N1 Beograd
Vladimir Vuletić, sociolog, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i predsednik Upravnog odbora RTS-a, rekao je u Novom danu televizije N1, da učesnici građanskih protesta koji se već osam dana odvijaju u Srbiji, nemaju veliku svest o političkim aktivnostima i da su usmereni u negativnom pravcu.
Vuletić je u listu “Danas” objavio tekst “Beograd je svet“ u kojem se distancira od protesta koji se u više gradova Srbije održavaju posle predsedničkih izbora na kojima je pobedio kandidat vladajuće koalicije i aktuelni premijer Aleksandar Vučić. Kaže da stoji iza navedenog teksta, osim iza naslova “Zašto ne podržavam šetnje?” koje je uredništvo stavilo na naslovnu stranu, jer kako kaže, nije reč o tome da li on proteste podržava ili ne, već pokušava da socijalne događaje posmatra što distanciranije.
“Pokušavam da poredim proteste 1996/97 i današnje. Ima mnogo sličnosti, ima npr. mnoštvo različitih aktera, ne možete da kažete da je protest ovakav ili onakav. Svaki protest ovakve vrste ima mnogo ljudi koji žele da naprave bolje društvo, ali i mnogo onih koji se na različite načine upetljavaju, usmeravaju protest”, tvrdi on.
Gost Novog dana svoju ocenu iz teksta u “Danasu” da su “protesti protivrečni, a ciljevi nejasni”, objašnjava time da se juče, kako kaže, videla jedna lista ciljeva, a danas druga, kao i da je čitava priča krenula oko izbora što je, prema njegovom mišljenju, promašena tema.
Ponavlja da učesnici protesta nemaju veliku svest o političkim aktivnostima i da su usmereni u jednom negativnom pravcu. “Mislim da nemaju svest o politici, jer to podrazumeva promišljen, racionalan, analitički pristup. Ljudi nastupaju emotivno, osećaju tegobe, a da je protest negativan vidi se po tome što su emocije negativne, kada vidite parole i aktivnost na društvenim mrežama, vidite negativnu energiju. Mi smo (1996/97) imali pozitivan odnos, imate knjigu 'Buka u modi', to je bio praznik demokratije, borili smo se za to da rezultati izbora budu priznati”, podseća Vuletić.
Zahtev za kompletnom smenom političke elite na čelu sa Vučićem, Vuletić vidi kao neobičan, jer se elite menjaju na izborima, a ovaj zahtev mu deluje kao izlazak iz demokratskog okvira u nešto što bi bila neka vrsta revolucije.
Kaže da aktuelne proteste niti podržava, niti ne podržava, već da je prema njima indiferentan, te da su političari ti koji imaju potrebu da razmišljaju crno-belo, ili si za ili si protiv, ili si prijatelj ili si neprijatelj… Ističe pritom da niko studentima ne spori pravo da iznose svoja gledišta ili mišljenje. “Nema govora o tome da mislim da studenti ne smeju da izraze svoje mišljenje, a moje mišljenje je da idu u pogrešnom pravcu”, naveo je Vuletić.
Vuletić je među 650 javnih ličnosti koje su podržale predsedničku kandidaturu Aleksandra Vučića, i kaže da nije sporno da profesori izraze svoj politički stav, kao što nije sporno i to što su neki profesori prethodno podržali Sašu Jankovića.
Vuletić dodaje i da mu je kao predsedniku UO RTS-a žao što je javni servis jedna od ključnih meta protesta. “Mogu da kažem da je moja uloga da štitim instituciju javnog servisa, a institucija je najdirektnije ugrožena”, ocenjuje on i dodaje da se na RTS vrši pritisak bez argumenata i tvrdi da analize nezavisnih agencija pokazuju da je javni servis imao najobjektivnije izveštavanje tokom predizborne kampanje.
Navode iz teksta u “Danasu” da su za razliku od RTS-a, “Pink i N1 stravale navijačku atmosferu svaka za svoj groš”, Vuletić objašnjava time da je Pink, kako kaže, prednjačio u promociji Aleksandra Vučića dok se opozicioni kandidati nisu mogli ni videti, a da je N1 davao nelogično veliki prostor ljudima koji su tek dva meseca u politici.
Na pitanje ako su proteti pritisak na RTS, da li onda i vlast vrši pritisak na javni servis, Vuletić odgovara podsećanjem da je Vučić često govorio kritički i negativno o RTS-u, ali dodaje da on nikada nije tražio smenu uprave RTS-a, kao i da je Vlada javnom servisu uvek redovno isplaćivala tranše iz budžeta.
Vuletić kaže i da ima pritužbe na stanje slobode govora u Srbiji i da smatra da treba da ima više debatnih emisija u kojima bi se postavljala važna društvena pitanja, ali da treba imati u vidu gde se Srbija nalazi i da po stanju demokratije, kako kaže, stoji bolje u odnosu na svoje okruženje.
Vuletić je u aprilu 2015. godine, kao član Političkog saveta Socijaldemokratske stranke Borisa Tadića, izjavio: “Dve trećine građana živi ili u bedi ili na ivici bede. To je veliki problem i to je ono za šta ova vlast nema rešenja, a nema rešenja zbog toga što nema sposobne ljude, ne može da nađe pomoć. Zapravo, bila bi najveća pomoć čitavoj Srbiji ako bi se oni povukli“.
Na pitanje po čemu se taj njegov zahtev razlikuje od zahteva građana koji na protestima traže smenu te iste političke elite, Vuletić odgovara da niko ne može da ospori da u aktuelnoj vlasti ima mnogo ljudi na različitim nivoima koji su vrlo nesposobni, ali dodaje i da je Aleksandar Vučić u prethodne dve godine promenio pristup, i da je sa priče o tome kako je sve što je loše vezano za prethodne vlasti, promenio retoriku i orijentisao se na ekonomsku dimenziju politike.
Kaže i da činjenica da je imenovan u UO RTS-a jeste uticala na njega, jer sada vidi “drugu stranu, kako jedan veliki sistem kao RTS funkcioniše iznutra, i u tom smislu se menja vizura”.
Na podsećanje i da je u junu u vezi sa slučajem Savamale, izjavio da je “kod dela građana počeo da se stvara utisak da živimo u zemlji koja je nesigurna, gde ljudi preko noći mogu da rade stvari koje su inače u nadležnosti države”, Vuletić se nadovezao ocenom da Srbija jeste zemlja u kojoj se zakoni donekle poštuju, odnosno važe za običnog čoveka, dok za političku i biznis elitu nisu toliko strogi, ali dodaje da je slično stanje i u drugim zemljama.
On kaže da se zato neke stvari ne mogu rešiti odmah, jer to nisu postigle ni zemlje koje su dosta razvijenije od Srbije. “Postoji pređeni put koji vas sprečava, pozicija u svetskom sitemu, kada ste na periferiji”, navodi on, ali ističe da smatra da je demokratija u Srbiji na višem nivou nego što to uslovi dozvoljavaju.
Izvor: N1info