Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan

388 views
Skip to first unread message

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 3, 2009, 8:17:34 PM11/3/09
to tasil...@googlegroups.com
Tasilisili, 'Akapei Ma'ilei, mo Kolofakaanga II (Seni Taniela)
 
Na'e pehe 'e 'Akapei koe kakai 'oku haua koe fa'ahinga na'e talaangata'a kihe 'enau matu'a, pea tupu ai 'enau mavahe.  Fakamolemole atu kapau kuo liliu ho'o tui 'ihe taimi ni 'Akapei ka ko 'eku ngaue'aki ho'o taukapo he 'oku lahi 'aupito 'a e kakai Tonga 'oku nau tui pehee.
 
Talamai leva 'e Kolofakaanga II, 'oku tokolahi 'a e fa'ahinga 'oku tupu pe 'enau faingata'a'ia meihe 'enau 'irresponsible' pea 'ikai ke fai honau fatongia fakafo'ituitui, pea koho nau fo'ui pe 'o kinautolu kae 'oua 'e tukuaki'i 'a e social system.
 
Koe Luke 10: 25-37,  na'e fakafehu'i 'ehe tangata 'ilo law (scribe-sikalaipe- expert in law) 'a Sisu pe koe ha 'ene me'a 'e fai kene ma'u ai 'a e mo'ui ta'engata.  'Eke leva 'e Sisu pe koe ha 'a e lau 'a e lao?  Tali 'a e fu'u 'expert' 'ihe lao,.... 'kuopau keu 'ofa kihe 'Eiki ko hoku 'Otua 'aki 'a e kotoa 'o hoku loto, atamai peau 'ofa ki hoku kaunga'api.
 
Hokoatu a' e fakafehu'i 'a e fu'u lawyer ni ke fakangalivale'i 'a Sisu, ko hai hoku kaunga'api?  
 
Hanga leva 'e Sisu 'o 'omai 'a e parable felave'i moe Samaletane Lelei (good samaritan).  'Alu atu 'a e faifekau/taula'eiki (priest) sio ki he traveller 'ene 'e'epa mai, pea hola atu ia, 'alu atu 'a e Livai,.... hola atu ia,.... 'alu atu 'a e Samaletane Lelei 'o fakahaofi 'a e 'traveller' meihe 'ene mei mate.
 
Koe hala mei Selusalema ki Seliko (Jericho), 'a 'eni na'e 'alu ai 'a e tangata na'e taa 'ehe kau kaiha'a'akau, 'oku fakatu'utamaki 'aupito.  Ko 'ene fakatu'utamaki, he na'e 'alu 'a e kau kaiha'a 'o nofo 'o tali 'ihe vaha'a hala ko ia 'o taa (abuse/kill) mo kaiha'asi (rob) 'a e kakai tenau fononga ai, mainly 'traders'. 
 
Na'e 'ikai ke 'alu tokotaha ha taha 'ihe vaha'a hala ko ia, tautefito kihe kau fo'ofo'ou.  Kuopau ke 'alu fakakulupu 'a e kakai, he ka 'ikai 'e ha'u 'a e kau kaiha'a 'o tau tokolahi'i hono taa mo kaiha'asi 'enau koloa.  Koe kau fefakatau'aki (traders) foki na'anau 'alu holo lahi taha 'ihe fo'i vaha'ahala ko ia. 
 
'Oku fute 'e 2300 'a e ma'olunga 'o Selusalema meihe fukahi vai.  Ka koe tahi mate (dead sea) 'oku ofi ki ai 'a Seliko 'oku fute 'e 1300 'i lalo meihe fukahi vai.  Ko ia ai koe vaha'a 'o Salusalema ki Seliko, maile nai 'e 20 'oku too ki lalo 'a e 'alu 'a e hala 'aki 'ae fute 'e 3600.   Koe fo'i hala faa si'i 'aupito pea makamaka pea fakatu'utamaki.  'Oku 'iai 'a e lau 'a Jerome ki ai 'ihe senituli 5 na'e kei ui pe 'a e fo'i vaha'ahala ko ia koe 'The Red, or Bloody Way'.   'Ihe konga kimui 'o e 1930 na'e pehe 'e H.V. Morton na'e fakatokanga ange ki ai kene totongi 'ae pa'anga kihe kakai 'oku 'iloa koe ka 'shieks' kae lava kenau fakapapaui'i ange (malu'i) 'e hao 'i ha'ane fonongo 'ihe fo'i vaha'a hala ko ia.    
 
Kapau tetau sio kihe ngaahi 'ulungaanga 'o e kakai na'e fakakau 'e Sisu 'ihe 'ene parable 'e toe mahino ange 'a e lesoni oku huluhulu mai felave'i moe tuakapo 'a 'Akapei mo Kolofakaanga II. 
 
1) Koe tokotaha (traveller/trader) na'e taa 'ehe kau kaiha'a.  Koe tokotaha ta'efietoo, ta'efietukulolo, pea 'ikai ke fa'a tatali (impatience) pea kaaimu'a.  Na'ane 'osi 'ilo lelei na'e totonu ke 'alu moha kakai koe 'uhi ke 'oua 'e faingofua hano taa ia 'ehe kau kaiha'a. 
 
2) Koe priest (faifekau/taula'eiki), 'e 'unclean' (ta'ema'a) 'okapau 'e ala kiha taha mate.  'Ihe tui fakasiu ka ala ha taha kiha taha mate, 'oku unclean leva ia 'ihe 'aho 'e 7.   Koe talu 'ene taula'eiki mo 'ene faka'amu kene fakahoko 'a e ouau fakalangilangi 'ihe temipale.  Kapau 'e ala kihe tangata na'e taa, 'e mole hono fo'i faingamalie ke fakahoko 'a e ouau fakalangilangi.  Ko 'ene fakakaukau koe 'charity' ke tuku pe 'a e 'traveller' ke mate ai kae 'alu ia 'o fakahoko hono lakanga fakalotu.
 
3) Koe Livai (levite), ko 'enau moto, 'safety first'.  Mo'oni foki 'a e Levite, mahalo koha founga pe ia 'a e kau kaiha'a ke faka'alinga 'oku mate, pe lavea 'a e tokotaha ko 'eni na'e sio ki ai 'oku fetoto'i mo to'e (traveller), pea 'e lelei ange ke hola ia ke mama'o 'oku pau ange ia.
 
4) Koe Samaletane (Samaritan), koe hingoa 'oku tatau mo 'etau lau koe kau 'haua' 'ihe 'aho ni.  Koe lau a Sione 8:48, na'e ui 'ehe kau Siu 'a Sisu koe Samaritan (heretic).  Koe fo'i lea ko 'eni na'e ngaue 'aki 'ehe kau Siu kiha heretic pe koha 'breaker of the ceremonial law'.   
 
Samaritan was not a good character to the Jews 'ihe kuonga 'o Sisu. 
 
Mahino meihe talanoa ni koe Samaritan na'e sai hono lekooti (good credit record), 'asi ia hono tali lelei moe falala ki ai 'a e innerkeeper (faletali fononga). He alone was prepared to help.  Talamai 'ehe kau Siu koe 'heretic' 'ae Samaletane ko 'eni, ka koe 'ofa 'a e 'Otua na'e 'i hono loto.  In the end we will be judged not by the creed we hold but by the life we live. 
 
Koe taha 'o e ngaahi lesoni 'oku 'omai 'e Sisu kiate kitautolu 'ihe 'aho ni (here and now), 'o kau atu ki ai moe taukapo 'a kinautolu 'i Tonga 'oku 'ikai sai'ia 'ihe kau Siaina.
 
a) We must help a man even when he has brought his trouble on himself as the traveller had done.
 
b) Any man of any nation who is in need is our neighbour.  Our help must be as wide as the love of God.
 
c) The help must be practical and not consist merely in feeling sorry.  No doubt the priest and the Levite felt a pang of pity for the wonded man, but they did nothing.  Compassion, to be real must issue in deeds. 
 
Talaange 'e Sisu kihe lawyer ni, 'alu 'o fakahoko 'a e ngaue tatau'.
 
Kuo tau atu kia Sisu 'a e mamahi 'a e kau Siaina 'i Tonga 'i hono fakakehekehe'i mo hono manuki'i kinautolu. 
 
Kapau leva 'e akonaki mai ha taha 'i Tonga  'oku 'ikai ke totonu ketau faka'apa'apa'i 'a e kakai Siaina, 'oku totonu ketau 'ilo 'e kitautolu koe kakai 'oku nau fai 'a e akonaki ko ia 'oku nau fakafetau (against/oppose) 'e kinautolu 'a Sisu.  Ko Sisu 'o e lolotonga 'oku 'ikai koe Sisu 'o e kuohili.  He'ikai ketau mahu'inga 'ia kitautolu he'ene ngaahi akonaki 'okapau he'ikai ketau tui ko 'ene 'uhinga mai kiate kitautolu 'o e 'aho ni.  Koe taha ia 'o e ngaahi lesoni 'oku 'omai 'ehe 'Sisu koe Haua'.
 
daphne
 
 


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

lapai

unread,
Nov 3, 2009, 10:36:23 PM11/3/09
to Tasilisili-he-ngaluope
"'Oku 'ikai foki ko e lami (monumanu), maka, vaine,la'a etc"

Kataki pe Daphne kau huu atu hee 'oku 'ata'ataa . 'Oku ou fakatulou
atu kau lea tu'u atu pe mu'a. Koe sai ia hotau 'apini ko 'ene hangee
koe tepile 'a King Arthur 'o tatau pe 'ae taha kotoa. Neongo 'ae
'ikai teu kau 'i hono tali 'ae kaveinga ni, kaa 'oku ou ako 'ae me'a
lahi mei a kimoutolu.

'Oku ou sio ngalingali na'e toko lahi pe 'ae kau haua 'i fale ni.
Na'e 'iai foki 'ae kautama na'a nau toki 'asi faka Falaite pe 'i
Kolo. Na'a nau fa'a tupenu ta'ovala pea koe me'a na'a nau fiema'uu
koe tapaka moe kiki ke foki mo ia, tukukehe 'ae ki'i seenitii ia,
hehehe. Koe tangata haua mo'onii 'oku 'ikai tene fakakaukau'i 'e ia
ha me'a kehe. Koe vilo takai pe 'o taataa (kole) ke 'ai ha fo'i pia.
Pea kapau 'e 'ikai fe'unga 'ae seniti moe fo'i pia pea 'oku 'ai leva
'ae fo'i hina sipiliti. Pea kapau na'e 'osi 'iai ha fu'u hopi tenau
tuku ki ai 'oku ma'ama'a. Koe maatuku mai ko ia 'ae inuu 'oku nau
movete atu 'o 'ikai ke toe ha angahala kehekehe he'e nau fai. 'Ikai
ke lau ha taha ia kihe ngaahi lao kehekehe tenau maumau'i. 'Oku ou
fanongo talanoa 'oku 'iai moe ngaahi me'a fo'ou kuo kau atu ki ai
hangee koe valeti, mihi 'oe kapa kuluu moe penisinii tukukehe 'ae
faito'o konatapuu. Koe 'imisi ia 'oe haua, pea koe 'aho kihe 'aho ko
'enau too'onga mo'uii pe ia. Na'a ku lele atu ki Tonga ihe 2007,
faka'ohovale 'eku sio ki hoku kaungaako ko Sione Naitoko. Talu 'ae
haua 'a Sione mei he 1978 'oku kei haua pe. Koe me'a na'a ne fiema'uu
koe fo'i hina uasikee, na'a ku 'oange pe neongo 'ae 'ikai teu loto ki
aii. Koe fa'ahinga kakai ko 'enii na'a nau tupu kotoa hake pe 'ihe
ngaahi famili lotu. Pea ko 'enau fili pe 'a kinautolu ke nau mo'ui
pehee.

Koe fa'ahinga nofo fe'ofo'ofani, he 'oku hangee 'oku fakakengii.
Kapau koe fo'i maa pe 'e tolu 'e ma'uu, neongo 'ae tokolahii tenau
vahevahe tatau pe. Pea kapau 'e hola mai ha ki'i tamasi'i mei honau
'apii, 'e feinga leva 'ae kautama matu'otu'aa ke fakalatalata'i. 'E
lahi ia ihe me'atokonii pea moe piaa. Pea koe fu'u hopi ko ee 'e
ma'uu 'e paameti ia ai. 'Oku ou 'ilo'i lelei he na'aku 'iai foki mo
au.

Koe fa'ahinga mo'ui ko iaa, 'oku 'ikai ke 'iai ha maatu'a ia 'e loto
ke muimui ai 'e nau fanau. Manatu'i na'a ne talamai ke tau muimui
ange 'ia Sione 14:6. Koe Lamii, 'oku fakamatala ki ai 'ae paloofita
ko 'Aisea 'ia 'Aisea 53:6 & 7. 'Oku too pe hoto lo'imata 'i he'ete
laulau maamaalie hifo mei he veesi 'uluaki. 'Aisea 60:20 'oku ne toe
fakataataa kihe la'aa. Matiu 12:17 & 18, koe paloofita ai pe ko
'Aisea 'oku ne talamai, Ko 'Ene ha'u 'o ngaue fakasevaaniti. Pea ia
Sione 15:1, koe Tamaa pe ia na'a ne talamai ai ko ia pe 'ae Vaine
Mo'onia.

Ko hai ko aa 'ae paloofita (tangata / fefine) na'a ne ui 'ae Sisu
Haua? Kataki 'oua leva 'e hai homou suka. Mihi'i homou manava ke tau
pea toki tukuange maamaalie mai. Mou manatu'i 'ae kikite'i 'oe ngaahi
'aho faka'osii. 'Ia Matiu 7:15 & 16, talanoa ai kihe kau paloofita
loi tenau kofu faka sipi mai. Kataki, toe mihi'i e manavaa ke tau pea
toe tukuange mai. Kapau koe pepa 'ena 'a 'aku koe osi pe 'eku lau 'ae
'uu folofola 'i 'okunga ko 'eku lii ia kihe vevee. Toe mihi faka'osi
ai leva.

Kapau koe pepa koha fo'i hele'uhila teu fakafuofua'i kihe kakai
lalahii pe (Rated R or X - Adults Only) Pea teu ngata ai he mahalo
kuo u too au ki tahi. Koe anga pe ena 'ae sio meihe loto vao
sialemohemohee. 'Ofa lahi atu kia kimoutolu katoa.

Lapai Mesa


On Nov 3, 6:17 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/

lapai

unread,
Nov 3, 2009, 11:01:08 PM11/3/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Koe me'a pe 'e taha 'oku ou loto ke tanaki atu kiai, koe kau hauaa
'ena na'a nau tutu 'a Nuku'alofa.

Lapai
> ...
>
> read more »- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 12:41:03 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Lapai Mesa
 
'Oku mahino kiate au ho'o fakatalanoa, koe ifo ia 'a e talanoa ke oppose pehe'i. 
 
Hangee pe koe lau 'a e educators 'oe uesite, 'a 'eni na'anau 'oange 'a e lotu moe ako ki Tonga,  koe lahi ange 'etau ako (learn) koe lahi ange ia 'a 'etau 'ilo'i 'etau ta'e'ilo, pea koe lahi ange ai pe ia 'o 'ete fakatokanga'i 'oku lahi ange 'a mamani 'i hotau ki'i mamani.   
 
Koe anga pe 'eku ki'i fakakaukau,  'e fe'unga pe mahalo ho'o pepa 'a'au ke li kihe veve he taumaia 'e lau 'eha taha, hangee ko ho'o fakalea, mahalo koha ni'ihi pe.  Koe pepa  'Sisu koe Haua', na'e hoko'i mai 'ene ngaahi fakatotolo 'a'ana meihe ngaahi fakatotolo 'a e kau 'authors' 'o e ngaahi references/bibiographies (kau helo 'o e mala'e teolosia/ako) na'e ngaue 'aki 'ehe 'author' 'o e 'Sisu koe Haua' ke fakamo'oni'i 'ene fakatotolo. 
 
'E fie'ilo lahi foki 'a e kau formal scholars, tautefito kihe kau theologians 'o Tonga kenau lau 'a e pepa ni ko hono 'uhinga 'oku nau 'osi 'ilo'i koe Christianity ko 'ene ngaue ko hono 'revolutionalise' 'a e mo'ui 'a e tangata 'o fakatefito 'i hono mo'ui 'aki 'a Kalaisi, kae 'ikai koe 'ilo kia Kalaisi. 
 
 Koe faka'ilonga lelei 'aupito ia 'ihe lau 'a e formal educators 'a 'etau kohukohu 'ihe tau vevela mai 'a e 'Sisu koe Haua.  'Ihe lau 'a e theologians 'oku 'ikai ke 'iai ha me'a ia 'e kovi, ko 'ene kovi meihe loto 'o e tangata,'o hange koe kaveinga 'o e pepa.  
 
'Ihe fakatonulea 'a'aku, koe pepa ni na'e kouna 'ehe 'Otua 'a e author kene hiki, pea kapau na'e 'ikai ke lelei na'e 'uluaki liii pe ia kitu'a 'ehe 'ene mentors, toe hoko mai kihe 'ene kau faiako mo 'enau faka'ataa, toe hoko mai kihe 'ene kau 'assessors/evaluators' mo 'enau faka'apa'apa'i 'a e fekumi.  
 
Tuku 'a e lau palofita loi ia, koe me'a pe ia 'a e 'Otua tokotaha 'oku ne 'afio'i 'a e palofita loi moe mo'oni.  Ko 'etau lau 'a e palofita loi 'a hoto kaunga'api kate paloofita mo'oni kita? 
 
S Fonua/Lapa Mesa, koe me'a fa'iteliha pe ia 'a'au pe 'oku ke faka'uhinga'i fefe 'a e fo'i lea ko ia koe 'haua-wanderer'.  Neongo ho'o Tonga mo 'eku Tonga ka 'e kehekehe 'eta 'perception' (fakatonulea), 'aia 'oku fakatatau ia meihe si'isi'i moe lahi ho'o 'ilo fakasaikolosi, pea meihe si'isi'i moe lahi 'eku 'ilo fakasaikolosi.  'E kehe ange 'a e sio ia 'a e tokotaha meihe tafa'aki fakalao.  
 
Hangee ko ho'o lau 'oku kehekehe 'a e 'ulungaanga (personality) 'o e kakai 'oku lau 'i Tonga na koe 'haua', pea na'aku 'osi lave atu ki ai meihe tafa'aki 'oku mau sio ai kimautolu 'i muli ni 'ihe kakai 'oku lau koe 'wanderers' 'oku kehe 'aupito ia meihe 'interpretation 'a e tikisinale, pea toe kehe atu 'a e 'spiritual wanderers' 'o hange ko kitautolu.  
 
Koe 'haua' 'oku lau ki ai 'a e pepa ni, 'e fai 'aki ia 'a e fakatonulea 'a e 'author' he'ikai ke fai'aki ia 'a e fakatonulea 'a e kau haua ko 'ena 'oku mou 'ilo.   He'ikai ke faikava 'aho mo po pe ha taha pea tatau ai 'ene luelue 'i tu'afaleako, moe tokotaha na'e 'i faleako 'o hange koe 'author' 'o e pepa ni.  
 
Koe lesoni mahu'inga 'oku hanga 'ehe pepa ni 'o talamai..... 'life is precious'  koe mo'ui 'a e tangata 'oku mahu'inga 'ia 'ae 'Otua ai, tatau aipe pe ko hai kita.  'Oku 'ikai ko 'ete 'ela holo 'ihe fu'u motokaa pe ko 'ete tu'u meihe tu'unga malanga pea te mahu'inga ange kita 'ihe tokotaha 'oku tufitufi 'ene me'akai 'ihe hala, fakamo'oni'i ia 'ihe talanoa 'o Taitusi mo Lasalosi.  
 
Koe 'uhinga ia 'eku taukapo atu kimu'a 'oku lahi 'a e ta'e'ilo kihe founga na'e taanaki mai 'aki 'a e ngaahi tohi 'o hiki fakataha koe tohitapu.  'Oku lolotonga 'iai moe ngaahi tohi kehe 'oku nau kei fakatatali atu 'ihe Vatican 'oku te'eki ke fakakau mai ia 'ihe tohitapu, ka 'e 'iai pe 'a e taimi 'e toki tukumai.  Lahi 'a e ngaahi tohi 'ihe tohitapu na'e toki felotolotoi pe 'a e kau taki 'o e lotu fakakalisitiane 'o mamani ke kau mai kihe tohitapu 'ihe ngaahi senituli mai kimui ni.  Ko ia ai, oua leva mu'a temou peheee kuo  mou 'osiki 'a e mamani 'o e tohitapu he 'oku 'ikai ke fai ha 'ilo kihe ngaahi tohi 'oku te'eki ke 'omai.    
 
Koe tohitapu na'e 'translate/interpret' kihe ngaahi lea kehekehe, hoko mai kihe English pea toki translate mai ai kihe fakaTonga.  'Oku malava pe ia ke liliu 'ehe kau liliu tohitapu fakatonga 'ihe kaha'u 'a e 'Sisu koe Sevaniti 'o 'ai koe Sisu koe Haua'. 
 
Ko Sisu na'e tuli ke 'oua na'a toe malanga 'ihe Sinakoke, pea ne hopo atu leva 'o hoko koe 'wanderer' 'o malanga 'ihe toafa, moe ngaahi potu kehekehe 'oku haa 'ihe tohitapu. 
 
daphne

Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Sam Pakofe

unread,
Nov 4, 2009, 1:19:39 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Koe fifili 'eni kau , koe lau 'ae ngaahi ihe Tohitapu ko " Sisu koe LAMI  " Koe LAMI 'AVE HIA ".. koe tohi / pepa ia ne fa'u 'ehe kau Palofita moe Kau 'aposetolo koe " fakafotunga 'i 'a Sisu kihe " Lami".
 
Koe ha hono kovi e hanga 'e Salesi 'o fa'u 'ene pepa 'o Fakafotunga'ii 'a SISU kihe "Haua "..
 
Koe Haua koe "Ulungaanga/ anga 'oe TANGATA [ Human being] ------
 
Tena fu'u kehekehe lahi moe Pepa / tohi 'ae Kau palofita moe kau 'aposetolo " Sisu koe Lami ' he koe LAMI KOE MANU .........
 
koe fifili,, tetau fiefia ke anga'i Manu 'a SISU , pe anga'i Tangata ?
 
ko'eku tali kiai, 'ikai 'oku 'ikai teu fiefia ai, Ka koe 'uhi koe FAKATAIPE e ngaahi Fakamatala he Tohitapu ke fakaofiofi , kihe LAKANGA moe MISONA 'a SISU ,,
 
Koia teu fiefia ke Tali koe "Lami" , 'o fakatatau kihe ngaahi fakamatala he Tohitapu,,,,,,, pea teu toe fiefia ke tali 'e Fakamatala kuo fai 'e Salesi mo'ene a'usia,, he kuo folofola mai e Tama,,  Koia nene 'ihe " Falepopula ", nene mokosia 'i falemahaki , nene tukuhausia , ,, kapau koia koe ha hano kovi ? ta koee ne Haua pe 'a Sisu ,,,
 
Kautasilisili,, mou 'unu mai, 'o to'o ha me'a 'e 'aonga pea tuku atu me'a he'ikai 'aonga ..
koe LOtu ia , ke to'o  eme'a lelei kihe fononga'anga,,,..
 
moe 'ofa .
sami.


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 3:12:37 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Sami
 
Mo'oni 'a e lau 'a Sangato 'Okusitino. 'Ameni atu 'eni, fu'u malie ange ho'o fakalea.
 
malo 'a e tafutafu.
 
daphne

--- On Wed, 4/11/09, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 3:40:34 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Sami
 
'Oku hanga foki 'e ho'o fakamatala ki hono ui 'a Sisu koe lami, 'o fakamanatu mai 'a e fo'i fakamatala na'ake 'omai kimu'a 'o felave'i moe tamapua 'i hono ngaue 'aki 'ehe Katolika koe 'symbols' 'iloa koe 'sacremantal' (mystery) 'o Sisu etc..
 
Koe 'omai 'ehe author 'a e 'Haua' - 'wanderer' koe symbol-faka-sakalameniti (sacremantal - mystery) 'o Sisu.  Malie taha ko 'ene to'o mai 'a e 'haua, ha-ua, hau-a' 'o ngaue'aki ke fakamatala'i 'a e fekau 'o e teolosia ni (hauasm).  Me'apango he 'oku mo'oni ho'o lau, 'oku tau kei 'stuck' kitautolu 'ihe fo'i lea koe haua, ka 'oku te'eki ke fai ha kamata ke fai ha fakasiosio kihe uho 'o e teolosia ni.   
 
malo malo 'a e tafutafu kau memipa.     
 
daphne

--- On Wed, 4/11/09, Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au> wrote:

From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan
To: tasil...@googlegroups.com
Received: Wednesday, 4 November, 2009, 6:19 AM

-~----------~----~----~----~------~----~------~--~---

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 4, 2009, 4:02:53 AM11/4/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Kautasilisili,, mou 'unu mai, 'o to'o ha me'a 'e 'aonga pea tuku atu
me'a he'ikai 'aonga ..
koe LOtu ia , ke to'o eme'a lelei kihe fononga'anga,,,..

moe 'ofa .
sami



Sami 'oku malie lahi 'ae fkmatala 'oku ke fai , pea 'oku ou
fk'amu pe ke mahino he'ikai ketau fkmalohi'i ha kakai 'oku 'ikai ke
nau tali 'ae tohi 'a Salesi 'aki 'enau 'uhinga pe 'anautolu ko
'etau laku pe ki loto pea tufi e tufi pea li'aki e me'a 'oku
li'aki , kae 'oua 'e hangee koe fa'ahinga 'i faleni koe sapi atu
e lau 'a hai sapi atu e lau 'a hai , koe pepa Sisuu Hauaa , tetau
tau sapi ai kitautolu ke ifoifo 'ae talave , pea ka iku 'o sapi atu
ai pe mo Salesi 'oku 'ikai kovi ,

Sami 'oku ou manatu kihe inu paati na'e fai pea ma'a hake 'ae aho
koe 'aho Sapate , na'e kamata ke talanoa lotu e kau konaa , faifai pe
kuo lea hake 'ae tokotaha na'e fuhu leta ki mu'a pea fkkata 'aki pe
kuo 'osi masoli he fuhu , pea pehe mai ia , koe 'Otua 'oku 'iai
hono natula 'oku tatau moe kulii , 'ikai toe hano masoli hono kape
'ehe kau konaa , toki lea mai ia , ka 'iai ha'ate kuli pea te
fa'a taa'i , pea 'ikai tokanga'i ke fafanga pea li'aki pe 'i tu'a
he momoko moe 'uha , koe 'aho 'ete 'alu pea te foki atu ki 'api
koia pe 'oku 'uluaki fkfetaulaki , koeha e lahi e kovi tete fai kiai
ka 'oku ne 'ilo ko hono tauhi kita , 'e kei tavilivili mai pe ,

Na'e pehee atu leva 'ae tokotaha , 'aia 'okapau teke malanga teke
kaveinga 'aki , 'oku 'iai 'ae natula 'oe 'Otua 'oku tatau moe
kulii , ? pea ko'eni 'ene tali , 'ikai , teu kaveinga 'aki 'e au
'ae , Koe 'ofa tuli mai 'ae 'Otua , pea teu toki fkhu leva 'eku
ki'i fktataa 'i loto he fo'i malanga , na'e fai e 'ohovale he lea
ia 'ae tokotaha 'oku 'ikai 'alu ia kiha lotu ,

'Oku natula pehee 'ae me'a ia 'oku fai ai hono ta'etali 'oe tohi 'a
Salesi 'ehe tokolahi 'o a'u kiate au , 'oku 'ikai fai ha sio ia
kihe kakano 'o 'ene tohi pea mo 'ene fkkaukau , koe fklea 'oe
takafii , koia 'ae me'a oku fai kiai 'ae hoha'a he na'e 'ikai
totonu ia ke tau toe hela talanga'i , me'anii kuo 'osi 'ae ngaahi
lea fk'fo'ofa mo toe ongolelei ange , he na'e totonu ke tau tomu'a
tala pe he fklea 'oe takafi 'ae kakano moe mohu 'o loto ,
kaikehe foki Sami 'ikai kovi 'ae talanga kae 'oua pe fkpopula'i e
kakai ke nau tali , koe me'a 'ata'ata pe ia 'anautolu he koe me'a
kotoa 'oku 'i loto he tohi 'a Salesi 'oku 'ihe loto tohitapu pe
ia , pea mahalo 'e fe'unga atu pe 'ae lautohi ia 'ae tokolahi
'ihe tohitapu , kae hoko atu pe 'ae lave he 'oku ifoifo , moe
'ofa atu ai pe Sami kiho ki'i mata mo ho'o malimali ko Sisuu Haua
'ataa heee,heee, Semisi Ta'ai .
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 5:35:43 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
hehehe, malie foki tamasi'i Semisi. 
 
Semisi, kapau 'e liliu 'a e title 'o e tohi 'o hange ko hoo vili ta'e'unua, hehehehe, he'ikai ke a'u 'a e fekau ia 'o e teolosia ni.  'Oku 'ikai koe 'author' 'oku tau fakaanga'i ko 'etau faka'anga'i 'e kitautolu 'a e 'Otua pe koe ha na'e fehalaaki pehee ai 'ene angiii, 'o fakakouna'i 'a e 'author' ke ngaue'aki ia ke 'reveal' pe tatala maamalie mai meihe ta'e'iloa ko Sisu koe Haua, ko ia koaa Semisi? 
 
Koe fehu'i, koe ha 'oku tau kalili ai 'ihe ui 'a Sisu koe Haua, kae 'osi 'oku tokolahi atu 'a e ngaahi matu'a 'oku nau lea kovi kihe 'enau fanau, 'alu moe kapekape, hoko atu kihe 'enau lea kovi ki honau ngaahi mali, hoko atu mo 'enau ta'efanongo kihe si'i hanu 'a e finematu'a 'ihe 'enau fakapikopiko moe ngaahi to'onga pehee.  'Oku lelei ange hono lau 'a Sisu koe Haua 'ihe 'ete faiangahala, ko ia koaa Semisi pe 'ikai?   
 
daphne
 

--- On Wed, 4/11/09, Semisi Ta'ai <weas_ma...@hotmail.com> wrote:
 
koe me'a 'ata'ata pe ia 'anautolu  he koe me'a
kotoa  'oku 'i loto he tohi 'a Salesi  'oku 'ihe loto tohitapu pe
ia  ,  pea  mahalo  'e fe'unga atu pe 'ae lautohi ia 'ae tokolahi
'ihe tohitapu   ,   kae hoko atu pe  'ae lave he 'oku ifoifo  ,  moe
'ofa atu ai pe  Sami kiho ki'i  mata  mo ho'o  malimali  ko Sisuu Haua
'ataa heee,heee, Semisi Ta'ai .


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Sione M. Veituna

unread,
Nov 4, 2009, 5:43:38 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Sami,

'ai e fakatauhoa ke ngali na'e mole e la'i talinga 'ia koe. Na'e 'iai e 'uhinga hono ui ia ko e Lami! not because oku anga'imanu!!!!! pleaseeeee!!!!! Lamb has a long history in biblical history and literatures and Hebrew religion. It is too shallow to allow your implication! 'e fai atu pe eni ho'omou fifili ke mou faka'uhinga na'e ui ko e Lami 'a Sisu ke pehe 'oku anga'imanu??

Ko e anga'imanu eni 'oku lolotonga fai 'e he tasilisili ki he Eiki kae anga fakatu'a. Kuo fai atu pe eni 'a e ta'emingao 'a e tasilisili ke mou fai 'a e me'a 'a ta'e'atamai ki he 'Eiki. he koaa kau fefine mo e kau tangata ee!!

'Oku ou lau koe fasi'a lahi 'eni 'oku tau fai 'a e feinga ke fakatonua 'etau ta'emaausia fekau'aki mo Sisu. The bottom line is, if you anyone here has not made Jesus as Saviour and Lord of one's life; our mumblings is of waste!

Paul said, I consider all things to be lost for the excellence of knowing Christ my Lord. (Philp3:8-11). I don't know Jesus as a Haua. I know Him as Lord. It one thing to know Jesus as Saviour, it is another to know Him as LORD. A person who knows Jesus as his or her Lord would not dare to make Him not like one! You don't have to make Sisu a Haua to know that! Fakamolemole pe 'a Sikei, but the Haua is pointless.

'Oku sai pe 'a e fifili kae 'oua mu'a 'e fakaho'ata mai ai 'a e ta'emaausia mo e ta'etoka'i. Whatever reason anyone can justify to call my/your Redeemer by any name of his or her choice, is his or her own right, but my question to you all, Has Jesus being your Saviour and LORD?

Ko ha ta kuo ne 'ilo 'a e fakamo'ui ta'engata 'a e 'Otua ma'ana, te ne 'ilo ia ko e 'Eiki 'a Sisu he'ene mo'ui , mo e lea mo e me'a kotoa, ko e papu-noa mo e fakanafala kuo heka he vaka o e tasilisili he ngaahi 'aho ni 'oku tonu pe ke toe review. My hunch is, if Jesus is not Lord of your life, you can say anything that please you!

For God's sake, let us put some end to the none sense!

moe ta'ofi pe ki he lelei!
Ma'ananga
Auckland Airport


From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, November 4, 2009 7:19:39 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan

Sam Pakofe

unread,
Nov 4, 2009, 5:47:04 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo Semisi, koe mo'oni 'ena oku ke lave mai kiai,   kataki kapau kuo hange kuo ogno fakamalohi atu e "kole ke to'o pe me'a 'aonga "..
 
koe lea-'atu he 'afu ...
 
sami.
 
