2–3 minutes
„Nema indikatora koji bi ukazivali da nama preti neka eminentna opasnost. Samim tim očigledno, a sudeći po svemu što se dešava u našem okruženju, vreme je da se strategija nacionalne bezbednosti upodobi i da se prilagodi aktuelnoj situaciji. A, aktuelna situacija, globalno, tako i u Evropi, nije ružičasta sasvim sigurno“, kazao je Lunić.
On je dodao da Srbija osim u naoružanje i vojnu opremu mora da se mnogo više opredeli i u „ulaganja u ljudstvo“.
„Nama treba ulaganja, međutim, najisplatljivija investicija je ulaganje u ljude“, precizirao je Lunić.
Komentarišući poslednje istraživanje vojnog portala Global fajerpauer koji je Srbiju svrstao na prvo mesto po vojnoj moći u regionu, Lunić kaže da ovo istraživanje ne analizira samo vojne budžete država.
„Mere se ne samo budžeti i vojna potrošnja nego i 60 različitih faktora uključujući i demografiju“, objasnio je on.
Na toj rang listi Hrvatska je odmah iza Srbije, a Kosovo na začelju.
Naglašava, pozicije ove dve zemlje treba posebno sagledavati.
„Hrvatska je punopravna članica i EU i Nato i deo svog suvereniteta je prenela na EU i Nato. Ona pokušava da ispuni standarde Natoa koji su u ovom trenutku dva posto, a verovatno će ići i više nakon ovogodišnjeg samita Natoa u Holandiji“, kaže Lunić.
S druge strane, ističe, Kosovo nije u Natou, ali ima tendenciju da uspostavi 2028. svoje oružane snage i da na neki način "uspostavi savezničke odnosa sa moćnim država u regionu, ali i na globalnom nivou",
Srbija nema razlog da zbog toga strahuje, poručuje.
„Kosovo, s obzirom na svoj bruto nacionalni dohodak nikada neće biti stvarna pretnja Srbiji, ukoliko ne dođe do nekih tektonskih poremećaja u regionu, u smislu geopolitičkih snaga“, ocenjuje Lunić.