GLOBUS: Kako i zasto se desio Vares?
Nermin Zukic
B O S N E T Nov. 29, 1993
--------------------------------------------------------------------
"GLOBUS"-nacionalni tjednik
12.studenoga 1993
Prema izvjescima koja je "Globus" prikupio iz srednje Bosne, dva dana
prije zlocina u Stupnom Dolu u Vares je dosao zapovjednik Operativne
grupe II. zbornog podrucja HVO-a Ivica Rajic, sa 500 specijalaca, ko-
ji je odmah uhitio vareskog predsjednika HVO-a, sefa policije i zapo-
vjednika sigurnosti i zaveo teror u gradu. Uskoro je Vares pao!
POKOLJ U STUPNOM DOLU I RAT U VARESU PLANIRALI SU HRVATSKI
EKSTREMISTI U DOGOVORU SA SRBIMA!
Izvjesca o padu
Varesa
prikupila je
JASNA BABIC
Na zemljopisnoj karti Bosne ne postoji vise stoljetno hrvatsko mjesto
Vares. Njegova je propast bila samo pitanje dana nakon sto je pocinjen
i otkriven zlocin u Stupnom Dolu. Ipak, rijetko je koji dogadjaj -
osim, mozda, pada Bosanskog Broda - bio prozet tako cudnim spletom oko-
lnosti poput zbivanja u Stupnom Dolu i Varesu.
Sto se, zapravo, dogadjalo?
Vares je prije posljednjih dogadjaja bio jedino mirno mjesto u Bosni.
Njegovo celnici voljeli su isticati kako u gradu "ne fali nijedan crijep
na kuci", te kako svi njegovi stanovnici zive mirno i sigurno.
Prvi - i donedavno jedini ozbiljni - vojni sukob dogodio se na samom
pocetku rata u Bosni i Hercegovini kad je HVO, nakon borbe u kojoj je
poginulo nekoliko hrvatskih i srpskih boraca, razoruzalo srpsko selo
Planinicu, iz kojega je, prema pronadjenim dokumentima, bio planiran na-
pad na sam grad i unistenje njegovih glavnih privrednih i javnih obje-
kata: zeljezare, tvornice rezervnih dijelova, katolicke crkve, zgrade
opcine, bolnice i dr. Prilikom tog sukoba selo nije unisteno, a njegovi
su se stanovnici povukli najprije u susjedna srpska sela, a potom su ih
srpske vlasti u Bosni kolonijalizirale u Semberiju.
HVO ubrzo je preuzelo nadzor nad cjelokupnim lokalnom zivotom. Vares
je formalno pristupio HZ Herceg-Bosni, premda nikad, ni po jednome me-
djunarodnom mirovnom planu, nije bio svrstan u hrvatsku politicku je-
dinicu.
Nakon prvog sukoba sa Srbima, vareske vlasti uspostavile su i svo-
jevrstan pakt o nenapadanju s preostala dva velika srpska sela, Brgu-
lama i Okruglicom, u svojoj opcini. To ce se pokazati razumnim potezom,
jer je upravo preko tih sela Vares dugo imao jedini izlaz u svijet: pre-
ko njih prolazili su svi humanitarni, ali i izbjeglicki konvoji. Kroz
Brgule je naposlijetku grad napustilo i svo njegovo hrvatsko stanovni-
stvo.
Takav odnos hrvatskih vlasti u Varesu prema lokalnim Srbima bio je
stalni izvor nesporazuma izmedju hrvatske i muslimanske strane. Lokal-
ni Muslimani, ali i sarajevski mediji, stalno su sumnjicili vareski
HVO za "suradnju s cetnicima" i poticali ga da napadne i unisti srp-
ska sela.To su u nekliko navrata pokusale uciniti muslimanske postroj-
be iz Zenice i Visokog, ali su svaki put pretrpjele teske poraze: Srbi
su, naime, u tim selima cvrsto branili prilaze Ilijasu i, osobito, Pa-
lama.
Ukratko, postupno je stvarana duhovna klima za razvoj dubokoga poli-
tickog nepovjerenja medju Hrvatima i Muslimanima.
No, stvari su se stubokom promijenile tek nakon muslimansko-hrvatskih
sukoba u srednjoj Bosni, a napose nakon protjerivanja jedanaest tisuca
kakanjskih Hrvata. Od mirnog mjesta Vares se pretvorio u prenatrpani i
uzavreli grad u kojemu je bilo vise prognanika nego domaceg stanovnistva.
U gradu su se ubrzo poremetili svi normalni zivotni tokovi.
Kakanjski Hrvati donose u Vares razumljivu bol i ogorcenost zbog pro-
gonstva, ali i neshvatljivu mrznju i agresivnost prema svim Muslimanima.