 
 


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 6:03:56 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Veituna
 
Kapau 'oku 'ikai keke ma'u 'a e copy 'o e 'Sisu koe Haua' pea ke fakalea mai heni ke send atu ha'o copy.
 
Koe lau 'a e ta'etoka'i 'a Tasilisili kake haa koe?  
 
Mo'oni 'a Sami, fakalili'a koe hono ui 'a Sisu koe Haua (human being), kake sai'ia hono ui koe lami? 
 
hehehehehe.
 
Mo'oni 'a e lau homau kakai meihe funga fonua, Sisu ma'a 'ena, Sisu ma'a 'eni.  hehehehe, malie malie, tokanga'i na'a tau ha pailate 'ia koe, hehehehe. 
 
 
daphne

--- On Wed, 4/11/09, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:
Ko e anga'imanu eni 'oku lolotonga fai 'e he tasilisili ki he Eiki kae anga fakatu'a. Kuo fai atu pe eni 'a e ta'emingao 'a e tasilisili ke mou fai 'a e me'a 'a ta'e'atamai ki he 'Eiki. he koaa kau fefine mo e kau tangata ee!!



 

Sam Pakofe

unread,
Nov 4, 2009, 6:11:58 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo Sione e fakamaama, ka koe fehu'ii, koe ha ne ui ai 'a Sisu koe Lami ?
 
Kohai na'ane ui ia koe Lami  ?  
 
: Koe lami koe " Manu ' he'ikai toe ui ia koe Tangata , koe Manu. 
 
ka ui 'aki ha taha ha " Manu' pea mahino 'oku anga'i MANU ,, kiate au koe fo'i Fakatataa ngalingalivale ia hono ui 'a Sisu koe Lami ,, pea kapau  koe anga ia e Fakataipe Faka-hepeluu , ko Sisu koe Lami,, Koe ha hano maumau kapau kuo Fakataipe Fakatonga 'a Sisu, koe Haua ..
 
mou kataki,'oku 'ikai teu tuku hifo e langilangi 'oe 'Otua koe Tohitapu pe 'oku ne tukuhifo e Langilangi 'o Sisu.. he 'onau hiki mo ui ia koe Lami.
 
 
 
Ko'eni kuo vakili e Haua, ihe ngaahi lea fakatonga moe lea Fakapapalangi,,kohono vakili koe ta'e loto ke ui 'a Sisu koe Haua, pea kapau kuo ta'e loto mo ta'e mahino pehee, pea kuo taimi ke to'o mai leva 'ae talanoa meihe tohitapu ke fakaofiofi 'aki......pea koe talanoa 'eni 'e fakaofiofi 'aki ;
 
Koe Lami [ Faka-Hepelu ] koe Haua [ Fakatonga ]
 
He ne pehee 'ehe tokolahi 'oku 'ikai Haua pe 'alu no'aia 'a Sisu, ihe 'enau fakalea,,, 'e 'ikai toe kehekehe ia mo'eku pehee,, mahalo pe kuo ve'e faa 'a Sisu he kuo ui koe lami..
 
Kau tasilisili,, moe kau Faifekau 'ouaa temou talatuki'i au..  he kamou ki'i tangutusi'i hifo 'o kataki 'o vakai fakalelei kihe ongo talanoa ko'eni 'e ua..
 
koe Haua moe Lami ,,,,,, 'oku tali lelei 'e Sami 'ae ongo talanoa ni, 'ihe tukunga koe ' Fakataipe"  'oe fotunga 'o Sisu kihe Fononga'anga..moe Fakatu'amelie kihe Mo'ui..
 
moe kataki aipe..
sami.


From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 4 November, 2009 9:43:38 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Salote Tupou

unread,
Nov 4, 2009, 6:50:16 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
I agree 100% with you Ma'ananga - we need to put an END to this ridiculous discussion about Jesus being a HAUA.
 
Lote
2009/11/4 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

sfaupula

unread,
Nov 4, 2009, 7:11:21 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
ko e anga pe foki ia ha 'asi ha ki'i me'a tokua 'oku fo'ou. 'oku 'ohofi pea piki ki ai ha tokolahi he 'oku ngali haa fo'ou mo ngali 'oku sai... heheh!

Sione M. Veituna

unread,
Nov 4, 2009, 7:17:02 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Sami Pakofe,

Na'e 'ikai ngata pe hono ui ko e Lami 'a e 'Otua, ka na'e ui ko e Laione o Siuta! Ka na'e 'ikai 'uhinga hono ui ko 'ene anga'imanu, hange ko ho'o anga'imanu mai ko eni. Tangata lau Tohitapu koee, kae 'ikai ke ke ilo ko hai na'a ne ui ia ko e Lami? Mo'oni pe lea 'a Sisu ki he kau falesi, 'Oku mou hee ko e ta'e te mou 'ilo 'a e Tohitapu kae'uma'a ' a e mafimafi 'o e 'Otua. (Matiu 22:29)

Oku iloa 'a e 'Uluaki Faa he hisitolia 'o Tonga ko e Laione 'o Mala'e Kula, pea 'oku tu'u moe imisi 'o e Laione he Telio'anga, ka 'oku ke pehee 'oku anga'imanu 'a Taufa'ahau Tupou I.

Ko e ha 'a e anga'imanu kia Sami Pakofe? Pea kataki 'oku ikai ke tukuhifo 'e he Tohitapu 'a Sisu ke angamanu hange ko ha'au lau. Ko ha'au pe ia faka'uhinga. 'Oku mo'oni eku lau ki mu'a atu, 'ai masi'i ke mahino na'e mole la'i-talinga 'ia koe.

Mo feinga mo Daphne ke fakanounou ho'omou komeni, na'a mo'oni 'a Taniela Fisi'ihoi, ko e loloa ange e fakamatala, toe kai pe 'e he fakamatala e 'uhinga 'o 'osi'osinga malie! ha ha ha ha!

Sami, ko e me'a pe 'e hoko ki he maha ko e veve mo e fakapo'uli, kuo ke unu atu eni ke lau ko e ve'efaa 'a Sisu, hange kiate au kuo hanga 'e ki'i pepa ni 'o 'ai ko e ke ke vave! he he he!

I think oku mo'oni 'a Bob Weber. What you say has a lot to do with you than Jesus!

For the Honor of One who Died for me,
Ma'ananga
Auckland
Sent: Thu, November 5, 2009 12:11:58 AM

Sione M. Veituna

unread,
Nov 4, 2009, 7:33:31 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Nee,

lau e post ke mahino pea toki komeni ee, mo e fakapiko ee, kuo mou kole mai ke lau he context ka mou lau ta'e context pe moutolu

ne tomu'a ma'u 'e au 'ia koe e pepa, pea ko au ne u kole atu ke oatu ha'o tatau, kuo ngalo ia 'iate koe, osi lau e au e pepa, pea osi komeni atu ai he fuoloa, fakahela ko e ai ke tau toe foki ki ai ee, i think you miss those posts

ko e fakahoa e manu mo e haua oku papanga, he context ee, moe fakahoa o e fakahingoa 'a Salesi mo e fakahigoa o e tohitapu oku toe papanga pe mo ia, mo e fakahoa 'oe tukuhifo'i ehe tohitapu 'a Sisu kae ikai ko sami pakofe oku 'ange'ange ee hee, kuo lahi 'etau lea he me'a ni ee

hange ko ia ne u tomu'a kole atu, tomu'a 'ai e komeni ke hanga mai kae toki fai e lau takai holo, oku hala ho'o pehee 'oku ou fakalili'a hono ui 'a Sisu ko e haua, mama'o atu ia mei he me'a oku ou 'uhinga atu kiai, ko e faka'uhinga oku hipa ngongo ta'ahine, oku mahino eni oku mou lau selective pe etau tasilisili pea komeni fakavavevae eee,

ko hono oo pe ia, 'e sesele e kakai he fanongo mai ki he'etau polau oku fai, hange ko e lau 'a e finemotu'a ha'apai, fai pe 'ena fai pe 'eni kehe pe ke tau lelei! ko e anga pe foki e hunuaki e talanoa, ka kapau kuo se'e ai ha mafana 'o taha fakamolemole atu

Ma'ananga
via Auckland

From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, November 5, 2009 12:03:56 AM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Tevita Finau

unread,
Nov 4, 2009, 7:54:29 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com


2009/11/4 Daphne Taukolonga sioelina...@yahoo.com.au
 

Ma'ananga wrote:
Ko e anga'imanu eni 'oku lolotonga fai 'e he tasilisili ki he Eiki kae anga fakatu'a. Kuo fai atu pe eni 'a e ta'emingao 'a e tasilisili ke mou fai 'a e me'a 'a ta'e'atamai ki he 'Eiki. he koaa kau fefine mo e kau tangata ee!!
-------------------------------------------------------------------------------------------------
Malo kakai. Ki'i fakamahino atu pe ko e ngaahi talanoa hotau paenga ni ko e takitaha fai pe 'a'ene fakakoloa mei he'ene mahino mo hono loto mo 'ene fakakaukau fakaeia pe 'o 'ikai ko ha lau ia 'a e Tasilisili. Kaikehe ka 'okapau 'oku 'uhinga kehe 'a'ene ha "tasilisili" meihe "Tasilisili" 'oku fai ai 'a e lave ni pea fakamolemole atu. 
 
Hange kiate au 'oku takitaha mo'ona pe 'a e mo'oni 'o fakatefito pe he faofao 'a e kau tufunga-lea-moe-fakakaukau. 
Tau vakai ki heni "Lisiate Loto'i-Laione", "Sione Aposetolo ko e 'Ikale" vs 'Oku puke 'a X he "mahaki-moa" ka ko Y ia ko e tama "namu" ka ko Z ia ko e "puha-pusi", ka ko Q ia ko e "lupe",  'Oku tokoni koaa 'eni pe toe fihi mo ma'u ange 'a e fakaponaa ia. 'Ofa atu, tfinau  
  

 

Akapei Ma'ilei

unread,
Nov 4, 2009, 9:32:27 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Na'e 'ikai ngata pe hono ui ko e Lami 'a e 'Otua, ka na'e ui ko e Laione o Siuta!

For the Honor of One who Died for me,
Ma'ananga
Auckland.
Nanga,
 Ko e  angahala (Semisi 4:17) keu  tu'unoa 'ia  ma he pasipasi nima ma'a Sisu   he 'ao  e  kakai  tokolahi. Kau  hao  atumu'a he  fklangilangi  mo e fakahikihiki 'Otua kuo  fai mo e pasipasi nima  le'olahi. Ngungulu  pe  Laione  'o  Siuta  pea kuo  ngali  'Otua Ia.Ke  'O'ONA  'a e Langilangi  mo e  Kololia 'o  Ta'engata pe a Ta'engata 'Emeni.


seni taniela

unread,
Nov 4, 2009, 10:53:49 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com

Kau tasilisili, kou tui ko e tokolahi ‘ia kimoutolu ‘oku maheni moe ngaahi tohi ‘a A. W. Tozer.  Ne malolo ‘a Tozer he 1960 tupu ka ‘oku hoko ‘ene ngaahi tohi ko e tu’ukimu’a (classics) he Christian literature.  Ko e faifekau Metotisi ka na'e mavahe mei he Metotisii he taimi koee ne fa'ofua ai e tokolahi e kau taki Metotisi he kau liberal 'o Siamanee.


Ko e fakaoli he ne ngata pee ako ‘a Tozer he high school.  ‘Ikai ke BD, BTh, M.Div pe D. Min or Ph.D ka na’e foaki ‘e Wheaton College (ko e taha e Tonga High e ng. apiako Evangelical 'o Amelika) mo Houghton College (univesiti Uesiliana) ‘a e toketaa fakalangilangi ki he tangata ni, he ko ene ngaahi tohii mo 'ene malangaa ne hangee pea ope atu he kau toketaa tokolahi.  ‘I he’ene maloloo ‘oku tu’u ‘I hono makaa ‘a e lea ko ‘eni “A. W Tozer- a Man of God”  ‘Oku kei lea ‘a e tangata ni ‘I he’ene ngaahi tohii, neongo kuo pekia.  Pea ‘oku pehee ko ‘ene fa’utohii “it’s an extension of his prayerlife” Readers are driven onto their knees when they read Tozer's writing cos their souls are fed and God becomes the focus.


‘I he taha ene tohi ‘oku widely read I mamani ko e “Knowledge of the Holy” na’a ne pehee,    “Ko e fakakaukau mahu’inga taha ‘oku ha’u ki hotau ‘atamaii, ‘a ‘etau fakakaukau fekau’aki mo e ‘Otua  Te tau mo’ui’i e mo’ui ko ‘enii ‘o fakatatau ki he fakakaukau ‘oku tau ma’u fekau’aki pea moe ‘Otua.  Ki he ni’ihi ‘oku hangee ‘Otua ko uncle pee brother Joe, santa claus, pea hangee ko King Afa kava tea ulu tea ka ‘oku ‘afio mai ‘I ‘olunga he ‘aoo  etc.  Ko e version faka’amelika e sisu Haua hangee ko e social gospel Jesus, environmentally friendly Jesus, Republican Jesus, reformed Jesus, hippie Jesus, liberal Jesus, and bless-me Jesus etc.. Pea ko e ‘uhinga ia ne fa’u ai e Jared Wilson e tohi “Your Jesus Is Too Safe”, ko e feinga ke fakafoki e kakai ki he historical mo e biblical Jesus.


Kaikehe ne hoko atu ‘a Tozer ‘o pehee: “ ‘The history of mankind will probably show that no people has ever risen above its religion, and man’s spiritual history will positively demonstrate that no religion has ever been greater than its idea of God. Worship is pure or base as the worshiper entertains high or low thoughts of God.” Taa ko ‘etau mo’ui faka’ahoo ko e reflection pee how we view God.  Pea ko e tu’unga ‘oku ‘iai e Metotisii he pasifikii ko e ‘ata pee ‘o e view ‘e he kau taki pea moe kakai Metotisii e ‘Otuaa. 


Are we still reverencing Christ in our hearts when we stretch our theology this far?  Mahalo ki he author, he still does.  Feefee kakai tenau lau ‘ete tala’Otuaa, ‘a e “fanau” ‘oku fakatokanga ki ai ‘a Sisu ke ‘oua te tau hoko ko e makatukia kia kinautolu; ‘a e kau tuivaivai ‘oku talamai ‘e Paula ke ‘oua e hoko ‘etau tau’ataina ko ha makatukia ki he ni’ihi ko ‘enii. 


Me’a nii ‘e maloloo hotau loto when we allow our freedom in theology to be a stumbling block to others?? Kataki Sale, ‘oku ‘ikai ke makatukia kia au ho’o tala’Otua.  But, as a Sunday sch. teacher I do regard myself as one of the spiritual leaders and I’m thinking more of the poor souls in and outside the church whose view of God is already blurred.  Are we magnifying Christ or drive him further into obscurity??


Kaikehe kau tasilisili fakahoaange lau ko ena ‘a Tozer moe tu’unga ‘oku ‘iai etau tala’Otua he ‘aho ni : “For this reason the gravest question before the Church is always God Himself, and the most portentous fact about any man is not what he at a given time may say or do, but what he in his deep heart conceives God to be like. We tend by a secret law of the soul to move toward our mental image of God. This is true not only of the individual Christian, but of the company of Christians that composes the Church. Always the most revealing thing about the Church is her idea of God, just as her most significant message is what she says about Him or leaves unsaid, for her silence is often more eloquent than her speech. She can never escape the self-disclosure of her witness concerning God.”


Kau tasilisili, kau ki’I palofisai atu, “Ka hokohoko atu e fa'ofua e Siasii he founga tala’Otua ko ‘eni: The church will drown herself in her own pacific contextual theology.”  We will become a self-centered, self-focused, me-ism Pacific-kind of church.  People will read our writings and say “what a great author” but they will rarely say “what a great God.”  They will talk more about our theology, as we are doing now,  but talk less to the Creator.  We will become a kind of a religious church only, but never a Godly church.  It’s already happened and it will continue to do so should we continually pursue this kind of theological inquiry.  Perhaps, we can call this "The Pacific-Contextual Theological Suicide." 

Malolo 'a Henele Puniani, ka ko e A. W Tozer ia 'a Tongaa.  He hardly wrote anything but he touched lives and gave people a better glimpse of Christ more than the learned of the day.

Kole atu Taniela Sila moe kau tisaipale 'a Hene ke nau fa'u ha piokalafi 'o Hene mo 'ene tala'Otua.  I bet that will make more positive impact than these new kind of pacific theological pursuits.

'I he "Ofa ai pee ki he Siasi ko e Sino 'o Kalaisi

Kolofakaanga II !!!



--- On Wed, 4/11/09, Akapei Ma'ilei <aka...@hotmail.com> wrote:

From: Akapei Ma'ilei <aka...@hotmail.com>
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Hunu Hunu

unread,
Nov 4, 2009, 11:18:58 AM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo e fakakohukohu. Ko Sisu ko e haua, 'o hange ko e kau Sia'atoutai, 'o penipeni. (lol) Lelei pe moia, ka ko koe haua 'ia Sisu tokotaha pe ia 'e 'aonga kiai 'ene haua.

Sisu ko e Lami, 'o hange ha manu. (lol) Kae kehe, ko 'e 'uhinga pe hono ui 'o Sisu ko e lami ko e 'uhi ko 'ene fekau'aki mo e tangata mo hono fatongia ma'a kitautolu, ko e feilaulau'i ma'a kitautolu hia.

'Oku 'ikaii ha'ana fekau'aki 'a kinaua. He 'ikai te tau ui 'a Sisu ko e haua ke fetongi'aki 'a e Sisu lami. 'E kei Sisu lami pe 'a Sisu, pea 'e kei haua pe 'a Sisu. "Mahalo Sikei, te tau pehee" Sisu Lami ko e Haua"

'Oku ou tui 'oku lelei ange hono ui ko Sisu koe Tonga. (lol)
..hunuhunu

2009/11/4 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
Sami,

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 4, 2009, 1:43:11 PM11/4/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Semisi, kapau 'e liliu 'a e title 'o e tohi 'o hange ko hoo vili
ta'e'unua, hehehehe, he'ikai ke a'u 'a e fekau ia 'o e teolosia ni.
'Oku 'ikai koe 'author' 'oku tau fakaanga'i ko 'etau faka'anga'i 'e
kitautolu 'a e 'Otua pe koe ha na'e fehalaaki pehee ai 'ene angiii, 'o
fakakouna'i 'a e 'author' ke ngaue'aki ia ke 'reveal' pe tatala
maamalie mai meihe ta'e'iloa ko Sisu koe Haua, ko ia koaa Semisi?

Koe fehu'i, koe ha 'oku tau kalili ai 'ihe ui 'a Sisu koe Haua, kae
'osi 'oku tokolahi atu 'a e ngaahi matu'a 'oku nau lea kovi kihe 'enau
fanau, 'alu moe kapekape, hoko atu kihe 'enau lea kovi ki honau ngaahi
mali, hoko atu mo 'enau ta'efanongo kihe si'i hanu 'a e finematu'a
'ihe 'enau fakapikopiko moe ngaahi to'onga pehee. 'Oku lelei ange
hono lau 'a Sisu koe Haua 'ihe 'ete faiangahala, ko ia koaa Semisi pe
'ikai?

daphne




Kataki Daphne , 'oku 'ikai koha 'aku vili ta'e'unua , he 'oku
'ikai koha 'aku toe fokotu'u me'a fo'ou , koe ngaahi tohi fo'ou
ko'eni kuo 'omai ketau fanongo kiai na'e hu kotoa mai mai pe meihe
fkkaukau 'oe tohitapu lolotonga koia 'oku tokoto pe 'ae tohitapu
he 'o 'ikai mangungu hano lau mo fai 'ae ngaahi me'a oku ne
uhinga mai ketau fai , ka tau toe fa'u me'a fo'o kitautolu ke tau
pipiki kiai kae tuku 'ae tohi ia na'e 'uhinga ai 'etau lotu ,

kou manatu kihe malanga 'ae faifekau pea na'e toe faiako foki pea
na'aku tauhi kiai , fk'osi 'ene fo'i malanga kae 'emeni kuo talanoa
ia kihe fu'u ka na'e lele mai koe fu'u ka fk'ofo'ofa , pea ta'ofi ai
'ene talanoa kae 'emeni mai ia , pea kofee 'emau kai 'umu kou 'eke
atu kia , pea ne talamai na'e 'uhinga 'ene 'ai ke fifili kiai e
kakai pea nau manatua fuoloa 'ene fo'i malanga moe potufolofola ,
pea ka 'eke atu kihe kau fanongo 'ihe 'ahoni pe 'oku nau kei manatu
kihe 'ene f'oi malanga koia kou tala atu , kuo ngalo e potutohi ia
moe fekau ka 'e kei manatu'i pe 'ene fo'i tu'umaumau 'anaia ,

'Oku pehe pe ngaahi 'ahoni ia kuo lahi e fiepoto ia koe 'ai koaa
e Sisuu hauaa ke fai hano 'ohofi he fie'ilo kiai ka nau toki 'ilo 'i
loto ta koe kakano e fekau ia , 'o fai ai 'ae lele kuikui 'ae kau
fiepoto tokolahi pea 'oku lava pe ke tala mei he fklea 'oe tohi
SisuHauaa , 'oku 'ikai koe fai 'eha taha ta'elotu mo mo'ui kovi ka
koe fai 'ehe tokotaha 'oku fu'u fiepoto , koe li atu pe Daphne kae
hoko atu pe 'ae talave ia he 'oku kei ifo pe , pea 'okapau leva kuo
ta'eoli pea ui atu aa 'a Salesi ke ha'u 'o to'o atu 'ene pepa 'o li
kihe pini veve na'a ha'u le loli veve ke 'ave ai

On Nov 4, 9:35 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/

Sam Pakofe

unread,
Nov 4, 2009, 2:48:36 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
 Sioen Veituna, 'oua leva teke lau mai kiate au, 'o pehee kuou fakapo'uli,, kae 'omai pe 'ae poini mo tali mai 'ae fehu'ii,,, ngungu ke 'osi e tohitapu nanga,,, pea mou tangutu hifo 'o lau eee, pea 'osi pea mou lau ( kape ) mai kiate au...
 
 
Koe ha ne ui ai koe Lami [ manu] teu toe 'ai atu ,,, 'omai koe ha ne ui ai koe " Lami [ manu] ,,,,,,,,
 
Koe ha ne ui ai koe Laione 'o Siuta [ ui ia 'e hai , 'uhinga kihe ha? ]
 
Kuo talamai 'e Sisu , ke ui ia koe Lami ?
 
 Hange kiate au, ko Koe 'oku ke omai 'ae Lau Fakafalesi ,, he koe kau Falesi ne nau ui  Koe Lami : 'ikai koiaaaaaaaaaa ?
 
'oua leva e talatuki,,,
 
'oualeva e 'ita, kae tali mai  e fehu'ii.......
 
1. Kohai nene kamata ke ui 'a Sisu koe Lami ( manu ) ?
 
2. Kuo tali nai 'e Sisu hono ui ia Koe Lami ?
 
3. Ne 'iai ha folofola he tohitapu kuo ui 'e Sisu ia koe Lami  ?
 
kae kehe, kapau ne 'ikai , ka koe fakataipe pe 'ehe kau Fa'u Tohi,,,,,,,,, Koa ha hono maumau hono fakataipe koe " Haua"...
 
kapau he'ikai lava 'o tali lelei mai 'e ngaahi fifili ko'ena , pea tau hiki aaaa..
 
 malo ,moe fakamokomoko aipe ..
sami.


From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 4 November, 2009 11:17:02 PM

Sam Pakofe

unread,
Nov 4, 2009, 2:54:43 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com



From: Tevita Finau <tfi...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 4 November, 2009 11:54:29 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
 
Malo kakai. Ki'i fakamahino atu pe ko e ngaahi talanoa hotau paenga ni ko e takitaha fai pe 'a'ene fakakoloa mei he'ene mahino mo hono loto mo 'ene fakakaukau fakaeia pe 'o 'ikai ko ha lau ia 'a e Tasilisili. Kaikehe ka 'okapau 'oku 'uhinga kehe 'a'ene ha "tasilisili" meihe "Tasilisili" 'oku fai ai 'a e lave ni pea fakamolemole atu. 
 
Hange kiate au 'oku takitaha mo'ona pe 'a e mo'oni 'o fakatefito pe he faofao 'a e kau tufunga-lea-moe-fakakaukau. 
Tau vakai ki heni "Lisiate Loto'i-Laione", "Sione Aposetolo ko e 'Ikale" vs 'Oku puke 'a X he "mahaki-moa" ka ko Y ia ko e tama "namu" ka ko Z ia ko e "puha-pusi", ka ko Q ia ko e "lupe",  'Oku tokoni koaa 'eni pe toe fihi mo ma'u ange 'a e fakaponaa ia. 'Ofa atu, tfinau  
 --------------------------------------------------------
tokoni 'aupito ,,,,,,Tfinau,
pea mou kataki kau tasilisili, pea mahalo pe Tfinau kuo nagli too kitua' e talanoa, ka kiate au , ko'eku feinga ke fakahoa 'e ngaahi Faka-kaukau meihe Tohitapu kihe kaveinga kuo talanoa'ii 'oku mahino mai kiate au, na'e 'ikai koha Founga fo'ou 'eni ia hono ui koe Haua 'a Sisu, he na'e ui koe Lupe, Lami, Laione pea 'oku tu'u pehe 'eku fakakaukau, 'oku taaau ke tali 'ae ngaahi a'usia 'aha fa'u tohi 'oka 'oku fakatataa lelei mai hono ngaue 'aki,,
 
kae malo e fakamaama , pea 'oku tokoni lahi a'uptio..
 
malo
sami. 

 

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Nov 4, 2009, 3:34:06 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Quoting Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>:

> Lapai Mesa


 
 
> Koe 'uhinga ia 'eku taukapo atu kimu'a 'oku lahi 'a e ta'e'ilo kihe
> founga na'e taanaki mai 'aki 'a e ngaahi tohi 'o hiki fakataha koe
> tohitapu.  'Oku lolotonga 'iai moe ngaahi tohi kehe 'oku nau
> kei fakatatali atu 'ihe Vatican 'oku te'eki ke fakakau mai ia 'ihe
> tohitapu, ka 'e 'iai pe 'a e taimi 'e toki tukumai.  Lahi 'a e ngaahi
> tohi 'ihe tohitapu na'e toki felotolotoi pe 'a e kau taki 'o e lotu
> fakakalisitiane 'o mamani ke kau mai kihe tohitapu 'ihe ngaahi senituli
> mai kimui ni.  Ko ia ai, oua leva mu'a temou peheee kuo  mou 'osiki 'a e
> mamani 'o e tohitapu he 'oku 'ikai ke fai ha 'ilo kihe ngaahi tohi 'oku
> te'eki ke 'omai.    
>  
> Koe tohitapu na'e 'translate/interpret' kihe ngaahi lea kehekehe, hoko
> mai kihe English pea toki translate mai ai kihe fakaTonga.  'Oku
> malava pe ia ke liliu 'ehe kau liliu tohitapu fakatonga 'ihe kaha'u 'a e
> 'Sisu koe Sevaniti 'o 'ai koe Sisu koe Haua'. 
>  

> daphne
-------------
Mahalo ko e peseti 'e 98 'o e kau memipa he paenga ni 'oku 'i ai 'enau ma'u ki
he founga (process) ngaue na'e ngaue'aki ke ma'u Tohi Tapu. Pea mahalo ko e
peseti 'e 70 oku nau lava 'a e ongo lea na'e ngaue aki

seni taniela

unread,
Nov 4, 2009, 3:44:27 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
'Oku kehe 'aupito e ngaahi metafoa he Tohitapu eg. Vaine Mo'onia, Lami etc, pea mo e Hauaa.  'Oku positive e ngaahi metafoa he tohitapu pea 'i he context takitaha 'oku ne fakamaama'i mai 'a  Kalaisi. 

Kehe haua ia...it's negative both in its Tongan and English definitions...haua/wander/wanderer.  'I he context Tonga, 'e kehe 'uhinga e haua eg. taha 'oku 'alunoa, faka'atu kai, fakapikopiko, fa'a konaa, etc..kae 'ikai homeless. Majority e kau haua he context Tonga, 'i he'eku tui, ko e fiehaua pee mo e fakapikopiko e tokolahi.  They can choose e better life.  Kehe ia mei he context Palesitaine..mahalo ko e tokolahi ko e fakatupu he social structure. ka 'oku toe 'iai moe tokolahi ko e personal choice.. Ka 'ai e haua he lea fakapalangi--wanderer--'oku common he ngaahi definition fakapalangi e without purpose/destination/plan hangee ko e post a Lote Tupou

Neongo 'oku pehee 'ehe pepa "Jesus was neither prodigal nor aimless in his movement" ka 'i he taimi tatau 'oku toe ui pee 'a Sisu ko e wanderer(without defining wanderer)  Hangee ha pehee mai ne 'ikai ta'etaumu'a 'a Sisu ka na'e haua noa'ia pee.   'Ikai ha discuss e uhinga fakapalangi e wander moe  wanderer pea feinga ke draw e boundary around the definition 'oku pehee 'ehe pepaa tene ngaue'akii.    ko hono ta'edefine e wanderer fakataha moe konga e content e pepaa kuo 'asi ai 'a Sisu ko e tama na'e 'alunoa mo haua fakataha moe kau hauaa 'i Palesitaine pee i loto Nuku'alofaa pea 'oku 'iai e totonu hono fakaanga'i e pepaa.

Na'e totonu ke fakamoleki ha taimi e pepaa hono discuss fakaikiiki (details) e meaning fakatonga e haua, mo e 'uhinga ki he kakai Tongaa, toe fakamoleki mo e taimi he definition fakapalangi e wanderer moe uhinga ki he kau palangi, pea pehee ki he meaning fakaSiu kapau 'oku kehekehe, fakamahino honau tatau, mo honau kehekehe, pea fakamahino e definition pau te ne ngaue'akii ke fakapapau'i ne 'ikai 'alu noa mo ta'etaumu'a 'a Sisu, telia na'a pehee 'ehe kau lau na'e faiangahala 'a Sisu.  Hangee 'oku Haua e title, ka e homeless pe outcast e kongalahi e content.  Hangee ia ne haua tatau pee 'a Sisu moe kau haua Tonga 'i Nuku'alofaa.    Since haua is already a loaded term, the author should spend time in definition ke fakamahino'i na ikai faiangahala 'a Sisu mo maumautaimi.

'Ikai ngata ai ko e statement koena "...there is no doubt that Jesus wandered the length and breath (not breadth) of the world."Really???  'uhinga ki he haa e setesi ko 'enii...Is this true??Did he ever travel out of Palestine? tukukehe kapau 'oku tui e pepaa ki he lau ne a'u 'a Sisu ki Initiaa... Pee 'oku 'uhinga in His Spirit He wandered (lue noa) to the length and breadth of the world? that statement is either false, meaningless, or abstract.  Na'e homeless nai 'a Sisu??...na'a ne li'aki ta'e'uhinga nai 'ene ongomatu'aa?? Ne 'uhinga nai e pehee 'oku 'ikai ha potu ke malolo ki ai hono 'ulu ke pehee he was a haua, 'inee koaa Tefinii??

ko e pehee ne hoko 'a Sisu koe  haua  he'ene fakaanga'i e system hono kuonga pea lau ia 'ehe kau takilotu SIuu ko e vale etc..pea ne faka'ataa ia ke identify ia fakataha mo e kakai ma'ulalo he sosaieti does not make him a haua..It is a non-sequitur ...it does not follow logically that he therefore became a haua...pea ke tau conclude ai he was a hauaa....It seems we rip off the text from its meaning...or force our meaning into the text.  Ngali ofiange pehee na'e outcast/fehi'anekina'i 'a Sisu fakataha moe kau hauaa but he was never a haua.

It seems we are recreating a Jesus that never was. That's a sorry state of the church.

sfaupula

unread,
Nov 4, 2009, 4:47:31 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
fkongo 'oua toe fehu'i holo e me'a 'oku ke 'osi mahino'i pee. kae mahalo kiate au ko ho'o feinga ke fkmahino ho'o poini 'oku ke fehu'i ai e! kaekehe, katoa e ngaahi hingoa 'oku 'ai kia sisu 'i he folofola 'oku 'iai honau 'uhinga ke fkmahino mo fkfelave'i 'a e fkkaukau 'a e tangata/fefine ki he ngaue fkmo'ui na'a ne feia. hange pe ko e lami, ko e fktaipe ia 'i he fm 'o e ngaue 'a sisu ke 'ave hia 'o hange ko e lami 'i he founga feilaulau ne tu'utu'uni 'e he 'otua 'i he fuakava motu'a. ko e laione 'o siuta, 'oku fktaipe ia kia sisu ko e tu'i he ko sisu ko e hako 'o e laione 'o siuta. fkongo, ko e ngaahi hingoa 'o sisu 'i he loto tohitapu 'oku kehe ia meihe fangaki'i fkhingoa atu koeni he taimi ni he 'oku 'ikai ko e konga e ngaahi hingoa ia 'o sisu he kuonga ni 'a e talanoa 'o e tohitapu 'o fekau'aki mo e ngaue fkmo'ui ne feia 'e sisu. ko e ngaahi hingoa 'o sisu he fkfo'ou 'oku tautau kotoa atu pe ia ki he fkkaukau ne 'i he fuakava motu'a tuku kehe pe 'a e lapai (laponai) he ko e hingoa pe ia ne ui 'aki ha kau faiako hono kuonga 'i mamani. kehe 'aupito eni ia meihe sisu haua pea mo e sisu tonga mo e sisu siapani, mo e sisu 'uli'uli, poko, hipi, etc... malo

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 6:08:24 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
hehehe, tamasi'i Semisi 'oku ou lau ho'o fakatalanoa. 
 
