Zakon o upotrebi jezika unosi nemir među Makedonce
ANTIC.org-SNN
- Zakon o upotrebi jezika unosi nemir među Makedonce
4-5 minutes
Skoplje - Ministarstvo pravde i Sekretarijat za sprovođenje Ohridskog sporazuma objavili su Nacrt zakona o upotrebi jezika u Makedoniji, koji će nakon usvajanja u vladi biti prosleđen Sobranju na usvajanje, što je u delu opozicije izazvao strah da je to uvođenje albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika.
Uvođenje albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika u Makedoniji je bio uslov albanskih partija koje su podržale vladu premijera Zorana Zaeva, a čemu se oštro protivi najuticajnija stranka bivšeg premijera Nikole Gruevskog VMRO-DPMNE.
Iako je osvojila najviše glasova na prošlim izborima VMRO-DPMNE, odnosno Gruevski nije formirao vladu jer, kako se tvrdilo, upravo nije želeo da prihvati, između ostlog, taj uslov albanskih partija.
Kada zakon bude usvojen u vladi tekst zakona će biti dostavljen na mišljenje Venecijanskoj komisiji, zajedno sa spornim odrebama, koje se odnose na upotrebu albanskog jezika na novčanicama i hartijama od vrednosti, kao i na vojničkim uniformama.
I dok premijer Zaev uverava da je predlog zakona u skladu sa ustavom Makedonije usklađen sa evropskim standardima, VMRO-DPMNE smatra da je reč o uvođenju dvojezičnosti. Zaev je, nakon sednice vlade najavio da će zakona o jeziku predstaviti javnosti ovog vikenda u Ohridu.
Inače, predlog zakona predviđa da se pored makedonskog jezika proširi upotreba drugog kao službenog u mestima u kojima najmanje 20 posto žitelja govori tim drugim jezikom kako bi lakše mogli da komuniciraju sa državnim institucijama na njihovom maternjem jeziku.
O ovom pitanju podeljeni su i stručnjaci, dok jedni smatraju da je reč o veoma teškoj odluci, koja međutim, neće rešiti problem sa jezikom u Makedoniji s obzirom na političku situaciju u poslednjih 10 godina u toj zemlji, drugi kažu da je to deo Ohridskog sporazuma.
Bivši ambasador Makedonije u NATO Nano Ružin veruje da je sve sadržano u zakonu nastalo iz Ohridskog sporazuma i dodaje da misli da se nepotrebno uzbunjuju duhovi o navodnoj prodaji identiteta i albanizaciji.
Zakon predviđa dvojezične oznake na uniformama za policajce, vatrogasce i zdravstvene radnike, ali samo u opštinama i gradovima gde najmanje 20 odsto stanovnika govori neki drugi jezik, osim Makedonskog.
„Ako Venecijanska komisija potvrdi da je zakon u skladu sa Ustavom, nemamo predrasude. Zakon će omogućiti korišćenje drugog jezika”, rekao je Zaev i dodao da niko nije u obavezi da uči taj drugi jezik, ako to ne želi.
Prema prema predloženom zakonu makedonski jezik ostaje prvi i jedini službeni jezik u međunarodnoj upotrebi, tvrdi Zaev. Nacrt zakona o upotrebi jezika već je izazvao reakcije albanskih partija.
Pokret Besa smatra da prema novom zakonu albanski jezik nije u potpunosti službeni, već da samo ostvaruje određen napredak u određenim institucijama. DPA je zakon ocnila kao marketinšku kampanju vladajućih stranaka. Najuticajnija albanska partija DUI Ali Ahmetija smatra da je usvajanje ovako predloženog zakona korak ka ostvarivnju glavnog cilja - integracija u EU.
Prema predloženom zakonu o jezicima svi državni organi, centralne institucije, javna preduzeća, agencije, kancelarije, institucije, organizacije, komisije, pored makedonskog kao službenog jezika koristiće i albanski, a isto važi i za jedinice jedinice lokalne samouprave.
Albanski jezik će se koristitiu parlamentu na plenarnim sednicama, a lična dokumenta i pasoši građana će automatski biti izdata na službenom jeziku kojim govori osoba kojoj se dokumenta izdaju.
U sudskom postupku, javnih tužilaca i drugih organa, organa i institucija, pored makedonskog, će se primenjivati albanski jezik. Za razliku od ranije, kada je pravo da koristi neki drugi jezik osim makedonski bio rezervisan za osumnjičene, privatne tužbe i svedoke, sada to uključuje sudije i tužioce.
Bilo kako bilo, mišljenje Venecijanske komisije je obavezujuće i ukoliko ta komisija konstatuje da je zakon u suprotnosti sa Ustavom, on će morati da bude ispravljen pre nego što dođe na usvajanje u Sobranje. Kazne za institucije koje ne budu poštovale zakon, nakon njegovog usvajanja, predviđene su u iznosu od pet hiljada evra. (Tanjug)