravila i isuvise se sepuri po s.c.c. tj.
tamo gde sam ja gazda.
Cemo morati da je bre izboxamo po kljunu i da joj zabijemo magareci
ud u supak i jebati mu njegovu paciju Srbsku mamicu pod rep
za kaznu sto je zaboravila da potkrese headers-e pa mnogo
serucka tamo gde ne treba . Jel si cuo Srbski SERONJO ?

Ajd pa sad i znas da si pod mojom specijalnom prismotrom moj mali
pernati pedercicu i ako mislis da jedan obicni glupi Patak moze da
kvakce i dzabe serucka po s.c.c tamo gde muske gazde paze
farmu onda ce ovaj Patak morati na kraju da iznajmi prikladno odelo
za sebe , plati ulaznicu i preobuce u svoje pravo ruho tj. u jednog
obicnog majmuna s opankama.


Amir.M

paja baksis

unread,
Feb 16, 1997, 3:00:00 AM2/16/97
to

In article <33066b46...@news.iol.it>, ami...@iol.it
says...

>
>On 14 Feb 1997 21:31:05 GMT, gi...@intergate.bc.ca (paja patak)
wrote:
>
>>In article <5duca8$3...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr
says...
>>>
>>>paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:

>
>O jeste li se nesto Beogradska pushika patkica mnogo
izbezobrazila
>pa se jos i nesto zaboravila i isuvise se sepuri po s.c.c.
tj.
>tamo gde sam ja gazda.
>Cemo morati da je bre izboxamo po kljunu i da joj zabijemo
magareci
>ud u supak i jebati mu njegovu paciju Srbsku mamicu pod rep
>za kaznu sto je zaboravila da potkrese headers-e pa mnogo
>serucka tamo gde ne treba . Jel si cuo Srbski SERONJO ?
>


DJ:Mnogo si bre nekulturan barabo jedna.Da te tvoja muslimanska
mamica sakom po turu kad je trebalo sada bi od tebe bio covek a
ne jedna nevaspitana baraba.Da je tvoja mama vodila ljubav sa
covekom ja sada ne bi pisao Re konju ili magarcu.Ali
eto.Pogresila je i nije abortirala na vreme.

>Ajd pa sad i znas da si pod mojom specijalnom prismotrom moj
mali
>pernati pedercicu i ako mislis da jedan obicni glupi Patak
moze da
>kvakce i dzabe serucka po s.c.c tamo gde muske gazde
paze
>farmu onda ce ovaj Patak morati na kraju da iznajmi
prikladno odelo
>za sebe , plati ulaznicu i preobuce u svoje pravo ruho tj. u
jednog
>obicnog majmuna s opankama.
>
>

DJ:Nego nisam znao da konji odnosno magarci pisu i govore.


>Amir.M
>
>


Denijel Cadra

unread,
Feb 16, 1997, 3:00:00 AM2/16/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
: Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:

: : paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: : : Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to je
: : : neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
: : : naroda.

: : Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
: : Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
: : brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
: : izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....

: : G*

: Izgubila? :))) TI si lud covece, pa svima je bilo jasno sa ove strane

: da je to bilo izvlacenje, da bi muslimanui i hrvati dobili svoju drzavu, i da
: bi se oni medjusobno poklali...
: Ce da vidis... Za par godina, ima da pukne opet, sa srbima, samo ovog
: puta, ni muslimani ni hrvati nece imati niti snage, niti sredstva da se bore.
: Dok se vi budete klali... srbi ce da se oporave, poprave, i srede, i onda ce
: vas opaliti tako da necete znati sta vas je snaslo. Jebena "oluja" ima da bude
: balava igra prema onome sto vas ceka... I sta na kraju? Pa, na kraju, sve mi se
: cini... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...

: Strasno, zar ne?

Pa dobro Dragutine sunce mu zarko. Zasto zivis u oblacima eto stare ti.
Vasa jedinstvena sans da pobjedite Bosnjake i Hrvate je vec davno
prohujala zajedno sa '91 and '92. Imali ste JNA i krenuli u rat na
ne naorzane. Sad smo svi naoruzani prema tome sumnjame da ce te se vi
kretati u pravcu zapada, na kontrast, ice Svrbi iz Bosanske krajine
i to sa ogromnom Brzinom u pravcu Svrbije. Nesto poput Svrba iz Hrvatske.

Haj uzdravlje.

paja baksis

unread,
Feb 16, 1997, 3:00:00 AM2/16/97
to

In article <5e7e07$nqr$1...@independence.ecn.ou.edu>,
dca...@eisenhower.ecn.ou.edu says...
>
>D
>DJ:Objektivno gledano Srbi su popusili *****.I to za vecita
vremena.O tome da ce oni jednog dana ovo i ono to su
laprdanja.Tako nesto slicno su pricali Srbi posle smrti Cara
Dusana i tvrdili da ce cim se oporave ponovo izaci na Jonsko
more i stici do Bosfora.
Kako stvari stoje sredinom 98 ce se steci uslovi da Srbija
pozeli da bude beogradski pasaluk.Cini ce im se on tako velikim
i prostranim.A najverovatnije da ce po povsini liciti na
danasnju opstinu Palilula od Brankovog mosta do Pancevackog.
A sto se ovog orangutana tice stvarno su Muslimani bili
nenaoruzani.Poneka pracka,luk i strela i kamenje malog kalibra.I
stvarno su se junacki oduprli Srbima,NATO
paktu,Nemcima,Framcuzima i Rusima a i Milosevicu Boga mi.Toliko
od mene orangutancino moja.Pozdravi sestru.
>
>


Dream Master

unread,
Feb 16, 1997, 3:00:00 AM2/16/97
to

Denijel Cadra (dca...@eisenhower.ecn.ou.edu) wrote:

: Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
: : Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: : : paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: : : : Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to je
: : : : neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
: : : : naroda.

: : : Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
: : : Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
: : : brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
: : : izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....

: : : G*

: : Izgubila? :))) TI si lud covece, pa svima je bilo jasno sa ove strane

: : da je to bilo izvlacenje, da bi muslimanui i hrvati dobili svoju drzavu, i da
: : bi se oni medjusobno poklali...
: : Ce da vidis... Za par godina, ima da pukne opet, sa srbima, samo ovog
: : puta, ni muslimani ni hrvati nece imati niti snage, niti sredstva da se bore.
: : Dok se vi budete klali... srbi ce da se oporave, poprave, i srede, i onda ce
: : vas opaliti tako da necete znati sta vas je snaslo. Jebena "oluja" ima da bude
: : balava igra prema onome sto vas ceka... I sta na kraju? Pa, na kraju, sve mi se
: : cini... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...

: : Strasno, zar ne?

: Pa dobro Dragutine sunce mu zarko. Zasto zivis u oblacima eto stare ti.
: Vasa jedinstvena sans da pobjedite Bosnjake i Hrvate je vec davno
: prohujala zajedno sa '91 and '92. Imali ste JNA i krenuli u rat na
: ne naorzane. Sad smo svi naoruzani prema tome sumnjame da ce te se vi
: kretati u pravcu zapada, na kontrast, ice Svrbi iz Bosanske krajine
: i to sa ogromnom Brzinom u pravcu Svrbije. Nesto poput Svrba iz Hrvatske.

: Haj uzdravlje.
:

:

Zivi bili pa videli :) Zar ne? :)

Denijel Cadra

unread,
Feb 17, 1997, 3:00:00 AM2/17/97
to

paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: In article <5e7e07$nqr$1...@independence.ecn.ou.edu>,
: dca...@eisenhower.ecn.ou.edu says...
: >
: >D
: >DJ:Objektivno gledano Srbi su popusili *****.I to za vecita
: vremena.O tome da ce oni jednog dana ovo i ono to su
: laprdanja.Tako nesto slicno su pricali Srbi posle smrti Cara
: Dusana i tvrdili da ce cim se oporave ponovo izaci na Jonsko
: more i stici do Bosfora.
: Kako stvari stoje sredinom 98 ce se steci uslovi da Srbija
: pozeli da bude beogradski pasaluk.Cini ce im se on tako velikim
: i prostranim.A najverovatnije da ce po povsini liciti na
: danasnju opstinu Palilula od Brankovog mosta do Pancevackog.
: A sto se ovog orangutana tice stvarno su Muslimani bili
: nenaoruzani.Poneka pracka,luk i strela i kamenje malog kalibra.I
: stvarno su se junacki oduprli Srbima,NATO
: paktu,Nemcima,Framcuzima i Rusima a i Milosevicu Boga mi.Toliko
: od mene orangutancino moja.Pozdravi sestru.
: >
: >
Patka konacno da svati da su ga Svrbi dobro popusili.
Jeste patko popusili ste ga nema sta.
Ako hoces da kazes da smo mi Bosanskoohercegovacki muslimani
bili naoruzani dovoljno ti je pogledati nekoliko filmova iz
Sarajeva i Mostara iz '92 i '93 da bi vidio pod kakvim jadnim
uslovima smo ratovali protiv HVO ustasa i cetnicke bagre.


Amir.M

unread,
Feb 17, 1997, 3:00:00 AM2/17/97
to

On 16 Feb 1997 03:27:57 GMT, gi...@intergate.bc.ca (paja baksis) wrote:

>In article <33066b46...@news.iol.it>, ami...@iol.it
>says...
>>
>>On 14 Feb 1997 21:31:05 GMT, gi...@intergate.bc.ca (paja patak)
>wrote:
>>
>>>In article <5duca8$3...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr
>says...
>>>>
>>>>paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
>
>>
>>O jeste li se nesto Beogradska pushika patkica mnogo
>>izbezobrazila pa se jos i nesto zaboravila i isuvise se sepuri po s.c.c.
>>tj. tamo gde sam ja gazda.
>>Cemo morati da je bre izboxamo po kljunu i da joj zabijemo
>>magareci ud u supak i jebati mu njegovu paciju Srbsku mamicu pod rep
>>>za kaznu sto je zaboravila da potkrese headers-e pa mnogo
>>>serucka tamo gde ne treba . Jel si cuo Srbski SERONJO ?
>>
>
>
>DJ:Mnogo si bre nekulturan barabo jedna.Da te tvoja muslimanska
>mamica sakom po turu kad je trebalo sada bi od tebe bio covek a
>ne jedna nevaspitana baraba.Da je tvoja mama vodila ljubav sa
>covekom ja sada ne bi pisao Re konju ili magarcu.Ali
>eto.Pogresila je i nije abortirala na vreme.

Ne znam cija mama se udarala sa zivotinjama ali vidim da ti brate
furas Patkasti nadimak i ne bih me cudilo da ti tata
proveo radni vek kao gnjurac po Beogradskim kanalizacijama
pa si nasledio peraja i ime od njega.


>
>
>>Ajd pa sad i znas da si pod mojom specijalnom prismotrom moj
>mali pernati pedercicu i ako mislis da jedan obicni glupi Patak
>moze da kvakce i dzabe serucka po s.c.c tamo gde muske gazde
>paze farmu onda ce ovaj Patak morati na kraju da iznajmi
>prikladno odelo za sebe , plati ulaznicu i preobuce u svoje pravo ruho tj. u
>jednog obicnog majmuna s opankama.
>>
>>
>DJ:Nego nisam znao da konji odnosno magarci pisu i govore.

Zato dobro zna tvoja iskusna kobila mama.

>
>
>
>
>
>
>>Amir.M
>>
>>
>


Goran JUKIC

unread,
Feb 17, 1997, 3:00:00 AM2/17/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

:... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...
: Strasno, zar ne?

U staroj Jugi Srbi su "jahali" - pa je Hrva* bila razvijenija od Srbije...
U SFRJ Srbi su "jahali" - pa je Hrv* bila razvijenija od Srbije....
U ovom ratu Srbi su okupirali 30% Hrv* - pa su place u Hrv* duplo vece....

Sta je problem?

G*

Dream Master

unread,
Feb 17, 1997, 3:00:00 AM2/17/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: Sta je problem?

Pogledaj sta si napisao, pa ces shvatiti :) Ko je kome sisao krv :)
Dali oni koji su bili razvijeniji, ili onima koji su bili razvijeniji...
Hehe, samo pogledaj sta si napisao, i molim te, nemoj da pravis
od sebe budalu... Osim ako stvarno nisi...

paja baksis

unread,
Feb 18, 1997, 3:00:00 AM2/18/97
to

In article <5e90tk$dk3$2...@independence.ecn.ou.edu>,
dca...@vinson.ecn.ou.edu says...

>
>Patka konacno da svati da su ga Svrbi dobro popusili.
>Jeste patko popusili ste ga nema sta.
>Ako hoces da kazes da smo mi Bosanskoohercegovacki muslimani
>bili naoruzani dovoljno ti je pogledati nekoliko filmova iz
>Sarajeva i Mostara iz '92 i '93 da bi vidio pod kakvim jadnim
>uslovima smo ratovali protiv HVO ustasa i cetnicke bagre.
>

DJ:Da tesko je bilo protiv aviona NATO pakta i francuskih
legionara.Deset na jednog a ti i tvoji sa prackama.A cetnici su na
nekoliko mesta upotrabili i nuklearno oruzje.Ali vi ste kao
bubasvabe.Radijacija nema sanse.I brzo razmnozavanje i otpornost.
Nego odakle vam onaj eksploziv koji ste po ugledu na svoje ucitelje
iz Irana i Libana nakrcali u cisternu pred kasarnom JNA u
Mostaru?Tvoji ucitelji su jebali dadu dadinu Americkim vojnicima u
Libanu i u Saudijskoj Arabiji na isti nacin.Tako i treba kad vas
bombarduju i unistavaju vam aerodrome i skladista i postrojenja i
prisiljavaju vas na ustupanje Sarajeva Srbima i uvode ekonomsku
blokadu.


Denijel Cadra

unread,
Feb 19, 1997, 3:00:00 AM2/19/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: Denijel Cadra (dca...@eisenhower.ecn.ou.edu) wrote:
: : Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
: : : Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: : : : paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
: : : : : Citam ovih dana da se Muslimani i Hrvati u Mostaru ne vole bas.Reko' ma to je
: : : : : neka propaganda protivnika bratstva i jedinstva Hrvatskih i Muslimanskih
: : : : : naroda.

: : : : Pajo tukane, ne izbjegavaj problem.
: : : : Jasno je da se Hrvati i Muslimani tuku i mrze, nego
: : : : brate slatki, kako to da sva ta srpska sila i ordija
: : : : izgubi rat od slabijih koji se tuku medjusobno....