Neskloni cuvanju novih obrambenih polozaja, kakanjci neprestance demon-
striraju nezadovoljstvo po gradu, trazeci izgon Muslimana iz Varesa.
Zahtijevaju kuce i stanove "balija", prijete rusenjem dzamije, optuzuju
vareske vlasti za diskriminaciju i nemar, smatraju se "novom vecinom"
koja bi trebala odlucivati o gradu i sl. Fanaticna nesnosljivost kakanj-
skih Hrvata prema Muslimanima postat ce kobnom u dogadjajima sto su
uslijedili. Ocevici tvrde da su tragovi te netrpeljivosti stariji od
njihova progonstva. Tako su se nabusiti kakanjski mladici pocetkom rata
voljeli zabvljati premazivanjem svinja u boje hrvatske trobojnice i nji-
hovim utjerivanjem u dzamije za Bajrama! Nije stoga cudo sto je od dola-
ska Kakanjaca u Vares rastao strah vareskih Muslimana, ali i animozitet
izmedju domacih i prognanih Hrvata. Svi zele da Kakanjci sto prije odu
iz grada, ali se i pribojavaju trenutka njihova odlaska. S pravom, uosta-
lom, jer samo sto je izbjeglicki konvoj s Kakanjcima krenuo iz Varesa, u
tom su mjestu poceli stravicni dogadjaji. Nema nijednog mjestanina koji
nije sklon uvjerenju kako se radilo o razradjenom planu kojemu je domacem
stanovnistvu bilo namijenjeno unistenje ili egzodus.
Dva dana prije zlocina u Stupnom Dolu u Vares dolazi Ivica Rajic, zapo-
vjednik Operativne grupe II. zbornog podrucja srednje Bosne, s pet stotina
"specijalaca" HVO-a, koji su uglavnom potjecali iz opcina Kiseljak i Ka-
kanj. Oni dolaze kako bi, navodno, iznova postavili i ucvrstili obranu Va-
resa pred nastupajucom muslimanskom ofenzivom. U gradu se odmah zavodi po-
seban rezim. Najprije su uhiceni predsjednik HVO-a Varesa Anto Pejcinovic,
zapovjednik Policijske postaje Ivica Gavran, necak uglednog bosanskog fra-
njevca dr.Ignacija Gavrana, i zapovjednik sigurnosti Zvonko Duznovic. Po-
tom slijedi siri val uhicenja, koji zahvaca ostale istaknute predstavnike
vojne i civilne vlasti, direktore lokalnih poduzeca i dr. Tri imenovana
uhicenika odvode iz Varesa u Kiseljak i danima se nisdta nije znalo o nji-
hovu polozaju i sudbini. Neki su pak nakon stanovitog vremena pustani na
slobodu.
Vareski celnici uhiceni su pod optuzbama da je obrana Varesa slaba i ne-
organizirana, da je Vares liberalan prema Muslimanima i Srbima, da vareske
vlasti trguju s Tuzlom, da su u gradu zavladali sverc i kriminal i sl. U
nekima je od tih tvrdnji zacijelo bilo istine. Ratni dogadjaji u Bosni
odavno su nadisli politicke i intelektualne kapacitete vareskoga vojnoga
i civilnog vodstva, regrutirana iz redova lokalnog HDZ-a. To su na drama-
tican nacin potvrdili iposljednji dani Varesa , kad rasuto i dezorijenti-
rano lokalno vodstvo nije uspjelo organizirati ni pravodobno ni sigurno
izvlacenje civila iz grada. No, u danom trenutku, spomenute su optuzbe
posluzile, prije svega, dotadasnjih vojnih i civilnih struktura opcine i
pocetak "novog kursa".
Nakon uhicenja prvih ljudi HVO-a uslijedio je progon mjesnih Muslimana:
nasilni pretresi kuca i stanova, fizicka i psihicka maltretiranja, te ma-
sovna hapsenja.
*** "Specijalci" iz Kiseljaka divljaju gradom ***
Istodobno, "specijalci" iz Kiseljaka postavljaju novo vodstvo HVO-a u
Varesu, na cije celo dolazi Boro Malbasic. On je, inace, pocetkom rata
bio zapovjednik vojnog stozera u Varesu, ali je smijenjen zbog politi-
ckog ekstremizma.
U gradu su zavladali strah i panika. "Specijalci", s crnim carapama na
glavama, divljaju gradom. Razbijaju izloge i prozore na muslimanskim ku-
cama, napadaju dzamiju, te se mjesni hodza skriva u zupni stan katolickog
svecenika. Prijete i mjesnome hrvatskom stanovnistvu, koje zbog terora
gotovo ne izlazi na ulicu.