Hange pe ko ho'o fakamatala kimu'a, ko 'etau laku pe ki loto, 'uluaki 'oku fiemalie ai hotau loto fakafo'ituitui.  Ko hono ua, 'oku tau feako'aki, 'oku tau ako ai 'ihe fa'ahinga feohi ni, 'ihe lelei moe kovi.
 
Koe ki'i me'asi'i pe 'oku ou fie fakalea atu ai ko ho'o ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto'.  'Oku ke 'ilo 'oku 'ikai ke 'iai ha lea pehee ia 'ihe tikisinale 'a e uesite.  
 
Na'e talamai 'ehe motu'a mei Houma ko 'Makaui' ko hoku uncle mo Sitiveni mo Takamuli, koe fo'i lea koe fiepoto koe fo'i lea ia 'a e tokotaha 'oku ui ko 'Vale'.
 
Te'eki foki keu fe'iloaki au mo 'Vale', koe 'ai pe keu kole kia Sitiveni ke 'ofa mai 'o kole atu kia Makaui ke tuku 'ene ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto', kuo ke hanga 'e koe 'o 'omai 'o ngaue'aki, koe fielau ka  ma'u ai ha luma 'o e kau Fatumu. hehehehe.
 
hehehehe, ofa lahi atu kiate koe Semisi.
 
daphne


--- On Wed, 4/11/09, Semisi Ta'ai <weas_ma...@hotmail.com> wrote:

'Oku pehe pe ngaahi  'ahoni ia  kuo lahi  e fiepoto  ia  koe 'ai koaa
e Sisuu hauaa  ke fai  hano 'ohofi he fie'ilo kiai ka nau toki 'ilo 'i
loto ta koe kakano e fekau ia  ,  'o fai  ai 'ae lele kuikui 'ae kau
fiepoto  tokolahi  pea 'oku lava pe ke tala mei he fklea 'oe tohi
SisuHauaa ,  'oku 'ikai koe fai 'eha taha ta'elotu  mo mo'ui kovi ka
koe fai 'ehe tokotaha 'oku fu'u fiepoto  ,  koe li atu pe Daphne  kae
hoko atu pe 'ae talave ia he 'oku kei ifo pe , pea 'okapau leva kuo
ta'eoli  pea ui atu aa 'a Salesi ke ha'u 'o to'o atu 'ene pepa 'o li
kihe pini veve na'a ha'u le loli veve ke 'ave ai



Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 4, 2009, 6:44:08 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Malo kuo tukunga lelei ia Seni, malie hono vetevete e Sisu 'o Nasaleit mei he Sisu Haua. Seni nofo ma'u pe heni mo Veni he 'oku kei toe mai 'ae ngaahi Sisu 'ae Kau Scholars 'o onopooni, kapau 'oku 'iai ha Faifekau kuo 'osi fononga holo ia mo ha'ane Sisu 'ana pea 'omai.

'Oku toe 'iai moha Sisu 'e taha ?

sepesi.
-----------

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 6:50:29 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Ma'ananga
 
Fakamolemole atu, neongo na'aku 'osi 'ilo ko koe na'ake kole mai 'i loto ni ke 'omai ha copy kiate au, ka 'okapau teu loto keke ta'olunga mo tulaafale mai 'i Tasilisili ni, 'ai ai mo 'ene malie 'a e ngaahi hakaa, 'oku taa'i atu leva 'a e fasi teke ta'olunga mai ai.  'E faingofua ange ai 'a e talanoa 'ihe fe'ilongaki. Koe founga ia 'a e kau Hala Vave. hehehehe. 
 
Ma'ananga, ko 'eku fakamanatu atu 'oku 'ikai ketau 'entitle' kitautolu kihe me'a'ofa 'a e 'Otua.  Sione 3:16, ko Sisu koe me'a'ofa 'ata'ata pe ia 'a e 'Otua, na'e 'ikai ketau ngaue'i, hala'ata!   'Oku fa'iteliha pe 'a e 'Otua 'ene tufa 'ene Kelesi, pea kapau ko 'ene Kelesi 'oku fakafou mai 'ihe 'Sisu koe Haua', 'e tuku 'a e Kelesi ia kihe tafa'aki katau fuhu'i 'e kitautolu 'a e 'crust'? 
 
'Oku taha pe 'a e 'uhinga 'oku ou talanoa ai 'ihe tepile ni, 'ikai toe ua, koe hulutu'a ia kiate au 'a e 'ofa 'a e 'Otua 'iate au.  'Oku ou tui leva ko hoku 'responsiblity' keu fakamatala 'ae  'ofa 'a e 'Otua meihe 'eku mahino'i 'a e Sisu koe Haua.
 
'Oku ou fakatauange pe keke tali  (accept) 'oku 'ikai ke 'iai ha taha 'i mamani 'e haohaoa, pea koe natula 'o e tangata 'oku ako 'ihe 'aho kotoa.  Ne'ine'i ke fekau 'a e kau 'Isileli 'ihe 'enau fononga 'ihe toafa ke kai 'a e me'akai 'oe 'aho, pea 'oua 'e tukutaunga kihe 'aho 'e taha.  Koe fakatu'utamaki 'o e tuku taunga, 'e ha'u 'a e me'akai fo'ou, 'oku te langa kete atu kita 'i hono kai 'a e me'akai na'e tukutaungaa.
 
ofa lahi atu kiate koe, pea tuku 'a e kohuu ia, ko ho'o tui leta fuhu koe me'a ia 'a e kakai 'oku poto 'ihe fuhu! hehehehe.
 
daphne
 

--- On Wed, 4/11/09, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

lau e post ke mahino pea toki komeni ee, mo e fakapiko ee, kuo mou kole mai ke lau he context ka mou lau ta'e context pe moutolu

ne tomu'a ma'u 'e au 'ia koe e pepa, pea ko au ne u kole atu ke oatu ha'o tatau, kuo ngalo ia 'iate koe, osi lau e au e pepa, pea osi komeni atu ai he fuoloa, fakahela ko e ai ke tau toe foki ki ai ee, i think you miss those posts




Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.

Sailosi Alofi

unread,
Nov 4, 2009, 6:54:42 PM11/4/09
to sailosi ;alofi
Pesi mahalo pe 'e a'u ki ha taimi kuo takitaha 'ai 'ene Sisu kae tokaange ha fa'ahinga fakaiku 'e si'i fakaiku 'aki 
'o hange pe ko e takitaha  fokotu'u hono siasi uesiliana kotoa pe kae fakaiku kehekehe.kapau na'e 'ikai
  ha kau pale hange ko e ongotama na ee mahalo kutau hopo atu 'o haua kotoa
> From: sep...@optusnet.com.au
> To: tasil...@googlegroups.com
> CC: tasil...@googlegroups.com
> Date: Thu, 5 Nov 2009 10:44:08 +1100

> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
>

Nau Taitusi 'Ahosivi

unread,
Nov 4, 2009, 7:02:16 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com

Sepesi:

kapau 'oku 'iai ha Faifekau kuo 'osi fononga holo ia mo ha'ane Sisu 'ana
pea 'omai. 'Oku toe 'iai moha Sisu 'e taha ?
--------------

Takamuli ko e Sisu eni 'e taha na'a ne taufale'i 'a Paul he hala ki
Tamasikusi. Ko e angalelei he taimi ni 'a Pope ko hono ki'i kinisi 'e he
tama. Ake pe 'o 'ilo'i e hala ki falelotu. ha haha!

Ko e ta'alo mo teuteu hiki atu ee.

moe 'ofa.

Sailosi Alofi

unread,
Nov 4, 2009, 7:30:03 PM11/4/09
to sailosi ;alofi

sami malo e fakatalanoa kae hu atu mu'a e ki'ifakamatalili ko 'eni.na'e 'uhinga mai 'a Sisu ia ki he 'ene mokosia  kete hange 'o 'ave 'o fakamafana'i kapau 'oku ngauepopula fakatau'ataina'i ko e taukave 'oku fai hange ha

kekei fakalotolahi'i e kakai ko e me'a sai e ngaue popula,kei sai pe nofo tu'a fale.

ko e anga pe foki ia  e kau'italanoa

losi


Date: Tue, 3 Nov 2009 22:19:39 -0800
From: pak...@yahoo.com.au
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan
To: tasil...@googlegroups.com


Koe fifili 'eni kau , koe lau 'ae ngaahi ihe Tohitapu ko " Sisu koe LAMI  " Koe LAMI 'AVE HIA ".. koe tohi / pepa ia ne fa'u 'ehe kau Palofita moe Kau 'aposetolo koe " fakafotunga 'i 'a Sisu kihe " Lami".
 
Koe ha hono kovi e hanga 'e Salesi 'o fa'u 'ene pepa 'o Fakafotunga'ii 'a SISU kihe "Haua "..
 
Koe Haua koe "Ulungaanga/ anga 'oe TANGATA [ Human being] ------
 
Tena fu'u kehekehe lahi moe Pepa / tohi 'ae Kau palofita moe kau 'aposetolo " Sisu koe Lami ' he koe LAMI KOE MANU .........
 
koe fifili,, tetau fiefia ke anga'i Manu 'a SISU , pe anga'i Tangata ?
 
ko'eku tali kiai, 'ikai 'oku 'ikai teu fiefia ai, Ka koe 'uhi koe FAKATAIPE e ngaahi Fakamatala he Tohitapu ke fakaofiofi , kihe LAKANGA moe MISONA 'a SISU ,,
 
Koia teu fiefia ke Tali koe "Lami" , 'o fakatatau kihe ngaahi fakamatala he Tohitapu,,,,,,, pea teu toe fiefia ke tali 'e Fakamatala kuo fai 'e Salesi mo'ene a'usia,, he kuo folofola mai e Tama,,  Koia nene 'ihe " Falepopula ", nene mokosia 'i falemahaki , nene tukuhausia , ,, kapau koia koe ha hano kovi ? ta koee ne Haua pe 'a Sisu ,,,
 
Kautasilisili,, mou 'unu mai, 'o to'o ha me'a 'e 'aonga pea tuku atu me'a he'ikai 'aonga ..
koe LOtu ia , ke to'o  eme'a lelei kihe fononga'anga,,,..
 
moe 'ofa .
sami.

Lote

unread,
Nov 4, 2009, 7:34:13 PM11/4/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Malo 'aupito Kolofakaanga hono fusi atu hotau vaka ki 'uta he ko 'eni
te tau ngoto he ngaue 'a e kau ako teolosia.

WELL SAID - Malo 'aupito e VAHEVAHE FAKA'OFO'OFA. Mo'oni lahi e me'a
'oku ke lau ki ai. And you're RIGHT e vahevahe kia Henele Puniani. Kuo
si'i hiki atu e tamaio'eiki ka 'oku kei hoko 'ene ngaahi AKONAKI ko e
mata'ikoloa mo e TAPUAKI ki he tokolahi.

Tau pehe pe ko e ha me'a 'oku 'ikai ofia ai kau ako teolosia e ngaahi
'aho ni ki he kau LTH 'o e 'aho ko ee - I believe ko si'i kau LTH ne
nau OPT ke fai e ngaue 'a e 'Eiki as they knew ko e ngaue ki he 'Eiki
ko e ngaue 'o e fuakolosi - nofo fale tulungia mo mo'ui faingata'a'ia.
Eg. Tokolahi e kakai kei ngaue'aki e tohi malanga 'a Tevita Vea. Some
are still talking about Sione 'Atupuha's malanga. Ko e ngaahi 'aho ni
- ko hotau 'atunga 'otautolu ee!!!!!

Kau Tasilisili - Foki ki he 'Eiki pea 'ai 'a Sisu ke MO'ONI 'i he
mo'ui.

'Ofa atu - Lote
> --- On Wed, 4/11/09, Akapei Ma'ilei <aka_...@hotmail.com> wrote:
>
> From: Akapei Ma'ilei <aka_...@hotmail.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Wednesday, 4 November, 2009, 7:32 AM
>
>  
>
> Na'e 'ikai ngata pe hono ui ko e Lami 'a e 'Otua, ka na'e ui ko e Laione o Siuta!
>
> For the Honor of One who Died for me,
> Ma'ananga
>
> Auckland.
>
> Nanga,
>  Ko e  angahala (Semisi 4:17) keu  tu'unoa 'ia  ma he pasipasi nima ma'a Sisu   he 'ao  e  kakai  tokolahi. Kau  hao  atumu'a he  fklangilangi  mo e fakahikihiki 'Otua kuo  fai mo e pasipasi nima  le'olahi. Ngungulu  pe  Laione  'o  Siuta  pea kuo  ngali  'Otua Ia.Ke  'O'ONA  'a e Langilangi  mo e  Kololia 'o  Ta'engata pe a Ta'engata 'Emeni.
>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

sep...@optusnet.com.au

unread,
Nov 4, 2009, 7:52:54 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com

Malo Nau,

Ko e Sisu totonu ena , fei mo ke hiki mai mo Ia foki.

mau tali atu pe ki ha'o hiki mai.

'ofa atu ki he famili.

takamuli.
-------------

kolo...@bigpond.com

unread,
Nov 4, 2009, 8:08:44 PM11/4/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'Ei 'aka'ka noa'ia atu ki he mo siosio he 'oku ke 'aka koe 'ae tama
kehe kae tau ia 'ia mautolu Fatumu.
Ueeeee.................he fkvalevale pehe 'ae 'aka fksaolini.

Malo


On Nov 5, 10:08 am, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> hehehe, tamasi'i Semisi 'oku ou lau ho'o fakatalanoa. 
>  
> Hange pe ko ho'o fakamatala kimu'a, ko 'etau laku pe ki loto, 'uluaki 'oku fiemalie ai hotau loto fakafo'ituitui.  Ko hono ua, 'oku tau feako'aki, 'oku tau ako ai 'ihe fa'ahinga feohi ni, 'ihe lelei moe kovi.
>  
> Koe ki'i me'asi'i pe 'oku ou fie fakalea atu ai ko ho'o ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto'.  'Oku ke 'ilo 'oku 'ikai ke 'iai ha lea pehee ia 'ihe tikisinale 'a e uesite.  
>  
> Na'e talamai 'ehe motu'a mei Houma ko 'Makaui' ko hoku uncle mo Sitiveni mo Takamuli, koe fo'i lea koe fiepoto koe fo'i lea ia 'a e tokotaha 'oku ui ko 'Vale'.
>  
> Te'eki foki keu fe'iloaki au mo 'Vale', koe 'ai pe keu kole kia Sitiveni ke 'ofa mai 'o kole atu kia Makaui ke tuku 'ene ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto', kuo ke hanga 'e koe 'o 'omai 'o ngaue'aki, koe fielau ka  ma'u ai ha luma 'o e kau Fatumu. hehehehe.
>  
> hehehehe, ofa lahi atu kiate koe Semisi.
>  
> daphne
>
> --- On Wed, 4/11/09, Semisi Ta'ai <weas_ma_kaz...@hotmail.com> wrote:
>
> 'Oku pehe pe ngaahi  'ahoni ia  kuo lahi  e fiepoto  ia  koe 'ai koaa
> e Sisuu hauaa  ke fai  hano 'ohofi he fie'ilo kiai ka nau toki 'ilo 'i
> loto ta koe kakano e fekau ia  ,  'o fai  ai 'ae lele kuikui 'ae kau
> fiepoto  tokolahi  pea 'oku lava pe ke tala mei he fklea 'oe tohi
> SisuHauaa ,  'oku 'ikai koe fai 'eha taha ta'elotu  mo mo'ui kovi ka
> koe fai 'ehe tokotaha 'oku fu'u fiepoto  ,  koe li atu pe Daphne  kae
> hoko atu pe 'ae talave ia he 'oku kei ifo pe , pea 'okapau leva kuo
> ta'eoli  pea ui atu aa 'a Salesi ke ha'u 'o to'o atu 'ene pepa 'o li
> kihe pini veve na'a ha'u le loli veve ke 'ave ai
>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

Nau Taitusi 'Ahosivi

unread,
Nov 4, 2009, 8:08:54 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com

Sepesi:

Ko e Sisu totonu ena , fei mo ke hiki mai mo Ia foki.
---------

Pesi ko e Sisu eni na'e 'alu holo ko Tu'alau Pani. Angalelei 'aupito 'a 'Ope
ia ee!!! 'Ai mai ha title ki he Sisu ko eni ke tau afee atu aa kiai. 'E
fkmo'oni mai e tokolahi ia ho tau fale ni hange ko Pope, Lone, Hausia. Ko e
kau lea ngata'a ka ko 'enau ake pe 'o faifekau ha ha ha!!!

Ko Semisi Ta'ai 'oku fe'unga ke a'u atu kiai he 'e tuku e tame'a ia kae afe
hake 'o 'evangelioo ke fe'unga mo 'ene uike taha he Sia.

moe 'ofa.

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 8:15:54 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Kolomaile
 
'Oua 'e toe kalo, tala pe 'e koe kia Semisi ke tuku hono ngaue 'aki 'a e fo'i lea 'a Vave, hehehe. 
 
hehehehehe.
 


--- On Thu, 5/11/09, kolo...@bigpond.com <kolo...@bigpond.com> wrote:

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 4, 2009, 9:30:05 PM11/4/09
to tasil...@googlegroups.com
Tasilisili
 
Ki'i fakakaukau si'i ange, neongo ho'o 'ilo tohitapu ange 'a koe 'ihe 'author' 'o e 'Sisu koe Haua', pea tonu ange ho'o fakatonulea'i 'a e tohitapu.
 
'Oku ke pehe ko ha 'ene fehalaaki hono talamai koe 'haua' 'a e prodigal son?, ka 'ihe taimi tatau 'oku talamai ko Sisu koe Haua? 
 
Teu lau 'e au 'a e fo'i lau 'a e pepa ni ko 'ene tuhu kihe 'double binding'? 
 
Koe ha ho'o lau 'a'au?
 
daphne


Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 5, 2009, 1:12:09 AM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Te'eki foki keu fe'iloaki au mo 'Vale', koe 'ai pe keu kole kia
Sitiveni ke 'ofa mai 'o kole atu kia Makaui ke tuku 'ene ngaue'aki 'a
e fo'i lea koe 'fiepoto', kuo ke hanga 'e koe 'o 'omai 'o ngaue'aki,
koe fielau ka ma'u ai ha luma 'o e kau Fatumu. hehehehe.

hehehehe, ofa lahi atu kiate koe Semisi.

daphne



Daphne , 'oua teke toe tokanga koe kiha toe lau mai 'a hai 'oku
ha'u mei Fatumu , koe me'a fkfiefia 'eni ia koe lava keu vakai atu
'oku ke fotunga malimali mai , he lotofaleni , koe 'aho kotoa ko
'eku vakai atu 'oku ke si'i fkfulofula pe , kau mahu'i pe na'a 'oku
'iai ha me'a 'oku hoko , pea 'i ho'o fktokanga mai kihe 'emau hua
fktamaiki , peau pehee leva ke fkngata ai kehe pe keke si'i mo'ui
fiefia , pea 'ihe tu'u ko'eni he taimini kou fkfeta'i hoku
Laumalie 'eku vakai atu 'oku tau talanga fe'ofo'ofani 'i faleni ,
pea ko hono 'ai ia , ta koaa koe 'uhinga pe taulau ia koe toe
sapisapi, koe li pe ki loto hotau loto 'o tuku kiai , pea vave pea
ifoifo , heee,heee, moe 'oatu ai pe moe 'Ofa fk'Otua , Semisi
Ta'ai .

On Nov 5, 10:08 am, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> hehehe, tamasi'i Semisi 'oku ou lau ho'o fakatalanoa. 
>  
> Hange pe ko ho'o fakamatala kimu'a, ko 'etau laku pe ki loto, 'uluaki 'oku fiemalie ai hotau loto fakafo'ituitui.  Ko hono ua, 'oku tau feako'aki, 'oku tau ako ai 'ihe fa'ahinga feohi ni, 'ihe lelei moe kovi.
>  
> Koe ki'i me'asi'i pe 'oku ou fie fakalea atu ai ko ho'o ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto'.  'Oku ke 'ilo 'oku 'ikai ke 'iai ha lea pehee ia 'ihe tikisinale 'a e uesite.  
>  
> Na'e talamai 'ehe motu'a mei Houma ko 'Makaui' ko hoku uncle mo Sitiveni mo Takamuli, koe fo'i lea koe fiepoto koe fo'i lea ia 'a e tokotaha 'oku ui ko 'Vale'.
>  
> Te'eki foki keu fe'iloaki au mo 'Vale', koe 'ai pe keu kole kia Sitiveni ke 'ofa mai 'o kole atu kia Makaui ke tuku 'ene ngaue'aki 'a e fo'i lea koe 'fiepoto', kuo ke hanga 'e koe 'o 'omai 'o ngaue'aki, koe fielau ka  ma'u ai ha luma 'o e kau Fatumu. hehehehe.
>  
> hehehehe, ofa lahi atu kiate koe Semisi.
>  
> daphne
>
> --- On Wed, 4/11/09, Semisi Ta'ai <weas_ma_kaz...@hotmail.com> wrote:
>
> 'Oku pehe pe ngaahi  'ahoni ia  kuo lahi  e fiepoto  ia  koe 'ai koaa
> e Sisuu hauaa  ke fai  hano 'ohofi he fie'ilo kiai ka nau toki 'ilo 'i
> loto ta koe kakano e fekau ia  ,  'o fai  ai 'ae lele kuikui 'ae kau
> fiepoto  tokolahi  pea 'oku lava pe ke tala mei he fklea 'oe tohi
> SisuHauaa ,  'oku 'ikai koe fai 'eha taha ta'elotu  mo mo'ui kovi ka
> koe fai 'ehe tokotaha 'oku fu'u fiepoto  ,  koe li atu pe Daphne  kae
> hoko atu pe 'ae talave ia he 'oku kei ifo pe , pea 'okapau leva kuo
> ta'eoli  pea ui atu aa 'a Salesi ke ha'u 'o to'o atu 'ene pepa 'o li
> kihe pini veve na'a ha'u le loli veve ke 'ave ai
>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

Sam Pakofe

unread,
Nov 5, 2009, 1:29:34 AM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Thu, 5 November, 2009 8:47:31 AM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
 . kae mahalo kiate au ko ho'o feinga ke fkmahino ho'o poini 'oku ke fehu'i ai e! kaekehe, katoa e ngaahi hingoa 'oku 'ai kia sisu 'i he folofola 'oku 'iai honau 'uhinga ke fkmahino mo fkfelave'i 'a e fkkaukau 'a e tangata/fefine ki he ngaue fkmo'ui na'a ne feia. hange pe ko e lami, ko e fktaipe ia 'i he fm 'o e ngaue 'a sisu ke 'ave hia 'o hange ko e lami 'i he founga feilaulau ne tu'utu'uni 'e he 'otua 'i he fuakava motu'a. ko e laione 'o siuta, 'oku fktaipe ia kia sisu ko e tu'i he ko sisu ko e hako 'o e laione 'o siuta.
 
fkongo, ko e ngaahi hingoa 'o sisu 'i he loto tohitapu 'oku kehe ia meihe fangaki'i fkhingoa atu koeni he taimi ni .
-------------------------------------------------------------
 ' Ahau malo e kei Fakateki mai,, pea 'oku mo'oni ho'o lave koe ' Fakataipe"....... Koe me'a koee 'oku ou fifili kiai,, Koe haa 'ae kehekehe 'oe Ngaahi hingoa he Tohitapu moha hingoa tete Fakahingoa 'aki hoto 'Otua ?
 
Ko'eku fifili ia,, Kuo sai e ui Koe lami ( Fakataipe ) 'o Sisu 'ehe kakai he Tohitapu, kae 'ikai sai hono ui koe Haua e Tautolu he kuonga ni ?.
 
Kapau koia 'o hange koe fakamatala 'a Seni 'oku kehekehe pe , pea hange koho'o lau ,,,  kuou levelva atu au, na'a faifai kuou a'u kihe " Fakafekiki",, kae tuku keu fe'unga hee ,
He kuo 'aonga lahi 'aupito e konga 'oe Talanoa kihe Haua , kemau 'ilo ai ta 'oku fie hifo pe ki lalo 'o haua 'a Sisu, ,,,,,,
 
Veni,, hange kiate au, kuo fu'u lahi e feinga ke tauhi " Fale'i" mo tuku Falelotu'i 'a Sisu  'ehe kau Lotu he taimi ni,, Koe me'a ia 'ae Kau Siu,, tokua ke kumi pe kihe sinakoke moe temipale........'e lava ke  ki'i tukuange mai ke huu mai kitu'a, pea mou kataki 'o mou kihuu mai kitu'a, ketau sio ai na'a haufalea 'a Sisu..saipee na'a faifai pea efua 'a  Sisu iaa..
 
 masi'i 'Ahau,,, fu'u 'aonga 'aupito 'aupito e kaveinga ni,, kuou to'o e  me'a 'oku 'aonga kiate au,, pea tuku pe  eme'a ia 'oku 'ikai 'aonga kihe 'eku fononga ,,, pea koe 'uhiinga ia kuou talanoa ai he kaveinga ni, 'oku muimui lelei pe ke pukepuke 'eku faka-kaukau kihe malie'ia hoku loto he na'aku ngungu'ii e kaveinga ni, pea kohono faka'osi'osi , 'oku 'iai  pe me'a ke to'oto'o ihe mo'ui meihe kaveinga ni. ...
 
kae malo e kei pukepuke e potalanoa ...
sami.
 

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 5, 2009, 1:54:01 AM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Tau pehe pe ko e ha me'a 'oku 'ikai ofia ai kau ako teolosia e ngaahi
'aho ni ki he kau LTH 'o e 'aho ko ee - I believe ko si'i kau LTH ne
nau OPT ke fai e ngaue 'a e 'Eiki as they knew ko e ngaue ki he 'Eiki
ko e ngaue 'o e fuakolosi - nofo fale tulungia mo mo'ui
faingata'a'ia.
Eg. Tokolahi e kakai kei ngaue'aki e tohi malanga 'a Tevita Vea. Some
are still talking about Sione 'Atupuha's malanga. Ko e ngaahi 'aho ni
- ko hotau 'atunga 'otautolu ee!!!!!


Kau Tasilisili - Foki ki he 'Eiki pea 'ai 'a Sisu ke MO'ONI 'i he
mo'ui.


'Ofa atu - Lote


Lote maloo mu'a e si'i fktalanoa , pea hange koe me'a kuo ke lave
kiai felaave'i moe kau teolosia 'oe kuongani pe koe ha koaa kuo
nau pehee ai , koau mo 'eku ki'i tui vaivai Lote , taimi lahi kuo
fai e tuhu ia ki Sia'atoutai moe kau ako teolosia , ka 'oku 'ikai
teu tui pehee , koe kakai ia ko'eni 'oku nau fai 'ae fa'ahinga
me'a koeni koe fa'ahinga 'oku tautau pe 'ikai a'u 'ae poto , he
koe tangata 'oku a'u hono poto pe 'oku mata'i tohi pe 'ikai ka 'oku
fkpotopoto 'ene ngaahi fkkaukau mo 'ene ngaahi lea , 'Oku tau kei
fkfeta'i ko 'etau kei ma'u ha kakai ako teolosia mo mata'itohi 'i
tasilisilini 'oku nau kei puketu'u 'aekoloa ne tau tupu hake pe 'o
fanongo talanoa ai , neongo 'enau nofo muli ka 'oku 'ikai pe ha
toe liliu mo veiveiua , pea 'oku 'ikai keu lau hingoa atu ka kuo mou
'osi lave'i pe , moe 'ofa atu ai pe 'ihe huafa 'o Sisuu Kalaisi ,
Semisi Ta'ai .
> > Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 5, 2009, 2:00:01 AM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Ko Semisi Ta'ai 'oku fe'unga ke a'u atu kiai he 'e tuku e tame'a ia
kae afe
hake 'o 'evangelioo ke fe'unga mo 'ene uike taha he Sia.


moe 'ofa



Nau , 'e faifaii pea ta'anga au ha feitu'u pea toki tuku 'aki ,
heee,heee, , pea ki'i tahataha hake ke mahina 'e taha keu ki'i
ngalipoto , haaa,haaa, moe 'ofa atu ai pe 'ihe 'ofa
fk'Elemeniti , 'ouaaaaa, tu'u ki mui Setane . Semisi Ta'ai

lupe olo haamoa

unread,
Nov 5, 2009, 5:26:06 AM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Seni
malie mo'oni ho'o fakatalanoa 'oku ke fai mai moe vahevahe, 'o tau
fanongo kiai.Malo tau mo 'ena moe fua fatongia 'oku fai,kohono mo'oni
'oku 'ikai ha taha 'e haoha'oa
Kae 'oua 'e 'tekei 'a lei mei hono fu'u mei, ke to'o mai text meiho
hono 'uhinga. Fkamalo atu koe mokomoko moia kotoa.Seni mo'oni,koe fie
ha'ua pe moe fakapikopiko
mo'oni 'ae lau kaume'a he "Get a life"Ofa ke tokon'ii koe 'ehe Otua

Moe 'ofa atu.
Lupe Olo Ha'amoa(LA)
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/

lupe olo haamoa

unread,
Nov 5, 2009, 6:54:21 AM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Lote
Malo mu'a 'e tau lava ,si'i tau moe fuafatongia mei Fonua lahi, na'e
fai ki'i folau ki ('Ou'u )he! he!! ki'i fatongia hehehe!! malie
aupito ho'o vahevahe mo Seni.Kaikehe mo'oni ho'o lau fekau 'aki moe
si'i kakai kuo nau si'i to tau he, mate'aki'i 'ae nga'ahi mo'oni moe
nga'ahi koloa,ne nau foaki,'o ma'u 'ai ho tau nga'ahi tapuaki. Lote
'oku ou kole atu 'oua teke fa'a 'aka lalahi,( tapu ange mo koe ) moe
lahi lavelave'a pea ngana pe mo Fonua lahi. Ma'u ha 'ofa lahi kiate
koe moe hoa.'Ofa ketapuekina kimoua 'ehe ''Otua he ngaue 'oku fai.Ofa
lahi atu Lote.
Lupe Olo Ha'amoa(LA)

On Nov 5, 11:34 am, Lote <svtu...@gmail.com> wrote:

seni taniela

unread,
Nov 5, 2009, 1:30:47 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com

Kau Tasilisili


Ko e taha ena founga ako tohitapu mei he faifekau Nomuka ko David Ofahengaue 'oku ne fakalele 'i hono potusiasi (United Methodist) 'oku te faka'amuange mai pee 'e lava ke fakahoko 'e he'etau kau faifekau 'i Tonga.


Uike kotoa pee, ko e haa e ngaahi issue 'oku frontline he ongoongo 'oku ngaue'aki e Tevita e Folofola ke confront e news.


Talu 'eku ma'u meia Tevita he ta'u kuo 'osi e fa'ahinga study ko eni koe fakakoloa atu ... talu mei he fili a Obama ki he Health care etc...Amusia e kakai ia e potusiasi ko 'enii. 


Feefee ka fa'u ha study pehee ki he kainga lotu i Tonga fekau'aki mo e ngaahi me'a fakapolitikale moe ngaahi liliu 'oku hoko he fonuaa...


Malo D.


Berlin Wall Fall Anniversary Is November 9

 November 8, 2009

 

In the News

 

This Monday will be the 20th anniversary of the fall of the Berlin Wall, an event most observers at the time thought they'd never see in their lifetime. The Wall, which separated East Berlin from the rest of the city, was the most visible symbol of the "Iron Curtain," the ideological barrier and physical boundaries that had divided Europe into two blocs, one Communist and one free.

 

The anniversary will be marked by celebrations in several locations. On more than a mile of the ground where the Wall itself had stood, gigantic dominos have been set up. As part of the anniversary observance, the first of these will be pushed over, causing the whole line to fall, one after another. "We want to knock over the Wall once again," said Klaus Wowereit, current mayor of reunited Berlin.

 

Entertainers, including U2, Bon Jovi, David Hasselhoff and others will give performances at the on-site celebration. Hasselhoff is one of several performers who sang at the initial celebration of the Wall's demise, back in 1989.

 

Off-site observances of the anniversary include the placing of 30 linear feet of the actual Wall on the lawn across from the Los Angeles County Museum of Art. In another California location, Simi Valley, the Ronald Reagan Presidential Library has set up a replica of a section of the Wall on which visitors can scrawl messages of peace, just as East and West Germans did on the original Wall. In 1987, while president, Reagan had called on the Soviets to remove the wall, declaring publicly, "Mr. Gorbachev, tear down this Wall."

 

There will also be an observance in Washington headlined by Defense Secretary Robert Gates.