: : : : G*

: : : Izgubila? :))) TI si lud covece, pa svima je bilo jasno sa ove strane

: : : da je to bilo izvlacenje, da bi muslimanui i hrvati dobili svoju drzavu, i da
: : : bi se oni medjusobno poklali...
: : : Ce da vidis... Za par godina, ima da pukne opet, sa srbima, samo ovog
: : : puta, ni muslimani ni hrvati nece imati niti snage, niti sredstva da se bore.
: : : Dok se vi budete klali... srbi ce da se oporave, poprave, i srede, i onda ce
: : : vas opaliti tako da necete znati sta vas je snaslo. Jebena "oluja" ima da bude
: : : balava igra prema onome sto vas ceka... I sta na kraju? Pa, na kraju, sve mi se

: : : cini... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...

: : : Strasno, zar ne?

: : Pa dobro Dragutine sunce mu zarko. Zasto zivis u oblacima eto stare ti.


: : Vasa jedinstvena sans da pobjedite Bosnjake i Hrvate je vec davno
: : prohujala zajedno sa '91 and '92. Imali ste JNA i krenuli u rat na
: : ne naorzane. Sad smo svi naoruzani prema tome sumnjame da ce te se vi
: : kretati u pravcu zapada, na kontrast, ice Svrbi iz Bosanske krajine
: : i to sa ogromnom Brzinom u pravcu Svrbije. Nesto poput Svrba iz Hrvatske.

: : Haj uzdravlje.
: :

: :

: Zivi bili pa videli :) Zar ne? :)


UPRAVO ZIVI BILI PA VIDJELI.

: --

Goran JUKIC

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:

: DJ:Da tesko je bilo protiv aviona NATO pakta i francuskih

: legionara.Deset na jednog a ti i tvoji sa prackama.

Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....

G*


Goran JUKIC

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

...


: Zivi bili pa videli :) Zar ne? :)

Mi vec zivili, gledali i.... eto, docekali.
Sad ti cekaj koliko hoces.

G*

Maja Cadra

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
: Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: : Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: : :... Srbi ce opet da vam uzjasu na ledja...
: : : Strasno, zar ne?

: : U staroj Jugi Srbi su "jahali" - pa je Hrva* bila razvijenija od Srbije...


: : U SFRJ Srbi su "jahali" - pa je Hrv* bila razvijenija od Srbije....
: : U ovom ratu Srbi su okupirali 30% Hrv* - pa su place u Hrv* duplo vece....

: : Sta je problem?

: Pogledaj sta si napisao, pa ces shvatiti :) Ko je kome sisao krv :)
: Dali oni koji su bili razvijeniji, ili onima koji su bili razvijeniji...
: Hehe, samo pogledaj sta si napisao, i molim te, nemoj da pravis
: od sebe budalu... Osim ako stvarno nisi...

U pravu si Dragutine ovaj stvarno ne pravi nikakvog smisla.


paja baksis

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

In article <5eg67b$o...@bagan.srce.hr>, gju...@zems.fer.hr says...


DJ:U jebote!Zasto li je bezanje trajalo od 91-95?Jel' to zato sto je Hrvatska
velika?


>


Dream Master

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: ...
: : Zivi bili pa videli :) Zar ne? :)

: Mi vec zivili, gledali i.... eto, docekali.
: Sad ti cekaj koliko hoces.

Seri, seri golube beli...

-- jedna od narodnih izreka ovih krajeva

Dream Master

unread,
Feb 20, 1997, 3:00:00 AM2/20/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:

: : DJ:Da tesko je bilo protiv aviona NATO pakta i francuskih
: : legionara.Deset na jednog a ti i tvoji sa prackama.

: Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
: prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....

Da... secam se :) Pogotovu na 60km od Zagreba

Nedim Ploco

unread,
Feb 23, 1997, 3:00:00 AM2/23/97
to

Ne sjecas se ti bas dobro. JNA je bila i u Ljubljani i u Zagrebu
i u Sarajevu i Skoplju ...


E Dzanic

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to

Dream Master wrote:
>
> Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
> : paja baksis (gi...@intergate.bc.ca) wrote:
>
> : : DJ:Da tesko je bilo protiv aviona NATO pakta i francuskih
> : : legionara.Deset na jednog a ti i tvoji sa prackama.
>
> : Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
> : prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....
>
> Da... secam se :) Pogotovu na 60km od Zagreba
Sta ti je koji 60 km????
40 km hajvanu

Goran JUKIC

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
..
: : Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
: : prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....
:
: Da... secam se :) Pogotovu na 60km od Zagreba

Nemas pojma!

Tzv. Krajina je bila na cca 20-30 km od Zagreba. Na
front se islo gradskim busom.

Zasto je imbecilitet Srba bio veci od hadezejske
gluposti ostaje nejasno? Idi u generalstab JNA i
zamoli generale da skupa dodolisete od muke sto ste
propustili.

Hr* je bila presjecena ili svega par kilometara siroka
kod Dubrovnika, Sibenika, Zadra, Karlovca, Slatine.
Pazi - na PET mjesta!!!!!!!!! I opet ste stali i ni makac.
Onda izgubili i pobjegli.

I to od koga? Od vojske kojoj su birtasi i tekstilni
inzenjeri i danas generali.

To stvarno mogu samo zadnje budale.
Jos malo dodolisi...

G*

Goran JUKIC

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to

Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: : Mi vec zivili, gledali i.... eto, docekali.


: : Sad ti cekaj koliko hoces.
:
: Seri, seri golube beli...

Cekaj i dok s...m

G*

Aleksandar Sarovic

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to


Goran JUKIC <gju...@zems.fer.hr> wrote in article
<5esdni$8...@bagan.srce.hr>...


> Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
> ..
> : : Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
> : : prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....
> :
> : Da... secam se :) Pogotovu na 60km od Zagreba
>
> Nemas pojma!
>
> Tzv. Krajina je bila na cca 20-30 km od Zagreba. Na
> front se islo gradskim busom.
>
> Zasto je imbecilitet Srba bio veci od hadezejske
> gluposti ostaje nejasno? Idi u generalstab JNA i
> zamoli generale da skupa dodolisete od muke sto ste
> propustili.
>
> Hr* je bila presjecena ili svega par kilometara siroka
> kod Dubrovnika, Sibenika, Zadra, Karlovca, Slatine.
> Pazi - na PET mjesta!!!!!!!!! I opet ste stali i ni makac.
> Onda izgubili i pobjegli.

A sta je JNA po tebi trebala uciniti? Od koga, gdje, kada
i kako je JNA izgubila i pobjegla?



> I to od koga? Od vojske kojoj su birtasi i tekstilni
> inzenjeri i danas generali.

Zaboravio si prodavaca pizze.

> To stvarno mogu samo zadnje budale.
> Jos malo dodolisi...
>
> G*

Gorane Jukicu, ja sam mislio da si ti pametan covjek
pa se pokazalo da nisi a sada mi se cini da spadas u
te zadnje budale. (Mozda sam malo pretjerao, naime
ima vecih od tebe.)

Aleksandar

Dream Master

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:

: Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:
: ..
: : : Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
: : : prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....
: :
: : Da... secam se :) Pogotovu na 60km od Zagreba

: Nemas pojma!

: Tzv. Krajina je bila na cca 20-30 km od Zagreba. Na
: front se islo gradskim busom.

: Zasto je imbecilitet Srba bio veci od hadezejske
: gluposti ostaje nejasno? Idi u generalstab JNA i
: zamoli generale da skupa dodolisete od muke sto ste
: propustili.

: Hr* je bila presjecena ili svega par kilometara siroka
: kod Dubrovnika, Sibenika, Zadra, Karlovca, Slatine.
: Pazi - na PET mjesta!!!!!!!!! I opet ste stali i ni makac.
: Onda izgubili i pobjegli.

: I to od koga? Od vojske kojoj su birtasi i tekstilni
: inzenjeri i danas generali.

: To stvarno mogu samo zadnje budale.
: Jos malo dodolisi...

: G*


E moj ti pametnjakovicu... Nebi se oni povukli da nije Slobe i
Franje... Ali neka, vidim, nesto se Sloba pakuje... Ne daj boze da se
neki dosete pa se opet povampire... Jer onda ces da kukas kako te zverski
Srbi kolju i biju...
Kazem ti: bolje cuti, i ne staj na ljutu ranu, ili kako je pocelo,
opet ce Srbi na 60km do Zagreba, ali ovog puta se nece zaustaviti.
Dakle, budi pametan, i cuti... ne seri mnogo... Nesto nisam raspolozen
da saljem decu u rat kroz 20 godina.

Dream Master

unread,
Feb 24, 1997, 3:00:00 AM2/24/97
to

Goran JUKIC (gju...@zems.fer.hr) wrote:
: Dream Master (drag...@slin.aubg.bg) wrote:

: : : Mi vec zivili, gledali i.... eto, docekali.


: : : Sad ti cekaj koliko hoces.
: :
: : Seri, seri golube beli...

: Cekaj i dok s...m

Ma Jukicu, mnogo si mi pametan nesto i hrabar... ::)

Y Rapido

unread,
Feb 25, 1997, 3:00:00 AM2/25/97
to

Goran JUKIC wrote:

> Tzv. Krajina je bila na cca 20-30 km od Zagreba. Na
> front se islo gradskim busom.

rap: Da, to je tocno, ali je isto tako tocno da
bez porazene RBiH cetnici i JNA nisu nikako mogli
uzeti Hrvatsku. Da su 1991. godine Bosnjaci stupili
u JNA, kao sto ih je Milosevic pozivao (!), Hrvatska
bi bila ona poslovicna "Hrvatska oko Zagrebacke
katedrale". Medjutim, Bosnjaci su odustali od
saveza sa Velikosrbima, odn. JNA. Situacija je 1991
bila takva da su Srbi izdali Bosnjacima ultimatum:
"Ili ste sa nama (Srbima) -- ili ste protiv nas --
sredine NEMA !" Kako Bosnjaci NISU bili sa JNA,
tako su Srbi zakljucili (i to ispravno) da su
Bosnjaci protiv Velike Srbije, odn. ucesca u napadu
na Hrvatsku i Hrvate.


> Zasto je imbecilitet Srba bio veci od hadezejske
> gluposti ostaje nejasno? Idi u generalstab JNA i
> zamoli generale da skupa dodolisete od muke sto ste
> propustili.

rap: Nista nije imbecilitet i glupost, nego najmizernija
podlost HDZ-a i Republike Hrvatske: na velikodusan
(a time ocigledno i samo-ubilacki) stav Bosnjaka, Hrvatska
politika je odgovorila paktiranjem sa cetnicima (Milosevic-
-Tudjmanov pakt) i razmjerice Srba i Hrvata naplatila
putem masovnog pokolja Bosnjaka i unistenja njihove
maticne drzave, RBiH. Elementarno !


> Hr* je bila presjecena ili svega par kilometara siroka
> kod Dubrovnika, Sibenika, Zadra, Karlovca, Slatine.
> Pazi - na PET mjesta!!!!!!!!! I opet ste stali i ni makac.
> Onda izgubili i pobjegli.


rap: Hrvatska opet moze biti tako presjecena, i ko
dobro razumije plan Velike Srbije, a neki ga razumiju,
onda ce se to u buducnosti desiti! Tudjman i dalje
preko krvavih Bosnjackih ledja moze pokusavati da
"podeblja hrvatsku kiflu" ali ce mu se ta kifla o
ledja slomiti u ne tako dalekoj buducnosti. Budete
vidjeli. Racunajte slobodno da je Dalmacija juzno od
Ploca vec amputirana i da je Dubrovnik "Srpska Atina".
Hrvatski rodoljub i najveci strateg svih vremena,
premudri Zagorac Josip Broz Tito je znao da sa Srbijom
granica MORA biti na Drini, cak i glupi Pavelic je znao
da sa Srbijom granica mora biti na Drini, ... ali, eto,
mudrijas Tudjman, kojemu je opsesija (kao i pokatolicenim
Vlasima/Srbima iz Hercegovine) da pokolje Bosnjake,
ocigledno nije savladao elementarne lekcije iz geostrategije
-- lekcije koju su znali: Rimske vojskovodje, Otomanski
Sultani, Austro-Ugarski generali, Hrvatski rodoljub
Josip Broz Tito ...

Kada je General Blaz Kraljevic forsirao prodor prema Drini,
slavofilno pagansko kopile Franjo Tudjman je odigrao
potez najveceg cetnickog vojskovodje svih vremena !

André Pehar

unread,
Feb 25, 1997, 3:00:00 AM2/25/97
to

Vi odustali ?

Pitaj Ganica, Filipovica, Izetbegovica, Muratovica, Zulfikarpasica itd sta
su sve govorili i cinili pred, tijekom i sad u ovo postdaytonsko doba.

Da ne govorim sto su Trebinjski muslimani radili po Dubrovniku. Isto tako
Stocanski M, Mostarski M, Capljinski M itd pred rat i na sam pocetak rata

Ne trazi nepostojece isprike za totalnu politicku imbecilnost koja je
glavni variabl za sve sto se u ratu desilo i na kraju za Dayton.

Nisu vas Srbi htjeli, to je citava istina.

> Y Rapido <rap...@eskimo.com> skrev i inlägg <331252...@eskimo.com>...

Boris Tudan

unread,
Feb 26, 1997, 3:00:00 AM2/26/97
to

> Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
> prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....

Ko to kaze???!!! Dokazi, navedi mi bar jednu hist. cinjenicu!

