Srbija u šumi nuklearki
Marija Janković | 08. novembar 2015. 22:00 | Komentara: 3
Koliko je naša zemlja, okružena sa 10 nuklearnih reaktora na udaljenosti do 600 kilometara, bezbedna u slučaju havarija. O gradnji pogona kod nas raspravljaće se tek za pet do 15 godina
Ilustracija VN
ZEMLjOTRES koji je prošle nedelje pogodio okolinu hrvatsko-slovenačke nuklearke “Krško” ponovo je otvorio temu bezbednosti proizvodnje nuklearnog goriva kod nas i u regionu. Iako su seizmolozi, u međuvremenu, utvrdili da nuklearka radi pouzdano i da nije bilo posledica potresa, domaći stručnjaci objašnjavaju da bi se ozbiljniji problem u ovom, ili nekom drugom od ukupno 10 nuklearnih pogona na udaljenosti do 600 kilometara oko Srbije, u nju preneo - u roku od sat vremena.
Posledice eventualne havarije koja bi se desila u nuklearkama u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Sloveniji sa sobom bi donele i sve posledice koje jedan nuklearni incident može da proizvede.
Ipak, Srbija i nakon isteka Moratorijuma o zabrani korišćenja nuklearnih pogona, koji je bio na snazi do početka 2015. godine, i dalje ne razmišlja o izgradnji nuklearnih pogona.
- Na godišnjicu katastrofe u Černobilju, ove godine smo uputili uputiti zahtev za produženje dvadesetpetogodišnjeg moratorijuma, odnosno predlog za usvajanje novog zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana u Republici Srbiji - kaže narodni poslanih stranke Zeleni Srbije Ivan Karić. - Iz Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije smo dobili tumačenje u kojem se kaže da se postojeće rešenje, kojim se zabranjuje upotreba nuklearne energije u Srbiji, i dalje na snazi. Zato prestaje da važi moratorijum i zabrana je trajna.
Srbija je u pravoj “nuklearnoj šumi”, jer gotovo svi susedi imaju svoje reaktore. Mađarska ima dva pogona u Paksu, na Dunavu, blizu granice sa Slovačkom, dok Hrvatska i Slovenija imaju zajedničku pograničnu nuklearku u Krškom. Rumunija ima elektranu kod Černe Vode na Dunavu i planira stranim kapitalom, da izgradi još jednu, u centralnom delu zemlje. Slovačka je zatvorila oba pogona zastarele ruske tehnologije.
KALKULACIJA U svetu ima 439 aktivnih nuklearnih elektrana i taj broj konstantno raste. Cena izgradnje nuklearne elektrane je visoka u poređenju sa cenama elektranana fosilna goriva, ali jedna elektrana na nuklearni pogon može da traje i do 60 godina sa mogućnostima produženja. Procene cene opreme i izgradnje su od 2.000 i više dolara po kilovatu instalisane snage, ne računajući cenu finansiranja. U zavisnosti od cene finansiranja, konačna cena nuklearne elektrane se procenjuje na 4.000 do 6.000 dolara po instalisanom kilovatu.
Stručnjaci misle da bi Srbija o nuklearnim postrojenjima trebalo da razmišlja za pet ili 15 godina.
- Imamo dovoljno lignita za eksploataciju za narednih 60 ili 70 godina - kaže Nikola Rajaković, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu. - O nuklearkama bi trebalo raspravljati 2020. ili čak 2030. godine. Čak i da počnemo da se bavimo nuklearnom proizvodnjom, suočićemo se sa nedostatkom novca, ali i stručnjaka jer je godinu dana posle ukrajinske katastrofe ugašena katedra za nuklearnu fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
Iako bismo u budućnosti mogli da ostanemo bez energije, za nuklearni pogon treba nam - minimalno dve milijarde dolara, koliko je koštala mala nuklearka “Krško”.
BUGARSKI POGON NAJOPASNIJI
Pucanje sistema za hlađenje nuklearke, koji su u gotovo svim dosadašnjim slučajevima uzrokovali eksplozije na nuklearnim postrojenjima, toliko su velike da se posledice očitavaju stotinama hiljada kilometara daleko, a u Evropi su pogoni na udaljenosti od nas na svega nekoliko stotina kilometara. Tako su, na primer, zagađenja od černobiljske katarstrofe zabeležena - i na Novom Zelandu!
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:575704-Srbija-u-sumi-nuklearki