 

The events behind the erecting of the Wall included the 1945 Yalta Agreement at the end of World War II, which divided Germany into four administrative sectors or zones of occupation --American, British, French and Soviet zones. Berlin was deep inside the Soviet zone, but it, too, was divided into four zones on the same plan as the rest of Germany. As the Soviets forced a repressive way of life in their zones and eliminated political freedom, many people in those areas fled to the West, including some of the brightest and best of the population. Alarmed by this "brain drain," the Soviet-dominated East German government erected the Wall in 1961. It was about 26 miles long where it cut through the center of Berlin and more than 68 miles long where it divided West Berlin from East Germany. It separated families and friends who happened to live on opposite sides of this border, and severely limited freedom of movement.

 

Most people viewed the Wall as an ominous development. It was heavily patrolled, and although there were several escape attempts over the years that it stood, few succeeded.

 

The removal of the Wall was not an isolated event. It was part of a string of liberation efforts in Soviet Bloc countries, especially Poland, Hungary, Czechoslovakia and Romania. As Andrew Nagorski put it in Newsweek, "In effect, several metaphorical walls crumbled in 1989." But as an actual structure, the Wall was the most visible symbol of Communism and of the Soviet empire, and thus its collapse was highly significant of the fate of that ideology and state.

 

The churches of East Germany also contributed to the removal of the Wall. During the repressive years, the churches were often the only places where people could congregate and dissent against the regime without ending up in jail. According to Brigitte Downey, who, as an associate producer with the BBC, was in Berlin when the Wall fell 20 years ago, "... the protest movement within the East German churches in Leipzig and Berlin ... contributed to the peaceful fall of the Wall. ... plus perestroika and the economic collapse." (Perestroika was the restructuring of the Soviet economy and bureaucracy that began in the mid-1980s.)

 

More on this story may be found at these links:

 

http://www.voanews.com/english/2009-11-02-voa46.cfm

http://www.newsweek.com/id/220832

 

The Big Questions

 

1.      Christianity is not identical to political freedom, but are there aspects of Christianity that make it supportive of political freedom? If so, what aspects?

 

2.      Most Christians viewed Communism as a threat to humankind. Why?

 

3.      The removal of the Berlin Wall and the changes it symbolized seemed at the time to make the world a safer place. Subsequently, however, new threats have arisen and humankind seems as divided as ever. What does that suggest about the nature of human interactions on a global platform? What does it suggest for Christian's who work for peace?

 

4.      What "walls" should today's churches be trying to pull down? Why?

 

5.      What personal "walls" do you need to deconstruct? Why?

 

Confronting the News with Scripture

Here are some Bible verses to guide your discussion:

 

Joshua 6:5

"When they make a long blast with the ram's horn, as soon as you hear the sound of the trumpet, then all the people shall shout with a great shout; and the wall of the city will fall down flat, and all the people shall charge straight ahead." (For context, read 6:1-20.)

 

Unlike the Berlin Wall, the wall around Jericho was not to keep people in, but to keep others out, and, unlike the collapse of the Berlin Wall, the collapse of the Jericho wall was not a peaceful event. But the fall of the Jericho wall did allow God's provision for the people of Israel to go forward.

 

Questions: Can anything similar be said about the fall of the Berlin Wall? In what ways did it allow God's provision for the church to go forward?

 

Psalm 18:29

"... by my God I can leap over a wall." (For context, read 18:20-30.)

 

Psalm 18 is a song of thanks to God for victory in a military conflict, and in that context, the line quoted above probably meant "God helps me to overcome the enemy's defenses." But there is merit in reading it more broadly, as a testimony that with God, the barriers of mistrust, misunderstanding, bias, indifference and similar things that divide us from others can be breached.

 

Question: What "walls" has God helped you to leap over?

 

Isaiah 11:9

"They will not hurt or destroy on all my holy mountain; for the earth will be full of the knowledge of the LORD as the waters cover the sea." (For context, read 11:6-9.)

 

This is part of Isaiah's vision of the peaceful kingdom to come in a future time when God's rule is embraced by all. No walls of any kind will be needed because "They will not hurt or destroy on all my holy mountain ...."

 

Questions: Does this prophecy from Isaiah help your faith? If so, how? If not, why not?

 

1 Corinthians 1:27

"God chose what is weak in the world to shame the strong." (For context, read 1:18-31.)

 

Ironically, what brought down the Iron Curtain was not military might, but the actions of people living behind the Curtain who were emboldened to challenge the Communist system, and churches helped spur that dissent. The marginalized churches, with no authority and no status, became the agent for change that helped bring Communism and the bureaucracy it spawned to an end. How well that illustrates the truth in the verse above!

 

Question: In what other circumstance have you seen what is weak confound what is strong?

 

Revelation 21:25

"Its gates will never be shut by day -- and there will be no night there." (For context, read 21:9-27.)

 

If you read all of the verses in the Bible pertaining to walls, you will find that most of the time, they are viewed as a good thing. Sometimes they symbolize protection and other times they are the mark of a city or nation getting back on its feet (as when Nehemiah led the rebuilding of the walls of Jerusalem). But it is significant that in the Bible's final mention of walls, in the vision of the "new Jerusalem," they function to keep people neither in nor out, for their gates are never shut by day, and since there is no night there, they are never shut at all. The walls seem to function only to mark the boundaries of the city.

 

Though the gates are wide open, what's carried in is "the glory and the honor of the nations" (v. 26), and "nothing unclean will enter it" (v. 27).

 

Questions: Why doesn't the new Jerusalem need to shut its gates? What does it suggest about how we should live when we are not yet in that city?

 

Questions for Further Discussion

 

1.      There's an old spiritual "Rock My Soul" that includes these lines: "So high, you can't get over it. So low, you can't get under it, So wide, you can't get around it. You gotta go in through the door." What is that song about? What or who is the door?

 

2.      Also, after the fall of the Wall, Erich Honecker, the leader of East Germany (and the man who had earlier overseen the building of the Wall) became a persona non grata in his country. A Lutheran pastor took him and his wife into their home. They stayed there for several weeks before Honecker entered a Soviet military hospital near Berlin, suffering from liver cancer. Why do you think a Christian would invite a man with such a record and who was a pariah in that country to stay with his family?

 

3.      If you are old enough to remember the collapse of the Berlin Wall, what thoughts and emotions did you experience when you first heard the news about it?

 

Responding to the News

 

This is a good occasion to review the world peacemaking efforts of your denomination and decide where and how you can help.

 

Closing Prayer

 

O God, let us never tire in tearing down the walls that keep us from loving our neighbor. In Jesus' name. Amen.



--- On Thu, 5/11/09, lupe olo haamoa <ngsptal...@gmail.com> wrote:

From: lupe olo haamoa <ngsptal...@gmail.com>
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

seni taniela

unread,
Nov 5, 2009, 3:46:47 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
On Wed, 4/11/09, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

Paul said, I consider all things to be lost for the excellence of knowing Christ my Lord. (Philp3:8-11). I don't know Jesus as a Haua. I know Him as Lord. It one thing to know Jesus as Saviour, it is another to know Him as LORD. A person who knows Jesus as his or her Lord would not dare to make Him not like one! You don't have to make Sisu a Haua to know that! Fakamolemole pe 'a Sikei, but the Haua is pointless.
=================================
Tough words, tough love, tough guy!!!

Truth hurts, truth divides, truth heals, truth sets us free. 

Jesus as Lord is a rare commodity in our Tongan Christianity, but Jesus as Savior had already flooded our churchy markets.  Growing sentimentality towards Jesus fills our theologies--Jesus my buddy, Jesus my sisu Tonga, Jesus my fellow Haua and the unending recreations of Christ  continues till our theologies suffocates Christ.

Kau muimui atu he logic of the  Pacific/Tongan recreation of Christ...Teu fa'u e sisu ko e Angahala pea teu vahe pehe ni...Anga(Habit/Character) mo e Hala(Way/Road)...put them together sisu ko e Angahala since he became man pea lau ko e angahala 'ehe kau Siu...therefore sisu ko e Angahala....Oh I will add on some scriptures and make a name for myself.  Justify it by saying, jesus became Angahala, then he became a "ANGA"--my Habit, my character, then my Way, My Road.

What a degrading cheap-shot un-biblical theology.

Fokotu'u atu:   feefee kapau ne pehee title ko e Sisu Ko e HAUA HAU pe HAU HAUA!!!!pea too e fakafamafa he HAU (Lord) kae redefine e HAUA ko e gypsy hangee ko e fokotu'u 'a TVaikona, pea fakamahino ne 'ikai haua 'alu noa, kae haua move from place to place with a mission

gypsy means
  1. One inclined to a nomadic, unconventional way of life.
  2. A person who moves from place to place as required for employment, 

Kaikehe ko e anga pee feinga ke filio'i na'a ma'u ha lelei









'Oku sai pe 'a e fifili kae 'oua mu'a 'e fakaho'ata mai ai 'a e ta'emaausia mo e ta'etoka'i. Whatever reason anyone can justify to call my/your Redeemer by any name of his or her choice, is his or her own right, but my question to you all, Has Jesus being your Saviour and LORD?

Ko ha ta kuo ne 'ilo 'a e fakamo'ui ta'engata 'a e 'Otua ma'ana, te ne 'ilo ia ko e 'Eiki 'a Sisu he'ene mo'ui , mo e lea mo e me'a kotoa, ko e papu-noa mo e fakanafala kuo heka he vaka o e tasilisili he ngaahi 'aho ni 'oku tonu pe ke toe review. My hunch is, if Jesus is not Lord of your life, you can say anything that please you!

For God's sake, let us put some end to the none sense!

moe ta'ofi pe ki he lelei!
Ma'ananga
Auckland Airport

From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, November 4, 2009 7:19:39 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan

Koe fifili 'eni kau , koe lau 'ae ngaahi ihe Tohitapu ko " Sisu koe LAMI  " Koe LAMI 'AVE HIA ".. koe tohi / pepa ia ne fa'u 'ehe kau Palofita moe Kau 'aposetolo koe " fakafotunga 'i 'a Sisu kihe " Lami".
 
Koe ha hono kovi e hanga 'e Salesi 'o fa'u 'ene pepa 'o Fakafotunga'ii 'a SISU kihe "Haua "..
 
Koe Haua koe "Ulungaanga/ anga 'oe TANGATA [ Human being] ------
 
Tena fu'u kehekehe lahi moe Pepa / tohi 'ae Kau palofita moe kau 'aposetolo " Sisu koe Lami ' he koe LAMI KOE MANU .........
 
koe fifili,, tetau fiefia ke anga'i Manu 'a SISU , pe anga'i Tangata ?
 
ko'eku tali kiai, 'ikai 'oku 'ikai teu fiefia ai, Ka koe 'uhi koe FAKATAIPE e ngaahi Fakamatala he Tohitapu ke fakaofiofi , kihe LAKANGA moe MISONA 'a SISU ,,
 
Koia teu fiefia ke Tali koe "Lami" , 'o fakatatau kihe ngaahi fakamatala he Tohitapu,,,,,,, pea teu toe fiefia ke tali 'e Fakamatala kuo fai 'e Salesi mo'ene a'usia,, he kuo folofola mai e Tama,,  Koia nene 'ihe " Falepopula ", nene mokosia 'i falemahaki , nene tukuhausia , ,, kapau koia koe ha hano kovi ? ta koee ne Haua pe 'a Sisu ,,,
 
Kautasilisili,, mou 'unu mai, 'o to'o ha me'a 'e 'aonga pea tuku atu me'a he'ikai 'aonga ..
koe LOtu ia , ke to'o  eme'a lelei kihe fononga'anga,,,..
 
moe 'ofa .
sami.


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.




Lasinga Piutau

unread,
Nov 5, 2009, 4:58:00 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
'Oku iai pe motu'a ia koe kui a Semisi ko hono hingoa pe 'ona ko Fiepoto
hahahaha
--


Email slow, clunky, unreliable? Switch to Yahoo!Xtra Mail, New Zealand's new email address.

sfaupula

unread,
Nov 5, 2009, 5:51:36 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
fkongo malo mu'a e talanoa pea kataki pe na'a 'oku ngali feinga tauhi fale'i mo tuku falelotu'i 'a Sisu. 'Oku mahino mai ko e fkkaukau 'o e sisu haua 'oku pehe ai 'e he tokolahi 'oku ne fkofi mai 'a sisu ki he ma'ulalo pe haua.
 
sai, kiate au ko e feinga ko ee ke fkofi mai 'a sisu 'aki e fkkaukau 'o e haua ko e fokotu'utu'u fkkaukau 'ata'ata pe ia 'a e faifekaui. 'oku 'ikai ke 'i ai ha'ane felave'i 'ana mo e fkkaukau 'oku ha 'i he tohitapu 'o fktatau ki he founga 'a e 'otua ke fkofi pe fkkau atu 'a e senitaile (everyone not of abraham descent) ki hono kakai. ko e founga ko ia 'i hono fkmatala'i nounou taha ko e fanau'i mai 'a e 'alo he hoko 'o tangata pea pekia he tutuki mo toetu'u kae lava ai hotau fkmolemole pea ke peluki e tui kotoa 'i langi mo mamani kiate ia. ko e founga koeni 'a e 'otua fkongo ko ha founga 'oku 'ikai filifili manako ke pehe ko e kau haua pe 'oku ofi ki ai. pe ko e kau ma'olunga. pe ko e kau tonga pe. pe ko ha taha pe 'i he univeesi koeni. ko e founga ia 'a e 'otua pea 'oku ou tui 'oku fksi'isi'i he'e sisu haua, sisu tonga e 'otua ki he ki'i falukunga kakai pe 'e ni'ihi ka e tuku e fu'u toenga ia 'o e kakai 'i he lalo langi ni.
 
kiate au masi'i fkongo 'oku fu'u ongo siokita 'aupito kiate au 'a hono kuku atu 'a sisu 'o nasaleti ki he kau haua pe, pe ko e kau tonga pe, pe ko ha toe matakali. ki'i tukuange mu'a 'a sisu ke nofo hono tu'unga totonu 'oku lea ki ai e tohitapu he'e tetau fefuusiaki ai 'o takitaha claim hono ki'i konga kae tuku pe 'a e lau 'a e tohitapu ki he founga fkofi mai 'a e 'otua ki he mamani koeni. 
 
ko e kehekehe 'o e me'a 'oku ha he tohitapu - kau ai e hingoa 'o sisu - mei he 'aho ni, he ko e talanoa 'o e tohitapu ko etalanoa ia 'o e faifkmo'ui 'a e 'otua. ko e ngaahi hingoa ko ia 'o sisu ai na'e pau ia ke ha pea kau he talanoa he 'oku 'i ai hono mahu'inga 'ona 'o fekau'aki mo e talanoa 'o e fkmo'ui 'a e 'otua. ko 'etau fanga ki'i hingoa 'atautolu 'oku 'ikai tokoni ia ki hono mahino'i 'o e sisu 'o e tohitapu ngata pe 'i hono fknenefu'i e sio 'a e kakai ki he sisu 'o e tohitapu.
 
malo
 
----- Original Message -----
From: Sam Pakofe
Sent: Thursday, November 05, 2009 5:29 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

 ' Ahau malo e kei Fakateki mai,, pea 'oku mo'oni ho'o lave koe ' Fakataipe"....... Koe me'a koee 'oku ou fifili kiai,, Koe haa 'ae kehekehe 'oe Ngaahi hingoa he Tohitapu moha hingoa tete Fakahingoa 'aki hoto 'Otua ?
 
Ko'eku fifili ia,, Kuo sai e ui Koe lami ( Fakataipe ) 'o Sisu 'ehe kakai he Tohitapu, kae 'ikai sai hono ui koe Haua e Tautolu he kuonga ni ?.
 
Kapau koia 'o hange koe fakamatala 'a Seni 'oku kehekehe pe , pea hange koho'o lau ,,,  kuou levelva atu au, na'a faifai kuou a'u kihe " Fakafekiki",, kae tuku keu fe'unga hee ,
He kuo 'aonga lahi 'aupito e konga 'oe Talanoa kihe Haua , kemau 'ilo ai ta 'oku fie hifo pe ki lalo 'o haua 'a Sisu, ,,,,,,
 
Veni,, hange kiate au, kuo fu'u lahi e feinga ke tauhi " Fale'i" mo tuku Falelotu'i 'a Sisu  'ehe kau Lotu he taimi ni,, Koe me'a ia 'ae Kau Siu,, tokua ke kumi pe kihe sinakoke moe temipale........'e lava ke  ki'i tukuange mai ke huu mai kitu'a, pea mou kataki 'o mou kihuu mai kitu'a, ketau sio ai na'a haufalea 'a Sisu..saipee na'a faifai pea efua 'a  Sisu iaa..
 
 masi'i 'Ahau,,, fu'u 'aonga 'aupito 'aupito e kaveinga ni,, kuou to'o e  me'a 'oku 'aonga kiate au,, pea tuku pe  eme'a ia 'oku 'ikai 'aonga kihe 'eku fononga ,,, pea koe 'uhiinga ia kuou talanoa ai he kaveinga ni, 'oku muimui lelei pe ke pukepuke 'eku faka-kaukau kihe malie'ia hoku loto he na'aku ngungu'ii e kaveinga ni, pea kohono faka'osi'osi , 'oku 'iai  pe me'a ke to'oto'o ihe mo'ui meihe kaveinga ni. ...
 
kae malo e kei pukepuke e potalanoa ...
sami.
 


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.



No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.424 / Virus Database: 270.14.49/2480 - Release Date: 11/04/09 07:37:00

kolo...@bigpond.com

unread,
Nov 5, 2009, 6:06:31 PM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Kataki Daphne 'oku 'iai pe 'e mau motu'a mei he Kali ko Mavae
tangi,ko Fiepoto,toe 'iai
moe KanaVALE(tulou mo kimoua ongo matu'a).Ka kuo hange na'a mau kai ha
faka'ahunamu,
'a hono tala ho mau Fatumu(hufanga he fktapu)...........HeeHeee kooa
Puatuka ke he pe ke ma'u hatau oli,

Neu kau he fuofua kole atu ke siofi 'ae ngaahi fo'i lea 'e tolu 'o
komeni ai he ka to'o ha taha ai pea 'e uau he tu'unga
'oku 'iai 'ae tangata Haua koee 'i Nuku'alofa,he koe haua au foki.koe
ngaahi fkkaukau fkfo'i lea 'o hange.
Koe Drifter 'iai hono taumu'a 'i hono ngaue'aki he taimi 'oe kau
kaupoe.Sione Uaine ia(Western)
Koe Nomad ngaue'aki 'e Dr.Molitoni 'ae kau fononga fkkalavana 'ihe
toafa.''Hikihiki teniti fai ki 'Itaniti.'
Koe wanderer 'oku lahi hono 'uhinga koe me'a na'e kohi mai ai e
tangata ia koee.
Pea toe 'ai Hake moe fehu'ia 'e Sisu kohai au ki he'ene kau ako.Na'a
nau tali 'o fktatau ki hono tu'unga mo hono levolo.
Toe siofi atu foki moe tu'unga koe 'Otua ia.(a)Ko Paane koe 'Otua
tamapua ka na'e tala na'e hoko 'o tangata,(b)Ko Sisa koe tangata
ka na'e fk'otua'i he'e kau Loma.Ke fktatau ko hai ia 'o hange koe
fehu'i na'ake 'omi atu ki mu'a atu.'i hono TU'UNGA mo hono MAHU'INGA..
Pea kapau teke toe lau he tohi hono ua 'a Ma'ake 'oku toe tahi kehe ia
he na'e mei tolomaka'i ai he'ekau Kalisitiane 'ae
tangata ni ke mate.Ka ko 'ene 'uluaki hiki tohi 'oku taku koe hiki mei
ai 'ae tohi 'a Matiu mo Luke.
Koe ongo tala 'Otua koe na 'ae ongo faifekau koe me'a tau'ataaina pe
'anaua ka ko au ke tali koe me'a fkFatumu pe ia.
Tau maiaa na'e fai ha ako koe ngata pe he FWCPS 'a Tatakamotonga, pea
kuo mou mo'oni hono tala ho mau Fatumu koe fo'i he luelalo.

Tulou atu moe ha'ofanga malo.
Kolo.

Kae fkmalo atu he fktalanoa malie mai

'


On Nov 5, 12:15 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Kolomaile
>  
> 'Oua 'e toe kalo, tala pe 'e koe kia Semisi ke tuku hono ngaue 'aki 'a e fo'i lea 'a Vave, hehehe. 
>  
> hehehehehe.
>  
>
> --- On Thu, 5/11/09, koloma...@bigpond.com <koloma...@bigpond.com> wrote:
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail.
> Learn more:http://au.overview.mail.yahoo.com/- Hide quoted text -

Vili Tuipulotu

unread,
Nov 5, 2009, 11:20:38 AM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Seni
 
Seni wrote this:It seems we rip off the text from its meaning...or force our meaning into the text.  
 
Seni malo e talanoa pea 'oku pehe 'etau talanoa he mala'e ako, 'oku tau tuku 'etau tolu ki tafa'aki 'ae tokotaha(author) ha'ana e lau (text) katau to'o mai 'etau tolu 'ene text 'o talanoa'i mo 'analaiso, he 'oku hange hono fakamatala'i 'a Sisu koe haue, HAUA = HA UA/ HA'U AA, hano fa'o fakamalohi e meaning e HA UA/HA'U AA ki loto katau 'a'au 'etau tolu kitu'a 'ae meaning 'of HAUA AS AIMLESS..... 'Oku 'iai e meaning  e HA UA/'ATA UA.... moe MEANING E HA'U AA. Ka ko 'etau 'a'au ki tu'a e meaning e HAUA kae fa'o ki loto e meaning e HA UA/HA'U AA, hange 'oku ki'i mei tatele fai kehe. Manatu kihe anga 'etau kai lu 'i Tonga. Ka to'o ki tu'a e sipi meihe Lu sipi kae fetongi 'aki ha moa, pea 'ikai leva toe ui ia koe lu sipi kae ui ia koe lu moa. Pea ka to'o ki tu'a e moa kae 'ai kiai ha ika, pea ui ia koe lu ika, pea koe taimi na'e to ai 'e tonga e pumpkin 'o uta ki Siapani, pea meimei koe kai ia 'ae kau o ki 'uta. Nau hanga 'enautolu Seni 'o fakaava e fo'i pumpkin kae 'a'au e tenga'i hina ki tu'a kae fakafonu 'aki ia 'ae Sipi moe onioni pea lingi ki ia moe me'i niu, 'osi pea ta'o. Seni 'oku ta'e hano tatau hono ifo 'ona ka koe 'eke pe koe ha hono hingoa pea tali mai leva he kau fei'umu, 'oku ui ia koe LU HINA SIPI PEA KAI 'O FIU. hehehee .'Oku nau kei LU pe kae kehekehe pe he me'a 'oku fa'o ki ai. Sai Seni/Misi/Lote kamou afe mai a ke tau ma'u ange ki'i 'umu LU HINA SIPI ko 'eni .
'Ofa atu
Vili09
 

Date: Wed, 4 Nov 2009 12:44:27 -0800
From: seni...@yahoo.com.au
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
To: tasil...@googlegroups.com

Sione M. Veituna

unread,
Nov 5, 2009, 10:07:16 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Veni,

Tala ange kia Sami mo Daphne ko e me'a oli ia kuo tali 'e he kau ako ia e Sisu ko e Haua kae mei vale kau haua ia he maaa he lea pehee kia Sisu.

ne 'ave au he leka na'a ne tali au LA he uike kuo osi ke oo o faikava he feitu'u kau faama ofi ki Ontario nai (I am not sure), oku tokolahi ai kau mamonga mo e katolika, kau Tonga kehekehe pe, pea 'eke ange masi'i e taha mei Tokomololo ki he leka he na'e 'i sia'atoutai (no one knows me there), pea ko e ha e Sisu Haua ko eni oku lau holo, talaange pe leka, sai pe ke eke ki he folau mahalo 'oku ne ilo ange, pea u pau'u atu pe au mai ke tau inu, pehee mai fu'u tamaa ia, oku mou kei sai homou kau teolosia! Toki ilo 'e au na'e ako i Tonga high  faka'osi ki Liahona ka na'e e nofo feitu'u Vaololoa, pea 'oku lau tohi pe ia mo sio TV he ngaahi malanga fakalotu neongo oku ikai alu ia ki ha lotu.

kuo u tau mai eni ki Nu'u Sila ni, mau feiloaki 'ane efiafi mo e ni'ihi 'oku Siasi Metotisi heni. Kuo fuoloa mai e nau laulau fakalongolongo mai pe he ngaahi kaveinga 'oku fai ai e tasilisili, lea mai e toko 2 he kakai e siasi heni na'a nau lau 'eku post fakamuimui atu kia Sami, 'enau maninia he ngaahi fu'u lea 'oku fai he tasilisili ki he Eiki! Pehe leva 'e he motu'a e taha mei Mangere, oku ikai ke u failotu au, masii ka oku ou manako pe he 'alu ki he tali malanga o fanogo talanoa, pea 'i he'eku fanogo ki he ohake 'o e fakakaukau, pea u pehee, ne u takamilo fuoloa au i Tonga pea u toki hola mai he vaka ki NZ he 83, pea neongo oku lau ko e haua au pea ikai si'aa ha'aku lotu, oku ou fie taa'i mai 'e tama ko eni lea launoa pehee! Kataki pe hono hualela emau potalanoa, ka ko e faka'amu ke fakamahino 'a e poini!

Veni, ko e kakai  eni oku lau ko e haua, oku nau mamahi nautolu hono ui e Tama ko e Haua!

Ikai keu ilo pe ko e kau haua fee oku fakahu'uhu'u ki ai 'a Sami mo Daphne, ko e kau haua eni oku nau mei vale nau tolu he ita he ui haua kia Sisu! Mo'oni e lea 'a e finemotu'a ki he kau fakafekiki he fakataha e taha 'a e Siasi, ko e takitaha faka'ali'ali pe foki honau ngata'anga!

Malie ee, 'oku fa'a tau kave e ni'ihi he mala'e ni 'o talamai ko e fai 'eni ma'a e tukuhausia mo e li'ekina mo e haua, kae mei vale nautolu he angafai 'o e kakai oku lau ko e kau ako mo faifekau!

ko hono mo'oni , 'oku fa'a exploit e he kau ako 'a e kau ta'eako, masiva, tukuhausia, etc ke tu'unga ai 'e nau fifili fakaako pea ma'u 'enautolu 'a e credit, langilangi moe  benefit 'o e ngaue ko ia, kae kei li'ekina pe 'a e li'ekina ia, 'a ee na'e tu'u'anga ai hono fatu e teolosia.  me'a pe 'oku mahino, it is not only anthropocentric and self-centered! it serves may be the casue of humanity but not of GOD!

ko e fehu'i mahu'inga ne fai hake 'e he tokotaha 'aneafi, pe oku hanga 'e he me'a ni 'o 'unuaki ai kitautolu ki he 'Otua pe Sisu, pea 'oku ne toe fakatukia 'e ia ha tokolahi 'ene nau fie ha'u kia Sisu! Hange kiate au ko e palopolema tatau pe eni mo e Sisu Tonga, malo pe fifili, ko 'ene 'aonga ma'ae siasi, it is very minimal or unproductive!

pea mou kataki o talanoa mai he poini kae tuku e faka'ita pe 'o fie'eiki, mo 'eke e fehu'i kuo ke osi ilo pe hono tali ee

moe taukave ai pe ki he langilangi 'o e Eiki na'e pekia ma'ae haua
Ma'ananga
Auckland





Sent: Fri, November 6, 2009 11:51:36 AM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Lote

unread,
Nov 5, 2009, 10:04:58 PM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Seni,

Thanks for taking the time to clarify the issue. Ka kou tui mo'oni e
lea Tonga -----MATANGI LELEI TO KI HE LA MAHAEHAE.. Ueheee ko ia
koaa???? Keep writing - WE ENJOY READING YOUR comments...

On Nov 5, 8:20 am, Vili Tuipulotu <vili092...@hotmail.com> wrote:
> Seni
>
> Seni wrote this:It seems we rip off the text from its meaning...or force our meaning into the text.  
>
> Seni malo e talanoa pea 'oku pehe 'etau talanoa he mala'e ako, 'oku tau tuku 'etau tolu ki tafa'aki 'ae tokotaha(author) ha'ana e lau (text) katau to'o mai 'etau tolu 'ene text 'o talanoa'i mo 'analaiso, he 'oku hange hono fakamatala'i 'a Sisu koe haue, HAUA = HA UA/ HA'U AA, hano fa'o fakamalohi e meaning e HA UA/HA'U AA ki loto katau 'a'au 'etau tolu kitu'a 'ae meaning 'of HAUA AS AIMLESS..... 'Oku 'iai e meaning  e HA UA/'ATA UA.... moe MEANING E HA'U AA. Ka ko 'etau 'a'au ki tu'a e meaning e HAUA kae fa'o ki loto e meaning e HA UA/HA'U AA, hange 'oku ki'i mei tatele fai kehe. Manatu kihe anga 'etau kai lu 'i Tonga. Ka to'o ki tu'a e sipi meihe Lu sipi kae fetongi 'aki ha moa, pea 'ikai leva toe ui ia koe lu sipi kae ui ia koe lu moa. Pea ka to'o ki tu'a e moa kae 'ai kiai ha ika, pea ui ia koe lu ika, pea koe taimi na'e to ai 'e tonga e pumpkin 'o uta ki Siapani, pea meimei koe kai ia 'ae kau o ki 'uta. Nau hanga 'enautolu Seni 'o fakaava e fo'i pumpkin kae 'a'au e tenga'i hina ki tu'a kae fakafonu 'aki ia 'ae Sipi moe onioni pea lingi ki ia moe me'i niu, 'osi pea ta'o. Seni 'oku ta'e hano tatau hono ifo 'ona ka koe 'eke pe koe ha hono hingoa pea tali mai leva he kau fei'umu, 'oku ui ia koe LU HINA SIPI PEA KAI 'O FIU. hehehee .'Oku nau kei LU pe kae kehekehe pe he me'a 'oku fa'o ki ai. Sai Seni/Misi/Lote kamou afe mai a ke tau ma'u ange ki'i 'umu LU HINA SIPI ko 'eni .
>
> 'Ofa atu
>
> Vili09
>
> Date: Wed, 4 Nov 2009 12:44:27 -0800
> From: seni15...@yahoo.com.au
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
>
> 'Oku kehe 'aupito e ngaahi metafoa he Tohitapu eg. Vaine Mo'onia, Lami etc, pea mo e Hauaa.  'Oku positive e ngaahi metafoa he tohitapu pea 'i he context takitaha 'oku ne fakamaama'i mai 'a  Kalaisi.  
>
> Kehe haua ia...it's negative both in its Tongan and English definitions...haua/wander/wanderer.  'I he context Tonga, 'e kehe 'uhinga e haua eg. taha 'oku 'alunoa, faka'atu kai, fakapikopiko, fa'a konaa, etc..kae 'ikai homeless. Majority e kau haua he context Tonga, 'i he'eku tui, ko e fiehaua pee mo e fakapikopiko e tokolahi.  They can choose e better life.  Kehe ia mei he context Palesitaine..mahalo ko e tokolahi ko e fakatupu he social structure. ka 'oku toe 'iai moe tokolahi ko e personal choice.. Ka 'ai e haua he lea fakapalangi--wanderer--'oku common he ngaahi definition fakapalangi e without purpose/destination/plan hangee ko e post a Lote Tupou
>
> Neongo 'oku pehee 'ehe pepa "Jesus was neither prodigal nor aimless in his movement" ka 'i he taimi tatau 'oku toe ui pee 'a Sisu ko e wanderer(without defining wanderer)  Hangee ha pehee mai ne 'ikai ta'etaumu'a 'a Sisu ka na'e haua noa'ia pee.   'Ikai ha discuss e uhinga fakapalangi e wander moe  wanderer pea feinga ke draw e boundary around the definition 'oku pehee 'ehe pepaa tene ngaue'akii.    ko hono ta'edefine e wanderer fakataha moe konga e content e pepaa kuo 'asi ai 'a Sisu ko e tama na'e 'alunoa mo haua fakataha moe kau hauaa 'i Palesitaine pee i loto Nuku'alofaa pea 'oku 'iai e totonu hono fakaanga'i e pepaa.
>
> Na'e totonu ke fakamoleki ha taimi e pepaa hono discuss fakaikiiki (details) e meaning fakatonga e haua, mo e 'uhinga ki he kakai Tongaa, toe fakamoleki mo e taimi he definition fakapalangi e wanderer moe uhinga ki he kau palangi, pea pehee ki he meaning fakaSiu kapau 'oku kehekehe, fakamahino honau tatau, mo honau kehekehe, pea fakamahino e definition pau te ne ngaue'akii ke fakapapau'i ne 'ikai 'alu noa mo ta'etaumu'a 'a Sisu, telia na'a pehee 'ehe kau lau na'e faiangahala 'a Sisu.  Hangee 'oku Haua e title, ka e homeless pe outcast e kongalahi e content.  Hangee ia ne haua tatau pee 'a Sisu moe kau haua Tonga 'i Nuku'alofaa.    Since haua is already a loaded term, the author should spend time in definition ke fakamahino'i na ikai faiangahala 'a Sisu mo maumautaimi.
>
> 'Ikai ngata ai ko e statement koena "...there is no doubt that Jesus wandered the length and breath (not breadth) of the world."Really???  'uhinga ki he haa e setesi ko 'enii...Is this true??Did he ever travel out of Palestine? tukukehe kapau 'oku tui e pepaa ki he lau ne a'u 'a Sisu ki Initiaa... Pee 'oku 'uhinga in His Spirit He wandered (lue noa) to the length and breadth of the world? that statement is either false, meaningless, or abstract.  Na'e homeless nai 'a Sisu??...na'a ne li'aki ta'e'uhinga nai 'ene ongomatu'aa?? Ne 'uhinga nai e pehee 'oku 'ikai ha potu ke malolo ki ai hono 'ulu ke pehee he was a haua, 'inee koaa Tefinii??
>
> ko e pehee ne hoko 'a Sisu koe  haua  he'ene fakaanga'i e system hono kuonga pea lau ia 'ehe kau takilotu SIuu ko e vale etc..pea ne faka'ataa ia ke identify ia fakataha mo e kakai ma'ulalo he sosaieti does not make him a haua..It is a non-sequitur ...it does not follow logically that he therefore became a haua...pea ke tau conclude ai he was a hauaa....It seems we rip off the text from its meaning...or force our meaning into the text.  Ngali ofiange pehee na'e outcast/fehi'anekina'i 'a Sisu fakataha moe kau hauaa but he was never a haua.
>
> It seems we are recreating a Jesus that never was. That's a sorry state of the church.
>
> Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more
>
> _________________________________________________________________
> View photos of singles in your area. Click herehttp://clk.atdmt.com/NMN/go/163036679/direct/01/

Lote

unread,
Nov 5, 2009, 10:19:05 PM11/5/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Lupe,

Kataki 'o tu'uma'u mai pe he tuliki ko 'ena he neongo e fielahi 'a
Kolaiate mo mofuta 'aki 'ene taukei he tau (poto) ka kuo mei pa'ipi
(ki'i kolaiate 'eni ia 'oku matengata'a he toutou tau pe 'aka ia kae
hange 'oku kala he feinga ke fakamahino mai 'ene TA'EMAHINO) e ki'i
makata 'a Tevita tauhi sipi 'o tau pea 'e si'i faka'ofa..