--
Ciao & TNX de Tookey

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ This msg was sent by Tookey (fly.cc.fer.hr) ~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ Also known as Boris Tudan .... - 9A6KTB ~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ My phylosophy: ~~
~~ Kurac, Picka, Jebanje, Drkanje, Sperma, Vaginalije ~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ +385 (0)47 622312 or Susacka 19, 47000 Karlovac, Croatia ~~

~~~ URL http://fly.cc.fer.hr/~tookey ~~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Boris Tudan

unread,
Feb 26, 1997, 3:00:00 AM2/26/97
to

> Nemas pojma!

> Tzv. Krajina je bila na cca 20-30 km od Zagreba. Na
> front se islo gradskim busom.

> Zasto je imbecilitet Srba bio veci od hadezejske


> gluposti ostaje nejasno? Idi u generalstab JNA i
> zamoli generale da skupa dodolisete od muke sto ste
> propustili.

> Hr* je bila presjecena ili svega par kilometara siroka

> kod Dubrovnika, Sibenika, Zadra, Karlovca, Slatine.
> Pazi - na PET mjesta!!!!!!!!! I opet ste stali i ni makac.
> Onda izgubili i pobjegli.

> I to od koga? Od vojske kojoj su birtasi i tekstilni
> inzenjeri i danas generali.

> To stvarno mogu samo zadnje budale.
> Jos malo dodolisi...

Ne, TI nemas pojma!!!!! Ja sam iz KLC, pa cu da se pozovem na svoje iskustvo.
Vi ste purgeri (+Zagorci) vise Srbima pokazivali ledja, nego prsa junacka.
Reci ta svoja sranja mojim susjedima koji su danas invalidi i to samo zato
jer ih je vlastita pomoc iz metropole ostavila same u okruzenjima i sl. Ne
seri kad nemas pojma. Odbrana se vodila bez ikakve organizacije (cast
iznimkama), Kada je bilo mirno, svi su se kurcili kako su u ZNG-u, a kada je
pripucalo... eee... trk! I sta je najgore, kompletna komanda je ostavila
ljude da ginu! Niko nije hteo da prihvati bar malo odgovornosti.
Srbi su mogli da udju u KLC na 100 mesta. Front je bio supalj kao sito.
To ja znam, + ostala sirotinja koja je ostala na frontu dok su se hrabre
guzonje setali po Njemackoj ili Zagrebu (kao i ti, pretpostavljam... ako
gresim, moja isprika!)

Goran JUKIC

unread,
Feb 27, 1997, 3:00:00 AM2/27/97
to

Aleksandar Sarovic (aleks...@front.net) wrote:
...
: A sta je JNA po tebi trebala uciniti? Od koga, gdje, kada
: i kako je JNA izgubila i pobjegla?

Vidi sad gnjaveza...
Filozofiju poraza si polizi sam. Sta cu ti ja?

: > I to od koga? Od vojske kojoj su birtasi i tekstilni
: > inzenjeri i danas generali.
:
: Zaboravio si prodavaca pizze.

Eto fala, ti si se ljubazno sjetio...


: Gorane Jukicu, ja sam mislio da si ti pametan covjek
:... a sada mi se cini da spadas u te zadnje budale.

Tjah, kasno si reko. Sad nema smisla da setrudim.... :-))

Da si ti gledao kako Srbi (Slobini i slicini, naravno..)
gube rat po ekspres metodi od notornih morona. Mislio bi
o sebi ono sto mislis o meni... tj. to je bilo toliko
imbecilno de se sam sebi cinis kreten.

Da znas i da si vidio ispred cega su tisuce naoruzanih
bjezale npr. od Slatine, skocio bi u bunar, a prije bi im
zapovjednika umlatio posranim kolcem ...

G*

Goran JUKIC

unread,
Feb 27, 1997, 3:00:00 AM2/27/97
to

Boris Tudan (too...@fly.cc.fer.hr) wrote:

: Ne, TI nemas pojma!!!!! Ja sam iz KLC, pa cu da se pozovem na svoje iskustvo.


: Vi ste purgeri (+Zagorci) vise Srbima pokazivali ledja, nego prsa junacka.

Nemoj ti drug da vredjas, ja sam proud Slavonac. Ferstensie!!! :-))

: Reci ta svoja sranja mojim susjedima koji su danas invalidi i to samo zato


: jer ih je vlastita pomoc iz metropole ostavila same u okruzenjima i sl. Ne
: seri kad nemas pojma. Odbrana se vodila bez ikakve organizacije (cast
: iznimkama), Kada je bilo mirno, svi su se kurcili kako su u ZNG-u, a kada je
: pripucalo... eee... trk! I sta je najgore, kompletna komanda je ostavila
: ljude da ginu!

Ma to je ono sto i ja kazam. Organizacije nije bilo. Jednako u Zagrebu i
okolo. Lovi ti krivce koliko oces i tjeraj pravdu ako ti se dade.
Ja samo tvrdim da su Srboslobine jedinice drek na sibici ako su ih
takvi nabili.

Zapovjednik pobjegle komande je bio sadasnji sef stozera Miljavac.
Jeste svi iz KLC-a taki? :-)))


: Srbi su mogli da udju u KLC na 100 mesta. Front je bio supalj kao sito.

Ma naravno. Nego pitanje je kakvi su to srbo-kreteni bili kad
nisu usli. Koji je to stupanj srpske tuposti?


G*

Goran JUKIC

unread,
Feb 27, 1997, 3:00:00 AM2/27/97
to

Boris Tudan (too...@fly.cc.fer.hr) wrote:
: > Kenja Paja ko trcka. Kad su zenge bili sa
: > prackama bjezali ste isto ko ispred NATO-a....
:
: Ko to kaze???!!! Dokazi, navedi mi bar jednu hist. cinjenicu!

Tjah, jel to sad znaci da smo nas dvojica historijske
licnosti / sudionici historije????? :-)))

Elem, sjeti se one bjezanije Srpske od Slatine. Da znas
punu istinu o tome pisao bi pozdravni brzojav Slobi..

Zenge su mislili pobjeci iz Slatine jer su izvidnice
vidjele da dolaze kolone vozila u Cepin i zakljucili su da
stizu pojacanja Belih Orlova. Nisu poceli odma bjezati
jer su cekali sta ce biti i ustanovili su da su kolone
dosle ne sa pojacanjima, vec da evakuiraju sve zivo.

Sutra je cijeli kraj bio prazan. Jednostavno su svi Srbi
pobjegli ispred nenaoruzanih/polunaoruzanih parsto zengi.
Doduse, za dobru mjeru putem su napravili onaj osrednji
masakr baka i djedova u Cetekovcu

Ima jos, al ne da mi se...

G*


miro curac

unread,
Mar 1, 1997, 3:00:00 AM3/1/97
to

> E moj ti pametnjakovicu... Nebi se oni povukli da nije Slobe i
>Franje... Ali neka, vidim, nesto se Sloba pakuje... Ne daj boze da se
>neki dosete pa se opet povampire... Jer onda ces da kukas kako te
>zverski

Ma to su Srbi...povukli bi se cim neko na njih puca natrag... Tako je
uvijek bilo, tako ce da i ostane...


>Srbi kolju i biju...

Tu si u pravu..!

> Kazem ti: bolje cuti, i ne staj na ljutu ranu, ili kako je
>pocelo,

Ko turisti mozda...

>opet ce Srbi na 60km do Zagreba, ali ovog puta se nece zaustaviti.

Ma zaustavice se oni cim skontaju da se 60km od zagreba se moze zivit ko
covjek a ne ko bestija kao sto se zivi u Srbiji. Jedino ce im biti
tesko da ponovo nauce latinicu nakon sto su oni ko ti njima srali ko
zna od kada...

> Dakle, budi pametan, i cuti... ne seri mnogo... Nesto nisam
>raspolozen da saljem decu u rat kroz 20 godina.

Ma koga da ti saljes u rat? Dragutine, dobro se zna da se ti u
Bugarskoj pobiga cim si cuo za rata. Aj' ne seri, ti si zanji koji moze
da sere o ratu...

-miro

Boris Tudan

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

> Tjah, jel to sad znaci da smo nas dvojica historijske
> licnosti / sudionici historije????? :-)))

> Elem, sjeti se one bjezanije Srpske od Slatine. Da znas
> punu istinu o tome pisao bi pozdravni brzojav Slobi..

> Zenge su mislili pobjeci iz Slatine jer su izvidnice
> vidjele da dolaze kolone vozila u Cepin i zakljucili su da
> stizu pojacanja Belih Orlova. Nisu poceli odma bjezati
> jer su cekali sta ce biti i ustanovili su da su kolone
> dosle ne sa pojacanjima, vec da evakuiraju sve zivo.

> Sutra je cijeli kraj bio prazan. Jednostavno su svi Srbi
> pobjegli ispred nenaoruzanih/polunaoruzanih parsto zengi.
> Doduse, za dobru mjeru putem su napravili onaj osrednji
> masakr baka i djedova u Cetekovcu

> Ima jos, al ne da mi se...

A ja se opet sjetim kako su zenge prasile iz Kostajnice, Korenice, Topuskog
sa Turnja i Sajevca (KLC) itditditd..... Sta kazes na to?!

Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

From Compton's "Living (CD) Encyclopedia"

Entry On Dubrovnik

Dubrovnik (in Italian, Ragusa), Croatia, Adriatic port of
Dalmatia, 38 mi (61 km) n.w. of Kotor; center of Serbian
culture 15th to 17th centuries; pop. 55,000
---------------------------------------------------------------

This is obviously insane. What to do? Thanks God, this CD
is considered much inferior to Microsoft's "Encarta"; still
AOL provides it on-line for free. Boris Petrovchich


Boris Tudan

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

E vidis, to je ono, sva govnaranja koja su se nama dogadjala od 91 do danas
su obicne dogovorene igre lokalnih mocnika, seronja i pedera.
A ko vodi te nase drzave - vidi Miljavca, seronja koji nema nikakvu skolu
(osim osnovne - provereno), no ima para da kupi fakultet. Ja moram da se
davim ovde na faxu minimum 5 god, a seronja kupi diplomu za 10 sekundi.
Kupi pa vodi drzavu. Glupan i seronja....

Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

U potrazi za izgubljenim identitetom

"VIJENAC"

Vlast i birokracija

U potrazi za izgubljenim identitetom

Trebamo se upitati: zasto policija naplacuje formulare koje
gradjani trebaju ispuniti. Gradjani drzavi placaju porez. A taj
porez drzava, po Ustavu, treba upotrijebiti za stedljivo
obavljanje svih drzavnih poslova, pa i policijskoga. Zasto mi
gradjani dva puta placamo policijski posao?

Rijesiti velike probleme nije lako i uzimlje mnogo vremena, a i
otezava rjesavanje malih problema koji bi nam omogucili lakse i
brze raspletanje velikih.

Prije nekoliko dana moj je prijatelj izgubio svoju osobnu
iskaznicu. Uredno je prijavio gubitak na policiji. U policijskom
je uredu ispunio izjavu o gubitku osobne iskaznice i dobio
Potvrdu. S tom potvrdom, po zapovijedi, otisao je u Narodne novine
i ponovno prijavio gubitak iskaznice. Cijena prijave bila je
trideset kuna. Od Narodnih novina dobio je "Priznanicu" koju je,
po zapovijedi, trebao ovjeroviti u policiji. Cijena: tri kune. Tek
s ovjerovljenom "Priznanicom" mogao je ispuniti formular (koji je
takodjer platio) za dobivanje nove iskaznice.

Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj ima 4,9 milijuna stanovnika
treba pretpostaviti da njih 70 posto ima osobnu iskaznicu. To
iznosi 3,43 milijuna izdanih osobnih iskaznica. Ako pak
pretpostavimo da 0.05 posto (ili jedan na dvije tisuce) stanovnika
svaki dan izgubi osobnu iskaznicu, dnevno se gubi 1715 osobnih
iskaznica, a godisnje 625.975.

Narodne novine od naplacivanja za obveznu izjavu zarade godisnje
18.779.250 kuna ili 5.275.070 DM. Postavlja se pitanje: je li taj
golemi trosak potreban i opravdan, ili je to samo jos jedan
primjer nepotrebna birokratizma i naplacivanja?

Zasto gradjani trebaju prijavljivati gubitak osobne iskaznice dva
puta -- jednom policiji i drugi put u Narodnim novinama? Jedina
svrha moze biti u tome da se oglasom ponistava izgubljena
iskaznica. Ali to isto vec je ucinjeno u policijskom uredu, gdje
osoba koja je prijavila gubitak dobiva policijsku Potvrdu. Zakon
propisuje: uporaba tudje osobne iskaznice kaznjivo je djelo, pa
ako je netko nadje i pokusa uporabiti, krsi zakon. Izjava je u
Narodnim novinama besmislena.

Predsjednik republike dr. Tudjman u izvjescu o stanju drzave i
nacije u 1996. godini, koje je izlozeno na zajednickoj sjednici
obaju domova Hrvatskog sabora 22. sijecnja, medju ostalim, naredio
je vladi da omoguci stedljivo i uspjesno obavljanje svih drzavnih
poslova na svim razinama i otklanjanje svih oblika birokratizma.

Sveukupan trosak oko objavljivanja gubitka osobne iskaznice u
Narodnim novinama stoji gradjane Hrvatske mnogo vise od sedam i
pol milijuna kuna. Kad uzmemo u obzir trosak za ovjerovljivanje
izjave, cijenu raznih formulara, prijevoz i izgubljeno radno
vrijeme u prijevozu i cekanju, ukupni trosak je oko 43.818.250
kuna ili 12.308.497 DM.

Ako je Predsjednik doista ozbiljno preporucio vladi da treba
smanjiti troskove, ukinuti nepotrebne troskove i ukloniti
nepotrebnu birokraciju, ovo je konkretan primjer takve djelatnosti
koji se moze brzo i jednostavno rijesiti u korist gradjana.

Na kraju dva dodatna podatka:

Pod pretpostavkom da je prosjecna mjesecna placa zaposlenih u
Narodnim novinama 2000 kuna, tada ukupna zarada na formularima
podmiruje mjesecne place za 782 radnika. U Narodnim novinama radi
nesto vise od 1000 radnika. Lijep posao na racun potpuno
nepotrebna i suvisna naplacivanja gradjanima.

Trebamo se upitati: zasto policija naplacuje formulare koje
gradjani trebaju ispuniti. Gradjani drzavi placaju porez. A taj
porez drzava, po Ustavu, treba upotrijebiti za stedljivo
obavljanje svih drzavnih poslova, pa i policijskoga. Zasto mi
gradjani dva puta placamo policijski posao? Jos jedan primjer
nepotrebne i skupe birokracije.


POTPIS: Omer Brkovic Stuart


Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

VIJENAC 87 - Konje ubijaju, monstrume biraju

