RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of Serbia
2-3 minutes
Stefan Prvovenčani je u uvodnom delu svoje povelje manastiru Hilandaru iz 1198. godine u autobiografiji izložio najveće uspehe, duhovne preokupacije u trenucima najveće slave, abdikaciji, monašenju i odlasku na Svetu Goru. Iako pravni po svojoj suštini, spisi sadrže i detalje umetničkog karaktera.
31208699
Pripremila Natalija Sinanović
http://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2017/10/21/10246368/Stefan-Prvovencani-211017.mp4
Stefan je svemu davao pečat svoje bogate emotivnosti i lucidnosti, obrazovanja i promišljenosti, a pisanju je prilazio ozbiljno i ambiciozno, kažu priređivači ovog izdanja.
"Tu su okupljena dela kao što su Žitije Svetog Simeona, zatim neke povelje Stefanove, a među njima je najznačajnija Hilandarska povelja. I ovo izdanje u odnosu na prethodno je sa nekim malim dopunama, one se odnose na to šta se u međuvremenu zbivalo u nauci i u našim saznanjima o Stefanovim delima", kaže Tomislav Jovanović, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Posle gotovo dve decenije, ponovo se srećemo sa delima Stefana Prvovenčanog, objavljenim u divot izdanju. A pridodat im je i tekst pronađen u Bugarskoj.
"Postoji jedan prepis Žitija Svetog Smeona i taj prepis se nalazi u Bugarskoj u privatnim rukama. On je mlađi čitav vek u odnosu na prethodni i jedini do sada za koji se znalo, a koji se nalazio u Pariskoj nacionalnoj biblioteci", rekao je profesor Jovanović.
Stefan je bio i pisac i vladar, kulturni poslenik i ratnik, u osnovi živa i zanimljiva ličnost, sa izraženim smislom za atmosferu i akciju.
"Ono što je još dodatno, a da se saznalo u međuvremenu, to se uvidelo da postoji Treća povelja koju je Stefan Prvovenčani sastavio za manastir Žiču", kaže Jovanović.
Najveći uspesi njegove vladavine su proglašenje kraljevstva i dobijanje autokefalnosti za srpsku crkvu. Dela Stefana Prvovenčanog sačuvana su na nekoliko mesta: u Hilandaru, Dubrovniku, Parizu i Žiči.