Malo e fua ngaahi fatongia mei hena. Hoko e ki'i kaveinga na ke reveal
ai e TEA mei he UITE. Ne'ine'i ke folofola mai e 'Eiki ke tuku pe kena
tupu fakataha pea 'oku tau faka'amu 'e ulo atu e maama 'a Kalaisi ke
ma'u 'a e mo'oni ko Sisu ko e KALAISI.

'Ofa lahi atu - Lote
> > > Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/-Hide quoted text -
>
> > - Show quoted text -- Hide quoted text -

Salote Tupou

unread,
Nov 5, 2009, 9:34:32 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Vili,
Kou tui 'oku pau ange ho'o lu sipi hina ketau ki'i break ai he 'oku fai atu pe kau faka'uhinga tohitapu ia ki he fakaninimo.
 
Teolosia + Sisu he mo'ui (Christian)= Fakalaumalie - tau fie lau 'enau post pea tau ongo'i e me'a na'e talaloto ki ai 'a Molitoni - "'....O tangi hoku Laumalie - ko 'api e ko 'api e. Prime Example - Billy Graham & our beloved, the Late Dr. 'Amanaki Havea.
 
Teolosia + 'Ikai ma'u 'a Sisu he mo'ui (Religious) = Fiepoto, fakaninimo, delete e comment he'ene a'u mai ki he'ete email pea te hiva leva ..."Foki Sisu mei langi 'o toe ala pe 'oku vaivai 'a e fai 'a ho siasi...
 
'ofa atu - Lote
 


2009/11/5 Vili Tuipulotu <vili0...@hotmail.com>

Salote Tupou

unread,
Nov 5, 2009, 10:30:05 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
Faifekau,
 
Malo e fakaongo mai e le'o 'o si'i fanga sipi 'oku me'a pe he ve'e hala 'o pango'ia he kau vete folofola ko 'eni.
 
I mentioned to a co-worker today, tonu ke 'ai ha falekoloa ia 'o fakatau ai e COMMON SENSE.  Kou sio 'e fakataua e common sense ia 'i Tasilisili ni he 'oku fu'u mahino mai 'a 'enau hala he tufa ki'i me'a'ofa mahu'inga ni. Hange hono feinga atu ke mahino ki he fa'ahinga e fesitu'a'aki e 'ai e haua ki hotau Fakamo'ui (tapu mo ia) mo 'ete feinga atu ke fakamatala ko e puaka 'oku ve'e fa - ka nau fai mai pe nautolu 'oku ve'e ua..LOL
 
'Ofa atu - send my love to Melelua...

 

 


2009/11/5 Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 5, 2009, 10:32:50 PM11/5/09
to tasil...@googlegroups.com
hehehehe, Ma'ananga malo 'a e tau moe fefolau'aki.
 
Kuo hanga foki 'ehe teolosia 'Hauasm' 'o faito'o si'oku telinga 'o toe lelei ange 'a e fanongo 'ihe taimi ni, pea neongo ho'o fakahauee holo 'i mamani, 'o talanoa mai ai ka 'oku ou lava 'eni 'o fanongo atu. hehehehehe
 
Koe malie taha tamasi'i Ma'ananga, ko ho'o talanoa kihe lau 'a e kau haua, 'oku ke taataa mai koe 'i he fa'ahinga 'discipline' 'oku ou lolotonga hoko au, mo Semisi Ta'ai, mo Sami, mo Mapuhoi, koe 'informal scholars' ai.  Na'e 'osi warning atu 'a Semisi kiate koe ke tuku ho'o to'o heletaa, he'e vave ange ai hono ma'u koe 'ehe 'Hauasm', hehehehe. 
 
Ma'ananga, 'oua teke tokanga ki ai, 'oku 'iai 'a e mo'oni ia 'a e kau haua he'enau si'i ongo'i ta'efe'unga pehee.  Koe faka'ilonga ia 'e Ma'ananga 'a e 'need' pe 'fiema'u ke ngaue 'aki 'a e 'approach' 'a e 'Hauasm'.   'Oku ou fakafeta'i ai kihe 'Otua 'oku 'afio 'i hotau lotolotonga, he'ena hanga 'o fakamahino'i vave mai kiate au, pea mo kinautolu 'a e kau faifekau 'oku 'i Tasilisili ni, kae tautefito kihe tokotaha na'ane foofoa'i 'a e teolosia 'Hauasm'.  
 
Ko 'eni kuo ngutu mai 'aki 'ehe 'Otua 'a Ma'ananga ke fakamahino'i mai 'a hono fiema'u ha fa'ahinga approach 'e malava ke ongo'i ai 'ehe tokotaha haua 'oku 'ikai ke tueenoa pea 'oku lolotonga (here and now) huluni 'iate kinautola 'a Kalaisi. 
 
'Oku 'ikai ke toe 'iai ha taumu'a kehe ia 'a e 'Hauasm', ko 'ene taumu'a pe 'a 'ana 'oku taha, ke fakaa'u kihe haua, li'ekina, low self esteem, sinners, those who loose hope and feel helpless that Christ is 'here and now'. 
 
Ma'ananga, malo 'a e talanoa malie pea neongo pe na'e 'ikai keke loto ke ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua,  ka 'oku tatau pe ho mahu'inga moe mahu'inga 'o e 'author ' 'o e 'Sisu koe Haua' kihe 'Otua.
 
Koe kau sevaniti ta'e'aonga kotoa pe kitautolu.  Ko 'etau mo'ui 'ihe Kelesi 'ata'ataa pe 'a e 'Otua. 
 
Daphne

--- On Fri, 6/11/09, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Sione M. Veituna

unread,
Nov 6, 2009, 12:47:55 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
masi'i ta'ahine Daphne,

kuo kamata pe eni ke ke mahei, hala 'ataa'taa ha fetaulaki e me'a ko eni oku ke tohi mai ai mo e me'a na'a ku tohi atu ai,

ko e me'a pe ia e hoko, kau tasilisili ko e talanoa haua pe ki he haua e 'atamai.

kuo fai atu eni kuo ke toe fu'u fakaoli aupito. ofa mai o mohe ke ke fiu pea toki tasilisili, he kuo ke lau faikehe'i e post 'a e kakai, pea 'ikai pea folo ha'o fo'i  'akau, he kuo fai atu eni e haua 'a e ta'emahino ia mo e ta'e'uhinga 'o tuku mai 'a Tafahi ia mo Niua mo Niua.

Fakamolemole atu,
Ma'ananga 


From: Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, November 6, 2009 4:32:50 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Vili Tuipulotu

unread,
Nov 6, 2009, 12:55:10 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Ko ia Ma'ananga,
 
Na'aku 'osi kole ange kia Daphne ke kataki 'o fakamokomoko malo si'i fai tonunga 'etau ngaue kae afe mai aa kihe sea fakalava he kou mui'i sea atu au ai ke mau fanongo po lotu 'ata'ataa pe, Kae tuku pe kau tama ko'ee kenau fai 'etau hiva mo 'etau lea. hehehehe. 
 

Date: Thu, 5 Nov 2009 21:47:55 -0800
From: svei...@yahoo.com

Sam Pakofe

unread,
Nov 6, 2009, 1:59:03 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 6 November, 2009 9:51:36 AM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
ko e kehekehe 'o e me'a 'oku ha he tohitapu - kau ai e hingoa 'o sisu - mei he 'aho ni, he ko e talanoa 'o e tohitapu ko etalanoa ia 'o e faifkmo'ui 'a e 'otua. ko e ngaahi hingoa ko ia 'o sisu ai na'e pau ia ke ha pea kau he talanoa he 'oku 'i ai hono mahu'inga 'ona 'o fekau'aki mo e talanoa 'o e fkmo'ui 'a e 'otua. 
----------------------------------------------------- 
'ahaaa, Koe me'a 'ena 'Ahau, 'oku ou feinga kiai, Pea kuo ke kamata ke  Tali  mai e konga 'e fifili, fakamalo atu. ..
Ko Sisu koe 'alo 'oe 'OTua koe " Fakamo'ui "..
 
Ka koe 'uhi masi'i 'Ahau kapau  na'e 'oua toe ui 'ehe Tohitapu ia 'a Sisu koe " Lami" pe Koe Laione, kae Ui pe ia " Koe'Otua ,,kuou tui au masi'i 'Ahau, ne ikai toe fai ha fa'u pepa ia ke " Fakataipe ai e " Hingoa 'o Sisu,, koha toe me'a,,, Na'e ui pe ko " Sisu ",,, 'o hange koe lau 'a Molitoni he 641 > Hingoa pe ia Ko Sisu katau Mo'ui ai "halelu'iaa..
 
Ka koe 'uhi masi'i 'Ahau,, koe 2000's 'eni meia Sisu, pea kuo liunga 2000 e 2000's  e lahi hono translate  / interpret  'oe tohitapu 'ehe kau fekumi, pea kuo hange ai pe kuo aafe kotoa e kau hikitohi pe fa'u tohi  ke " Fa'ifa'itaki moe me'a 'oku 'ihe tohitapu...
 
Pea kiate au, masi'i 'Ahau, koe ha hano maumau, ,,, kapau koe ola aipe ia 'enau Fekumi,, koe tu'u ke ma'u , moe 'nga'unu kiai,, kuou kole ai ke 'ouaa na'a " ta'ofi/ poloka'i...
 
'oku 'iai e me'a ia kuou faka-kaukau au kiai,,, 'oku toe Lahi ange e " Lahi 'oe 'Otua 'ihe lahi 'etau fifili kiai,, koe anga pe 'eku lau,,, kake toki  fakakato mai..
 
kae kai ange e ki'i me'a tokoni koee ne kuki mai 'ehe life&easy...na'a momoko kae mole e ifo iaa.
sami.

Sione Mauifanga

unread,
Nov 6, 2009, 2:24:20 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Malo e Talanoa,
 
Ko au foki na'a ku kole ke 'omai e Kaveinga ni ki heni. Na'a ku kole tu'unga he fehu'i mai ia 'a e taka ta'e 'alu ki ha lotu. Ko 'ene fanongo he pakipaki he taha pe fanga ki'i palepale heni na'e 'i ai e faifekau na'e ha'u mei Ozzy pea ko 'ene talanoa kau ki he Sisu Haua fa'u 'e Salesi Finau. Na'a ku talaange pe 'oku te'eki keu fanongo au he kaveinga, ka teu 'ilo pe 'o kapau teu 'ahi'ahi mai ki heni ki he Tasilisili. Pehe mai e tama ia, meimei to mai au ki he lotu, ta ko ee 'oku 'i hee pe tama ia, na'a 'oku sai keu pehepehe ni aipe au ia..Ko e me'a neu ma ai ko e toe pehe mai e tama ia, "malie tama ho'omou lotuu tokoua" Kaekehe, neu ongo'i kuo 'i ai e faka'uhinga ia 'a e tama ni ki he kaveinga pea te ne luma'i 'aki 'e ia e kau lotu. Ta 'oku mahino mai ia, 'oku ta'e lotu e sulu ia ka 'oku ne 'ilo pe 'e ia ki he Sisu ko e Misaia ko e 'Alo 'o e 'Otua.
 
Malo Ma'ananga e fakatalanoa poupou.
 
maui

Sione M. Veituna

unread,
Nov 6, 2009, 2:43:55 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Sami,

feinga atu ki UTC o to'o ha'o kalasi he tokateline, ne 'anefee hano fakalahi 'e he etau fifili 'a e lahi 'o e 'Otua. 'Oku ikai depend e lahi pe si'i 'a e 'Otua he lahi ho'o fifili, pe si'i ha fifili 'a taha, e fai atu eni pea ke lahi koe he 'Otua kae fifili e Otua ia, he oku toki fakalahi 'e ho'o fifili e si'i lahi 'o e 'Otua eee. Whether we think of God or not, whether we even know of God or not, it change not the fact about God. 'Oku kei tatau ai pe 'a e 'Otua o ta'engata, kuo mahino eni kiate kimautolu ko koe mo Daphne kuo hee ho mo fakakaukau he lahi e talanoa haua ee!

ofa atu sami pea tuku e kape loto mai, ko 'etau tasilisili pe!

Ma'ananga
 


From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, November 6, 2009 7:59:03 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

 'oku toe Lahi ange e " Lahi 'oe 'Otua 'ihe lahi 'etau fifili kiai,,
 
sami.


sfaupula

unread,
Nov 6, 2009, 5:36:40 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
fkongo si'i, malo e talanoa. 'oku malie'ia ma'u pe he fkkaukau 'oku pehe kapau na'e ui'aki 'a sisu e hingoa ko ia ko e lami 'i he tohitapu koeha ai hano kovi 'etau tanaki atu ki he ngaahi hingoa 'o sisu he tohitapu mo ha toe hingoa kehe 'o hange ko e sisu haua.
 
ko hono kovi eni 'i he 'eku vakai ki he natula 'o hono ngaue'aki 'o e lami mo e laione kia sisu.
 
ko e lami 'i hono 'ai kia sisu, 'oku ne fkmatala'i 'e ia 'a e 'ulungaanga 'o sisu - ta'emele - pea mo e fkkaukau 'o e feilaulau 'e tali 'e he 'otua.
 
ko e laione 'oku ne fkmatala'i 'e ia 'a e mafi 'o sisu pea 'oku mahu'inga malie ai 'a hono fkleva'i 'o sisu ki he laine tukufkholo 'o tevita pea mo e palomesi ne tuku ki he fale 'o tevita 'ia 2 sam 7.
 
ko e sisu haua 'oku 'ikai ha'ane felave'i 'e taha mo e ngaue faifkmo'ui 'a sisu ne hinga kotoa ki ai e ngaahi palomesi 'a e 'otua he kolosi 'o kalaisi; 'i he sino 'o kalaisi.
 
ko e ongo fkkaukau ua ki 'olunga 'oku na tataki kitautolu ki he momona 'o e koosipeli pea ko e tokotaha ia 'oku ne mafeia ke tatala atu hotau popula'anga ki he mate, angahala, mo e muna 'o e mo'ui. ko e sisu haua mo e sisu tonga, ko e me'a 'oku na fai ko hono 'omai pe kiate kitautolu ha sisu 'oku 'ikai kene lava ke vetekina hotau mo'ua ki he 'otua pea he 'ikai ke 'i ai ha me'a 'e taha 'i he sisu haua pea mo e sisu tonga 'e malava ai ketau holo 'aki 'i he fktaha'anga 'a e kakai 'a e 'eiki. manatu'i 'oku 'ikai ha me'a ia ko e fkpaheke he 'alofi 'o e hau (not haua).
 
fkongo si'i 'oua pe mu'a na'a tau fkkaukau 'oku fkfafala 'e lahi 'o e 'otua 'i he'etau fanga ki'i fkhingoa holo koeni 'oku fai, he 'oku mo'oni 'a ma'ananga. pe 'oku kau atu pe ta'e kau atu 'etau fklahi ki he 'otua 'oku kei lahi pe 'a e 'otua 'iate ia pe.
 
ne 'i ai e ki'i lave 'a ma'afu ki he lau 'a paati 'o pehe ko e tohitapu 'oku hange ha mamani 'oku matu'aki kehe mo angafaikehe meihe me'a ko ia 'oku tau maheni ki ai (strange new world of the bible). pea 'oku 'uluaki fiema'u ia ketau hu atu ki ai ke mahino kiate kitautolu hono natula - taumu'a, 'ulungaanga, founga, lea, kakai, 'uhinga, etc - kimu'a pea tau toki fkfetaulaki mai mo fkpipiki atu ki ai 'etau ngaahi fkkaukau 'i onopooni. 'i he tafa'aki 'o e me'a 'oku mahu'inga ki he mo'ui 'a e tangata/fefine ko e 'uhinga pe taumu'a 'o e ngaahi hingoa 'o kalaisi 'i he tohitapu, 'oku malava'anona pe ia ke fetaulaki lelei mo e fiema'u 'a e haua 'i loto nuku'alofa pea malava lelei pe ia ke mahu'inga malie ki he haua 'i loto belmore. hehehe!
 
malo
malo
----- Original Message -----
From: Sam Pakofe


No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com

Version: 8.5.425 / Virus Database: 270.14.52/2483 - Release Date: 11/05/09 19:52:00

Daphne Taukolonga

unread,
Nov 6, 2009, 5:56:18 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Ma'ananga
 
Koe ha 'oku ke fu'u fakapo'uli pehee ai? 
 
Teke kole fakamolemole mai kiate au mo hoku fanga tuonga'ane kotoa pe 'i Tasilisili ni 'i ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa 'o ngaue mai 'aki 'a e lea ta'e fe'unga.
 
Na'aku 'osi talaatu kimu'a, 'oku 'i heni hoku fanga tuonga'ane, pea koe kakai 'oku ke 'ilo'i lelei 'ihe Siasi, ka 'oku 'ikai keke 'ilo'i 'e koe ko honau tuofefine au. 
 
'Oku ke pehee 'iho 'state of mind' koe lea 'oku ke lea mai 'aki kiate au 'oku faingofua ke kataki'i 'e hoku fanga tuonga'ane heni?  'Oku nau si'i fakalongolonga he 'oku nau 'osi 'ilo 'oku 'iai 'a e fa'ahinga palopalema faka'atamai 'oku ne uesia koe.
 
'In the name of Hauasm' koe 'uhinga ia 'oku ou toe huumai ai  'oku mahino lelei mai kiate au 'oku ke 'need' 'a e 'special attention'. 
 
Na'a ku pehee 'e au Ma'ananga 'oku ke qualified psychologist/counsellor, pea na'aku talanoa atu au 'ihe levolo ko ia, ko 'eku toki mahino'i 'eni ho'o fakamatala, ta koe taha koe 'o e fa'ahinga 'oku fakataumu'a ki ai 'a e teolosia 'Hauasm'.
 
Ma'ananga, 'e faingata'a ha femahino'aki mo koe
 
1) Kuo ke 'osi 'pre-meditate' 'e koe 'oku tonu pe ho'o fakakaukau, 'oku 'ikai pe keke toka'i mai 'e koe ha taha 'o tatau aipe pe ko hai, 'oku fiema'u ia ke 'arrange' ha ngaahi 'sessions' ma'au.      
 
2) Koe 'uhinga 'eku pehee atu kuo ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua, 'oku fakatefito ia 'ihe 'eku tui kihe teolosia 'hauasm'.  Ko ho'o fakamatala ki hono fe'ekenaki mo hono 'eke'i 'i 'Amelika mo Nu'usila 'ae 'Sisu koe Haua', koe faka'ilonga lelei ia kihe 'hauasm', meihe tafa'aki 'a e kau faifekau, kae tautefito kihe 'author' 'o e teolosia ni.  
 
'Oku ou fakatonulea'i 'e au koe fakatokanga moe fekau ke toe malohi ange 'a e ngaue fakataha 'ihe Siasi,  'okapau 'oku malava ke ngaue 'a e 'strategies/approaches' 'oku 'omai 'ehe 'hauasm'.   
 
3) 'Oku toe hanga pe 'e ho'o fakamatala 'e Ma'ananga 'o talamai, 'oku fiema'u ke 'ave 'a e folofola mo'ui kihe kakai, ka 'ikai koe me'a 'e hoko 'e malohi 'a e tevolo 'ihe 'ene hanga 'o ao holo 'a e mo'oni 'i he 'uhouhonga 'o e Siasi.  Ko 'eni kau taula'eiki, kuo mou sio tonu 'i Tasilisili ni 'ia  Ma'ananga.  Ko kinautolu 'oku fakafetau kihe uouangataha 'a e siasi koe tokolahi taha na'anau ako 'i Siaatoutai.   
 
Ma'ananga koe fo'i lea koe mahei, kapau na'e te'eki keke 'ilo'i 'i 'Eua, koe lea ia 'e taha kihe 'atamai vaivai pea 'ai keke 'ilo ia 'oku lau ia 'i Tongatapu moe ngaahi motu kehe 'o Tonga koe lea ta'efaka'apa'apa, ko 'ete anga 'ihe fanongo 'i 'api hono ngaue'aki, 'e faingofua pe ia kiate kita kete 'ai kiha taha kehe. 
 
4)  Ko 'eku pehee 'oku 'need' pe 'fiema'u' 'a e Hauasm 'ehe kau haua ko 'ena 'oku ke fakamatala ki ai, he 'oku 'ikai keu tui au 'oku nau tui na'e  fakatau kinautolu 'e Sisu 'aki hono ta'ata'a.  Koe 'uhinga ia 'enau ta'efiemalie 'o hangee ko ho'o fakamatala.  'Oku kehe 'a e tui, meihe talanoa ngutu.
 
Ma'ananga, of course!  'oku mahino ange ai 'a e 'uhinga na'e 'omai ai 'a e teolosia 'Hauasm' koe 'uhi ko 'ene 'asi mai mei ho'o fakamatala 'oku tokolahi 'a e fa'ahinga 'oku te'eki kenau mahino'i 'a e 'hauasm'. 
 
'Oku fiema'u ke toutou talanoa'i mo fakamatala'i, pea na'e 'osi talamai pe 'ehe 'author', 'oku 'ikai koha ngaue si'isi'i, koe ngaue lahi 'oku kei hanga mai mei mu'a ki hono ako'i 'a e 'hauasm'.    
 
Ma'ananga, ko ho'o taumu'a 'a'au 'ihe tepile ni ke fakafekiki, ko 'eku kaveinga 'a'aku ko hono 'explore' 'a e 'Sisu koe Hauasm'.   'Oku ta fu'u faikehekehe ai, pea koe 'uhinga ia na'e fakanounoui'i atu ai 'eku fakamatala kimu'a.
 
Koe me'a malie ho'o ta'efaifekau pehee kuo fuoloa hano fu'u paa koe 'eha Tonga ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa.
 
 'Oku ou 'ofa atu kiate koe, koe fu'u 'ita molokau pehee 'oku ke si'i faka'ofa ange ai koe, 'ai ha me'i faka'apa'apa moha me'i 'ofa kake mo'ui fiefia.  Koe fisi'ia 'ihe ui 'a Sisu koe Haua kake anga'i fakapapeliane koe?
 
daphne

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 6:38:33 AM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku iai pe motu'a ia koe kui a Semisi ko hono hingoa pe 'ona ko
Fiepoto
hahahaha


On Nov 6, 8:58 am, Lasinga Piutau <lasingapiu...@yahoo.com> wrote:
> 'Oku iai pe motu'a ia koe kui a Semisi ko hono hingoa pe 'ona ko Fiepoto
> hahahaha


> --Haaa,haaa, Singa , kuo 'osi tala mai 'ehe motu'a Houma koe Fiepoto ko Vale ia , 'oua teke lau mai eee, moe 'ofa atu ai pe Semisi T

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 7:26:59 AM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku ke pehee 'iho 'state of mind' koe lea 'oku ke lea mai 'aki kiate
au 'oku faingofua ke kataki'i 'e hoku fanga tuonga'ane heni? 'Oku nau
si'i fakalongolonga he 'oku nau 'osi 'ilo 'oku 'iai 'a e fa'ahinga
palopalema faka'atamai 'oku ne uesia [au]
Daphne

Daphne , 'ai 'eta komeni ke tonu , heee,heee,
Oku ou fie fai pe ki'i talanoa meihe tukunga manatu ai pe , taimi
koee na'e toe foki ange ai 'a 'Amanaki Havea mei Fisi 'one toe hoko
atu 'ae Palesiteni , koe fili na'e fai koia 'one toe ma'u ai 'ae
lakanga palesiteni , na'e 'ikai ke fu'u vaamama'o , pea ko'eni 'ene
lea 'oku ou kei manatu kiai , 'oku 'omai 'ae ola 'oe fili ko'eni 'ae
ongo'i mafasia kiate au , he 'oku 'ikai koha fo'i tokotaha teu ngaue
kiai ki hano feinga'i ke fktahataha'i 'ae ongo faha'i , pea na'a ne
kole ai kihe mo'ui tukulolo ke 'inasi ai 'ae ongo faha'i kae lava ke
lele lelei 'ae ngaue ,

Koe anga 'eku ki'i tui vaivai Daphne , 'oku faingofua ketau ma'u
a'e pa'anga pea mo ha toe koloa kehe , ka 'oku fu'u faingata'a ke tau
ma'u 'ae mo'ui tukulolo , koe talanga'i 'oe Sisuu Hauaa , he'ikai
ke toe lava ia ke ngata ka 'okapau 'e fai ha sio kihe ongo faha'i
kofee 'ae faha'i 'oku tokolahi ange 'e faingofua ange 'ae fetukutuku
hifo 'ae toko si'i kihee ke nau fktaha ai kae ngaholo hotau vaka ,
koe anga ia 'etau me'a moe lotu , pea ka 'okapau leva ko ho'o mou
feinga tipeiti pee, he'ikai teu kau ai he 'oku 'ikai koha fkmaau au ,
na'aku fa'a fkmaau pe ki mu'a , ka ko 'eku ki'i vakai atu kihe tu'unga
'oku teuteu'i ai 'eta fo'i tipeiti ko'eni , 'oku hangee ia koe ki'i
motu'a mei houma heee,heee na'e to he loli 'o tau hono 'ulu he hala
pea ki'i sifaa ai 'ene fkkaukau heee,heee, pea ka fkmatalili atu ha
taha kiai pea ko'eni 'ene fa'a tali , 'alu ki koo moe fksesele
haaa,haaa , koe anga pe foki 'oe hua ke ma'u ha'atau ifoifo , kae
'oleva ho'o lau mai , he koau 'eni teu toe fokotu'u malanga fo'ou
'aia ko hono tu'o , 'ikai teu toe manatu'i pe koe foki tu'o fiha
'eni ,heee,heee, 'ouaaaa, maloo pe kei 'ofa 'ae 'Otua he koaa
Daphne ee, moe 'oatu ai pe moe 'ofa 'iha huafa 'o Sisuu Kalaisi ,