"VIJENAC"

Zona mraka

Konje ubijaju, monstrume biraju

Odnos umirovljenih i uposlenih strelovito se krece prema odnosu
jedan naprama jedan, a kad se uzme u obzir i broj neproizvodnih
radnih mjesta, proizlazi kako u Hrvatskoj jedan radi, a troje
trose. Takve gospodarske strukture mogu izdrzati na kratki rok
samo s inozemnim zaduzivanjima (sto Hrvatska radi uspjesnije od
upokojene Juge) ili se nesto mora korjenito izmijeniti, sto ova
vlast niti zna, niti hoce, niti moze.

Hrvatske ulice danas, nepunih sedam godina nakon uspostave
samostalne i suverene drzave, sve vise slice ulicama siromasnih
trecesvjetskih gradova gdje sa svih strana nailaze kolone odrpanih
prosjaka. Naravno, oni uvijek budu sklonjeni kad dolazi tvorac tog
"cuda", okicen lentom kao i njegovi latinoamericki uzori.

Umirovljenici na Dolcu, iz dana u dan, prodaju svoje prastare,
rabljene stvari ne bi li nekako upotpunili kucni budzet jer od
mirovine ne mogu prezivjeti ni uz pomoc Davida Copperfielda.
Prodavaci magle tipa Vlada & drugovi svakodnevno pricaju o rastu
proizvodnje od sedam posto, realnom rastu placa i... cemu sve ne
jos. Na zalost, sumorna stvarnost ukazuje upravo na suprotan
trend. Hrvatska je nacija od proizvodjacke pretvorena u
svercersku. Sustavno unistavanje industrijske proizvodnje pretvara
Hrvatsku u africku koloniju, iako se nalazi usred Europe. Umjetno
odrzavan "cvrsti" tecaj kune onemogucio je izvoz i povecao uvoz,
poglavito preko poznate rolling stones duty free shop jednokratne
tvorevine. Rezultat svekolikog sverca (trgovine) sveopce je
siromastvo koje polako zahvaca cjelokupno, iz dana u dan sve
malobrojnije, radnoovisno stanovnistvo. Sve vise postaju od radnog
neradno stanovnistvo, osudjeni na nisku i neredovitu, vremenski
ogranicenu socijalnu pomoc. Uz temeljito opljackanih devetsto
tisuca umirovljenika, kojima je Valenticeva uredba sa zakonskom
snagom iz 1993. dosad otela posteno zaradjenih tridesetak mirovina
ne mozemo povjerovati obecanjima o poboljsanju. Osim ako to nije
obecanje povecanja mirovine za tridesetak bijednih kuna mjesecno,
sljedecih osamnaest mjeseci. Zna se smatra da su svi Hrvati
genetski iz Hlebina. Jesu li?

HDZ-ova vlada dakako i za to ima opravdanje jer je tzv.
"generacijska solidarnost" u cijeloj Europi u krizi, samo nema
odgovora zasto je bas samo u Hrvatskoj propao taj sustav
mirovinskog osiguranja, a ne negdje drugdje. Odgovor je vrlo
jednostavan. Mirovinski je fond posluzio za beskamatne "posudbe"
raznim poduzetnicima, koji su ih uglavnom zaboravili vratiti. Ili,
ako jesu, vratili su ih bitno umanjene zahvaljujuci, za vrijeme
HRD-a, visokoj inflaciji.

Ne smijemo zaboraviti kako je 1990. godine broj umirovljenika
povecan za vise od sto tisuca onih koji su u mirovinu otisli s
manjim brojem godina radnog staza od zakonski propisanog, u duhu
jamstva nove vlasti kako glede & unatoc nece biti revansizma. Ti
novi umirovljenici dodatno su opteretili mirovinski fond. Jamacno
bi netko i taj fond trebao puniti, a ne da se spram njega odnose
kao prema kravi muzari koju moze musti kome god to padne na pamet.

Ministarstvo obezvredjivanja rada i socijalne nebrige pokusalo se
braniti tvrdnjom, isisanom iz prsta, kako je iz tog fonda
financirana izgradnja hidrocentrale Djerdap. Mozda je to i tocno,
ali ona je zavrsena dvadeset godina prije pada "mraka" i prije
negoli su svi odjednom progledali. Zaboravili su usput da je
"rezim mrak" imao jednu cijelu mirovinu u pricuvi (danas bi to
bilo oko milijardu kuna), i da je mirovine isplacivao unaprijed, a
ne unatrag, cemu se, gle cuda, dosjetio "sustav Svijetla staza".
Tako su uz "Bozju" zna se providnost nestale jos dvije mirovine.
Dakako, za tako katastrofalno stanje u tom bitnom ministarstvu ne
mozemo okrivljivati ni jednog dosadasnjeg ministra (kao ni
amnestirati za njihov politicki izbor) jer ionako ne provode svoju
politiku vec iskljucivo, imperativnim mandatom, Zna se ciju.
Ukoliko bi se drznuli ne poslusati nadahnuce koje dolazi iz tudjih
vila mogli bi nestati istom brzinom kao sto su se i pojavili --
niotkuda -- nikamo.

Kako nikad jedna lastavica ne dolazi, a bogami ni ne odlazi sama
(hoce li biti dosta mjesta u zrakoplovima Hrvatskog zrakovnog
crtovlja?) tu se nalazi i dvjesto pedeset tisuca nezaposlenih koji
u skoroj buducnosti ne mogu ocekivati novo zaposlenje, a ako ga i
nadju, uglavnom na crno, primanja zaposlenih odavno su ispod
razine potrebne za minimalnu egzistenciju (prezivljavanje) od
mjeseca do mjeseca. Vlada, dakako, tu brojku tumaci kao
sedamnaestpostotnu nezaposlenost sto, po obicaju, kad je o
tvrdnjama vlade rijec, nije tocno, jer je nezaposlenost u
Hrvatskoj blizu trideset posto radno sposobne populacije. Naravno,
necemo spominjati one koji rade, ali placu primaju neredovito ili
je uopce ne primaju. Jer, to nije bila sasvim normalna pojava ni u
vrijeme prvobitne akumulacije kapitala u Engleskoj na pocetku 19.
stoljeca. Mi smo ipak u Hrvatskoj. Nema veze za Engleze.

Na zalost, nije to jedina veza Hrvatske s devetnaestim stoljecem.
Osim tlapnje o "regionalnoj sili" odnos spram zena je ispod
tadasnje razine, blize rodovskoj zajednici. Muzjaci idu u lov, a
zene radjaju. Tako danas zaposlena i nezaposlena, obrazovana i
neobrazovana majka za drugih sest mjeseci porodiljskog dopusta ima
istu bijednu nadoknadu. Sto pomalo podsjeca na uravnilovku koja je
bila proklamirana kao ideal u vremenima mladosti tadasnjeg majora
KNOJ-a. Mozda bi se mogla donijeti i jos jedna neophodna uredba
vlade sa zakonskom snagom da se zenama zabrani skolovanje sve dok
ne rode barem petoro djece. Tko ce ih hraniti i oblaciti, to je u
ovom povijesnom trenutku nebitno. Uostalom, kome trebaju
skolovani, pa jos i zene. Za podrobnije podatke obratiti se dr.
Juri Radicu, kad se vrati s jubilarnog desetog otvaranja zemljanih
radova na probijanju tunela Sveti Rok.

Novi restriktivni zakon o pobacaju svaki normalni Hrvat mora
poduprijeti, pod uvjetom da se retroaktivno primijeni na
predlagatelja i onu razboritu osobitost i samobitnost koja mu je
to dosapnula.

Odnos umirovljenih i uposlenih strelovito se krece prema odnosu
jedan naprama jedan, a kad se uzme u obzir i broj neproizvodnih
radnih mjesta, proizlazi kako u Hrvatskoj jedan radi, a troje
trose. Takve gospodarske strukture mogu izdrzati na kratki rok
samo s inozemnim zaduzivanjima (sto Hrvatska radi uspjesnije od
upokojene Juge) ili se nesto mora korjenito izmijeniti, sto ova
vlast niti zna, niti hoce, niti moze. To Zna se nije u interesu
jer se od pocetka odnosi prema Hrvatskoj i prema Hrvatima -- s
nama ovako, a poslije nas ionako potop. Pitanje je samo bi li nam
bilo bolje da je, nakon uspostave samostalne hrvatske drzave, za
njezine gradjane bilo sedam godina Zna se ili isto toliko godina
poplave s mjesticnim susama.

"Uspjesna" pretvorba upravo tako pokazuje svoju drugu, tuznu i
jadnu stranu. Ali i to je relativno. Ukoliko gledate s polozaja
novokomponiranih brzopoteznih stotinjak ili dvjestotinjak bogatih
obitelji, s visine Dedinja, ispricavam se -- Tuskanca, onda je ovo
zemlja natprosjecnih mogucnosti. Iz pobjede u blagostanje. Ako ste
pak jedan od onih cetiri i pol milijuna bezlicnih, nesnalazljivih
i nesposobnih... ipak nije sve tako crno: imate putovnicu. Usput,
ako se odlucite otici, kako je to, od 1991. godine, ucinilo sto
pedeset tisuca Hrvata, uglavnom zavidan broj mladih,
visokoobrazovanih, u naponu snage -- mozete objasniti prijasnjoj
dijaspori sto ih sve ceka ukoliko se odluce vratiti. Nema smisla
da se vrate pa da opet odluce otici nakon sto ih u svoje labirinte
uvuce stara i nova birokracija.

Ako i dalje zelite sudjelovati, imate izbor: uclaniti se u jedinu
pravu stranku koja je ujedinila sve i svasta i trajat ce sljedecih
pet, sest stoljeca. Dakako, ukoliko ukinu biologiju (u kuloarima
se vec prica kako je jedna posebna ptica, s Pravnog fakulteta,
zaduzena napisati takav zakon). Ili se grcevito suprotstaviti te
rukama i nogama boriti za jedinu nam Hrvatsku, drzavu vladavine
prava, socijalne pravde, ljudskih i gradjanskih sloboda i jednakih
mogucnosti za sve. Uostalom, Tudjmanistan s lentama, pobocnicima i
svekolikim siromastvom vec imamo. Srpsko pitanje konacno je
rijeseno. Hrvatsko, nadajmo se, nece biti rijeseno na isti nacin.


POTPIS: Pavle Kalinic


Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

VIJENAC 87 - Kako se poigrati Ustavom

"VIJENAC"


Strast i vlast


Kako se poigrati Ustavom


Razlog opcem nehaju i sutnji lezi u cinjenici sto su nakon veljace
1991. izglasavani razni zakoni, koji vuku korijen iz
komunistickoga pravnog sustava SFRJ i SRH. Medju ostalima, takav
je i cuveni Zakon o pretvorbi drustvenoga vlasnistva, iako Ustav
ne poznaje i ne priznaje drustveno vlasnistvo


Poput stare komunisticke, novostara hrvatska birokracija vrlo
cesto ne zadovoljava prava ocekivanja i potrebe gradjana,
obrazlazuci svoje odluke postapalicom da je sve to po zakonima i
propisima. A u Hrvatskoj jos dan-danas ima mnostvo zakona i
propisa, koji ne samo da nisu u skladu s narodnim osjecajem za
pravdu i pravice, vec su stovise u suprotnosti s Ustavom kao
temeljnim zakonom Republike. To je priznao glavom Jadranko Crnic,
predsjednik Ustavnoga suda, kada je u razgovoru s novinarom
Vecernjega lista 14. prosinca 1996. izrijekom potvrdio da su
"mnogi zakoni neustavni" i "da bismo ih morali ukinuti", ali da je
ipak "bolje zakone zadrzati ovakvi kakvi jesu, nego brzopleto
uciniti nesto drugo".

U dobronamjernost dr. Crnica ne bi trebalo sumnjati, ali niposto
nije u pravu kad govori o brzopletosti, jer su se svi zakoni
morali uskladiti s Ustavom do kraja vec davne 1991. godine. Potom
je svake Bozje godine taj rok produzivan sve do kraja ove, 1997.
godine. Koliko ce jos godina Republika cekati da se ozbilji njezin
vlastiti ustav? Ako se izuzme problematicni polupredsjednicki
sustav utemeljen bozicnim ustavom 1990, gotovo sve druge ustavne
norme u skladu su s duhom i praksom zapadne demokracije. U tom
pogledu svatko se moze sloziti s ocjenom dr. Tudjmana kad je 22.
prosinca 1990. svecano izjavio da je "nas ustav pravi i
vrijednosni temelj uskladjivanja svekolikoga hrvatskog pravnog
poretka s europskim pravom i standardima danasnje Europske
zajednice".

U medjuvremenu, Ustav je otisao drumom, a vecina zakona sumom.
Kljucni dogadjaji odstupanja od Ustava zbili su se izmedju 21.
veljace 1991. i 3. lipnja 1992. Prvoga spomenutog nadnevka
trodomni Hrvatski sabor izglasao je ustavni zakon, koji u clanku
9a, stavak 2, utvrdjuje da se "u Republici Hrvatskoj iskljucuju od
primjene odredbe saveznih zakona, drugih propisa i drugih akata
saveznih organa koje nisu u skladu s Ustavom i zakonima Republike
Hrvatske". Ali, o drugom nadnevku, objavljen je takozvani
procisceni tekst tog istog ustavnog zakona u kojem je izostavljen
clanak 9a, a takodjer i clanci 9b i 9c. Procisceni tekst potpisao
je sadasnji pucki pravobranitelj, a ondasnji predsjednik saborske
Zakonodavno-pravne komisije dipl. iur. Ante Klaric.

Saborske komisije ili odbori mogu redigirati i prociscavati vec
izglasane ustavne ili zakonske tekstove, ali ih nemaju pravo
mijenjati i izostavljati. Dakle, 3. lipnja 1992. doticna saborska
komisija je olako izigrala ustavni zakon, a -- koliko je poznato -
- nitko o tome nije poveo racuna ni u Saboru, ni u strankama, ni
drugdje u javnosti. Zacijelo, predsjednik Ustavnoga suda toga je
svjestan, ali suti zbog "vecega dobra". Ne haje ni Vladimir Seks,
ondasnji i sadasnji potpredsjednik Sabora, premda je u veljaci
prije sest godina zdusno branio doticni ustavni zakon kao "dokaz
da pripadamo europskom civilizacijskom krugu".

Razlog opcem nehaju i sutnji lezi u cinjenici sto su nakon veljace
1991. izglasavani razni zakoni, koji vuku korijen iz
komunistickoga pravnog sustava SFRJ i SRH. Medju ostalima, takav
je i cuveni Zakon o pretvorbi drustvenoga vlasnistva, iako Ustav
ne poznaje i ne priznaje drustveno vlasnistvo. To je izricito
naglasio predsjednik Republike pri proglasenju bozicnoga ustava,
kada je rekao: "Ovaj Ustav oznacuje konacan raskid s
komunistickim, tzv. socijalistickim samoupravnim, jednostranackim
sustavom, zasnovanim na drustvenom vlasnistvu i plansko-dogovornoj
privredi."

Nakon svega, danas se postavljaju dva pitanja. Prvo: koje se to