U takvim je politickimi duhovnim okolnostima izvedena "akcija" u Stup-
nom Dolu u kojoj je selo razoreno, a deseci civila masakrirani.
Dan nakon nje muslimansko je topnistvo granatiralo Vares. Tridesetak
ispaljenih granata palo je na samo srediste grada, oko katolicke crkve,
i ranilo desetak civila. Rat je, nema sumnje, bio poceo i na tome , dotad
jedinome mirnom mjestu Bosne.
Je li taj rat doista bio nuzan? Je li Stupni Do bio zamisljen kao krva-
vi uvod u dogadjaje koje vise nitko nece moci zaustaviti? Ako jest, zasto
je to ucinjeno?
Zlocin u Stupnom Dolu u samom je pocetku bio potpuno "neprirodan" cak i
unutar bosanskoga ratnog okvira u kojemu vise nista nije nemoguce i neza-
mislivo.
Da su hrvatske postrojbe napale muslimanske vojne jedinice i zauzele
Stupni Do kao strateski vaznu tocku za kontrolu grada, bila bi to uobica-
jena vojna akcija, koja ne bi pobudila posebno zanimanje. Ali, izmedju
napada na NAORUZANE MUSLIMANSKE JEDINICE, koje napadaju grad ili se spre-
maju da to ucine nakon spajanja sa "svojim snagama" izvan grada sto su
krenule u opcu ofenzivu na Vares, i napada na MUSLIMANSKA SELA I CIVILNO
STANOVNISTVO velika je razlika. Sto bi moglo ponukati HVO Varesa, koje
dotad nije iskazalo ratobornost ni fanaticnu mrznju ni prema Srbima niti
prema Muslimanima, da se upusti u tesko razaranje sela i masakriranje
civila? Kako bi se vojne vlasti Varesa, koje su cijelu OBRAMBENU taktiku
u ovome ratu zasnivale na odrzavanju mira i uspjesnom laviranju medju su-
kobljenim interesima i stranama sto su ih okruzivale, odjedamput odluci-
le na tako surov cin nakon kojeg vise nema povratka prijasnjem zivotu?
*** Zlocin u Stupnom Dolu - planirani "incident" ***
Odgovor na ta pitanja namece se iz razvoja dogadjaja prije zlocina u
Stupnom Dolu. U Varesu je prije napada na Stupni Do ivrsen pravi lokalni
VOJNI PUC, nakon kojega su promijenjene i lokalna vlast i politika. Od-
govornost za planiranje i izvrsenje zlocina u Stupnom Dolu treba stoga
traziti u vojno-politickim strukturama IZVAN Varesa. Stupni Do nije bio
proizvod neobuzdanih lokalnih ekstremista nego, kako se po svemu cini,
planirani "incident" koji je trebao pokrenuti novu lavinu vojnih i poli-
tickih katastrofa u Bosni i Hercegovini.
Tko su, dakle, bili "specijalci" iz Kiseljaka i Kaknja? Kako su uopce
dospjeli u grad, kad i dozapovjednik Glavnog stozera HVO-a general-bojnik
Milivoj Petkovic, tvrdi u "Vecernjem listu" (30.listopada 1993) da su
zbog izdvojenosti Varesa imali samo "tzv. paket-vezu" s tim mjestom? Tko
ih je i zasto ovlastio da izvrse politicki i vojni puc u gradu? Sto je
bio cilj tog puca? Akcija Stupni Do? No, odmah se namece pitanje sto je
cilj akcije u Stupnom Dolu?
Ocito je da je neposredni cilj te akcije bio izazivanje otvorenoga oru-
zanog sukoba medju Muslimanima i Hrvatima u tom kraju, i to sukoba nakon
kojega ne bi bilo uzmaka ni za jednu stranu. Za sukob su bile predvidjene
dvije zavrsnice.
Prema prvoj varijanti, otvaranje bojista u Varesu pretvorilo bi cijelu
srednju Bosnu u muslimansko-hrvatsku frontu. Ono bi privuklo dio musli-
manskih vojnih postrojbi iz Zenice, Kaknja i Visokog na varesko bojiste,
s obzirom na nenaoruzanost i bojnu nespremnost vareskih Muslimana. Time
bi oslabio muslimanski vojni pritisak na Kiseljak i susjedne hrvatske kra-
jeve.
Smatralo se da bi prosirenje fronte na Vares i labavljenje vojnog obruca
oko Kiseljaka omogucilo prosirenje hrvatskoga borbrnog djelovanja na mu-
slimanske opcine Brezu i Visoko, koje su se isprijecile izmedju hrvatskih
enklava u Varesu, s jedne, i u Kiseljaku i Kresevu, s druge strane. Njiho-
vim vojnim spajanjem dobio bi se duboki hrvatski prostor, koji bi od sada-
snje HR Herceg-Bosna dijelila tek Fojnica, ciji je pad u hrvatske ruke
planiran kao zavrsni dio akcije.