On Nov 6, 9:56 pm, Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
wrote:
> Ma'ananga
>  
> Koe ha 'oku ke fu'u fakapo'uli pehee ai? 
>  
> Teke kole fakamolemole mai kiate au mo hoku fanga tuonga'ane kotoa pe 'i Tasilisili ni 'i ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa 'o ngaue mai 'aki 'a e lea ta'e fe'unga.
>  
> Na'aku 'osi talaatu kimu'a, 'oku 'i heni hoku fanga tuonga'ane, pea koe kakai 'oku ke 'ilo'i lelei 'ihe Siasi, ka 'oku 'ikai keke 'ilo'i 'e koe ko honau tuofefine au. 
>  
> 'Oku ke pehee 'iho 'state of mind' koe lea 'oku ke lea mai 'aki kiate au 'oku faingofua ke kataki'i 'e hoku fanga tuonga'ane heni?  'Oku nau si'i fakalongolonga he 'oku nau 'osi 'ilo 'oku 'iai 'a e fa'ahinga palopalema faka'atamai 'oku ne uesia koe.
>  
> 'In the name of Hauasm' koe 'uhinga ia 'oku ou toe huumai ai  'oku mahino lelei mai kiate au 'oku ke 'need' 'a e 'special attention'. 
>  
> Na'a ku pehee 'e au Ma'ananga 'oku ke qualified psychologist/counsellor, pea na'aku talanoa atu au 'ihe levolo ko ia, ko 'eku toki mahino'i 'eni ho'o fakamatala, ta koe taha koe 'o e fa'ahinga 'oku fakataumu'a ki ai 'a e teolosia 'Hauasm'.
>  
> Ma'ananga, 'e faingata'a ha femahino'aki mo koe
>  
> 1) Kuo ke 'osi 'pre-meditate' 'e koe 'oku tonu pe ho'o fakakaukau, 'oku 'ikai pe keke toka'i mai 'e koe ha taha 'o tatau aipe pe ko hai, 'oku fiema'u ia ke 'arrange' ha ngaahi 'sessions' ma'au.      
>  
> 2) Koe 'uhinga 'eku pehee atu kuo ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua, 'oku fakatefito ia 'ihe 'eku tui kihe teolosia 'hauasm'.  Ko ho'o fakamatala ki hono fe'ekenaki mo hono 'eke'i 'i 'Amelika mo Nu'usila 'ae 'Sisu koe Haua', koe faka'ilonga lelei ia kihe 'hauasm', meihe tafa'aki 'a e kau faifekau, kae tautefito kihe 'author' 'o e teolosia ni.  
>  
> 'Oku ou fakatonulea'i 'e au koe fakatokanga moe fekau ke toe malohi ange 'a e ngaue fakataha 'ihe Siasi,  'okapau 'oku malava ke ngaue 'a e 'strategies/approaches' 'oku 'omai 'ehe 'hauasm'.   
>  
> 3) 'Oku toe hanga pe 'e ho'o fakamatala 'e Ma'ananga 'o talamai, 'oku fiema'u ke 'ave 'a e folofola mo'ui kihe kakai, ka 'ikai koe me'a 'e hoko 'e malohi 'a e tevolo 'ihe 'ene hanga 'o ao holo 'a e mo'oni 'i he 'uhouhonga 'o e Siasi.  Ko 'eni kau taula'eiki, kuo mou sio tonu 'i Tasilisili ni 'ia  Ma'ananga.  Ko kinautolu 'oku fakafetau kihe uouangataha 'a e siasi koe tokolahi taha na'anau ako 'i Siaatoutai.   
>  
> Ma'ananga koe fo'i lea koe mahei, kapau na'e te'eki keke 'ilo'i 'i 'Eua, koe lea ia 'e taha kihe 'atamai vaivai pea 'ai keke 'ilo ia 'oku lau ia 'i Tongatapu moe ngaahi motu kehe 'o Tonga koe lea ta'efaka'apa'apa, ko 'ete anga 'ihe fanongo 'i 'api hono ngaue'aki, 'e faingofua pe ia kiate kita kete 'ai kiha taha kehe. 
>  
> 4)  Ko 'eku pehee 'oku 'need' pe 'fiema'u' 'a e Hauasm 'ehe kau haua ko 'ena 'oku ke fakamatala ki ai, he 'oku 'ikai keu tui au 'oku nau tui na'e  fakatau kinautolu 'e Sisu 'aki hono ta'ata'a.  Koe 'uhinga ia 'enau ta'efiemalie 'o hangee ko ho'o fakamatala.  'Oku kehe 'a e tui, meihe talanoa ngutu.
>  
> Ma'ananga, of course!  'oku mahino ange ai 'a e 'uhinga na'e 'omai ai 'a e teolosia 'Hauasm' koe 'uhi ko 'ene 'asi mai mei ho'o fakamatala 'oku tokolahi 'a e fa'ahinga 'oku te'eki kenau mahino'i 'a e 'hauasm'. 
>  
> 'Oku fiema'u ke toutou talanoa'i mo fakamatala'i, pea na'e 'osi talamai pe 'ehe 'author', 'oku 'ikai koha ngaue si'isi'i, koe ngaue lahi 'oku kei hanga mai mei mu'a ki hono ako'i 'a e 'hauasm'.    
>  
> Ma'ananga, ko ho'o taumu'a 'a'au 'ihe tepile ni ke fakafekiki, ko 'eku kaveinga 'a'aku ko hono 'explore' 'a e 'Sisu koe Hauasm'.   'Oku ta fu'u faikehekehe ai, pea koe 'uhinga ia na'e fakanounoui'i atu ai 'eku fakamatala kimu'a.
>  
> Koe me'a malie ho'o ta'efaifekau pehee kuo fuoloa hano fu'u paa koe 'eha Tonga ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa.
>  
>  'Oku ou 'ofa atu kiate koe, koe fu'u 'ita molokau pehee 'oku ke si'i faka'ofa ange ai koe, 'ai ha me'i faka'apa'apa moha me'i 'ofa kake mo'ui fiefia.  Koe fisi'ia 'ihe ui 'a Sisu koe Haua kake anga'i fakapapeliane koe?
>  
> daphne
>  
>  
>  
>  
>  
>   
>  
>
> --- On Fri, 6/11/09, Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com> wrote:
>
> From: Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Friday, 6 November, 2009, 5:47 AM
>
> masi'i ta'ahine Daphne,
>
> kuo kamata pe eni ke ke mahei, hala 'ataa'taa ha fetaulaki e me'a ko eni oku ke tohi mai ai mo e me'a na'a ku tohi atu ai,
>
> ko e me'a pe ia e hoko, kau tasilisili ko e talanoa haua pe ki he haua e 'atamai.
>
> kuo fai atu eni kuo ke toe fu'u fakaoli aupito. ofa mai o mohe ke ke fiu pea toki tasilisili, he kuo ke lau faikehe'i e post 'a e kakai, pea 'ikai pea folo ha'o fo'i  'akau, he kuo fai atu eni e haua 'a e ta'emahino ia mo e ta'e'uhinga 'o tuku mai 'a Tafahi ia mo Niua mo Niua.
>
> Fakamolemole atu,
> Ma'ananga 
>
> From: Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Fri, November 6, 2009 4:32:50 PM
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> hehehehe, Ma'ananga malo 'a e tau moe fefolau'aki.
>  
> Kuo hanga foki 'ehe teolosia 'Hauasm' 'o faito'o si'oku telinga 'o toe lelei ange 'a e fanongo 'ihe taimi ni, pea neongo ho'o fakahauee holo 'i mamani, 'o talanoa mai ai ka 'oku ou lava 'eni 'o fanongo atu. hehehehehe
>  
> Koe malie taha tamasi'i Ma'ananga, ko ho'o talanoa kihe lau 'a e kau haua, 'oku ke taataa mai koe 'i he fa'ahinga 'discipline' 'oku ou lolotonga hoko au, mo Semisi Ta'ai, mo Sami, mo Mapuhoi, koe 'informal scholars' ai.  Na'e 'osi warning atu 'a Semisi kiate koe ke tuku ho'o to'o heletaa, he'e vave ange ai hono ma'u koe 'ehe 'Hauasm', hehehehe. 
>  
> Ma'ananga, 'oua teke tokanga ki ai, 'oku 'iai 'a e mo'oni ia 'a e kau haua he'enau si'i ongo'i ta'efe'unga pehee.  Koe faka'ilonga ia 'e Ma'ananga 'a e 'need' pe 'fiema'u ke ngaue 'aki 'a e 'approach' 'a e 'Hauasm'.   'Oku ou fakafeta'i ai kihe 'Otua 'oku 'afio 'i hotau lotolotonga, he'ena hanga 'o fakamahino'i vave mai kiate au, pea mo kinautolu 'a e kau faifekau 'oku 'i Tasilisili ni, kae tautefito kihe tokotaha na'ane foofoa'i 'a e teolosia 'Hauasm'.  
>  
> Ko 'eni kuo ngutu mai 'aki 'ehe 'Otua 'a Ma'ananga ke fakamahino'i mai 'a hono fiema'u ha fa'ahinga approach 'e malava ke ongo'i ai 'ehe tokotaha haua 'oku 'ikai ke tueenoa pea 'oku lolotonga (here and now) huluni 'iate kinautola 'a Kalaisi. 
>  
> 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha taumu'a kehe ia 'a e 'Hauasm', ko 'ene taumu'a pe 'a 'ana 'oku taha, ke fakaa'u kihe haua, li'ekina, low self esteem, sinners, those who loose hope and feel helpless that Christ is 'here and now'. 
>  
> Ma'ananga, malo 'a e talanoa malie pea neongo pe na'e 'ikai keke loto ke ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua,  ka 'oku tatau pe ho mahu'inga moe mahu'inga 'o e 'author ' 'o e 'Sisu koe Haua' kihe 'Otua.
>  
> Koe kau sevaniti ta'e'aonga kotoa pe kitautolu.  Ko 'etau mo'ui 'ihe Kelesi 'ata'ataa pe 'a e 'Otua. 
>  
> Daphne
>
> --- On Fri, 6/11/09, Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com> wrote:
>
> From: Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Friday, 6 November, 2009, 3:07 AM
>
> Veni,
>
> Tala ange kia Sami mo Daphne ko e me'a oli ia kuo tali 'e he kau ako ia e Sisu ko e Haua kae mei vale kau haua ia he maaa he lea pehee kia Sisu.
>
> ne 'ave au he leka na'a ne tali au LA he uike kuo osi ke oo o faikava he feitu'u kau faama ofi ki Ontario nai (I am not sure), oku tokolahi ai kau mamonga mo e katolika, kau Tonga kehekehe pe, pea 'eke ange masi'i e taha mei Tokomololo ki he leka he na'e 'i sia'atoutai (no one knows me there), pea ko e ha e Sisu Haua ko eni oku lau holo, talaange pe leka, sai pe ke eke ki he folau mahalo 'oku ne ilo ange, pea u pau'u atu pe au mai ke tau inu, pehee mai fu'u tamaa ia, oku mou kei sai homou kau teolosia! Toki ilo 'e au na'e ako i Tonga high  faka'osi ki Liahona ka na'e e nofo feitu'u Vaololoa, pea 'oku lau tohi pe ia mo sio TV he ngaahi malanga fakalotu neongo oku ikai alu ia ki ha lotu.
>
> kuo u tau mai eni ki Nu'u Sila ni, mau feiloaki 'ane efiafi mo e ni'ihi 'oku Siasi Metotisi heni. Kuo fuoloa mai e nau laulau fakalongolongo mai pe he ngaahi kaveinga 'oku fai ai e tasilisili, lea mai e toko 2 he kakai e siasi heni na'a nau lau 'eku post fakamuimui atu kia Sami, 'enau maninia he ngaahi fu'u lea 'oku fai he tasilisili ki he Eiki! Pehe leva 'e he motu'a e taha mei Mangere, oku ikai ke u failotu au, masii ka oku ou manako pe he 'alu ki he tali malanga o fanogo talanoa, pea 'i he'eku fanogo ki he ohake 'o e fakakaukau, pea u pehee, ne u takamilo fuoloa au i Tonga pea u toki hola mai he vaka ki NZ he 83, pea neongo oku lau ko e haua au pea ikai si'aa ha'aku lotu, oku ou fie taa'i mai 'e tama ko eni lea launoa pehee! Kataki pe hono hualela emau potalanoa, ka ko e faka'amu ke fakamahino 'a e poini!
>
> Veni, ko e kakai  eni oku lau ko e haua, oku nau mamahi nautolu hono ui e Tama ko e Haua!
>
> Ikai keu ilo pe ko e kau haua fee oku fakahu'uhu'u ki ai 'a Sami mo Daphne, ko e kau haua eni oku nau mei vale nau tolu he ita he ui haua kia Sisu! Mo'oni e lea 'a e finemotu'a ki he kau fakafekiki he fakataha e taha 'a e Siasi, ko e takitaha faka'ali'ali pe foki honau ngata'anga!
>
> Malie ee, 'oku fa'a tau kave e ni'ihi he mala'e ni 'o talamai ko e fai 'eni ma'a e tukuhausia mo e li'ekina mo e haua, kae mei vale nautolu he angafai 'o e kakai oku lau ko e kau ako mo faifekau!
>
> ko hono mo'oni , 'oku fa'a exploit e he kau ako 'a e kau ta'eako, masiva, tukuhausia, etc ke tu'unga ai 'e nau fifili fakaako pea ma'u 'enautolu 'a e credit, langilangi moe  benefit 'o e ngaue ko ia, kae kei li'ekina pe 'a e li'ekina ia, 'a ee na'e tu'u'anga ai hono fatu e teolosia.  me'a pe 'oku mahino, it is not only anthropocentric and self-centered! it serves may be the casue of humanity but not of GOD!
>
> ko e fehu'i mahu'inga ne fai hake 'e he tokotaha 'aneafi, pe oku hanga 'e he me'a ni 'o 'unuaki ...
>
> read more »

Akapei Ma'ilei

unread,
Nov 6, 2009, 8:13:24 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
 
 
Ko  hai  ha  taha  'i he  famili  'o e  Tasilisili  'e  fakaongo  kiai  'a Daphne ?  Kapau  'oku  'iai ha  Tangata'eiki faifekau  hange  ko  Rev. Sisitoutai Taufa  pe  koha  taha 'e  lava  'o  tokoni kia  Daphne pea  'ofamai  aa hotau  fakamo'ui 'o  tokoni  hake 'i he  ngaahi  fokotu'u  fakakaukau  ko  'eni :
 
1. 'Oku  'ikai  ke  'iai  ha'atau  lao  pe  fakangatangata  fakafamili  'i he  fale ni .
 
2. Ko  'ene toutou hokohoko  email mai  ki  he ngaahi  fakakaukau,  'oku  'ikai normal  ia ki ha taha 'oku ne  ma'u  ha  maama.  Kapau  tete  fakatokanga'i  'a  'ene  hokohoko  post mai  ki he  fale ni, 'oku  'ikai  toe  kehekehe  ia  mo e kau  addiction ko  'eni  'oku  tuli  mei he poker machines he  Casino.
 
3. 'Oku  fakapotopoto ketau  toe  sio  ki  hono  'atakai(husepaniti&famili) na'a  'oku  uesia  pe  na'a  uesia kinautolu kae  si'i  tukuaki'i  'a e  Tasilisili.
 
4. Ko e  ngaahi  founga  'o  'ene  taukave  'oku  ou  maheni  'i he  fehanghangai  mo e  ngaahi  fu'u  ivi  pehe ni 'i he mala'e 'o e talaki/'evangelio.  He  ko hono fktu'utamaki  'o e  ngaahi  laumalie pehe ni  ko  'enau  fa'a  fusi mai  mo e kakai  pe  ko e  fk'apa'apa ke  malu'i  'aki  kinautolu (mo  'enau ta'efietukulolo) ke  tu'u  pe  'enau fkkaukau he  taimi  kotoa : 'Oku  'ikai koha  fua  'eni  'o  Laumalie Ma'oni'oni . Fie ma'u  tokoni kiai.
 
5. Ko e  tokofiha  'eni  kuo  palopalema  mo  Daphne 'i  fale ni ? Ko ha  fk'ilonga lelei  'eni  ??  Ko e taimi  'oku  'ikai  ha'ane  poini ke  taukave 'aki  pea  toki  faulele  mai  'eia  e  faka'apa'apa mo e  ha fua pea  a'u  pe  ki he'ene  lau  ki  'api .
 
6. 'Oku  'iai  ha  siasi 'oku  kau  kiai ? Kohai  'ene  faifekau  ke  u  fetu'utaki  kiai  pea  kapau  'oku  hala pea  'oku  totonu ketau  tokangaekina  'a e fa'ahinga  tu'unga  ko  'eni  he  'oku  pelepelengesi.  'Osi  sio  pe  kitautolu  he  fu'u kau palofesa ia  kuo  hoko kiakinautolu  'a e ngaahi tukunga  ko  'eni.
 
7.  Ko e  mahu'inga  tahaa 'eni 'oku  totonu  pe  kene  'ilo  mo  Sami ko e  Huafa  'oku na 'aka  kiai  'oku  kovi  ia  ki  hona  sino,'atamai  mo e  laumalie. Pea  'oku  'ikai  koha  talatuki  'eni  ka  koe fatongia  totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi  ia  ka e fk'ofa  kinaua. He'e  fkfefeka'i  hona  loto  naua  (hange  ko  Felo) kena  fkfekiki malohi  kae  kaukovi  ia  mo  'ena  fakakaukau('atamai).
 
'Oku  'oatu  'eku  kole  fakamatoato  mo'oni  tu'unga  'i he  'ofa faka  Sisu  Kalaisi  pea  mo e  maama mo e  lao  'o e  fonua ko  'eni.  Ki'i  tuku mu'a  'a  Daphne kitu'a kei  taimi kefai  ha  retreat moha tokoni  fakalaumalie kiai 'okapau  'e toe  fiefokimai  pea 'omai  ha'ane  tohi  clearance  mei he 'ene  faifekau mo e counsellor . 'Apulu  'etau Tasilisili  he  fa'ahinga kakai pehe ni. Pea ko  hotau  ngaahi  peito  pe  tetau  faifailoto  kiai.
 
'Oku  tau  fekuki  mo e  ngaahi  faingata'a  lahi 'ihotau  kakai  koe  'ikai  ketau  lea  totonu  'i he  'ofa. Koe  'aho  hotau  lavaki  koe  'aho ia  hotau  fkmo'ui.Ne'ine'i  tala  ke  'oua  e  tuku  'etau  lotu  kae  faima'u  pe  he  kohono  'uhinga  'oku  'ikai toe  holiday e  tevolo  ia. 'Ofa  maia.
 
'Akapei  Ma'ilei.
 
 

Date: Fri, 6 Nov 2009 02:56:18 -0800
From: sioelina...@yahoo.com.au

tv

unread,
Nov 6, 2009, 9:29:30 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Ko Ozzie Ozzie Ozzie pe foki!

2009/11/6 Akapei Ma'ilei <aka...@hotmail.com>

Sione M. Veituna

unread,
Nov 6, 2009, 11:43:30 AM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Daphne,

Tuku ho'o fa'a ui hoku hingoa na'a 'ave au ha tevolo! ko e tu'u 6 ee ho'o ui hoku hingoa ho'o tohi ko eni i lalo, ka pehee fau leva 'a e kaikaila pea oku pehee ko e me'a ia 'oku ui ko e fakapo'uli. ko e ha fua e fa'a ui! pea ke lelea lelei mai pe he oku fanongo atu pe! 'Unu Semisi ki he tafa'aki 'oua te ke kau noa he 'ema talanga ee, he he he he

kau fehu'i atu ko e ha kuo kovi ai 'a e Daphne Mahei, kae sai ai 'e Sisu Haua? Vakai ki ho'o fisi'ia! ui 'e koe mo Sale 'a Sisu ko e Haua, pea u pau'u atu au ko e mahei koe fakatatau ki he mahei ho'o komeni, pea ke kaikaila koee. 'Ai ke ngali Hauaism ho'o me'a, ko e ha 'oku toe kaikaila ai! Uoke ta ko ena oku kovi e name calling kae taukave a'u atu pe mou tolu!

Fefe ke ke ngaue 'aki pe 'a e apparatus tatau oku mou ngaue 'aki ki hano redefine e Haua 'o fai pehee pe ki he Mahei, ke 'oua 'e toe ongo ta'e faka'apa'apa hange ko ho'o taukave ki he redefine 'e Sale 'a e Haua! ke mole hono haua mei ai. 'Ai pe o redefine e Mahei ke mole hono mahei mei ai, 'ikai ko e tu'unga taukave ia?

Ke talamai 'e he kau haua oku fakamaa hono ui 'o Sisu ko e Haua, ka ke talamai 'e koe oku nau fiema'u 'a Sisu! 'Oku nau tala atu 'oku nau fiema'u ke tuku homou launoa 'o ui pehe'i 'a Sisu, ko e lau ia 'a e kau haua ko eni ne u hualela atu 'emau talanoa, 'e fai atu eni ia pea poto e haua ia 'ia koe ta'ehaua! Ko e konga fee he potalanoa 'oku ta'emahino kiate koe!

Fakamolemole atu pe Daphne, kapau kuo ke fihia pe ho'ou tauhele!

oku hala 'ataa ha 'ita mo ha fakapo'uli ko e mate pe he kata he 'alunga 'etau polave.

Fakamonu'ia atu e 'ahotapu, tuku aa 'e alu ia 'o mohe mo folo fo'i'akau ne u tomu'a kole atu, kae 'ai aa e 'alu ki he lotu na'a tokoni ia. ;-)

Kataki atu Nee, pea fakamolemole atu kakai!
Ma'ananga

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 4:25:47 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku 'iai ha siasi 'oku kau kiai ? Kohai 'ene faifekau ke u
fetu'utaki kiai pea kapau 'oku hala pea 'oku totonu ketau
tokangaekina 'a e fa'ahinga tu'unga ko 'eni he 'oku
pelepelengesi. 'Osi sio pe kitautolu he fu'u kau palofesa ia
kuo hoko kiakinautolu 'a e ngaahi tukunga ko 'eni.

'Akapei


Kou manatu foki 'Akapei kihe taimi koee na'e ki'i tuku fktaimi mai ai
'a Mapuhoi ki tu'a , neu lele atu foki ke ma'u mai hono la'i
fk'ataa , 'ou 'ilo ai ta koe fanga ki'i neave na'e motumotu he
mui'ulu , me'a malie na'e toe fai pe soloteipi'i , pea ko'eni kuo
toe hu mai kuo fu'u mo'ui lelei 'aupito hoku tokouaa , heee,heee,
Mapuhoi 'oleva koe , ki'i mihi'i ho'o manava 'o ki'i ta'ofi ai , he
ka homo mai 'ena ko 'ene toe motuu ia , heee,heee, moe 'ofa atu ai
pe , Semisi T

On Nov 7, 12:13 am, Akapei Ma'ilei <aka_...@hotmail.com> wrote:
> Ko  hai  ha  taha  'i he  famili  'o e  Tasilisili  'e  fakaongo  kiai  'a Daphne ?  Kapau  'oku  'iai ha  Tangata'eiki faifekau  hange  ko  Rev. Sisitoutai Taufa  pe  koha  taha 'e  lava  'o  tokoni kia  Daphne pea  'ofamai  aa hotau  fakamo'ui 'o  tokoni  hake 'i he  ngaahi  fokotu'u  fakakaukau  ko  'eni :
>
> 1. 'Oku  'ikai  ke  'iai  ha'atau  lao  pe  fakangatangata  fakafamili  'i he  fale ni .
>
> 2. Ko  'ene toutou hokohoko  email mai  ki  he ngaahi  fakakaukau,  'oku  'ikai normal  ia ki ha taha 'oku ne  ma'u  ha  maama.  Kapau  tete  fakatokanga'i  'a  'ene  hokohoko  post mai  ki he  fale ni, 'oku  'ikai  toe  kehekehe  ia  mo e kau  addiction ko  'eni  'oku  tuli  mei he poker machines he  Casino.
>
> 3. 'Oku  fakapotopoto ketau  toe  sio  ki  hono  'atakai(husepaniti&famili) na'a  'oku  uesia  pe  na'a  uesia kinautolu kae  si'i  tukuaki'i  'a e  Tasilisili.
>
> 4. Ko e  ngaahi  founga  'o  'ene  taukave  'oku  ou  maheni  'i he  fehanghangai  mo e  ngaahi  fu'u  ivi  pehe ni 'i he mala'e 'o e talaki/'evangelio.  He  ko hono fktu'utamaki  'o e  ngaahi  laumalie pehe ni  ko  'enau  fa'a  fusi mai  mo e kakai  pe  ko e  fk'apa'apa ke  malu'i  'aki  kinautolu (mo  'enau ta'efietukulolo) ke  tu'u  pe  'enau fkkaukau he  taimi  kotoa : 'Oku  'ikai koha  fua  'eni  'o  Laumalie Ma'oni'oni . Fie ma'u  tokoni kiai.
>
> 5. Ko e  tokofiha  'eni  kuo  palopalema  mo  Daphne 'i  fale ni ? Ko ha  fk'ilonga lelei  'eni  ??  Ko e taimi  'oku  'ikai  ha'ane  poini ke  taukave 'aki  pea  toki  faulele  mai  'eia  e  faka'apa'apa mo e  ha fua pea  a'u  pe  ki he'ene  lau  ki  'api .
>
> 6. 'Oku  'iai  ha  siasi 'oku  kau  kiai ? Kohai  'ene  faifekau  ke  u  fetu'utaki  kiai  pea  kapau  'oku  hala pea  'oku  totonu ketau  tokangaekina  'a e fa'ahinga  tu'unga  ko  'eni  he  'oku  pelepelengesi.  'Osi  sio  pe  kitautolu  he  fu'u kau palofesa ia  kuo  hoko kiakinautolu  'a e ngaahi tukunga  ko  'eni.
>
> 7.  Ko e  mahu'inga  tahaa 'eni 'oku  totonu  pe  kene  'ilo  mo  Sami ko e  Huafa  'oku na 'aka  kiai  'oku  kovi  ia  ki  hona  sino,'atamai  mo e  laumalie. Pea  'oku  'ikai  koha  talatuki  'eni  ka  koe fatongia  totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi  ia  ka e fk'ofa  kinaua. He'e  fkfefeka'i  hona  loto  naua  (hange  ko  Felo) kena  fkfekiki malohi  kae  kaukovi  ia  mo  'ena  fakakaukau('atamai).
>
> 'Oku  'oatu  'eku  kole  fakamatoato  mo'oni  tu'unga  'i he  'ofa faka  Sisu  Kalaisi  pea  mo e  maama mo e  lao  'o e  fonua ko  'eni.  Ki'i  tuku mu'a  'a  Daphne kitu'a kei  taimi kefai  ha  retreat moha tokoni  fakalaumalie kiai 'okapau  'e toe  fiefokimai  pea 'omai  ha'ane  tohi  clearance  mei he 'ene  faifekau mo e counsellor . 'Apulu  'etau Tasilisili  he  fa'ahinga kakai pehe ni. Pea ko  hotau  ngaahi  peito  pe  tetau  faifailoto  kiai.
>
> 'Oku  tau  fekuki  mo e  ngaahi  faingata'a  lahi 'ihotau  kakai  koe  'ikai  ketau  lea  totonu  'i he  'ofa. Koe  'aho  hotau  lavaki  koe  'aho ia  hotau  fkmo'ui.Ne'ine'i  tala  ke  'oua  e  tuku  'etau  lotu  kae  faima'u  pe  he  kohono  'uhinga  'oku  'ikai toe  holiday e  tevolo  ia. 'Ofa  maia.
>
> 'Akapei  Ma'ilei.
>
> Date: Fri, 6 Nov 2009 02:56:18 -0800
> From: sioelinau_miss...@yahoo.com.au
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
>
> Ma'ananga
>
> Koe ha 'oku ke fu'u fakapo'uli pehee ai?  
>
> Teke kole fakamolemole mai kiate au mo hoku fanga tuonga'ane kotoa pe 'i Tasilisili ni 'i ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa 'o ngaue mai 'aki 'a e lea ta'e fe'unga.
>
> Na'aku 'osi talaatu kimu'a, 'oku 'i heni hoku fanga tuonga'ane, pea koe kakai 'oku ke 'ilo'i lelei 'ihe Siasi, ka 'oku 'ikai keke 'ilo'i 'e koe ko honau tuofefine au.  
>
> 'Oku ke pehee 'iho 'state of mind' koe lea 'oku ke lea mai 'aki kiate au 'oku faingofua ke kataki'i 'e hoku fanga tuonga'ane heni?  'Oku nau si'i fakalongolonga he 'oku nau 'osi 'ilo 'oku 'iai 'a e fa'ahinga palopalema faka'atamai 'oku ne uesia koe.
>
> 'In the name of Hauasm' koe 'uhinga ia 'oku ou toe huumai ai  'oku mahino lelei mai kiate au 'oku ke 'need' 'a e 'special attention'.
>
> Na'a ku pehee 'e au Ma'ananga 'oku ke qualified psychologist/counsellor, pea na'aku talanoa atu au 'ihe levolo ko ia, ko 'eku toki mahino'i 'eni ho'o fakamatala, ta koe taha koe 'o e fa'ahinga 'oku fakataumu'a ki ai 'a e teolosia 'Hauasm'.
>
> Ma'ananga, 'e faingata'a ha femahino'aki mo koe
>
> 1) Kuo ke 'osi 'pre-meditate' 'e koe 'oku tonu pe ho'o fakakaukau, 'oku 'ikai pe keke toka'i mai 'e koe ha taha 'o tatau aipe pe ko hai, 'oku fiema'u ia ke 'arrange' ha ngaahi 'sessions' ma'au.      
>
> 2) Koe 'uhinga 'eku pehee atu kuo ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua, 'oku fakatefito ia 'ihe 'eku tui kihe teolosia 'hauasm'.  Ko ho'o fakamatala ki hono fe'ekenaki mo hono 'eke'i 'i 'Amelika mo Nu'usila 'ae 'Sisu koe Haua', koe faka'ilonga lelei ia kihe 'hauasm', meihe tafa'aki 'a e kau faifekau, kae tautefito kihe 'author' 'o e teolosia ni.  
>
> 'Oku ou fakatonulea'i 'e au koe fakatokanga moe fekau ke toe malohi ange 'a e ngaue fakataha 'ihe Siasi,  'okapau 'oku malava ke ngaue 'a e 'strategies/approaches' 'oku 'omai 'ehe 'hauasm'.  
>
> 3) 'Oku toe hanga pe 'e ho'o fakamatala 'e Ma'ananga 'o talamai, 'oku fiema'u ke 'ave 'a e folofola mo'ui kihe kakai, ka 'ikai koe me'a 'e hoko 'e malohi 'a e tevolo 'ihe 'ene hanga 'o ao holo 'a e mo'oni 'i he 'uhouhonga 'o e Siasi.  Ko 'eni kau taula'eiki, kuo mou sio tonu 'i Tasilisili ni 'ia  Ma'ananga.  Ko kinautolu 'oku fakafetau kihe uouangataha 'a e siasi koe tokolahi taha na'anau ako 'i Siaatoutai.  
>
> Ma'ananga koe fo'i lea koe mahei, kapau na'e te'eki keke 'ilo'i 'i 'Eua, koe lea ia 'e taha kihe 'atamai vaivai pea 'ai keke 'ilo ia 'oku lau ia 'i Tongatapu moe ngaahi motu kehe 'o Tonga koe lea ta'efaka'apa'apa, ko 'ete anga 'ihe fanongo 'i 'api hono ngaue'aki, 'e faingofua pe ia kiate kita kete 'ai kiha taha kehe.
>
> 4)  Ko 'eku pehee 'oku 'need' pe 'fiema'u' 'a e Hauasm 'ehe kau haua ko 'ena 'oku ke fakamatala ki ai, he 'oku 'ikai keu tui au 'oku nau tui na'e  fakatau kinautolu 'e Sisu 'aki hono ta'ata'a.  Koe 'uhinga ia 'enau ta'efiemalie 'o hangee ko ho'o fakamatala.  'Oku kehe 'a e tui, meihe talanoa ngutu.
>
> Ma'ananga, of course!  'oku mahino ange ai 'a e 'uhinga na'e 'omai ai 'a e teolosia 'Hauasm' koe 'uhi ko 'ene 'asi mai mei ho'o fakamatala 'oku tokolahi 'a e fa'ahinga 'oku te'eki kenau mahino'i 'a e 'hauasm'.  
>
> 'Oku fiema'u ke toutou talanoa'i mo fakamatala'i, pea na'e 'osi talamai pe 'ehe 'author', 'oku 'ikai koha ngaue si'isi'i, koe ngaue lahi 'oku kei hanga mai mei mu'a ki hono ako'i 'a e 'hauasm'.    
>
> Ma'ananga, ko ho'o taumu'a 'a'au 'ihe tepile ni ke fakafekiki, ko 'eku kaveinga 'a'aku ko hono 'explore' 'a e 'Sisu koe Hauasm'.   'Oku ta fu'u faikehekehe ai, pea koe 'uhinga ia na'e fakanounoui'i atu ai 'eku fakamatala kimu'a.
>
> Koe me'a malie ho'o ta'efaifekau pehee kuo fuoloa hano fu'u paa koe 'eha Tonga ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa.
>
>  'Oku ou 'ofa atu kiate koe, koe fu'u 'ita molokau pehee 'oku ke si'i faka'ofa ange ai koe, 'ai ha me'i faka'apa'apa moha me'i 'ofa kake mo'ui fiefia.  Koe fisi'ia 'ihe ui 'a Sisu koe Haua kake anga'i fakapapeliane koe?
>
> daphne
>
> --- On Fri, 6/11/09, Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com> wrote:
>
> From: Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Friday, 6 November, 2009, 5:47 AM
>
> masi'i ta'ahine Daphne,
>
> kuo kamata pe eni ke ke mahei, hala 'ataa'taa ha fetaulaki e me'a ko eni oku ke tohi mai ai mo e me'a na'a ku tohi atu ai,
>
> ko e me'a pe ia e hoko, kau tasilisili ko e talanoa haua pe ki he haua e 'atamai.
>
> kuo fai atu eni kuo ke toe fu'u fakaoli aupito. ofa mai o mohe ke ke fiu pea toki tasilisili, he kuo ke lau faikehe'i e post 'a e kakai, pea 'ikai pea folo ha'o fo'i  'akau, he kuo fai atu eni e haua 'a e ta'emahino ia mo e ta'e'uhinga 'o tuku mai 'a Tafahi ia mo Niua mo Niua.
>
> Fakamolemole atu,
> Ma'ananga  
>
> From: Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Fri, November 6, 2009 4:32:50 PM
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> hehehehe, Ma'ananga malo 'a e tau moe fefolau'aki.
>
> Kuo hanga foki 'ehe teolosia 'Hauasm' 'o faito'o si'oku telinga 'o toe lelei ange 'a e fanongo 'ihe taimi ni, pea neongo ho'o fakahauee holo 'i mamani, 'o talanoa mai ai ka 'oku ou lava 'eni 'o fanongo atu. hehehehehe
>
> Koe malie taha tamasi'i Ma'ananga, ko ho'o talanoa kihe lau 'a e kau haua, 'oku ke taataa mai koe 'i he fa'ahinga 'discipline' 'oku ou lolotonga hoko au, mo Semisi Ta'ai, mo Sami, mo Mapuhoi, koe 'informal scholars' ai.  Na'e 'osi warning atu 'a Semisi kiate koe ke tuku ho'o to'o heletaa, he'e vave ange ai hono ma'u koe 'ehe 'Hauasm', hehehehe.  
>
> Ma'ananga, 'oua teke tokanga ki ai, 'oku 'iai 'a e mo'oni ia 'a e kau haua he'enau si'i ongo'i ta'efe'unga pehee.  Koe faka'ilonga ia 'e Ma'ananga 'a e 'need' pe 'fiema'u ke ngaue 'aki 'a e 'approach' 'a e 'Hauasm'.   'Oku ou fakafeta'i ai kihe 'Otua 'oku 'afio 'i hotau lotolotonga, he'ena hanga 'o fakamahino'i vave mai kiate au, pea mo kinautolu 'a e kau faifekau 'oku 'i Tasilisili ni, kae tautefito kihe tokotaha na'ane foofoa'i 'a e teolosia 'Hauasm'.  
>
> Ko 'eni kuo ngutu mai 'aki 'ehe 'Otua 'a Ma'ananga ke fakamahino'i mai 'a hono fiema'u ha fa'ahinga approach 'e malava ke ongo'i ai 'ehe tokotaha haua 'oku 'ikai ke tueenoa pea 'oku lolotonga (here and now) huluni 'iate kinautola 'a Kalaisi.  
>
> 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha taumu'a kehe ia 'a e 'Hauasm', ko 'ene taumu'a pe 'a 'ana 'oku taha, ke fakaa'u kihe haua, li'ekina, low self esteem, sinners, those who loose hope and feel helpless that Christ is 'here and now'.
>
> Ma'ananga, malo 'a e talanoa malie pea neongo pe na'e 'ikai keke loto ke ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua,  ka 'oku tatau pe
> ...
>
> read more »

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 5:00:28 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'Oku 'oatu 'eku kole fakamatoato mo'oni tu'unga 'i he 'ofa
faka Sisu Kalaisi pea mo e maama mo e lao 'o e fonua ko
'eni. Ki'i tuku mu'a 'a Daphne kitu'a kei taimi kefai ha
retreat moha tokoni fakalaumalie kiai 'okapau 'e toe fiefokimai
pea 'omai ha'ane tohi clearance mei he 'ene faifekau mo e
counsellor . 'Apulu 'etau Tasilisili he fa'ahinga kakai pehe ni.
Pea ko hotau ngaahi peito pe tetau faifailoto kiai.


'Oku tau fekuki mo e ngaahi faingata'a lahi 'ihotau kakai koe
'ikai ketau lea totonu 'i he 'ofa. Koe 'aho hotau lavaki koe
'aho ia hotau fkmo'ui.Ne'ine'i tala ke 'oua e tuku 'etau
lotu kae faima'u pe he kohono 'uhinga 'oku 'ikai toe holiday
e tevolo ia. 'Ofa maia.


'Akapei Ma'ilei.