politicke snage tako lako poigravaju Ustavom? Drugo: koji su to
politicki ljudi koji bi mogli vratiti Hrvatsku na put ustavnosti i
demokracije? Prvi odgovor: to su one snage, cvrsto povezane
osobnim interesima, koje se vise-manje provlace kroza sve
politicke stranke. Drugi odgovor: to su pretezito mlade snage koje
su nesebicno sve dale za Hrvatsku i kojima po prirodnom zakonu
pripada 21. stoljece.


POTPIS: Tihomil Radja

Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

G. Soros: "Zlocini kapitala"

VIJENAC 87 - Zlocini kapitala

"VIJENAC"

Ogledi

Zlocini kapitala

Usprkos tome sto su komunizam pa cak i socijalizam posve
diskreditirani, vjerujem da je veca prijetnja politike laisser-
fairea od one totalitarnih ideologija. Danas uzivamo istinski
globaliziranu trzisnu ekonomiju u kojoj dobra, usluge i kapital,
pa i osobe, cirkuliraju s dosta slobode, ali ne shvacamo potrebu
da podupremo vrijednosti i ustanove otvorena drustva


U knjizi Filozofija povijesti Hegel opisuje uznemirujuci povijesni
proces: propast civilizacija zbog morbidna napregnuca njihovih
nacela. Usprkos tome sto sam zgrnuo golemo bogatstvo na
financijskom trzistu, bojim se sada da nezaustavljivo napregnuce
laisser-faireskog kapitalizma i sirenje trzisnih vrijednosti u sve
sfere zivota dovode u opasnost nase otvoreno drustvo i
demokraciju. Najvazniji neprijatelj otvorenoga drustva, po mome
misljenju, nije vise komunisticka prijetnja nego kapitalizam.

Termin otvoreno drustvo skovao je Henri Bergson u svojoj knjizi
Dva izvora morala i vjere (1932) i popularizirao austrijski
filozof Karl Popper u svom djelu Otvoreno drustvo i njegovi
neprijatelji (The Open Society and its enemies, 1945). Popper je
pokazao da totalitaristicke ideologije kao sto su komunizam i
nacizam imaju zajednicki element: pretendiraju da posjeduju
apsolutnu istinu. S obzirom na to da je apsolutna istina dalje od
dosega covjecanstva, te ideologije moraju posegnuti za prisilom da
bi nametnule svoju interpretaciju drustva.

Popperova analiza bila je duboka; citajuci ga potkraj cetrdesetih
godina, u svoje studentsko doba, i nakon sto sam zivio pod
nacizmom i komunizmom u Madjarskoj, za mene je bio pravo otkrice.
Dosao sam do zakljucka da je za mene najvaznije boriti se u prilog
otvorenog drustva. Stvorio sam zakladu s imenom Open Society Fund,
i zacrtao njezine ciljeve: otvaranje zatvorenih drustava,
ucvrscivanje otvorenih drustava i podupiranje kriticke misli. To
se dogodilo 1979.

Uspostavio sam razne zaklade u zemlji svojega podrijetla,
Madjarskoj, 1984; u Kini 1986; u Sovjetskom Savezu 1987. i u
Poljskoj 1988. Moje obveze postale su vece nakon rasapa sovjetskog
sustava. U to doba vec sam bio uspostavio mrezu zaklada koja se
rasprostirala u vise od 25 zemalja (ne ukljucujuci Kinu, odakle
smo se povukli 1989).

Nakon pada komunizma promijenilo se poslanje te mreze zaklada.
Uvidjajuci da je otvoreno drustvo oblik naprednije i rafiniranije
drustvene organizacije od zatvorena drustva (vec zbog toga sto u
ovom postoji samo jedan nametnuti projekt, dok se u otvorenu
drustvu ne samo dopusta nego i zahtijeva da svaki gradjanin misli
za sebe sama), zaklade su promijenile svoje subverzivno zariste i
posvetile se obavljanju konstruktivnih uloga, sto nije lako jer su
se branitelji otvorena drustva vec bili priviknuli na subverzivne
djelatnosti.

Usprkos tome sto su komunizam pa cak i socijalizam posve
diskreditirani, vjerujem da je veca prijetnja politike laisser-
fairea od one totalitarnih ideologija. Danas uzivamo istinski
globaliziranu trzisnu ekonomiju u kojoj dobra, usluge i kapital,
pa i osobe, cirkuliraju s dosta slobode, ali ne shvacamo potrebu
da podupremo vrijednosti i ustanove otvorena drustva. Ipak, ako ne
izvucemo nikakvu poduku iz povijesti, postoji jos veca
vjerojatnost da ce se sadasnji poredak srusiti!

Premda doktrina laisser-fairea ne nijece nacela otvorena drustva
na nacin na koji to radi marksizam-lenjinizam ili pojam rasne
cistoce nacizma, te doktrine imaju vazno zajednicko obiljezje: sve
pokusavaju opravdati svoje pretenzije posjedovanjem apsolutne
istine s pozivom na znanost. U slucaju totalitarnih ideologija
pretenzije mogu biti lako odbacene.

Jedan od Popperovih uspjeha bio je u demonstraciji da teorije
poput marksizma ne mogu biti smatrane znanstvenima. Ja pak drzim
da je ideologija laisser-fairea, poput marksizma-lenjinizma,
izopacenje navodnih znanstvenih istina.


Utjeha u novcu

Ekonomska je teorija aksiomatski sustav: ako se drzimo osnovnih
pretpostavki, stizemo do zakljucaka. Premisa da su ponuda i
potraznja neovisne datosti ne odgovara zbilji, barem u onome u
cemu se odnosi na financijsko trziste, a financijska trzista
igraju vaznu ulogu u raspodjeli dobara. Kupci i prodavaci
financijskih trzista pokusavaju zanemariti buducnost koja ovisi o
njihovim odlukama. Krivulje ponude i potraznje ne mogu se smatrati
neovisnim datostima jer obje registriraju ocekivanja u odnosu na
dogadjaje koje spomenuta ocekivanja oblikuju i odredjuju. Postoji
vrsta retroalimentacijskoga mehanizma izmedju misli sudionika
trzista i situacije koju interpretiraju: refleksivnost. Pojam
refleksivnosti objasnjava podjednako nepotpuno shvacanje situacije
sa strane sudionika (ciji je uvid osnova otvorena drustva) kao i
neodredjeni znacaj procesa u kojem sudjeluju.

U pokusaju da imitira prirodne znanosti, ekonomska teorija
nastojala je postici nemoguce. Teorije drustvenih znanosti odnose
se na objekt svoga izucavanja na refleksivan nacin. To znaci da
mogu utjecati na datosti na nacin na koji to ne mogu ciniti
prirodne znanosti. U skladu s famoznim Heisenbergovim nacelom
neodredjenosti, cin promatranja moze utjecati na ponasanje
kvantnih cestica; ali promatranje je ono koje stvara efekt, a ne
samo nacelo neodredjenosti. U drustvenoj sferi teorije imaju
sposobnost da mijenjaju objekt izucavanja na koji se odnose.
Ekonomska teorija namjerno ne zeli uzeti u obzir nacelo odraza,
cime je iskrivila objekt svoga izucavanja i ostala izlozena
eksploataciji sa strane ideologije laisser-fairea.

Nesigurnost ide prilicno dalje od financijskih trzista: utjece na
skalu vrijednosti. Ekonomska teorija smatra vrijednosti neovisnim
datostima.

U ono doba u kojem se radjala ekonomska teorija, u vrijeme Adama
Smitha, Davida Ricarda i Alfreda Marshalla, to je bila razborita
pretpostavka, jer su ljudi zaista imali cvrsto utvrdjenu skalu
vrijednosti. Sam Adam Smith komibinirao je moralnu filozofiju sa
svojim ekonomskim teorijama. Ispod individualnih sklonosti koje su
se pokazivale u ponasanju trzista ljudi su se vodili nizom
moralnih nacela koja su dolazila do izrazaja izvan trzisnog
okolisa.

Ali u mjeri u kojoj je trzisni mehanizam sirio svoje podrucje,
ideja da osobe djeluju u skladu sa zbrojem datih vrijednosti koje
ne pripadaju trzistu pretvarala se u tesko odrzivu fikciju. Cilj
reklame, trzisne vjestine, ukljucujuci pakiranje, oblikovanje je
ljudskih sklonosti umjesto, kako to tvrdi teorija laisser-fairea,
jednostavna odgovaranja na njih. Ljudi, nesigurni u odnosu na
vrijednosti, sve se vise utjecu novcu kao kriteriju vrijednosti.
Najskuplji proizvodi smatraju se najboljima. Vrijednost
umjetnickog djela odredjuje se prema cijeni na trzistu. Bogati
zasluzuju nase postovanje i divljenje zbog jednostavna razloga sto
su bogati.

Ono sto je nekad bilo sredstvo izmjene, izvrnuvsi odnose koje je
postavila ekonomska teorija, prisvojilo je kategoriju osnovnih
vrijednosti. Nekadasnja zanimanja pretvorila su se u trgovinu.
Kult uspjeha zauzeo je mjesto nacela. Drustvo je izgubilo sidro.

Kohezija drustava proizlazi iz vrijednosti koje dijele njihovi
clanovi. Te vrijednosti ukorijenjene su u kulturi, vjeri,
povijesti i tradicijama. Ali, ako nekom drustvu nedostaju granice,
gdje bi trebalo traziti zajednicke vrijednosti? Vjerujem da mogu
izvirati samo iz jednog izvora: samog koncepta otvorenoga drustva.


Otvoreno drustvo i disidencija

Da bi koncept otvorenoga drustva ispunio tu ulogu, treba biti
redefiniran. Umjesto da postoji kao suprotnost zatvorenom drustvu,
za mene otvoreno drustvo zauzimlje medjuprostor, gdje su osobna
prava zajamcena, dok istodobno postoje zajednicke vrijednosti koje
odrzavaju drustvenu koheziju. Tom medjuprostoru prijeti se sa svih
strana. S jedne strane, komunisticke i nacionalisticke doktrine
vode nas u prevlast drzave. A s druge, kapitalizam laisser-fairea
u vecu nesigurnost i u kasnije rusenje sustava.

Za mene je otvoreno drustvo ono koje je otvoreno najboljem. Moramo
zapoceti s prepoznavanjem vlastite pogresivosti, koja ne djeluje
samo na nase mentalne strukture, nego takodjer na nase ustanove.
Svaki nesavrseni pojam moze se ispraviti i poboljsati kroz proces
pokusaja i pogreske. Otvoreno drustvo ne samo da dopusta taj
proces, nego ga u zbilji potice inzistirajuci na slobodi govora i
na obrani prava na disidenciju.

Otvoreno drustvo ozbiljuje perspektivu neogranicenoga napretka.
Usprkos tome, moramo se sloziti oko nekog tipa normi koje
omogucuju proces pokusaja i pogreske.

Ali vecina ljudi ne misli na taj nacin o svojim uvjerenjima.
Opcenito ih poistovjecuju s apsolutnim istinama. Zaista, cesto
definiraju vlastiti identitet krecuci od te identifikacije. Ako ih
zivotno iskustvo u otvorenu drustvu prisili da popuste u svojim
pretenzijama posjednika apsolutne istine, obicno imaju dozivljaj
gubitka. Ideja da na neki nacin utjelovljujemo apsolutnu istinu
duboko je uvrijezena u misli.

Izvuci socijalni i politicki program polazeci od filozofskog i
epistemoloskog argumenta cini se uzaludnim pothvatom. Ipak moze
biti postignuto. Postoje povijesni primjeri. Prosvjetiteljstvo je
bilo slavlje snage razuma i izvor nadahnuca za deklaraciju o
neovisnosti i deklaraciju o ljudskim pravima. Vjera u razum otisla
je do krajnosti za vrijeme Francuske revolucije, s neugodnim
sekundarnim posljedicama; usprkos tome, odredila je pocetak
modernosti. Racunamo s dvjesto godina iskustva u doba razuma, i
kao razumne osobe trebali bismo uvidjeti da razum ima granice.
Sada je pravi trenutak da razvijemo konceptualni okvir temeljen na
ljudskoj pogresivosti. Tamo gdje je razum zakazao, mozda
pogresivost uspije.


POTPIS: Priredio Boris Maruna


George Soros rodjen je u Madjarskoj 1930. Useljenik u Sjedinjenim
Drzavama, u rujnu 1992. zaradio je golem novac spekulirajuci
protiv funte, sto je britansku vladu prisililo da je povuce iz
monetarnog sustava. Ovaj prijevod sazetak je izvornoga clanka koji
je, otprilike tri puta duzi, nedavno objavljen u americkom
casopisu Athlantic Monthly.

Premda bi to u normalnim okolnostima bilo suvisno, dodajem ovoj
biljesci da se temeljni argument Georgea Sorosa vec desetljecima
povlaci americkim akademskim krugovima. U sezdesetim godinama,
primjertice, taj se argument svodio na pitanje: kako zaustaviti
sve vece disparitete u kapitalizmu, s jedne, i disparitete izmedju
bogatog i siromasnog dijela svijeta, s druge strane. Danas kad se,
demografski i gospodarski, sve brze primicemo opasnoj zoni u kojoj
uze, o kojem svi zajedno visimo, moze s mo puknuti, glas Georgea
Sorosa, ma kako nekome zvucao, ne sadrzi u sebi nista sto ne bi
bilo ljudsko i razborito. Ta razboritost postaje ocitija, ako su u
pravu oni koji upozoravaju na nasu "osudjenost" na zivot u
kapitalizmu.

Istodobno, cini mi se da nije tesko zakljucivati da je George
Soros zaista covjek s poslanjem. S obzirom pak na to da za svoje
poslanje trosi vlastiti novac, legitimno zaradjen u sustavu i na
nacin protiv kojeg ustaje, nije uvijek i sasvim jasno kakvi motivi
pokrecu njegove desne i lijeve osporavatelje. Usprkos svemu, pa i
uz cijenu naivnosti, volim vjerovati da ljudsko srce moze biti
cisto. Zasto ne bi bilo Sorosovo?

Preveo: Boris MAruna

* Tekst Georgea Sorosa objavljujemo u skracenoj verziji,
prema novinama El mondo, sijecanj 1997

Tea Rokolj

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

Boris Petrov (bpe...@ix.netcom.com) wrote:

> Entry On Dubrovnik

And I thought I was the only one who encountered inaccuracy of CDs....
Something similar happened to me last semester when I searched on the
supposedly brilliant CD collection in my university. I don't quite remember
the name of the actual CD, but the entry on Milan Kundera was
unbelievable: " Milan Kundera, a Polish writer."