Drugi dio vojnih akcija, kojima bi se posve razbio muslimanski prostor
u srednjoj Bosni, izveli bi Srbi zauzimanjem Hadzica i Konjica, cime bi
bio posve zatvoren juzni i istocni dio obruca oko Sarajeva. Muslimani bi
u tom slicaju doslovce ostali stjerani na Bascarsiju. Muslimanska Bosna
bila bi tako svedena na nekoliko "teritorijalnih dzepova", koji bi se
sami predali u hrvatske ili srpske ruke. Plan je, dakle, pocivao na kom-
plementarnome vojnom djelovanju hrvatskih i srpskih postrojbi. No, u vri-
jeme muslimanske ofenzive na Vares nagomilane srpske jedinice nijemo su
promatrale pad grada i uredno propustale izbjeglicke kolone preko podru-
cja pod svojom kontrolom.
Izlozena varijanta pociva na priprostim razglabanjima o tome kako
"svijet" nece muslimansku drzavu u Evropi, te kako je tajno dao zeleno
svjetlo Srbima i Hrvatima da onemoguce njezino stvaranje. Najveci dio pr-
ljavog posla vec su obavili Srbi, ali bi mali dio prljavih poslica morali
obaviti i Hrvati. Hrvatski fanatici u Zagrebu i Grudama, koji su posve
uvjereni u takvu varijantu svjetsje povijesti, samo sto se ne ponose sil-
nim povjerenjem sto im je svijet povjerio takvu zadacu. Oni - o tome ne-
ma nikakve sumnje - izravno rade o glavi i hrvatskom narodu u Bosni, ali
i Republici Hrvatskoj. Bosanski Hrvati pred potpunim su istrebljenjem,
a Hrvatska se lomi pod golemim izbjeglickim valovima i medjunarodnim pri-
jetnjama.
Druga, gubitnicka varijanta u osnovi se zasniva na uvjerenju da narod
"ne vrijedi" bez teritorija. Ako ne uspiju vojni planovi o odrzanju i
prosirenju teritorija, narod ce biti izvrgnut unistenju ili masovnom eg-
zodusu. To se napokon i dogodilo. Nakon proboja obrambenih crta "speci-
jalci" koji su dosli obraniti grad, prvi ga napustaju.
Nakon Stupnog Dola mali Vares bio je izlozen silovitoj muslimanskoj
ofenzivi iz svih pravaca, a njegovo stanovnistvo natjerano na masovni eg-
zodus. Lokalni HVO sukobio se s tuzlanskim i zenickim korpusom Armije BiH
te nije imao nikakve izglede da im se uspjesno i dugorocno odupre. Vares
je opljackan, spaljen, razoren i raseljen grad.
Vares bi sigurno bio napadnut i bez zlocina u Stupnom Dolu. Uostalom,
i UNPROFOR je ustvrdio da je akcija u Stupnom Dolu uslijedila kao hrvatski
odgovor na prethodni muslimanski napad na hrvatsko selo Kopijare u vare-
skoj opcini, nakon kojega je selo zauzeto a svi njegovi stanovnici pro-
tjerani.
Nema, nadalje, nikakve sumnje ni u to da se muslimanska politika odluci-
la na otvoreno etnicko ciscenje srednje Bosne, a da regularna muslimanska
vojska brutalno provodi takvu politiku. Vares, kao i Kakanj, u svim su me-
djunarodnim mirovnim planovima svrstavani u muslimansku politicku jedinicu.
Prema tome, taj teritorij nije trebalo niti osvajati niti otimati drugima.
Cilj muslimanske ofenzive stoga je iskljucivo protjerivanje hrvatskog sta-
novnistva iz buduce bosanske drzave. Time sev politika zrtve konacno i ne-
opozivo pretvorila u teski zlocin.
Vares je, dakle, pao. Na redu su ostale hrvatske enklave u srednjoj Bo-
sni.
Ima li hrvatska javnost pravo saznati tko danas stvara, a tko provodi
hrvatsku politiku u Bosni i Hercegovini?
Tko je odgovoran za nacionalnu katastrofu u Bosni? Hoce li oni koji su
svoje politicke i paradrzavne pozicije izgradili na uvjeravanjima kako ce
"obraniti sve hrvatske prostore" i "sav hrvatski korpus" u Bosni i Herce-
govini nakon ovakvih katastrofa odstupiti?
G.
---------------------------------------------------------------------------
The opinions/articles expressed on BosNet do not necessarily reflect
personal opinions of the moderator or the member(s) of the Editorial
Board, nor should they be in any way associated with AECL or AECL
Research.