4-5 minutes
Siniša Kostić, RTK2
Evropska unija bi trebalo da izvrši pritisak na Prištinu i Beograd kako bi se vratili za pregovarački sto u Briselu, izjavio je izvršni direktor Centra za međunarodnu javnu politiku i dodao da je do zastoja u pregovorima došlo zbog retorike oko eventualne podele i incidenata tokom posete predsednika Srbije Kosovu. S druge strane, novinar Gzim Badžaku ističe da je situaciju oko dijaloga dodatno zakomplikovao novi pregovarački tim Prištine na čelu sa Fatmirom Ljimajem, čija uloga, pored predsednika Tačija nije jasno precizirana.
Kada će ponovo doći do razgovora Prištine i Beograda za sada se ne zna, ali predstavnici Srbije tvrde da neće u Brisel samo da bi im tamo rekli da moraju da priznaju Kosovo. Žele dijalog, ali pre toga moraju da znaju o čemu bi eventualno moglo da se razgovara. Direktor Centra za međunarodnu javnu politiku Mišel Zubenica smatra da je potrebno određeno vreme kako bi se stvari stabilizovale, a pregovaračke strane vratile za sto. U tome ključnu ulogu ima EU, navodi Zubenica.
"Do sada se spekulisalo da je rok za rešavanje kosovskog pitanja april sledeće godine i pošto nije ostalo jako puno vremena potrebna je podrška i pritisak iz samog Brisela kako bi se ti dogovori ubrzali kao i sami pregovori i kako bi došli do neke situacije gde možemo da kažemo da je situacija na Kosovu, odnosno da su ključni problemi rešeni za određeni period", rekao je Zubenica.
S druge strane novinar Gzim Badžaku tvrdi da je briselski dijalog dodatno zakomplikovala nova pregovaračka ekipa na čelu sa Fatmirom Ljimajem, čiji zadatak u ovom procesu nije definisan.
"Meni kao novinaru nije jasno šta je zadatak te pregovaračke grupe koju vodi Fatmir Ljimaj. Postoji jedna rezolucija Skupštine Kosova u kojoj se kaže da razgovore o tehničkim i drugim pitanjima u dijalogu sa Srbijom vodi vlada i sada ako se tome vratimo onda predsednik može sesti, razgovarati sa Vučićem, popiti kafu, ali ne razgovrata o drugim stvarima. Međutim, toliko je komplikovana ova situacija, da verujem, da nikome na Kosovu nije jasno, čak ni Fatmiru Ljimaju nije jasno šta će biti njegov posao", rekao je Badžaku.
Iako je bilo najava da bi Priština i Beograd sveobuhvatni sporazum mogli da postignu u prvoj polovini naredne godine, Zubenica smatra da iz trenutne perspektive tako nešto nije realno.
"Neko rešenje nije na vidiku jer dve strane imaju dimetralno suprotne stavove. Takođe ni međunarodna zajednica nije jedinstvena u odnosu prema Kosovu. Videli smo različite poruke koje su stizale iz Berlina i Vašingtona, tako da ja ne verujem da do aprila može doći do nekog konačnog rešenja. Moguće je da se situacija stabilizuje, da se potpišu neki novi sporazumi, ali da se to pitanje konačno reši, mislim da nije realno da se to desi do aprila sledeće godine", podvukao je Zubenica.
Za Badžakua je od vremenskog roka bitnije da sporazum Prištine i Beograda bude funkcionalan.
"Svako rešenje, makar to bilo i sutra, koje obezbeđuje stabilnost, koje može da obezbedi normalno funkcionisanje Kosova i Srbije, svaki sporazum koji će doprineti da prestanemo da se međusobno svađamo o stvarima o kojima se lako možemo dogovoriti za mene je prihvatljivo. Međutim ja sam protiv sporazuma koji će biti na brzinu donet, a koji će otvoriti nove probleme i stvarati nove tenzije između dve države i u odnosima dva naroda", dodao je Badžaku.
U okviru nastavka dijaloga predsednici Kosova i Srbije Hašim Tači i Aleksandar Vučić trebalo je da se sastanu u Briselu 7. septembra, ali je Vučić zbog, kako je rekao, provokacija Prištine otkazao taj susret. Tada je šefica diplomatije EU Federika Mogerini izjavila da veruje u punu posvećenost oba predsednika da nastave proces i da u narednim mesecima postignu pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa. Pre toga, Tači i Vučić su se u Briselu sastali jula meseca.