Tea

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
"The brotherhood of man on earth will be possible only on a base of kitsch."
Milan Kundera
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

Cetnicka masovna silovanja - "Pred zidom sutnje"

VIJENAC 87 - Nasa cudovisna neznanja

"VIJENAC"

Knjige

Nasa cudovisna neznanja

Stvarnost na ovim prostorima u knjizi Pred zidom sutnje sakupljena
je vec u samom naslovu. Nakon sto se sve dogodilo mozemo se pitati
postoje li civilizacije koje bi stradanje silovanjem podnijele
lakse ili jednostavnije, promisljajuci pri tom psihicke i
socijalne posljedice prezivjelih?

Seada Vranic: Pred zidom sutnje, Antibarbarus, Zagreb, 1996.

Strasno je shvatiti kako malo znamo i kako brzo zaboravljamo.
Knjiga Seade Vranic pojavljuje se dovoljno kasno, cinilo mi se, da
ljudi jos jedino mogu nauciti nekoliko razlicitih, a opet tako
istih primjera stradanja zena u upravo zavrsenu ratu. No,
pozornost koju je knjiga izazvala i zanimanje koje ne prestaje
svjedocili su mnogo vise od toga. U to su me uvjerili i razgovori
sto sam ih tim povodom povela u krugu svojih znanaca. Nakon svega
ostaje pitanje: u kojem smo to ratu zivjeli? Kako su se svi oni
koji znaju malo ili nista uspjeli sacuvati u tom neznanju,
nedodirljivosti, odsutnosti? I tko je uistinu bio odsutan? Mozda
je prisutnost svih onih koji danas samo spoznaju cinjenice upravo
zavrsenog rata mogla pomoci u ratu. Ali, u to je tesko
povjerovati. Jer da su mislili sudjelovati, bilo cime, mogli su.
Polozaj u kojem se nalaze danas pomnjivo su izgradili svojom
nedodirljivoscu. Dakako, nedodirljivoscu ratom.

Seada Vranic napisala je knjigu s tezom. Svjesno izabravsi masovna
silovanja kao specijalni oblik rata sto su ga Srbi izrazito
drasticno provodili prema nesrpskom pucanstvu u Bosni i
Hercegovini, ona se odlucila za sve one primjere i iskaze te
teoretska tumacenja koja ce podcrtati njezinu (dakako, i ne samo
njezinu) tezu. Ne presavsi cesto razinu novinske razine pisanja o
predmetu svog istrazivanja, ona svjesno ogranicava knjigu i mnoge
teme ostavlja samo u naznakama. Dakako, knjigu je trebalo
zaokruziti, i sama cinjenica da je to prvi, cjeloviti rad o toj
temi na ovim priostorima vrijedna je pohvale pa i opravdanja
ogranicenja. Knjigu Seada Vranic sastavlja od dva dijela:
dokumentarne gradje, prikupljenih iskaza (koje je osobno potrazila
ili dobila na uvid) i sistematizacije te gradje. Sistematizacija
je dovodi do dvojakih zakljucaka: podcrtava zadanu tezu o posebnom
obliku rata i otvara druge mracne teme za koje autorica ostavlja
tek toliko prostora da ih pobiljezi i prepusti nekom drugom,
buducem istrazivanju. Svojem ili tudjem. Nije tesko razrijesiti
prvu neobicnost knjige zasnovane na iskazima, a to je njezin
naslov: Pred zidom sutnje. Mozda je upravo podrijetlo, uzroci i
posljedice sutnje o kojoj je rijec tema nedovoljno istaknuta i
analizirana iz vise razloga. S autoricina stajalista to je
nemogucnost da se do iskaza dodje, i ma koliko se nekom cinilo
teskim i, mozda, nepotrebnim njezino opisivanje okolnosti u kojima
je sakupljala svjedocenja, one ni izbliza nisu tako jednostavne
kakvim se iz knjige cine. Tesko je opisati i utvrditi povjerenje
potrebno da se drugoga privoli kako bi strancu ispricao najmucnije
dijelove svoga zivota. U tom smislu i osoba koja prihvaca iskaz u
situaciji je koja trosi onog koji prica, ali i samoga sebe -- onog
koji se zrtvuje slusajuci strahote drugih. Oni koji se odluce
sustavno prionuti tom poslu zasluzuju vise od usputnih primjedbi,
a s vremenom i sami postaju traumatizirani pojedinci koje su tudje
patnje kadre srusiti kao i one koji su ih dozivljavali. Svoje
grube, precizne, jednostavnim i dvojbenim jezikom izrecene price
silovani su dali uz brojne osobne traume i trosenje vlastitoga
bica (i, ne zaboravimo, bica svoje sugovornice). Pri tome je
neprilicno i netocno pomisliti: bez stvarnoga statusa zrtve i bez
mogucnosti da se to kazni. Jer lakse se, ipak, udaljiti od tudjih
stradanja nego patnicima iz svoje koze. I iz svoje stvarnosti. A
ta stvarnost na ovim prostorima u knjizi Pred zidom sutnje
sakupljena je vec u samom naslovu. Nakon sto se sve dogodilo
mozemo se pitati postoje li civilizacije koje bi stradanje
silovanjem podnijele lakse ili jednostavnije, promisljajuci pri
tom psihicke i socijalne posljedice prezivjelih? Odgovore jos ne
znamo, ali znamo da se taj oblik rata dogodio na prostoru i u
civilizaciji koja (ne samo fizicki, pa i kad bi se izjednacilo s
drugim fizickim mucenjima) psihicki tesko podnosi upravo tu
cinjenicu. Sram kao element osjecaja zrtve, sram kao trajno
osjecanje u vlastitoj sredini i sram sredine prema cinjenici
ponizenja jednog od njezinih clanova posebna su stanja nuzna za
analizu i olaksanje buducnosti onih koji su strahote prosli.
Naime, opca tema ciljeva rata i ovom je prigodom (ali to ne znaci
da i buduce analize nece na tome posustati) morala izabrati
izmedju opceg i posebnog i zadrzala se na opcem. Posebno, a to
znaci pojedinacnu sudbinu, stanje i zivot s bremenom i dalje
ostaju skriveno podrucje malih obiteljskih ili drugih zajednica u
kojima trajno pate oni koji su, ne svojom krivnjom, ionako vec
propatili vise od drugih.

Ratno stradanje zena svojevrstan je oblik stradanja s
glasnogovornistvom, u kojem glasnogovornici (najcesce
glasnogovornice) i zrtve dijele ulogu i prostor izmedju stradanja
i javnosti. Ponekad su u pitanju iste osobe koje zele govoriti
istinu, ali ne zele da ih javnost poistovjeti s iskustvom
stradanja i na taj nacin kategorizira. Neke su, posebno
intelektualke, uspjele progovoriti i javno, isticuci osim fizickog
stradanja i strahove s kojima su se borile. (Takav strah ispricala
je zrtva koja je imala ugradjenu spiralu: ostanu li duze u logoru,
a ne ostanu trudne, hoce li Srbi ubiti zene koje su barem na taj
nacin bile zasticene?) Tesko je shvatiti sto je sve teret
silovanih zena, ali je sigurno da su medju najokrutnijim
dijelovima njihova stradanja i situacije u kojima ih kategorizira,
prosudjuje i svrstava zivotna sredina. Rijeci roditelja silovane
djevojke, jos djevojcice (navedene u knjizi) svjedoce tu strahotu:
Da mala nije vrtila guzicom, ne bi se momcima dig'o. Tko je taj
tko ce pomoci da buducnost te petnaestogodisnje zrtve bude bolja
od njezine proslosti, tko ce joj pomoci da se sabere, prestroji i
ponovno pocne zivot (pod uvjetom da je to uopce moguce)? Ili
covjek koji kaze kako Srbima moze oprostiti sve osim silovanja
sestre. Iz te recenice moguce je odcitati i ciljeve i posljedice,
dimenzije zlocina i izbor metoda, patnje zrtve i njezine okoline,
rijecju: svega sto se dugorocno dogodilo u tim stradanjima. Mozda
su u tome skriveni i razlozi zbog kojih je tek sada objavljena
prva knjiga i zbog kojih druga istrazivanja o toj temi (sudbine
zrtava, povezanost stradanja i samoubojstava, silovanje muskaraca,
abortusi i rodjena djeca), ako ih i bude, tesko ce ugledati
svjetlo javnosti. Za one koji se ipak sjecaju sto se 1992. i 1993.
godine dogadjalo, a sto se posebno doznavalo od 1994. naovamo,
ostali su i spomenuti dijelovi ispovijedi u kojima zrtve svjedoce
o ponasanju najblize okoline. U uvjetima u kojima je i ta okolina
cesto osudila silovanu zenu na prezir, sazaljenje ili jednostavno
potroseno ljudsko bice, ponekad se cini kako je veca usluga
sutjeti nego istrazivati posljedice ove vrste zlocina. Dakako, to
je prividna usluga, a sve sto se zapretalo jucer moglo bi se sutra
vratiti kao bumerang. Upravo zato vazno je istraziti dimenzije
zlocina, shvatiti sve sto se dogodilo i donijeti zakljucke kojima
sadasnjost ne smije ostati duzna buducnosti, a buducnost ovisiti o
tamnim i zaboravljenim, neispisanim i neistrazenim stranicama
proslosti.

Sjecam se jednog od prvih iskaza jedne logorasice koja je, upitana
o najtezim trenucima mucenja, napravila svojevrsnu skalu
stradanja. Na toj skali mucenja sam cin silovanja stavila je tek
na trece mjesto: na prvom je bilo gledanje kako stradaju drugi,
posebice muskarci. Taj, kao i vecina drugih privatnih dozivljaja i
osjecanja, jos ce dugo cekati na svoju analizu pa i pomoc, naidje
li ikada. U uvjetima kad se dokazuje opci plan rata stradanja
postaju samo odgovarajuci primjeri koji podcrtavaju opcu borbu pa
i eventualnu korist snagom dokaza na koje zrtve svih sukoba
prisiljava medjunarodna zajednica, ne bi li poopcavanjem i
brojnoscu stradanja uvjerili mocne u ono sto je katkada tako ocito
i jednostavno. I o cemu je, poznato je, nemoguce stvoriti
statistiku, kao ni duljinu stradanja. Ali to drugo kao da se ne
tice onih koji su izabrali polozaje promatraca. Ta izopacena
situacija u koju je medjunarodna zajednica stavila ratne zrtve
nije bitno promijenjena ni potpisanim mirovnim sporazumima. Srbima
se uglavnom isplatilo sve u sto su krenuli. S druge strane, hoce
li, na primjer, netko za dvadest godina postaviti pitanje o
sudbini djece rodjene u ratnim silovanjima, i tko ce to biti?

Ista medjunarodna zajednica razlicitim svojim sustavima
funkcioniranja cesto je obilno potpomagala upravo one feministicke
udruge koje su tako bjelodane i teske patnje nesrpskih zena u
Bosni i Hercegovini svjesno i namjerno izjednacile s ratom spolova
i na taj nacin nastojale obezvrijediti sve implikacije koje su iz
sistematskog, planiranog zlocina prema zenama u ovom ratu nastale.
Seadu Vranic ta cinjenica posebno ljuti i vjerojatno je ni sama
nije bila dovoljno svjesna za vrijeme istrazivanja, dok se bavila
pojavnim oblicima i vrstama sustavnih zlocina sto su ih Srbi u
ratu na prostorima bivse drzave pomnjivo planirali i dosljedno
izvrsavali. Autorica zapaza i cinjenicu prema kojoj su ratne zrtve
sustavnoga silovanja tesko dobile prve stranice novina, ali vrlo
brzo s njih sisle uz kontroverzne polemike. Tumaci to kao primarnu
zelju mocnih da sve, a posebice stradanja, relativiziraju, kako ni
na jednoj strani ne bi bilo previse zrtava, odnosno zlocina, jer
je to najbolji put za zaborav koji sirotinja od mocnih moze
ocekivati, Pred zidom sutnje pobuna je protiv takva ponasanja
javnosti. Izjednacavanje postaje najbezbolniji zlocin promatraca
ovoga rata, kojima opca bescutnost uvelike pomaze. Nije li krivnja
javnosti, tocnije onih kojima se svjedocenja zrtava obracaju
trazeci kaznjavanje i pamcenje, bila u pristajanju (cesto
nesvjesnu) na modu rata, koju su nametnuli strani mediji po temama
i na taj nacin obezvrijedili i ukupnost stradanja i teme
pojedinacno. U toj rasclambi stradanja prema modi zrtve silovanja
dobile su svoje prolazno vrijeme na reflektore, a oni se, znamo,
uvijek gase i tama zavlada prostorom koji se cinio sredistem
svijeta. U takvu poretku stradanja, silovane zene -- zrtve rata
prosle su kao i zivotinje stradale u ratu, mozda i tuznije: sram i
nelagoda koji prate njihovo stradanje vezani su samo uz njih.
Uostalom, Zapadu su sigurno patnje zivotinja i slicice koje su
pratile tu temu vise odgovarale nego silovane zene. Naposljetku,
zivotinje ne mogu govoriti pa ni optuziti. Mnogo vise cudi sto su
teme koje su prosle svoje senzacionalisticke faze i zamirale u
svjetskim medijima jednako tako prosle i na ovim prostorima i sto
je udaljavanje od istine, odnosno njezino zaboravljanje, jednako i
na prostorima koji su stradanju bili izlozeni. Sigurno je u Bosni
i Hercegovini, gdje bi zrtve jednom ponovno morale zivjeti, sve
jos gore: u smislu zaborava. Ostaje pitanje moze li taj zaborav
ici na ruku zrtvama s obzirom na nacin i obicaje zivota na koji su
osudjene, odnosno primorane. Povijest nas je cesto opominjala
ponavljanjem nenaucenih lekcija i zbog njih je vazno da svi
aspekti ove, kao i svake druge tragedije, budu istrazeni i
zapamceni. U tom smislu oni nisu samo pitanje stvarnih nego i
mogucih zrtava. Nepripremljenost na nesrecu moze samo pripomoci
pripremljenoj tragediji. Uostalom, to svjedoci i knjiga Pred zidom
sutnje. Tema dimenzija tragedije, odnosno broja zrtava, u ovom
slucaju silovanih zena, posebno je teska. Optuzivanje zrtve za
pretjerivanje posebno je cinicno podrucje odnosa promatraca
protekloga rata i njihova odnosa prema zrtvi i krvniku. Tim vise
sto je u tako osjetljivu i tajnovitu prostoru ljudske patnje broj
uopce tesko i priblizno utvrditi. Osim toga, ono sto su vlasti u
Sarajevu tvrdile davno, a svijet prihvatio nedavno, naknadno i