'Oku ou tui kuo 'osi totonu kihe komiti tasilisili ke nau ngaue 'aki
'ae founga 'apalai visa , 'omi 'ae tohi kole pea toe fiema'u moe
sivi mo'ui lelei kae toki paasi , he kou tui ka lava ke fai 'ae fo'i
ngaueni , 'e lava leva ke tuku atu ha fa'ahinga ki tu'a ke nau toe
foki 'o fai honau fanga ki'i sivi kae toki foki mai ki lotoni , pea
koe fa'ahinga ko'eni teu lisi atu ke mou vakai mai kiai

Semisi Ta'ai
Daphnne Taukolonga
Lapai Mesa
Kolomaile
Nau Taitusi [ kae tuku pe 'i lotoni kae 'omai pe 'ene faito'o koe
fu'u ipu fonu
Lasinga Piutau
Sami Pakofe
Salesi Finau [ fiema'u ke toe fai hono ki'i tafa ]
Hunuhunu [ fiema'u 'aupito faito'o fktonga , la'i uhi , la'i
nonu ]

Ko 'ena 'eku ki'i kakai kou 'oatu kapau temou toe 'ilo ha taha pea mou
'ofa 'o tokoni mai , 'oku 'okai foki ke kau hoku tokoua ko Mapuhoi
he lisi ko'eni , he kuo 'osi hono faito'o 'ona ia , pea ko kitautolu
ko'eni he'ikai toe fai ha tau loto koe fa'o fkmalohi'i pe ki ka kae
leleaki'i ki he Toketaa, 'Oiauuueeeee,heeee,heeee teu vale au he
kata he kuo omooma 'eku taimi he ngaue 'ae HAUAAAAAAAA ,



On Nov 7, 12:13 am, Akapei Ma'ilei <aka_...@hotmail.com> wrote:
> Ko  hai  ha  taha  'i he  famili  'o e  Tasilisili  'e  fakaongo  kiai  'a Daphne ?  Kapau  'oku  'iai ha  Tangata'eiki faifekau  hange  ko  Rev. Sisitoutai Taufa  pe  koha  taha 'e  lava  'o  tokoni kia  Daphne pea  'ofamai  aa hotau  fakamo'ui 'o  tokoni  hake 'i he  ngaahi  fokotu'u  fakakaukau  ko  'eni :
>
> 1. 'Oku  'ikai  ke  'iai  ha'atau  lao  pe  fakangatangata  fakafamili  'i he  fale ni .
>
> 2. Ko  'ene toutou hokohoko  email mai  ki  he ngaahi  fakakaukau,  'oku  'ikai normal  ia ki ha taha 'oku ne  ma'u  ha  maama.  Kapau  tete  fakatokanga'i  'a  'ene  hokohoko  post mai  ki he  fale ni, 'oku  'ikai  toe  kehekehe  ia  mo e kau  addiction ko  'eni  'oku  tuli  mei he poker machines he  Casino.
>
> 3. 'Oku  fakapotopoto ketau  toe  sio  ki  hono  'atakai(husepaniti&famili) na'a  'oku  uesia  pe  na'a  uesia kinautolu kae  si'i  tukuaki'i  'a e  Tasilisili.
>
> 4. Ko e  ngaahi  founga  'o  'ene  taukave  'oku  ou  maheni  'i he  fehanghangai  mo e  ngaahi  fu'u  ivi  pehe ni 'i he mala'e 'o e talaki/'evangelio.  He  ko hono fktu'utamaki  'o e  ngaahi  laumalie pehe ni  ko  'enau  fa'a  fusi mai  mo e kakai  pe  ko e  fk'apa'apa ke  malu'i  'aki  kinautolu (mo  'enau ta'efietukulolo) ke  tu'u  pe  'enau fkkaukau he  taimi  kotoa : 'Oku  'ikai koha  fua  'eni  'o  Laumalie Ma'oni'oni . Fie ma'u  tokoni kiai.
>
> 5. Ko e  tokofiha  'eni  kuo  palopalema  mo  Daphne 'i  fale ni ? Ko ha  fk'ilonga lelei  'eni  ??  Ko e taimi  'oku  'ikai  ha'ane  poini ke  taukave 'aki  pea  toki  faulele  mai  'eia  e  faka'apa'apa mo e  ha fua pea  a'u  pe  ki he'ene  lau  ki  'api .
>
> 6. 'Oku  'iai  ha  siasi 'oku  kau  kiai ? Kohai  'ene  faifekau  ke  u  fetu'utaki  kiai  pea  kapau  'oku  hala pea  'oku  totonu ketau  tokangaekina  'a e fa'ahinga  tu'unga  ko  'eni  he  'oku  pelepelengesi.  'Osi  sio  pe  kitautolu  he  fu'u kau palofesa ia  kuo  hoko kiakinautolu  'a e ngaahi tukunga  ko  'eni.
>
> 7.  Ko e  mahu'inga  tahaa 'eni 'oku  totonu  pe  kene  'ilo  mo  Sami ko e  Huafa  'oku na 'aka  kiai  'oku  kovi  ia  ki  hona  sino,'atamai  mo e  laumalie. Pea  'oku  'ikai  koha  talatuki  'eni  ka  koe fatongia  totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi  ia  ka e fk'ofa  kinaua. He'e  fkfefeka'i  hona  loto  naua  (hange  ko  Felo) kena  fkfekiki malohi  kae  kaukovi  ia  mo  'ena  fakakaukau('atamai).
>
> 'Oku  'oatu  'eku  kole  fakamatoato  mo'oni  tu'unga  'i he  'ofa faka  Sisu  Kalaisi  pea  mo e  maama mo e  lao  'o e  fonua ko  'eni.  Ki'i  tuku mu'a  'a  Daphne kitu'a kei  taimi kefai  ha  retreat moha tokoni  fakalaumalie kiai 'okapau  'e toe  fiefokimai  pea 'omai  ha'ane  tohi  clearance  mei he 'ene  faifekau mo e counsellor . 'Apulu  'etau Tasilisili  he  fa'ahinga kakai pehe ni. Pea ko  hotau  ngaahi  peito  pe  tetau  faifailoto  kiai.
>
> 'Oku  tau  fekuki  mo e  ngaahi  faingata'a  lahi 'ihotau  kakai  koe  'ikai  ketau  lea  totonu  'i he  'ofa. Koe  'aho  hotau  lavaki  koe  'aho ia  hotau  fkmo'ui.Ne'ine'i  tala  ke  'oua  e  tuku  'etau  lotu  kae  faima'u  pe  he  kohono  'uhinga  'oku  'ikai toe  holiday e  tevolo  ia. 'Ofa  maia.
>
> 'Akapei  Ma'ilei.
>
> Date: Fri, 6 Nov 2009 02:56:18 -0800
> From: sioelinau_miss...@yahoo.com.au
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
>
> Ma'ananga
>
> Koe ha 'oku ke fu'u fakapo'uli pehee ai?  
>
> Teke kole fakamolemole mai kiate au mo hoku fanga tuonga'ane kotoa pe 'i Tasilisili ni 'i ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa 'o ngaue mai 'aki 'a e lea ta'e fe'unga.
>
> Na'aku 'osi talaatu kimu'a, 'oku 'i heni hoku fanga tuonga'ane, pea koe kakai 'oku ke 'ilo'i lelei 'ihe Siasi, ka 'oku 'ikai keke 'ilo'i 'e koe ko honau tuofefine au.  
>
> 'Oku ke pehee 'iho 'state of mind' koe lea 'oku ke lea mai 'aki kiate au 'oku faingofua ke kataki'i 'e hoku fanga tuonga'ane heni?  'Oku nau si'i fakalongolonga he 'oku nau 'osi 'ilo 'oku 'iai 'a e fa'ahinga palopalema faka'atamai 'oku ne uesia koe.
>
> 'In the name of Hauasm' koe 'uhinga ia 'oku ou toe huumai ai  'oku mahino lelei mai kiate au 'oku ke 'need' 'a e 'special attention'.
>
> Na'a ku pehee 'e au Ma'ananga 'oku ke qualified psychologist/counsellor, pea na'aku talanoa atu au 'ihe levolo ko ia, ko 'eku toki mahino'i 'eni ho'o fakamatala, ta koe taha koe 'o e fa'ahinga 'oku fakataumu'a ki ai 'a e teolosia 'Hauasm'.
>
> Ma'ananga, 'e faingata'a ha femahino'aki mo koe
>
> 1) Kuo ke 'osi 'pre-meditate' 'e koe 'oku tonu pe ho'o fakakaukau, 'oku 'ikai pe keke toka'i mai 'e koe ha taha 'o tatau aipe pe ko hai, 'oku fiema'u ia ke 'arrange' ha ngaahi 'sessions' ma'au.      
>
> 2) Koe 'uhinga 'eku pehee atu kuo ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua, 'oku fakatefito ia 'ihe 'eku tui kihe teolosia 'hauasm'.  Ko ho'o fakamatala ki hono fe'ekenaki mo hono 'eke'i 'i 'Amelika mo Nu'usila 'ae 'Sisu koe Haua', koe faka'ilonga lelei ia kihe 'hauasm', meihe tafa'aki 'a e kau faifekau, kae tautefito kihe 'author' 'o e teolosia ni.  
>
> 'Oku ou fakatonulea'i 'e au koe fakatokanga moe fekau ke toe malohi ange 'a e ngaue fakataha 'ihe Siasi,  'okapau 'oku malava ke ngaue 'a e 'strategies/approaches' 'oku 'omai 'ehe 'hauasm'.  
>
> 3) 'Oku toe hanga pe 'e ho'o fakamatala 'e Ma'ananga 'o talamai, 'oku fiema'u ke 'ave 'a e folofola mo'ui kihe kakai, ka 'ikai koe me'a 'e hoko 'e malohi 'a e tevolo 'ihe 'ene hanga 'o ao holo 'a e mo'oni 'i he 'uhouhonga 'o e Siasi.  Ko 'eni kau taula'eiki, kuo mou sio tonu 'i Tasilisili ni 'ia  Ma'ananga.  Ko kinautolu 'oku fakafetau kihe uouangataha 'a e siasi koe tokolahi taha na'anau ako 'i Siaatoutai.  
>
> Ma'ananga koe fo'i lea koe mahei, kapau na'e te'eki keke 'ilo'i 'i 'Eua, koe lea ia 'e taha kihe 'atamai vaivai pea 'ai keke 'ilo ia 'oku lau ia 'i Tongatapu moe ngaahi motu kehe 'o Tonga koe lea ta'efaka'apa'apa, ko 'ete anga 'ihe fanongo 'i 'api hono ngaue'aki, 'e faingofua pe ia kiate kita kete 'ai kiha taha kehe.
>
> 4)  Ko 'eku pehee 'oku 'need' pe 'fiema'u' 'a e Hauasm 'ehe kau haua ko 'ena 'oku ke fakamatala ki ai, he 'oku 'ikai keu tui au 'oku nau tui na'e  fakatau kinautolu 'e Sisu 'aki hono ta'ata'a.  Koe 'uhinga ia 'enau ta'efiemalie 'o hangee ko ho'o fakamatala.  'Oku kehe 'a e tui, meihe talanoa ngutu.
>
> Ma'ananga, of course!  'oku mahino ange ai 'a e 'uhinga na'e 'omai ai 'a e teolosia 'Hauasm' koe 'uhi ko 'ene 'asi mai mei ho'o fakamatala 'oku tokolahi 'a e fa'ahinga 'oku te'eki kenau mahino'i 'a e 'hauasm'.  
>
> 'Oku fiema'u ke toutou talanoa'i mo fakamatala'i, pea na'e 'osi talamai pe 'ehe 'author', 'oku 'ikai koha ngaue si'isi'i, koe ngaue lahi 'oku kei hanga mai mei mu'a ki hono ako'i 'a e 'hauasm'.    
>
> Ma'ananga, ko ho'o taumu'a 'a'au 'ihe tepile ni ke fakafekiki, ko 'eku kaveinga 'a'aku ko hono 'explore' 'a e 'Sisu koe Hauasm'.   'Oku ta fu'u faikehekehe ai, pea koe 'uhinga ia na'e fakanounoui'i atu ai 'eku fakamatala kimu'a.
>
> Koe me'a malie ho'o ta'efaifekau pehee kuo fuoloa hano fu'u paa koe 'eha Tonga ho'o 'ulungaanga ta'efaka'apa'apa.
>
>  'Oku ou 'ofa atu kiate koe, koe fu'u 'ita molokau pehee 'oku ke si'i faka'ofa ange ai koe, 'ai ha me'i faka'apa'apa moha me'i 'ofa kake mo'ui fiefia.  Koe fisi'ia 'ihe ui 'a Sisu koe Haua kake anga'i fakapapeliane koe?
>
> daphne
>
> --- On Fri, 6/11/09, Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com> wrote:
>
> From: Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Friday, 6 November, 2009, 5:47 AM
>
> masi'i ta'ahine Daphne,
>
> kuo kamata pe eni ke ke mahei, hala 'ataa'taa ha fetaulaki e me'a ko eni oku ke tohi mai ai mo e me'a na'a ku tohi atu ai,
>
> ko e me'a pe ia e hoko, kau tasilisili ko e talanoa haua pe ki he haua e 'atamai.
>
> kuo fai atu eni kuo ke toe fu'u fakaoli aupito. ofa mai o mohe ke ke fiu pea toki tasilisili, he kuo ke lau faikehe'i e post 'a e kakai, pea 'ikai pea folo ha'o fo'i  'akau, he kuo fai atu eni e haua 'a e ta'emahino ia mo e ta'e'uhinga 'o tuku mai 'a Tafahi ia mo Niua mo Niua.
>
> Fakamolemole atu,
> Ma'ananga  
>
> From: Daphne Taukolonga <sioelinau_miss...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Fri, November 6, 2009 4:32:50 PM
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> hehehehe, Ma'ananga malo 'a e tau moe fefolau'aki.
>
> Kuo hanga foki 'ehe teolosia 'Hauasm' 'o faito'o si'oku telinga 'o toe lelei ange 'a e fanongo 'ihe taimi ni, pea neongo ho'o fakahauee holo 'i mamani, 'o talanoa mai ai ka 'oku ou lava 'eni 'o fanongo atu. hehehehehe
>
> Koe malie taha tamasi'i Ma'ananga, ko ho'o talanoa kihe lau 'a e kau haua, 'oku ke taataa mai koe 'i he fa'ahinga 'discipline' 'oku ou lolotonga hoko au, mo Semisi Ta'ai, mo Sami, mo Mapuhoi, koe 'informal scholars' ai.  Na'e 'osi warning atu 'a Semisi kiate koe ke tuku ho'o to'o heletaa, he'e vave ange ai hono ma'u koe 'ehe 'Hauasm', hehehehe.  
>
> Ma'ananga, 'oua teke tokanga ki ai, 'oku 'iai 'a e mo'oni ia 'a e kau haua he'enau si'i ongo'i ta'efe'unga pehee.  Koe faka'ilonga ia 'e Ma'ananga 'a e 'need' pe 'fiema'u ke ngaue 'aki 'a e 'approach' 'a e 'Hauasm'.   'Oku ou fakafeta'i ai kihe 'Otua 'oku 'afio 'i hotau lotolotonga, he'ena hanga 'o fakamahino'i vave mai kiate au, pea mo kinautolu 'a e kau faifekau 'oku 'i Tasilisili ni, kae tautefito kihe tokotaha na'ane foofoa'i 'a e teolosia 'Hauasm'.  
>
> Ko 'eni kuo ngutu mai 'aki 'ehe 'Otua 'a Ma'ananga ke fakamahino'i mai 'a hono fiema'u ha fa'ahinga approach 'e malava ke ongo'i ai 'ehe tokotaha haua 'oku 'ikai ke tueenoa pea 'oku lolotonga (here and now) huluni 'iate kinautola 'a Kalaisi.  
>
> 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha taumu'a kehe ia 'a e 'Hauasm', ko 'ene taumu'a pe 'a 'ana 'oku taha, ke fakaa'u kihe haua, li'ekina, low self esteem, sinners, those who loose hope and feel helpless that Christ is 'here and now'.
>
> Ma'ananga, malo 'a e talanoa malie pea neongo pe na'e 'ikai keke loto ke ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua,  ka 'oku tatau pe
> ...
>
> read more »

lupe olo haamoa

unread,
Nov 6, 2009, 6:04:52 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Lote

Fakafiefia koe huelo mai 'ene ma'ama, 'o tau lave ai he pongipongi ko
'eni,pea ta'au pe mo koe, koe fefine mahino.Fakamalo atu Lote 'Neinei
ke folofola mai 'ae Eiki ke tuku pe kena tupu fakataha 'ae Uite moe
Tea',mo'oni lahi, pea 'oku tau faka'amu,koe hoko mai hono' Alo ko Sisu
Kalaisi kene fai ngaue 'ae Tamai,kae me'a pango ia koe hingoa kuo 'ai
kiate 'ia
Fakamalo koe 'Otua 'ofa. 'Oku ta'au mo kitautolu ke faka'apa'apai hono
huafa. Na'ane hoko 'o kalusefai ko koe mo au.Lote tokanga pe ha 'aho
teta fetaulaki ai 'i Fonua Lahi.Ko hoku ta 'ena hoku profile.
Teu tu'u pe he nau lavea,koe toe kovi pe, koe 'ikai ngata pe ho'o 'aka
lalahi,ka 'oku ke tolomakata'ai ki'i Kolaiate 'Ouaaaa auveee he!he!
he! pea 'e ninimo,he'ikai toe lava mahino,ka koe sai pe ko ho'o ngaue
he Medical, 'Ofa ke tokonia koe 'ehe 'Otua pehe kihe hoa moe ngaue
lahi 'oku ne fai,pehe kihe Famili. 'Ofa ke mou mau ha good
weekend.Mahalo

'Ofa lahi atu.
Lupe Olo Ha'amoa(LA)
> > > > Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/-Hidequoted text -

Rev. Sisitoutai Taufa

unread,
Nov 6, 2009, 6:40:26 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Semisi
'Oku ke malanga ki fe 'apongipongi kau 'alu atu au 'o fanongo malanga he
'oku malie ange ho'o malanga 'au he he mo e 'ofa atu ai pe keke ma'u ha
weekend lelei. Sisi T.

Rev. Sisitoutai Taufa

unread,
Nov 6, 2009, 6:56:10 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
'Akapei
Malo e tau mo e ngaue mo e teu 'o e Sapate,pehe 'eau kuo tau
femahino'aki,pea tau ma'u mo e fakafuofua.Tau lotu foki kitautolu kia
Sisu ko e 'Eiki ia 'o e Melino,pea 'oku vave 'aupito pe 'etau
fetukulolo'aki he ko e Sisu ko ee 'oku tau tui ki ai,ko e Tama ia na'e
ha masani mo 'ulungaanga fakatu'a.Ka ko e 'atunga foki ee 'a e haua
ia pe 'e foki fakaku mai,'ofa atu have 'a good week end Sisi T.

Akapei Ma'ilei wrote:
>
>
> *Ko hai ha taha 'i he famili 'o e Tasilisili 'e fakaongo
> kiai 'a Daphne ? Kapau 'oku 'iai ha Tangata'eiki faifekau hange
> ko Rev. Sisitoutai Taufa pe koha taha 'e lava 'o tokoni kia
> Daphne pea 'ofamai aa hotau fakamo'ui 'o tokoni hake 'i he
> ngaahi fokotu'u fakakaukau ko 'eni :*
> **
> *1. 'Oku 'ikai ke 'iai ha'atau lao pe fakangatangata
> fakafamili 'i he fale ni .*
> **
> *2. Ko 'ene toutou hokohoko email mai ki he ngaahi fakakaukau,
> 'oku 'ikai normal ia ki ha taha 'oku ne ma'u ha maama. Kapau
> tete fakatokanga'i 'a 'ene hokohoko post mai ki he fale ni,
> 'oku 'ikai toe kehekehe ia mo e kau addiction ko 'eni 'oku
> tuli mei he poker machines he Casino.*
> **
> *3. 'Oku fakapotopoto ketau toe sio ki hono
> 'atakai(husepaniti&famili) na'a 'oku uesia pe na'a uesia
> kinautolu kae si'i tukuaki'i 'a e Tasilisili.*
> **
> *4. Ko e ngaahi founga 'o 'ene taukave 'oku ou maheni 'i he
> fehanghangai mo e ngaahi fu'u ivi pehe ni 'i he mala'e 'o e
> talaki/'evangelio. He ko hono fktu'utamaki 'o e ngaahi laumalie
> pehe ni ko 'enau fa'a fusi mai mo e kakai pe ko e fk'apa'apa
> ke malu'i 'aki kinautolu (mo 'enau ta'efietukulolo) ke tu'u pe
> 'enau fkkaukau he taimi kotoa : 'Oku 'ikai koha fua 'eni 'o
> Laumalie Ma'oni'oni . Fie ma'u tokoni kiai.*
>
> *5. Ko e tokofiha 'eni kuo palopalema mo Daphne 'i fale ni ? Ko
> ha fk'ilonga lelei 'eni ?? Ko e taimi 'oku 'ikai ha'ane poini
> ke taukave 'aki pea toki faulele mai 'eia e faka'apa'apa mo e
> ha fua pea a'u pe ki he'ene lau ki 'api .*
> **
> *6. 'Oku 'iai ha siasi 'oku kau kiai ? Kohai 'ene faifekau ke
> u fetu'utaki kiai pea kapau 'oku hala pea 'oku totonu ketau
> tokangaekina 'a e fa'ahinga tu'unga ko 'eni he 'oku
> pelepelengesi. 'Osi sio pe kitautolu he fu'u kau palofesa ia
> kuo hoko kiakinautolu 'a e ngaahi tukunga ko 'eni.*
> **
> *7. Ko e mahu'inga tahaa 'eni 'oku totonu pe kene 'ilo mo
> Sami ko e Huafa 'oku na 'aka kiai 'oku kovi ia ki hona
> sino,'atamai mo e laumalie. Pea 'oku 'ikai koha talatuki 'eni
> ka koe fatongia totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi ia ka e
> fk'ofa kinaua. He'e fkfefeka'i hona loto naua (hange ko Felo)
> kena fkfekiki malohi kae kaukovi ia mo 'ena fakakaukau('atamai).*
> **
> *'Oku 'oatu 'eku kole fakamatoato mo'oni tu'unga 'i he 'ofa
> faka Sisu Kalaisi pea mo e maama mo e lao 'o e fonua ko
> 'eni. Ki'i tuku mu'a 'a Daphne kitu'a kei taimi kefai ha
> retreat moha tokoni fakalaumalie kiai 'okapau 'e toe fiefokimai
> pea 'omai ha'ane tohi clearance mei he 'ene faifekau mo e
> counsellor . 'Apulu 'etau Tasilisili he fa'ahinga kakai pehe ni.
> Pea ko hotau ngaahi peito pe tetau faifailoto kiai.*
> **
> *'Oku tau fekuki mo e ngaahi faingata'a lahi 'ihotau kakai
> koe 'ikai ketau lea totonu 'i he 'ofa. Koe 'aho hotau lavaki
> koe 'aho ia hotau fkmo'ui.Ne'ine'i tala ke 'oua e tuku 'etau
> lotu kae faima'u pe he kohono 'uhinga 'oku 'ikai toe holiday
> e tevolo ia. 'Ofa maia.*
> **
> *'Akapei Ma'ilei.*
> *From:* Daphne Taukolonga <sioelina...@yahoo.com.au>
> *To:* tasil...@googlegroups.com
> *Sent:* Fri, November 6, 2009 4:32:50 PM
> *Subject:* [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> hehehehe, Ma'ananga malo 'a e tau moe fefolau'aki.
>
> Kuo hanga foki 'ehe teolosia 'Hauasm' 'o faito'o si'oku telinga 'o
> toe lelei ange 'a e fanongo 'ihe taimi ni, pea neongo ho'o
> fakahauee holo 'i mamani, 'o talanoa mai ai ka 'oku ou lava 'eni
> 'o fanongo atu. *hehehehehe*
>
> Koe malie taha tamasi'i Ma'ananga, ko ho'o talanoa kihe lau 'a e
> kau haua, *'oku ke taataa mai koe 'i he fa'ahinga 'discipline'*
> 'oku ou lolotonga hoko au, mo Semisi Ta'ai, mo Sami, mo Mapuhoi,
> koe *'informal scholars' ai*. Na'e 'osi *warning * atu 'a Semisi
> kiate koe ke tuku ho'o to'o heletaa, he'e vave ange ai hono ma'u
> koe 'ehe 'Hauasm', hehehehe.
>
> Ma'ananga, 'oua teke tokanga ki ai, 'oku 'iai 'a e mo'oni ia 'a e
> kau haua he'enau si'i ongo'i ta'efe'unga pehee. * Koe faka'ilonga
> ia 'e Ma'ananga 'a e 'need' pe 'fiema'u ke ngaue 'aki 'a e
> 'approach' 'a e 'Hauasm' .* 'Oku ou fakafeta'i ai kihe 'Otua
> 'oku 'afio 'i hotau lotolotonga, he'ena hanga 'o fakamahino'i vave
> mai kiate au, pea mo kinautolu 'a e kau faifekau 'oku 'i
> Tasilisili ni, kae tautefito kihe tokotaha na'ane foofoa'i 'a e
> teolosia 'Hauasm'.
>
> Ko 'eni kuo ngutu mai 'aki 'ehe 'Otua 'a Ma'ananga ke fakamahino'i
> mai 'a hono fiema'u ha fa'ahinga approach 'e malava ke ongo'i ai
> 'ehe tokotaha haua 'oku 'ikai ke tueenoa pea 'oku lolotonga (here
> and now) huluni 'iate kinautola 'a Kalaisi.
>
> 'Oku 'ikai ke toe 'iai ha taumu'a kehe ia 'a e 'Hauasm', ko 'ene
> taumu'a pe 'a 'ana 'oku taha, ke fakaa'u kihe haua, li'ekina, low
> self esteem, sinners, those who loose hope and feel helpless that
> Christ is 'here and now'.
>
> Ma'ananga, malo 'a e talanoa malie pea neongo pe na'e 'ikai keke
> loto ke ngutu mai 'aki koe 'ehe 'Otua, ka 'oku tatau pe ho
> mahu'inga moe mahu'inga 'o e 'author ' 'o e 'Sisu koe Haua' kihe
> 'Otua.
>
> Koe kau sevaniti ta'e'aonga kotoa pe kitautolu. Ko 'etau mo'ui
> 'ihe Kelesi 'ata'ataa pe 'a e 'Otua.
>
> Daphne
>
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter
> now
> <http://us.lrd.yahoo.com/_ylc=X3oDMTJxN2x2ZmNpBF9zAzIwMjM2MTY2MTMEdG1fZG1lY2gDVGV4dCBMaW5rBHRtX2xuawNVMTEwMzk3NwR0bV9uZXQDWWFob28hBHRtX3BvcwN0YWdsaW5lBHRtX3BwdHkDYXVueg--/SIG=14600t3ni/**http://au.rd.yahoo.com/mail/tagline/sony/*http://au.docs.yahoo.com/homepageset/?p1=other%26p2=au%26p3=mailtagline>
>
> >

Lote

unread,
Nov 6, 2009, 7:11:07 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Lupe,

Malo mu'a si'i toutou ta'alo mai. 'Io tau fakafeta'i he 'ikai ngata pe
he malama mai e huelo 'ene maama he 'aho fo'ou ni ka 'oku toe malama
'i Tasilisili ni he hange kuo fade away atu e fu'u loa ne tau ki'i
kamata ninimo ai. Ko e fakakoloa ko 'etau kei fakamo'oni ai pe ki he
lau 'a e folofola, TRUTH WILL STAND, REGARDLESS. Kuo kamata ke
moluumaea hifo kau teolosia 'o e "hauasm."

Since you're still single and in the travel industry, come down and
visit me here in Springfield, Missouri. Fakalata 'aupito e 'ea he
taimi ni.

Ok Sis - you take good care of yourself and keep shining that light
that God has ignited in your life.

'ofa atu - Lote
> ...
>
> read more »- Hide quoted text -

kolo...@bigpond.com

unread,
Nov 6, 2009, 8:01:51 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Puatoka sai pe ka tuku maua ki tu'a mo Lapai ko 'ema takai hake pe he
tu'afale
'o fakasisii kotoa 'ae va'e ho'o me'alele pea ke toki ha'u ai pe ke
tau kaunga 'aka'aka
maka pe ki fale kalapu moe paapaa 'eheee.
"Ai e loto ke hange ha hu'ahone......melie pea toe fakatupu ivi.
Ngalingali malie ange
'ae fananga mo hono faka'osinga kotoa pe ''and they live happily ever
after.'''

Koe concept 'oe duality na'e fononga mai pe ia mei mu'a 'i
mu'a.Kovi...Lelei
sai'ia....fklili'a, 'ofa.....ta'e'ofa,kau faifekau.....kau
faiangahala.etc.Tuku pe ke ne hoko ko ha faile 'atamai
kia kimoutolu ke e'a ai 'ae ngaahi fakaofo kuo tapoekina ai kimoutolu
mei 'olunga.
Koe ha kuo pehe ai e fu'u Siaina ko koe Puatoka.

Lupe ka to ki tu'a ha ma'ungalea atu koe 'uhi ko hotau maheni 'i he
ngaluope ni tulou atu.
Moe 'ofa.
Kolo

Sam Pakofe

unread,
Nov 6, 2009, 8:44:56 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Veituna, 'e malava pe ke pehee, hange koho'o lave,  ta koee koe tafa'aki kuou fetakai atu ai au, koe tafa'aki kehe ia,,  pea ta koee kae tonu  e tafa'aki ia kuo mou taukave'i mai.. 'e malava pe ke pehe, pea kuo fiefia ihe ngaahi kehekehe koia, he 'oku ne fanguna ai 'etau mo'ui..
 
Pea kuou kei tui pe, koe lahianage 'etau fifili kihe 'Otua koe faka'ofo'ofa ange ia e Lotu 'oku tau fai,,, 'hange ko'eku lave kimu'a atu,,, koe "tu'uma'u" moe nga'unu koe me'a fakafo'i tuitui pe 'ae tangata moe fefine,, ka 'e kei talaaipe 'ae " mahu'inga" moe lahi " 'oe 'Otua ihe taimi 'oku tau fekumi ai kiai..
 
Ma'ananga he'ikai toe fai ha 'aonga ia ihe UTC( koe 'atami ni koe ve'e3 pe ) kuou 'osi 'omai pe hoku ngata'anga , komoutolu ke Ma'u ia, komautolu ve'e3 ke nofo ve'e lelue pe mo siofi ha taha na'a to kihe hangalanga leleu, kamau puma kiai 'o feinga'i hake, pea ka ikai, pea moloki ai pe momautolu ai.. he taumaia koha v4, v6 pe koha v8..
 
mou kataki pe ke lahi, Ma'anaga kae 'uma'aa Kau faifekau,, kae tuku pe kemau valevalelau, he koe 'ea pe,,kamou toki fakakakato mai 'emau tonounou,,
 
Ma'ananga,, 'ikai fai ha "Kape" na'e ki'i ohohake pe, pea toe toohifo ,,,hahahaaa.
 
'ofa atu kihe teu 'oe week end.
 
sami.
 

 

From: Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 6 November, 2009 6:43:55 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Sami,

feinga atu ki UTC o to'o ha'o kalasi he tokateline, ne 'anefee hano fakalahi 'e he etau fifili 'a e lahi 'o e 'Otua. 'Oku ikai depend e lahi pe si'i 'a e 'Otua he lahi ho'o fifili, pe si'i ha fifili 'a taha, e fai atu eni pea ke lahi koe he 'Otua kae fifili e Otua ia, he oku toki fakalahi 'e ho'o fifili e si'i lahi 'o e 'Otua eee. Whether we think of God or not, whether we even know of God or not, it change not the fact about God. 'Oku kei tatau ai pe 'a e 'Otua o ta'engata, kuo mahino eni kiate kimautolu ko koe mo Daphne kuo hee ho mo fakakaukau he lahi e talanoa haua ee!

ofa atu sami pea tuku e kape loto mai, ko 'etau tasilisili pe!

Ma'ananga
 


From: Sam Pakofe <pak...@yahoo.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, November 6, 2009 7:59:03 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review


 'oku toe Lahi ange e " Lahi 'oe 'Otua 'ihe lahi 'etau fifili kiai,,
 
sami.



Sam Pakofe

unread,
Nov 6, 2009, 9:09:31 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, 6 November, 2009 9:36:40 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
fkongo si'i, malo e talanoa. 'oku malie'ia ma'u pe he fkkaukau 'oku pehe kapau na'e ui'aki 'a sisu e hingoa ko ia ko e lami 'i he tohitapu koeha ai hano kovi 'etau tanaki atu ki he ngaahi hingoa 'o sisu he tohitapu mo ha toe hingoa kehe 'o hange ko e sisu haua.
 
ko hono kovi eni 'i he 'eku vakai ki he natula 'o hono ngaue'aki 'o e lami mo e laione kia sisu.
 
ko e lami 'i hono 'ai kia sisu, 'oku ne fkmatala'i 'e ia 'a e 'ulungaanga 'o sisu - ta'emele - pea mo e fkkaukau 'o e feilaulau 'e tali 'e he 'otua.
 
ko e laione 'oku ne fkmatala'i 'e ia 'a e mafi 'o sisu pea 'oku mahu'inga malie ai 'a hono fkleva'i 'o sisu ki he laine tukufkholo 'o tevita pea mo e palomesi ne tuku ki he fale 'o tevita 'ia 2 sam 7.
 
ko e sisu haua 'oku 'ikai ha'ane felave'i 'e taha mo e ngaue faifkmo'ui 'a sisu ne hinga kotoa ki ai e ngaahi palomesi 'a e 'otua he kolosi 'o kalaisi; 'i he sino 'o kalaisi.
 ---------------------------------------------------------------------------------------
'Ahau, ma'a lahi ai,, pea koe mo'oni e mo'oni eme'a kuo ke lave kiai, : kataki pe kae toe vakai'i ange pe 'elava ke mono atu mo'eni.
 
1. Lami = 'oku ne fakamatala'i e 'ulunganga ta'e mele .
2. Laione = Fakamatala'i e " Mafi" (ivi/malohi/mafimafi) 'o Sisu.
 
'ahau 'e lava ketanakii atu  mo'eni ke 3 .
 
3. Haua = Fakamatala'i 'e tu'unga 'oe Tangata ihe 'etau "too" talu meihe kamata'anga, 'o he mama'o meihe 'Otua, pea hifo mai 'ae 'Otua ihe tatau " koia"  'oe " HE-MAMA'O "{ 'one fakamasivesiva'i IAA } kae lava ketau fetaulaki ai ?
 