prilicno tiho, jest upletenost i sudionistvo nekih duznosnika i
vojnika, pripadnika mirovnih snaga u silovanjima sto su ih Srbi
provodili u Bosni i Hercegovini. Jednom potvrdjeno sudionistvo u
zlocinu postaje predmet istrazivanja i na drugim podrucjima i topi
ionako dvojben ugled mirovnih snaga te njihovo cesto problematicno
djelovanje na terenu. Tesko je uvjeravati medjunarodnu zajednicu,
koja se sustavno poziva na objektivnost i nepristranost, u strasne
cinjenice kojima je pripomogla da budu i teze i vece ne samo
vlastitom nedjelotvornoscu nego cesto i uz aktivnu pomoc. Uz
djelatno sudionistvo na strani agresora i cinicno povlacenje u
odnosu na zrtve. Slijedeci neku trecu logiku (!) koja onima koji
su patili u ratu donosi (kako na jednom mjestu u svojoj knjizi
Zivot i smrt Jugoslavije napominje Paul Garde) sendvic u podne i
smrt uvecer. A upravo taj isti svjet sa sendvicem u jednoj i
metkom u drugoj ruci dugo je posve mirno i toboze nepristrano
promatrao i arbitrirao dok su copori bradatih i prljavih manijaka
stajali u redu za silovanje i ponizavanje nemocnih i krvavih ljudi
(jer nije bila rijec samo o zenama), seksualno napastujuci mnoge
na rubu zivota i zadovoljavajuci svoje ludilo. Naravno, zabrinuti
da zrtva ne bi slucajno predimenzionirala i demonizirala one koji
vise i nisu slicili na ljude. Nisu li Srbi demonizam priskrbili
sami sebi bez icijeg aktivnog sudionistva! Ili kako ce iz iskaza
zrtava zakljuciti i autorica: silovatelji su bili obicni ljudi. Na
kraju, progovorili su i sami, postoje i njihova svjedocenja,
postoje djeca rodjena iz tog programa ponizenja svih od onih koji
su sebe promovirali kostima sto su ih prosetali prostorima koje ce
poslije ugroziti, postoje konacno silovana djeca i muskarci. Pa
nisu li i rezultati najnovije arbitraze o Brckom slika istih tih
nepristranih promatraca!

Nepostavljanje pitanja o seksualnom napastvovanju muskaraca govori
o nasoj civilizaciji uopce. Jer uz spomenute posljedice sto ih
zrtve imaju u konzervativnim sredinama, sudbina seksualno
zlostavljanih muskaraca bila bi jos nepodnosljiva. Ma kako takva
konstatacija izgledala diskriminatornom prema zenama. Jer rijec je
o sredinama jos tipicnih muskih drustava pa je zataskavanje
spolnih zlostavljanja muskaraca lakse i postici, na taj nacin ih
se cuva i od sucuti, pa i prezira okoline, od dodatna osjecanja
ponizenja i srama. Sram ili kompleksi, ljudska potrosenost koja
izvire iz tjelesne strahote i dusevnog opterecenja i za koju
civilizacija u ovom trenutku ne trazi ni rjesenje ni ublazavanje,
nije samo ono sto okolina namece zrtvi nego jos vise: sto zrtva
namece samoj (samom) sebi. Nije li vrijeme da se i tim zrtvama
pomogne?

Isticuci politicke razloge masovnih silovanja, Seada Vranic
izabire naglasak koji je najvazniji u radu Haskog suda i
sagledavanju srpskih zlocina, ostavljajuci u naznakama brojne teme
koje i dalje ostaju "bez svoje knjige". Uzasnuta nad posljedicama
od frustracija kolektiviteta, shvaca kako teskoce pojedinacnih
buducnosti nije moguce zamisliti. U svakom slucaju Seada Vranic
koraca putom kojim, pokazuje se, malotko zeli hodati. A to bi
moglo biti pogubno za sve kojih se to tice i imali su vise srece:
tko tako namjerno ostavlja zrtvu i prisiljava je na zaborav?


POTPIS: Grozdana Cvitan


Boris Petrov

unread,
Mar 4, 1997, 3:00:00 AM3/4/97
to

Hrvati u Americi

VIJENAC 87 - Hrvati u Americi

"VIJENAC"

Strane stranice

Hrvati u Americi

Mi Hrvati zaista volimo Hrvatsku, ali mnogi od nas ne vole nacin
na koji nas tretiraju hrvatske vlasti ili optuzuju i sude oni koji
su se jos nedavno dodvoravali Srbima

Na pretpostavljanom broju Hrvata u Americi izgradjene su politicke
karijere. Nade cijeloga hrvatskog naroda rasle su uporabom tih
brojeva. Americki politicari bili su navodno zadivljeni brojem
Hrvata i prema njemu odredjivali svoja stajalista, i tako dalje.
Dva i pol milijuna Hrvata (u Americi). Svi mi koji smo, pa i
marginalno, sudjelovali u bilo kakvoj public relation ili u bilo
kakvu lobiranju u svezi s Hrvatskom upotrebljavali smo te
dojmljive brojeve.

Ali, prije otprilike cetiri godine, u razgovoru s asistentom
americkoga politicara, dozivio sam prvo budjenje u odnosu na te
brojke. Nakon sto sam potrosio neko vrijeme u pokusaju da ga
impresioniram nasim golemim brojem i nasom jedinstvenoscu (u tim
sam danima jos redovito odlazio u crkvu pa je i laganje bilo
dopusteno), i nakon sto se on prestao smijati, pokazao mi je broj
Hrvata kako ga je izracunala americka vlada, a ne kakav
racunovodja u Zagrebu (bez uvrede Zagrebu).

Cinjenica je (uz stanovitu marginu greske koju americke vlasti
priznaju, ali ne od petsto posto) da se samo petsto cetrdeset
tisuca ljudi izjasnilo da su bilo Hrvati, bilo (a to je
najvaznije) da su od svojih razlicitih predaka izabrali hrvatske.
Ali, to nije isto kao biti Hrvat, ili barem to nije nase
odredjenje hrvatstva. Drugim rijecima, mnogi, ako ne i vecina
drugog, treceg (itd.) narastaja Hrvata rodjenih u Americi ima
djedove razlicitih nacionalnosti, ne samo hrvatske.

Dodatna zbrka o Hrvatima u Americi proizlazi iz cinjenice da su
Europljani (druge rase imaju drukcije standarde) rodjeni u Americi
najprije Amerikanci, a tek se potom odredjuju prema nacionalnosti
svojih roditelja (pod pretpostavkom da su im roditelji iste
nacionalnosti).

Onima koji se ne slazu s mojim brojevima uvijek odgovaram
pitanjem: "Sto je vas dokaz?" Njihov je odgovor obicno stara
hrvatska pricuva: "Pa zna se." Mnogi ce se suprotstaviti mojim
brojevima zbrajajuci brojeve razlicitih hrvatskih organizacija. To
je takodjer krivo. Primjerice, premda je Hrvatska bratska
zajednica vjerojatno najveca, najdjelatnija i najuspjesnija
hrvatska organizacija u Americi s nekih sedamdeset i pet tisuca
clanova (neki to vole zaokruziti na sto tisuca) ona je ponajprije
i iznad svega poduzece zivotnog osiguranja. To znaci da je bilo
tko tko kupi njezino osiguranje po definiciji Hrvat. Kao primjer,
u proslosti su tisuce njezinih clanova bili Srbi. Cak i danas
tisuce njezinih clanova nisu Hrvati. U njoj su Poljaci, Talijani i
druge razlicite nacionalnosti, svi koji su njoj kupili osiguranje.
Prokletstvo, kad biste bili ljevoruki homoseksualni njemacki ovcar
i kupili osiguranje u HBZ, u Zagrebu bi vas brojili kao Hrvata.

S druge strane, ironicno je da od drugog (i starijih) narastaja
HBZ ima najveci broj "aktivnih" Hrvata. Oni su (u HBZ) ucinili
cuda u ocuvanju hrvatskog naslijedja i kulture. Ne posjedujem
tocne statistike o postotku aktivnoga clanstva i onima koji su
samo kupili osiguranje, ali vjerujem da je ispravno ustvrditi da
je aktivna polovica clanstva. U nekim stvarima, clanovi HBZ
(djelatno ukljuceni njihovim podruznicama) ustrajniji su i
pouzdaniji nego prvi hrvatski narastaj. Vecina ih ne govori
hrvatski, ali gledajuci samo na detroitsku podruznicu, njezini
djelatni clanovi ulazu vise radnih sati u ocuvanje hrvatskog
naslijedja i radeci na humanitarnim projektima nego vecina onih
rodjenih u Hrvatskoj. Mi, prvi hrvatski narastaj, tezimo trazenju
isprika za drop out, ostajanju kod kuce, jednostavno stoga jer se
zaplecemo u politiku i osobnosti i ne vidimo ono sto Amerikanci
zovu the big picture. Cesto mozete cuti neke od nas (prvi
narastaj) kako tvrdimo da vise ne idemo u hrvatsku crkvu ili klub
jer je taj i taj ucinio to i to. Katkada se cak ljutimo na
svecenika, a to je isprika dovoljna da ostanes kod kuce. Ali, bez
obzira koliko bili aktivni ili neaktivni neki od nas, nema nas dva
i pol milijuna. Ni blizu.

Drugi problem sa zbrajanjem clanova razlicitih hrvatskih
organizacija bio bi u racunanju istih ljudi pet ili sest puta.
Mnogi od nas clanovi smo nekoliko hrvatskih organizacija.

Naravno, moguce je da postoji vise ljudstva u Americi s nesto
hrvatske krvi od petsto cetrdeset tisuca, ali to sto je neki
njihov predak (od mnogih) dosao iz Hrvatske ne cini ih Hrvatima.
Cak ni prezimena ne znace mnogo. Uvjeren sam da vecina ljudi
poznaje Hrvata s prezimenom koje zvuci strano (kao Balog) koji
nema osjecaj druge pripadnosti osim Hrvatskoj. Isto vrijedi i za
Amerikance. Samo stoga sto njihovo ime lagano vuce na slavensko,
mozda cak hrvatsko, ne cini ih Hrvatima. Razmisljam, sto bismo
zapravo trebali poduzeti u odnosu na te "zauvijek" izgubljene
Hrvate? Formirati hrvatsku "etnicku policijsku patrolu", doci k
njihovim kucama i reci im: U redu, prokletstvo, od danas ste
Hrvati. Vijat cete nasu zastavu, izloziti sliku hrvatskoga
predsjednika, naruciti narodnu himnu i slati staru odjecu u
Hrvatsku (kao sto je vecina prvog narastaja Hrvata ucinila).

Ako se netko ne osjeca hrvatski ili ne zeli imati posla s nama,
kako ga mozemo prisiliti da bude Hrvat ili ga smatrati Hrvatom?
Detroit je dobar primjer. Oni koji tvrde da znadu te stvari ("to
se zna") drze da u Michiganu, uglavnom u Detroitu, ima pedeset
tisuca Hrvata. Zasto onda jedina hrvatska crkva ima poteskoca u
okupljanju cak i nekoliko stotina obitelji kao svojih zupljana?

Postoji nekoliko gradova u kojima postoji veca koncentracija
prvoga narastaja Hrvata, kao Cleveland, Chicago, New York i mozda
Los Angeles. U Pittsburghu su uglavnom Hrvati treceg ili starijih
narastaja. Da, sve to cini poprilican broj, ali dva i pol milijuna
-- nikako.

Zasto je to uopce vazno? To bi moglo biti odgovoreno samo drugim
pitanjem: koga mi varamo (ili pokusavamo prevariti) tom inflacijom
brojeva? To ne mogu biti americki politicari, jer oni raspolazu
istinitim cinjenicama, i znadu da bez obzira o kojoj naciji bila
rijec, ljudi nikad nece glasovati svi za isto. Moze li biti da
opsjenjujemo sami sebe? Mozda proizvodimo te brojeve da bismo
ljudima kod kuce dali osjecaj lazne sigurnosti, nesto na sto se
mogu osloniti? A sto je s nasim hrvatskim vodjama u Americi? Ne
daju li im ti napuhani brojevi dodatni status u Hrvatskoj? Na
primjer, Lidija Dorkin Grahovac izabrana je na mjesto u Hrvatskom
saboru, ali od kojih ljudi? (Ili sa strane "koga"?) Od pedeset
tisuca Hrvata u Michiganu, kako se tvrdi u Zagrebu (ili dvadeset i
devet tisuca, kako tvrde americke vlasti, ali vecinom neaktivnih i
u potpunosti apaticnih ljudi s nesto hrvatske krvi), samo je
nekoliko stotina glasovalo za nju, a i to samo stoga sto na
glasackom listicu nije bilo imena, nego samo politicka stranka.
Ipak ona u Zagrebu predstavlja dva i pol milijuna Hrvata u
Americi. Da, zaista!

Ako postoji poanta u svemu tome, ona se sastoji od mnogo
nerazboritih ocekivanja koja bi trebala ispuniti americki Hrvati
(Kanada ima veci postotak Hrvata prvoga narastaja i zbog toga visu
razinu aktivnosti. Trebalo bi uvesti velike promjene u hrvatske
zajednice (koje bi poduprle hrvatske vlasti), s istinskim
demokratskim procesom u kojem bi se ljude sudilo po karakteru i
njihovoj aktivnosti umjesto po njihovoj podloznosti nekome u
Zagrebu ili po njihovu lizanju hadezeovskih cizama. Mi Hrvati
zaista volimo Hrvatsku, ali mnogi od nas ne vole nacin na koji nas
tretiraju hrvatske vlasti ili optuzuju i sude oni koji su se jos
nedavno dodvoravali Srbima. Hrvati mogu mnogo toga nauciti od
Zidova. U Americi u Jewish Committee, krovnom udruzenju razlicitih
organizacija, sve politicke stranke i ljudi sa suprotnim pogledima
i misljenjima rade zajedno da pomognu Izraelu. Ta pomoc nije, kao
u nasem hrvatskom slucaju, nikakva povlastica odanih vjernika
vladajuce stranke.


POTPIS: Stjepan Balog


Tom Delic

unread,
Mar 5, 1997, 3:00:00 AM3/5/97
to

In article <5fhbds$o...@bagan.srce.hr>,

too...@fly.cc.fer.hr (Boris Tudan) wrote:
>> Tjah, jel to sad znaci da smo nas dvojica historijske
>> licnosti / sudionici historije????? :-)))
>
>> Elem, sjeti se one bjezanije Srpske od Slatine. Da znas
>> punu istinu o tome pisao bi pozdravni brzojav Slobi..
>
>> Zenge su mislili pobjeci iz Slatine jer su izvidnice
>> vidjele da dolaze kolone vozila u Cepin i zakljucili su da
>> stizu pojacanja Belih Orlova. Nisu poceli odma bjezati
>> jer su cekali sta ce biti i ustanovili su da su kolone
>> dosle ne sa pojacanjima, vec da evakuiraju sve zivo.
>
>> Sutra je cijeli kraj bio prazan. Jednostavno su svi Srbi
>> pobjegli ispred nenaoruzanih/polunaoruzanih parsto zengi.
>> Doduse, za dobru mjeru putem su napravili onaj osrednji
>> masakr baka i djedova u Cetekovcu
>
>> Ima jos, al ne da mi se...
>
>A ja se opet sjetim kako su zenge prasile iz Kostajnice, Korenice, Topuskog
>sa Turnja i Sajevca (KLC) itditditd..... Sta kazes na to?!
>
Da su se i vratili.


------------------------------------------------------------------------------
Tom Delic

Goran JUKIC

unread,
Mar 5, 1997, 3:00:00 AM3/5/97
to

Boris Tudan (too...@fly.cc.fer.hr) wrote:

: A ja se opet sjetim kako su zenge prasile iz Kostajnice, Korenice, Topuskog


: sa Turnja i Sajevca (KLC) itditditd..... Sta kazes na to?!

Pa dobro jel ti nis ne kuzis ili ja
tako lose objasnjavam.....?!?!?!?

Naravno da su Zenge bjezali. To je jasno i nije sporno.

Pokusavam objasnit da su Zenge vojna formacija koja je
postojala par mjeseci u korumpiranim i neorganiziranim
hadezejskim prilikama. Nema pusaka, al :-/ kupuje avion
itd.. itd...

JNA je postojala 50 godina i reklamirala se velicanstvenim
kajmakcalan/sutjeska vojnim tradicijama i megatonima
raznih tehnologija.

Rat je izgubila JNA, jel tako?

Koliko mora da je teska bila glupost na JNA/srpskoj strani
kad su izgubili rat od takog nekog? Mora da su
glupi ko najcrnja noc. Glupi da ni ne kuze sta su
izgubili...... a oni koji skuze sta se desilo
odmah pocnu plesati od muke i zavrse na psihijatriji
od jada jer prvima ne mogu objasniti sta se desilo...

G*

Mikan Besni

unread,
Mar 6, 1997, 3:00:00 AM3/6/97
to

In article <5fhtvi$4...@bertrand.ccs.carleton.ca>, tro...@chat.carleton.ca
(Tea Rokolj) wrote:

> Boris Petrov (bpe...@ix.netcom.com) wrote:
>
> > From Compton's "Living (CD) Encyclopedia"
>
> > Entry On Dubrovnik
>
> > Dubrovnik (in Italian, Ragusa), Croatia, Adriatic port of
> > Dalmatia, 38 mi (61 km) n.w. of Kotor; center of Serbian
> > culture 15th to 17th centuries; pop. 55,000
> > ---------------------------------------------------------------
>
> > This is obviously insane. What to do? Thanks God, this CD
> > is considered much inferior to Microsoft's "Encarta"; still
> > AOL provides it on-line for free. Boris Petrovchich
>
> And I thought I was the only one who encountered inaccuracy of CDs....
> Something similar happened to me last semester when I searched on the
> supposedly brilliant CD collection in my university. I don't quite remember
> the name of the actual CD, but the entry on Milan Kundera was
> unbelievable: " Milan Kundera, a Polish writer."
> Tea

Yeah, and some claim Nikola Tesla was a Croat (cannot remember where I
read that).

Mikan

Aleksandar Sarovic

unread,
Mar 6, 1997, 3:00:00 AM3/6/97
to


Goran JUKIC <gju...@zems.fer.hr> wrote in article

<5fja0i$6...@bagan.srce.hr>...


> Boris Tudan (too...@fly.cc.fer.hr) wrote:
>
> : A ja se opet sjetim kako su zenge prasile iz Kostajnice, Korenice,
Topuskog
> : sa Turnja i Sajevca (KLC) itditditd..... Sta kazes na to?!
>
> Pa dobro jel ti nis ne kuzis ili ja
> tako lose objasnjavam.....?!?!?!?
>
> Naravno da su Zenge bjezali. To je jasno i nije sporno.
>
> Pokusavam objasnit da su Zenge vojna formacija koja je
> postojala par mjeseci u korumpiranim i neorganiziranim
> hadezejskim prilikama. Nema pusaka, al :-/ kupuje avion
> itd.. itd...
>
> JNA je postojala 50 godina i reklamirala se velicanstvenim
> kajmakcalan/sutjeska vojnim tradicijama i megatonima
> raznih tehnologija.
>
> Rat je izgubila JNA, jel tako?

Nije.
Rat je izgubio hrvatski, srpski i muslimanski narod.

> Koliko mora da je teska bila glupost na JNA/srpskoj strani
> kad su izgubili rat od takog nekog? Mora da su
> glupi ko najcrnja noc. Glupi da ni ne kuze sta su
> izgubili...... a oni koji skuze sta se desilo
> odmah pocnu plesati od muke i zavrse na psihijatriji
> od jada jer prvima ne mogu objasniti sta se desilo...
>
> G*

Amerika i pod njom cijeli svijet su se nekakvom kratkovidnom politikom
svrstali na hrvatsku stranu i tu pametni Srbi nisu imali drugog izbora nego
da se povuku. Moje je misljenje da se situacija mijenja i da ce Hrvati biti
prikazivani u cijelom svijetu kao genocidan narod dokle god ne rijese
probleme sa Srbima. Sto kasnije Hrvati prihvate takav dogovor to ce vecu
cijenu platiti.

Aleksandar

Zoran Bohacek

unread,
Mar 6, 1997, 3:00:00 AM3/6/97
to

> In article <5fhtvi$4...@bertrand.ccs.carleton.ca>, tro...@chat.carleton.ca
> (Tea Rokolj) wrote:
>
> > Boris Petrov (bpe...@ix.netcom.com) wrote:
> >
> > > From Compton's "Living (CD) Encyclopedia"
> >
> > > Entry On Dubrovnik
> >
> > > Dubrovnik (in Italian, Ragusa), Croatia, Adriatic port of
> > > Dalmatia, 38 mi (61 km) n.w. of Kotor; center of Serbian
> > > culture 15th to 17th centuries; pop. 55,000
> > > ---------------------------------------------------------------
> >
> > > This is obviously insane. What to do? Thanks God, this CD
> > > is considered much inferior to Microsoft's "Encarta"; still
> > > AOL provides it on-line for free. Boris Petrovchich
> >

Maybe it is not completely wrong. Since Servs didn't have much of the
culture in that period, they were looking towards Dubrovnik as their
"center".
besides, it was easier to understand "dubrovacki" language than
Turkish....
Zoran

Alen Ludas

unread,
Mar 7, 1997, 3:00:00 AM3/7/97
to

Mikan Besni wrote:
> ...

> Yeah, and some claim Nikola Tesla was a Croat (cannot remember where I
> read that).
>
> Mikan

No, Nikola Tesla was a Serb from Croatia. And he was proud of being
born in Croatia. As well as he was proud of being a Serb. You should
learn something from him....

/Alen

Petar Sosic

unread,
Mar 8, 1997, 3:00:00 AM3/8/97
to

Detta är ett multipart-meddelande i MIME-format.

------=_NextPart_000_01BC2BC4.E28CE480
Content-Type: text/plain; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: 8bit

Boris Petrov <bpe...@ix.netcom.com> skrev i inlägg
<5fhc21$5...@dfw-ixnews3.ix.netcom.com>...


>
> From Compton's "Living (CD) Encyclopedia"
>
> Entry On Dubrovnik
>
> Dubrovnik (in Italian, Ragusa), Croatia, Adriatic port of
> Dalmatia, 38 mi (61 km) n.w. of Kotor; center of Serbian
> culture 15th to 17th centuries; pop. 55,000
> ---------------------------------------------------------------
>
> This is obviously insane. What to do? Thanks God, this CD
> is considered much inferior to Microsoft's "Encarta"; still
> AOL provides it on-line for free. Boris Petrovchich
>
>
>
>

It hurts, ha?
------=_NextPart_000_01BC2BC4.E28CE480
Content-Type: text/html; charset=ISO-8859-1
Content-Transfer-Encoding: quoted-printable

<html><head></head><BODY bgcolor=3D"#FFFFFF"><p><font size=3D2 =
color=3D"#000000" face=3D"Arial"><br><br><br><br>Boris Petrov &lt;<font =
color=3D"#0000FF"><u>bpe...@ix.netcom.com</u><font =
color=3D"#000000">&gt; skrev i inl=E4gg &lt;<font =
color=3D"#0000FF"><u>5fhc21$5...@dfw-ixnews3.ix.netcom.com</u><font =
color=3D"#000000">&gt;...<br>&gt; <br>&gt; From Compton's &quot;Living =
(CD) Encyclopedia&quot;<br>&gt; <br>&gt; Entry On Dubrovnik<br>&gt; =
<br>&gt; Dubrovnik (in Italian, Ragusa), Croatia, Adriatic port of =
<br>&gt; Dalmatia, 38 mi (61 km) n.w. of Kotor; center of Serbian =
<br>&gt; culture 15th to 17th centuries; pop. 55,000<br>&gt; =
---------------------------------------------------------------<br>&gt; =
<br>&gt; This is obviously insane. What to do? Thanks God, this =
CD<br>&gt; is considered much inferior to Microsoft's =
&quot;Encarta&quot;; still <br>&gt; AOL provides it on-line for free. =
Boris Petrovchich<br>&gt; <br>&gt; <br>&gt; <br>&gt; <br>It hurts, ha? =
</p>
</font></font></font></font></font></body></html>
------=_NextPart_000_01BC2BC4.E28CE480--


Mikan Besni

unread,
Mar 9, 1997, 3:00:00 AM3/9/97
to

In article <33200AD9...@lmd.ericsson.se>, Alen Ludas
<lmd...@lmd.ericsson.se> wrote:

Oh yeah, he was proud of being born in Croatia. Looks like we used to get
on well. Those were the days. Shame that you decided to cleanse your
country of Tesla's relatives. I wonder what he would have thought of
being born in Croatia if he had lived to learn of the true face of the
Ustase regime. Or of HDZ.

So you quite like the fact that he's a Serb from Croatia? Not many of
them left in your country nowadays. Perhaps you are the one who should
learn something from him. I am sure many Serbs were like him, proud to be
from Croatia, until the Ustase set us off on a long path to destruction.

I was only giving a historical inaccuracy, like the one on Dubrovnik.
BTW, was the Serbian Orthodox Church in Dubrovnik damaged much during the
war?

Mikan

Tea Rokolj

unread,
Mar 12, 1997, 3:00:00 AM3/12/97
to

Mikan Besni (mi...@mikan.uk) wrote:
> BTW, was the Serbian Orthodox Church in Dubrovnik damaged much during the
> war?
> Mikan

The Serbian Orthodox Church in Dubrovnik has not been damaged at all
during the war. Even if it had a few broken glasses, that is due to the
Serbian bombing of the city.
The Serbian Orthodox Church in Dubrovnik does still operate, and there
are people who attend its regular sermons, light candles for their
deceased relatives etc.
However, this is not the case for some other sacred places (regardless of
religion) across the territory of former Yugoslavia. But, that is the
other story...very sad and so disgusting....
Tea

Mikan Besni

unread,
Mar 13, 1997, 3:00:00 AM3/13/97
to

Tea Rokolj wrote:
>
> Mikan Besni (mi...@mikan.uk) wrote:
> > BTW, was the Serbian Orthodox Church in Dubrovnik damaged much during the
> > war?
> > Mikan
>
> The Serbian Orthodox Church in Dubrovnik has not been damaged at all
> during the war.

Glad to hear that. I hope this is true.

> Even if it had a few broken glasses, that is due to the
> Serbian bombing of the city.

Well, yes, why else? I didn't think the people of Dubrovnik would do it
themselves. I'm just glad that if what you say is true it hasn't been
touched by extremist Croat nutcases. You have to admit this was a real
possibility.

> The Serbian Orthodox Church in Dubrovnik does still operate, and there
> are people who attend its regular sermons, light candles for their
> deceased relatives etc.
> However, this is not the case for some other sacred places (regardless of
> religion) across the territory of former Yugoslavia. But, that is the
> other story...very sad and so disgusting....

True. Nice of the people of Dubrovnik to set an example for everyone to
follow. They've always been more civilized than the nations around
them.

> Tea
>
> ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
> "The brotherhood of man on earth will be possible only on a base of kitsch."
> Milan Kundera
> ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Mikan

Boris Tudan

unread,
Mar 13, 1997, 3:00:00 AM3/13/97
to

> Da su se i vratili.

o povratku necemo!
(vec mi je dopizdilo jedno te isto!)

--
Ciao & TNX de Tookey

~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ This msg was sent by Tookey (fly.cc.fer.hr) ~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
~~ Also known as Boris Tudan .... - 9A6KTB ~~
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

~~ My truth: ~~
~~ Kad napravis OS koji ce i budala moci da koristi, ~~
~~ Onda ce ga jedino budala i koristiti! ~~

Boris Tudan

unread,
Mar 13, 1997, 3:00:00 AM3/13/97
to

> Rat je izgubila JNA, jel tako?

Tko je sta izgubio????? Planska predaja, povlacenje i dogovor na
diplomatskom nivio iza zatvorenih vrata... Trgovina ljudima, terito-
rijima i zivotima... Pa ti vidi ko je sta izgubio. SVE JE JEBENI
DOGOVOR. Jedini koji su izgubili si Muslici. Pitaj njih gde im je Bosna!
Srbi i Hrvati su jedini profitirali. U svemu. Sta ce Srbiji Krajina!?
Ne treba joj, pa eto.....

Goran JUKIC

unread,
Mar 13, 1997, 3:00:00 AM3/13/97
to

Boris Tudan (too...@fly.cc.fer.hr) wrote:
: > Rat je izgubila JNA, jel tako?

:
: Tko je sta izgubio????? Planska predaja, povlacenje i dogovor na
: diplomatskom nivio iza zatvorenih vrata... Trgovina ljudima, terito-
: rijima i zivotima... Pa ti vidi ko je sta izgubio. SVE JE JEBENI
: DOGOVOR. Jedini koji su izgubili si Muslici. Pitaj njih gde im je Bosna!
: Srbi i Hrvati su jedini profitirali. U svemu. Sta ce Srbiji Krajina!?
: Ne treba joj, pa eto.....

Da je sve dogovor ne bi trebao rat. Sta ces ratovati ako
se mozes dogovoriti?

Ako su Srbi tvrdili da je Karlovac Kordunovac, a Senj
Vranje na Slanu Vodu, a sad ne znaju di je Prishtine
i na kom se jeziku pise.... e onda ti ne treba neka
narocita mudrost da shvatis da su gubitnici..

G*


0 new messages