'Ahau , koe anga 'eku vakaii------ kapau na'e hifo " "Otua mai 'a Sisu" ihe tatau 'oe " Otua 'o hange koe tui 'ae kau Siu,,, kuou tui he'ikai lava hotau huhu'ii,,,,,,, ka koe 'uhi ne hifo mai ia 'ihe " ma'olalo taha" 'one fakamasivesivea'i Iaa , KE HANGE HA 'AUHEE ,kae lava 'ae tangata 'o sio , kihe 'Ata totonu 'oe 'Otua,, ( hange koe 'alo'i mo'ene ngaahi talanoa fakatataa ),
 
kataki pe , koe anga ia 'eku fakatalanoa pe,, pea meihe anga 'eku sio koiaa masi'i 'Ahau,, Kuou 'ongo'ii ai , 'ae fu'u Lahi 'oe 'Otua,, 'oku 'ikai malava keu makupusi,
taa koee kuou sio atu au koe fu'u " MAFI" hifo hifo ia 'o hange ha ki'i Kalekale , sio atu atu 'oku Kalekale ta koee kuo " Mafi ' mai ai,, Fakakaukau atu au koe " Pilinisi " ha'u ia koe Sevaniti ", sio atu au koe " Eiki-lahi ' hifo mai ia koe "Tamai-o-'eiki".
 
''Ahau, fakamolemole kapau 'oku fehalaaki 'eku faka'uhinga kihe " Lahi" ka kuou 'uhinga kihono " Mahu'inga .. fakatonutonu mai pe na'aku   te fai atu kita he lalo Blue mt , kae kai kita 'eha ngata ai..
 
'ofa atu kihe teu 'oe week-end..
sami.

Sam Pakofe

unread,
Nov 6, 2009, 9:28:19 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
'akapei wrote:
7.  Ko e  mahu'inga  tahaa 'eni 'oku  totonu  pe  kene  'ilo  mo  Sami ko e  Huafa  'oku na 'aka  kiai  'oku  kovi  ia  ki  hona  sino,'atamai  mo e  laumalie. Pea  'oku  'ikai  koha  talatuki  'eni  ka  koe fatongia  totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi  ia  ka e fk'ofa  kinaua. He'e  fkfefeka'i  hona  loto  naua  (hange  ko  Felo) kena  fkfekiki malohi  kae  kaukovi  ia  mo  'ena  fakakaukau('atamai).
-----------------------------------------------------------------
Malo 'Akapei e talanoa pea malo moe monomono mai kihe 'etau kaveinga :
 
Kuou fai atu pe'eni 'etau potalanoa kuo mahino 'eni " Kuou hala au "  pea hala 'eku fakatalanoa mo'eku faka'uhinga ,  pea kuou tali pe ia 'e Au..
Mahalo 'e au , kuo mou mo'oni ee, kapau 'oku 'ikai 'uhinga kiate au 'eku potalanoa , fefee ai kimoutolu , hahahaaa
 
Koe me'a pe 'oku ongo mai kiate au, koe hivehiva 'ae si'i kau toutai : taki-taha uku pe 'ene fonu ". 
 
pea kapau kuo hala 'eni 'uhinga moe faka-matala "Otua, mou  fakamalo ai Kimoutolu 'oku mou tauakve'ii 'oku tonu ma'upe ho'omou Fakamatala mo "Tauhi -'Otua ,,
 
saipe  masi'i Pei, mahalo pe kuou 99% au kamou 100% moutolu eeee, toe 1% kuo ma'u moutolu ,, hahahahah,,
 
malo mu'a e poupou moe potalanoa .
sami. 
 
 


Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Lasinga Piutau

unread,
Nov 6, 2009, 10:10:10 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
Akapei
Koe ha 'ae fa'ahinga Sivi 'e fai mai kia kimautolu?
na'a hange koe Sivi 'ae motu'a koee ke hu 'o Sotia.
'O too, pe he Situ'a atu, 'oku te'eki fai ha hanga mai,
Hahahaha, 'ofa atu kihe teu 'oe Aho tapu
Singa





Email slow, clunky, unreliable? Switch to Yahoo!Xtra Mail, New Zealand's new email address.

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 10:14:08 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Semisi
'Oku ke malanga ki fe 'apongipongi kau 'alu atu au 'o fanongo malanga
he
'oku malie ange ho'o malanga 'au he he mo e 'ofa atu ai pe keke ma'u
ha
weekend lelei. Sisi T.


- Hide quoted text -
- Show quoted text -


Sisi Toutai , malo pe moe tasilisili ke fai ai e malanga he 'oku
'ikai toe fiema'u ha tohi malanga ai , he koau ia he'ikai pe ha siasi
ia tenau toe tali au , heee,heee, 'ofa keke ma'u ha uike'eni
lelei , moe 'ofa atu ai pe , Semisi T

On Nov 7, 10:40 am, "Rev. Sisitoutai Taufa" <ngalo...@optusnet.com.au>
wrote:

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 6, 2009, 10:19:18 PM11/6/09
to Tasilisili-he-ngaluope
mou kataki pe ke lahi, Ma'anaga kae 'uma'aa Kau faifekau,, kae tuku pe
kemau valevalelau, he koe 'ea pe,,kamou toki fakakakato mai 'emau
tonounou,,


Ma'ananga,, 'ikai fai ha "Kape" na'e ki'i ohohake pe, pea toe
toohifo ,,,hahahaaa.


'ofa atu kihe teu 'oe week end.


sami.





Sami Pakofe , malie lahi 'ae fktalanoa , ka ne koha ki'i ta'ahine
talavou au , kou kole ka Sisi kene fai 'eta mali ,
heee,heee,'Oiaueeee, 'oku 'ikai ke toe fiema'u ke toe lea mai ha
taha, haaa,haaa,'Ouaaaa, moe 'ofa atu ai pe , Semisi T

On Nov 7, 12:44 pm, Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au> wrote:
> Veituna, 'e malava pe ke pehee, hange koho'o lave,  ta koee koe tafa'aki kuou fetakai atu ai au, koe tafa'aki kehe ia,,  pea ta koee kae tonu  e tafa'aki ia kuo mou taukave'i mai.. 'e malava pe ke pehe, pea kuo fiefia ihe ngaahi kehekehe koia, he 'oku ne fanguna ai 'etau mo'ui..
>
> Pea kuou kei tui pe, koe lahianage 'etau fifili kihe 'Otua koe faka'ofo'ofa ange ia e Lotu 'oku tau fai,,, 'hange ko'eku lave kimu'a atu,,, koe "tu'uma'u" moe nga'unu koe me'a fakafo'i tuitui pe 'ae tangata moe fefine,, ka 'e kei talaaipe 'ae " mahu'inga" moe lahi " 'oe 'Otua ihe taimi 'oku tau fekumi ai kiai..
>
> Ma'ananga he'ikai toe fai ha 'aonga ia ihe UTC( koe 'atami ni koe ve'e3 pe ) kuou 'osi 'omai pe hoku ngata'anga , komoutolu ke Ma'u ia, komautolu ve'e3 ke nofo ve'e lelue pe mo siofi ha taha na'a to kihe hangalanga leleu, kamau puma kiai 'o feinga'i hake, pea ka ikai, pea moloki ai pe momautolu ai.. he taumaia koha v4, v6 pe koha v8..
>
> mou kataki pe ke lahi, Ma'anaga kae 'uma'aa Kau faifekau,, kae tuku pe kemau valevalelau, he koe 'ea pe,,kamou toki fakakakato mai 'emau tonounou,,
>
> Ma'ananga,, 'ikai fai ha "Kape" na'e ki'i ohohake pe, pea toe toohifo ,,,hahahaaa.
>
> 'ofa atu kihe teu 'oe week end.
>
> sami.
>
>  
>
> ________________________________
> From: Sione M. Veituna <sveit...@yahoo.com>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Fri, 6 November, 2009 6:43:55 PM
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> Sami,
>
> feinga atu ki UTC o to'o ha'o kalasi he tokateline, ne 'anefee hano fakalahi 'e he etau fifili 'a e lahi 'o e 'Otua. 'Oku ikai depend e lahi pe si'i 'a e 'Otua he lahi ho'o fifili, pe si'i ha fifili 'a taha, e fai atu eni pea ke lahi koe he 'Otua kae fifili e Otua ia, he oku toki fakalahi 'e ho'o fifili e si'i lahi 'o e 'Otua eee. Whether we think of God or not, whether we even know of God or not, it change not the fact about God. 'Oku kei tatau ai pe 'a e 'Otua o ta'engata, kuo mahino eni kiate kimautolu ko koe mo Daphne kuo hee ho mo fakakaukau he lahi e talanoa haua ee!
>
> ofa atu sami pea tuku e kape loto mai, ko 'etau tasilisili pe!
>
> Ma'ananga
>  
>
> ________________________________
> From: Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
> Sent: Fri, November 6, 2009 7:59:03 PM
> Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
>
> From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
> To: tasil...@googlegroups.com
>
>  'oku toe Lahi ange e " Lahi 'oe 'Otua 'ihe lahi 'etau fifili kiai,,
>  
> sami.
>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

Lasinga Piutau

unread,
Nov 6, 2009, 10:40:22 PM11/6/09
to tasil...@googlegroups.com
'Oku ikai toe ha taha 'i fale ni, hono fakatonutonu'i 'ehe Tokotaha ko 'eni ko Daphne, pea 'oku 'ikai tene toe toka'i 'eia ha taha, Kuo a'u ai pe kihe Kau faifekau 'a 'ene tafulu'i noa'ia, Faka'amu pe ke 'ilo'i 'ehe tokotaha ko 'eni, koe 'osi pe 'ete kato pea te male'ei leva kihe tafa'aki 'o pasipasi mei ai, he ko hono 'a tunga e ko 'ete faka'uhinga'i fakafo'ilea 'ae talanoa 'ae kakai, peate toki fkananafala ai pe, kuo a'u 'eni kihe 'apiako 'oku teu'i ai e Kau faifekau, 'ae lea ta'e ufi kiai 'ae fefine ni, Daphne, 'ihe maama 'oe fo'i lea, Sisu koe haua, 'i he'ene tu'u he 'etau kalama faka Tonga, pea mo hono 'uhinga, 'oku 'Osi ongo hala pe ia kihe 'etau fanongo, pea mo'oni pe 'a Seni taniela, 'oku kehe 'ae homeless (Tukuhausia, meihe Haua, 'ALU VALE, 'ALU NOA'IA, (eg) 'ofa mai a 'o fakamokomoko na'ake pa kalava 'oku te'eki a'u kihe Kili e masi,

Pea koe 'atunga e ho'o hange ha fu'u 'ofisa SELA Ma'olunga ho tau fale ni, kuo te'eki li mai 'e Ma'anga 'ae Mahei kuo mei 'osi ai ho'o mo'ui, Kuo fele e 'ae ngaahi huafa 'oe 'Eiki kemo ngaue 'aki, kamo to'o mai 'ae fo'ilea HAUA ''oKU 'ilo 'ehe vale moe poto
Tukukehe kapau 'oku iai ha toe 'uhinga ia 'oe Lea haua, ia kia kimoua.

Na'aku 'osi fakatokanga atu ki mu'a, 'e faifai pe ho'omou taukave'i 'ae Sisu koe Haua pea 'e Tu'uma'u 'ae Haua ka mou fulihi 'ae Tohitapu 'o Toe fakalahi ke hoa mo homou fiema'u,,, Tuku ia he koer angahala lahi ia he 'ao 'oe 'Otua,,
Daphne, kataki pe 'o tali pe ae ngaahi tokoni 'oku fai atu, 'Pea fakatauange ke faitapuekina koe 'ehe 'Eiki he teu 'oe aho tapu
'ihe 'ofa ai pe moe lotu
 Singa
--

sfaupula

unread,
Nov 7, 2009, 12:13:51 AM11/7/09
to tasil...@googlegroups.com
malo fkongo si'i e talanoa. matamata kapau 'e 'ai ki'i ho'o lave ki he hoko mai 'a e mafi ke hoko ko e ma'ulalo pea 'oku tonu 'aupito 'a e haua ia 'i hono 'ai kiate kitautolu. ka ko e me'a pe 'e fkngatangata 'a e ngaue 'a e 'otua 'i he 'alo ki he kau haua pe. fefe ke tau ngaue'aki pe 'a e hoko mai 'a e 'otua 'o tangata (meaning mankind in the general usage of the term where both man and woman are in view) he 'oku hanga 'e he fo'ilea ko ia 'o kapu katoa mei he haua ki he nofo taua. hahaha!
 
fktokanga'i na'e 'ikai ko e masiva pe na'a nau fiema'ua e fkmo'ui ne ha'u mo sisu. ne kau ai mo e kau ma'olunga 'o e sosaiete 'o hange ko e 'ofisa loma ne puke 'ene ki'i ta'ahine.
 
malo
 
----- Original Message -----
From: Sam Pakofe
Sent: Saturday, November 07, 2009 1:09 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
 
'Ahau, ma'a lahi ai,, pea koe mo'oni e mo'oni eme'a kuo ke lave kiai, : kataki pe kae toe vakai'i ange pe 'elava ke mono atu mo'eni.
 
1. Lami = 'oku ne fakamatala'i e 'ulunganga ta'e mele .
2. Laione = Fakamatala'i e " Mafi" (ivi/malohi/mafimafi) 'o Sisu.
 
'ahau 'e lava ketanakii atu  mo'eni ke 3 .
 
3. Haua = Fakamatala'i 'e tu'unga 'oe Tangata ihe 'etau "too" talu meihe kamata'anga, 'o he mama'o meihe 'Otua, pea hifo mai 'ae 'Otua ihe tatau " koia"  'oe " HE-MAMA'O "{ 'one fakamasivesiva'i IAA } kae lava ketau fetaulaki ai ?
 
'Ahau , koe anga 'eku vakaii------ kapau na'e hifo " "Otua mai 'a Sisu" ihe tatau 'oe " Otua 'o hange koe tui 'ae kau Siu,,, kuou tui he'ikai lava hotau huhu'ii,,,,,,, ka koe 'uhi ne hifo mai ia 'ihe " ma'olalo taha" 'one fakamasivesivea'i Iaa , KE HANGE HA 'AUHEE ,kae lava 'ae tangata 'o sio , kihe 'Ata totonu 'oe 'Otua,, ( hange koe 'alo'i mo'ene ngaahi talanoa fakatataa ),
 
kataki pe , koe anga ia 'eku fakatalanoa pe,, pea meihe anga 'eku sio koiaa masi'i 'Ahau,, Kuou 'ongo'ii ai , 'ae fu'u Lahi 'oe 'Otua,, 'oku 'ikai malava keu makupusi,
taa koee kuou sio atu au koe fu'u " MAFI" hifo hifo ia 'o hange ha ki'i Kalekale , sio atu atu 'oku Kalekale ta koee kuo " Mafi ' mai ai,, Fakakaukau atu au koe " Pilinisi " ha'u ia koe Sevaniti ", sio atu au koe " Eiki-lahi ' hifo mai ia koe "Tamai-o-'eiki".
 
''Ahau, fakamolemole kapau 'oku fehalaaki 'eku faka'uhinga kihe " Lahi" ka kuou 'uhinga kihono " Mahu'inga .. fakatonutonu mai pe na'aku   te fai atu kita he lalo Blue mt , kae kai kita 'eha ngata ai..
 
'ofa atu kihe teu 'oe week-end..
sami.


Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.


No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.425 / Virus Database: 270.14.52/2485 - Release Date: 11/06/09 19:39:00

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 7, 2009, 1:07:46 AM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Na'aku 'osi fakatokanga atu ki mu'a, 'e faifai pe ho'omou taukave'i
'ae Sisu koe Haua pea 'e Tu'uma'u 'ae Haua ka mou fulihi 'ae Tohitapu
'o Toe fakalahi ke hoa mo homou fiema'u,,, Tuku ia he koer angahala
lahi ia he 'ao 'oe 'Otua,,
Daphne, kataki pe 'o tali pe ae ngaahi tokoni 'oku fai atu, 'Pea
fakatauange ke faitapuekina koe 'ehe 'Eiki he teu 'oe aho tapu
'ihe 'ofa ai pe moe lotu
Singa
--

Lasinga , tokanga'i 'eta sukaa , he ka hoko ha me'a kia koe , teu
suu'i 'a Daphne , 'Oiaueeeeefkpo atu pe , 'oleva ange koe ha
na'ake tala ai 'oku 'iai 'eku kui ko Fepoto ? na'e 'osi pehee 'e
Ni na'e 'iai 'enau ki'i motu'a na'a ne pehe ko fepoto ko Vale ia ,
haaaa,haaaa, masi'i manatu'i e me'a 'oku ou tala atu , 'eta
sukaa , ki'i ue'i ange ho hekesi he ko'ena 'oku ki'i tu'u piko ,
heee,heee, Singa teu vale au he kata masi'i , toesi'i keu 'ano fu'u
tataha koe , nofo a Tokoua , moe 'ofa lahi atu moe teu ai pe 'oe
Sapate , pea manatu'i keke 'alu kihe mohe 'auhu . Semisi T

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 7, 2009, 1:29:57 AM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Koe concept 'oe duality na'e fononga mai pe ia mei mu'a 'i
mu'a.Kovi...Lelei
sai'ia....fklili'a, 'ofa.....ta'e'ofa,kau faifekau.....kau
faiangahala.etc.Tuku pe ke ne hoko ko ha faile 'atamai
kia kimoutolu ke e'a ai 'ae ngaahi fakaofo kuo tapoekina ai kimoutolu
mei 'olunga.
Koe ha kuo pehe ai e fu'u Siaina ko koe Puatoka.


Kolomaile malo mu'a e fktalanoa tokoua , pea koe mo'oni foki 'ae me'a
'oku ke lave kiai , pea ko'eni kuo tau sio mata pe kitautolu ko'eni
'oku vaivai he faile 'atamai kihe mafimafi 'oe 'Otua 'o tau kei
'inasi 'iha kau faile 'atamai poto mo toe mo'ui fklotu foki kuo nau
tuku mai 'enau a'usia mei he 'Otua 'o tau lave monuu ai 'ae
Seni ,Ma'ananga ,veni 'Akapei , Sisi , mo hai fua 'e Kolomaile , pea
'oku tau lotolahi ai pe ke tui mo kei pikitai kihe folofola mo'ui 'ae
'Otua mo'ui na'ane foaki mai hono 'Alo ko Sisuu Kalaisi ke pekia
koe'uhi koe angahala ko koe mo au , pea neongo 'eta fkpahia 'i tu'a ka
'oku ta kei fiefia pe 'ihe mahino 'oku 'ikai toe le'eia 'eta tui
falala kia Sisuu Kalaisi koe 'alo ia 'oe 'Otua
pea ke 'alu aa 'o fai ha'o ngaue 'oku 'aongaa , na'a faifai 'eku
lohiaki'i koe pea ke tangi mai hee, kau lali koe heni ke 'oua na'a ke
toe lava 'fkvolu e va'e 'eku me'alele , moe 'ofa atu ai pe kiate koe
moe teu 'oe 'aho tapu.

On Nov 7, 12:01 pm, "koloma...@bigpond.com" <koloma...@bigpond.com>
wrote:

lupe olo haamoa

unread,
Nov 7, 2009, 2:39:05 AM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Fakamalo atu malo e tokai,

malo aupito,
Lupe Olo Ha'amoa.

On Nov 7, 12:01 pm, "koloma...@bigpond.com" <koloma...@bigpond.com>
wrote:

Sailosi Alofi

unread,
Nov 7, 2009, 2:43:59 AM11/7/09
to sailosi ;alofi
Seni malo e kei matatali e ngaahi fu'u tangai vavae ko 'ena 'oku laku mai ki loto,ko e sai pe ke ngaahi 'aki ha pilo 'o e kautama.Seni manatu ki he talanoa 'a e 'alu atu 'a e Siana 'oku tu'umai kau haua he maketi pea ko e kolekole talange he'e siana 'oku mo'oni e lau 'a e 'ea Tonga teke ma'u e ma he kakava ka 'oku ke fiema'u ha seniti lele ki'uta ki  he 'eku ngoue'anga 'o huohuo ai kae toki 'oatu ha'o seniti,'a ia 'e to'o 'a e Sisu Kalaisi  ka e fakaiku hau ia .Ko foki e anga pe ia sio ngutu eee.
Losi
 
 
 
Date: Thu, 5 Nov 2009 12:46:47 -0800
From: seni...@yahoo.com.au

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
To: tasil...@googlegroups.com


On Wed, 4/11/09, Sione M. Veituna <svei...@yahoo.com> wrote:

Paul said, I consider all things to be lost for the excellence of knowing Christ my Lord. (Philp3:8-11). I don't know Jesus as a Haua. I know Him as Lord. It one thing to know Jesus as Saviour, it is another to know Him as LORD. A person who knows Jesus as his or her Lord would not dare to make Him not like one! You don't have to make Sisu a Haua to know that! Fakamolemole pe 'a Sikei, but the Haua is pointless.
=================================
Tough words, tough love, tough guy!!!

Truth hurts, truth divides, truth heals, truth sets us free. 

Jesus as Lord is a rare commodity in our Tongan Christianity, but Jesus as Savior had already flooded our churchy markets.  Growing sentimentality towards Jesus fills our theologies--Jesus my buddy, Jesus my sisu Tonga, Jesus my fellow Haua and the unending recreations of Christ  continues till our theologies suffocates Christ.

Kau muimui atu he logic of the  Pacific/Tongan recreation of Christ...Teu fa'u e sisu ko e Angahala pea teu vahe pehe ni...Anga(Habit/Character) mo e Hala(Way/Road)...put them together sisu ko e Angahala since he became man pea lau ko e angahala 'ehe kau Siu...therefore sisu ko e Angahala....Oh I will add on some scriptures and make a name for myself.  Justify it by saying, jesus became Angahala, then he became a "ANGA"--my Habit, my character, then my Way, My Road.

What a degrading cheap-shot un-biblical theology.

Fokotu'u atu:   feefee kapau ne pehee title ko e Sisu Ko e HAUA HAU pe HAU HAUA!!!!pea too e fakafamafa he HAU (Lord) kae redefine e HAUA ko e gypsy hangee ko e fokotu'u 'a TVaikona, pea fakamahino ne 'ikai haua 'alu noa, kae haua move from place to place with a mission

gypsy means
  1. One inclined to a nomadic, unconventional way of life.
  2. A person who moves from place to place as required for employment, 

Kaikehe ko e anga pee feinga ke filio'i na'a ma'u ha lelei









'Oku sai pe 'a e fifili kae 'oua mu'a 'e fakaho'ata mai ai 'a e ta'emaausia mo e ta'etoka'i. Whatever reason anyone can justify to call my/your Redeemer by any name of his or her choice, is his or her own right, but my question to you all, Has Jesus being your Saviour and LORD?

Ko ha ta kuo ne 'ilo 'a e fakamo'ui ta'engata 'a e 'Otua ma'ana, te ne 'ilo ia ko e 'Eiki 'a Sisu he'ene mo'ui , mo e lea mo e me'a kotoa, ko e papu-noa mo e fakanafala kuo heka he vaka o e tasilisili he ngaahi 'aho ni 'oku tonu pe ke toe review. My hunch is, if Jesus is not Lord of your life, you can say anything that please you!

For God's sake, let us put some end to the none sense!

moe ta'ofi pe ki he lelei!
Ma'ananga
Auckland Airport

Sent: Wed, November 4, 2009 7:19:39 PM
Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - Good Samaritan

Koe fifili 'eni kau , koe lau 'ae ngaahi ihe Tohitapu ko " Sisu koe LAMI  " Koe LAMI 'AVE HIA ".. koe tohi / pepa ia ne fa'u 'ehe kau Palofita moe Kau 'aposetolo koe " fakafotunga 'i 'a Sisu kihe " Lami".
 
Koe ha hono kovi e hanga 'e Salesi 'o fa'u 'ene pepa 'o Fakafotunga'ii 'a SISU kihe "Haua "..
 
Koe Haua koe "Ulungaanga/ anga 'oe TANGATA [ Human being] ------
 
Tena fu'u kehekehe lahi moe Pepa / tohi 'ae Kau palofita moe kau 'aposetolo " Sisu koe Lami ' he koe LAMI KOE MANU .........
 
koe fifili,, tetau fiefia ke anga'i Manu 'a SISU , pe anga'i Tangata ?
 
ko'eku tali kiai, 'ikai 'oku 'ikai teu fiefia ai, Ka koe 'uhi koe FAKATAIPE e ngaahi Fakamatala he Tohitapu ke fakaofiofi , kihe LAKANGA moe MISONA 'a SISU ,,
 
Koia teu fiefia ke Tali koe "Lami" , 'o fakatatau kihe ngaahi fakamatala he Tohitapu,,,,,,, pea teu toe fiefia ke tali 'e Fakamatala kuo fai 'e Salesi mo'ene a'usia,, he kuo folofola mai e Tama,,  Koia nene 'ihe " Falepopula ", nene mokosia 'i falemahaki , nene tukuhausia , ,, kapau koia koe ha hano kovi ? ta koee ne Haua pe 'a Sisu ,,,
 
Kautasilisili,, mou 'unu mai, 'o to'o ha me'a 'e 'aonga pea tuku atu me'a he'ikai 'aonga ..
koe LOtu ia , ke to'o  eme'a lelei kihe fononga'anga,,,..
 
moe 'ofa .
sami.


Get more done like never before with Yahoo!7 Mail. Learn more.




Semisi Ta'ai

unread,
Nov 7, 2009, 2:54:09 AM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Akapei
Koe ha 'ae fa'ahinga Sivi 'e fai mai kia kimautolu?
na'a hange koe Sivi 'ae motu'a koee ke hu 'o Sotia.
'O too, pe he Situ'a atu, 'oku te'eki fai ha hanga mai,
Hahahaha, 'ofa atu kihe teu 'oe Aho tapu
Singa



Lasinga koe toe 'eke kia 'Akapei kae tuku au he koau teu 'alu 'o 'ave
kitautoluu , 'e peheni 'etau fkhekehekaa , teu heka au mo Sami 'i
mu'a he veeni , pea ko kimoutolu katoa temou fkfonu mai pe 'ihe
taulani 'i mui ke tau lele ki 'api 'o hua'i kiai 'eku uta niu motu'u
ke fafanga 'aki 'eku fufula , pea toki to'o atu ai ha'a mou la'i pulu
ke mou 'alu moia kihe toketaa, heee,heee.

Lasinga Piutau

unread,
Nov 7, 2009, 4:27:44 AM11/7/09
to tasil...@googlegroups.com
Misi ,
Mei mate kata, Koe 'ai La'ipulu he'e fai ha tatau niu hee hee hee

---

Sam Pakofe

unread,
Nov 7, 2009, 7:15:00 PM11/7/09
to tasil...@googlegroups.com
Sent: Sat, 7 November, 2009 4:13:51 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
malo fkongo si'i e talanoa. matamata kapau 'e 'ai ki'i ho'o lave ki he hoko mai 'a e mafi ke hoko ko e ma'ulalo pea 'oku tonu 'aupito 'a e haua ia 'i hono 'ai kiate kitautolu. ka ko e me'a pe 'e fkngatangata 'a e ngaue 'a e 'otua 'i he 'alo ki he kau haua pe. fefe ke tau ngaue'aki pe 'a e hoko mai 'a e 'otua 'o tangata (meaning mankind in the general usage of the term where both man and woman are in view) he 'oku hanga 'e he fo'ilea ko ia 'o kapu katoa mei he haua ki he nofo taua. hahaha!
 --------------------------------------------------
   Fakafeta'i, fakafeta'i ai hoku  laumalie..
 
" 641: Ne me'a pe 'i Mamani,
          Mamahi ai 'o Mate ;
         Kae toe ava aipe 'a Palataisi  ee;
         Tau faka'aonga leva ;
         'Ae 'Ofa e ne fai ;
         Hingoa pe IAA ko SISU ;
         Ka tau mo'ui ai ;
 
Fe'unga 'aupito e fakamaama koia moe "aho ni, koe 'Aho-Sapate.. fakamaloo atu ..
 
malo,,
sami.

Sam Pakofe

unread,
Nov 7, 2009, 7:49:55 PM11/7/09
to tasil...@googlegroups.com
 'Akapei wrote :
  'Oku  'oatu  'eku  kole  fakamatoato  mo'oni  tu'unga  'i he  'ofa
 faka  Sisu  Kalaisi  pea  mo e  maama mo e  lao  'o e  fonua ko
  'eni.  Ki'i  tuku mu'a  'a  Daphne kitu'a kei  taimi kefai  ha
  retreat moha tokoni  fakalaumalie kiai 'okapau  'e toe  fiefokimai
 pea 'omai  ha'ane  tohi  clearance  mei he 'ene  faifekau mo e
 counsellor . 'Apulu  'etau Tasilisili  he  fa'ahinga kakai pehe ni.
  Pea ko  hotau  ngaahi  peito  pe  tetau  faifailoto  kiai.
------------------------------------------------------------------------- 
Masi'i Koe haa koaa 'e me'a 'oku 'apulu ?  
 
Pea koe ha kuo 'ai ai ke "tuku kitu'a 'a Daphne ?
 
 Koe ngaahi lesoni fakauike 'ena , 'ikai teke lea mai ai, kemahino 'oku ke sai Koe , tuku foki e launoa moe fakapiko..'aihake pe me'a kuo mou fisifisi'ia.. ko fee lotu ai , ko fee angafakama'uma'u iaa..
 
mo'oni e lau 'a "Sikula" , pehee 'e Noa ia  na'e maau 'ene 'A'ake, ka taa koaa nene " Ta'etokanga ee".
 
malo,
sami.
 
 

 


Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Sam Pakofe

unread,
Nov 7, 2009, 7:54:25 PM11/7/09
to tasil...@googlegroups.com
From: Semisi Ta'ai <weas_ma...@hotmail.com>
To: Tasilisili-he-ngaluope <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Sat, 7 November, 2009 2:19:18 PM

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review

Sami Pakofe ,  malie lahi 'ae fktalanoa ,  ka ne koha ki'i ta'ahine
talavou au ,  kou kole ka Sisi kene fai 'eta mali ,
heee,heee,'Oiaueeee,  'oku 'ikai ke toe fiema'u ke toe lea mai ha
taha,  haaa,haaa,'Ouaaaa,  moe 'ofa atu ai pe  , Semisi T
---------------------------------------------------------------------
Puatoka, na'e pehee 'ehe motu'a ngaue 'uhila, koe fakafehokotaki koee 'oe " positive & negative , 'oku ui ia koe " mali" he 'oku fakahoko kinaua kena " Fakaulo'ii e fo'i maama..
 
'oua teke hoha'a, he 'oku hange kiate au, kuo ta 'osi mali ,( vakai na'ake tala kia Kalo, kae pehe 'e kala koha gay kita ua hahaahaaa )
 
," ko'etau vauvau ko'eni , 'oku hoko ia koe " Faka-kohukohu " hei'ilo na maamangia ai 'etau fononga 'oku fai,, pea neongo 'ene haa mapelupelu ,, Ka 'oku tau 'osi mali pe kita ua,, 'o 'ikai 'ihe sino, Ka koe Fakakaukau....
 
( Puatoka, vakai na'ake ongo'i palakuu 'ia he'eku talanoa atu, ka koe sio faka-ava'ifao atu pe iaa ).
 
malo mu'a e fakatalanoa..
sami.

 


Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7. Enter now.

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 7, 2009, 9:28:07 PM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Ka 'oku tau 'osi mali pe kita ua,, 'o 'ikai 'ihe sino, Ka koe
Fakakaukau....


( Puatoka, vakai na'ake ongo'i palakuu 'ia he'eku talanoa atu, ka koe
sio faka-ava'ifao atu pe iaa ).


malo mu'a e fakatalanoa..
sami.


'Eheee,heee, Sami na'aku pehe atu 'okapau pe na'a ku hoko koha ki'i
ta'ahine , koe fo'i li malie 'ena ia , kae hangee kiate au 'oku ki'i
tatau ho'o 'uhinga 'au moe Sisuu Hauaa , malie lahi ho'o fo'i fulihi
kae hangee koee 'oku ou tetetete , mo toe manavahee he fo'i 'ai
koiaa , kou ki'i nimonimo pea hangee na'a ku mihi 'e au ha
penisini , 'Ouaaaa haaa,haaa, koe anga pe 'oe hua ke tau ki'i fiefia
he kuo lahi 'e tau tangi , heee,heee, moe 'ofa atu ai pe , Semisi T

On Nov 8, 11:54 am, Sam Pakofe <pako...@yahoo.com.au> wrote:
> From: Semisi Ta'ai <weas_ma_kaz...@hotmail.com>
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 7, 2009, 10:15:39 PM11/7/09
to Tasilisili-he-ngaluope
Masi'i Koe haa koaa 'e me'a 'oku 'apulu ?


Pea koe ha kuo 'ai ai ke "tuku kitu'a 'a Daphne ?


Koe ngaahi lesoni fakauike 'ena , 'ikai teke lea mai ai, kemahino
'oku ke sai Koe , tuku foki e launoa moe fakapiko..'aihake pe me'a kuo
mou fisifisi'ia.. ko fee lotu ai , ko fee angafakama'uma'u iaa..


mo'oni e lau 'a "Sikula" , pehee 'e Noa ia na'e maau 'ene 'A'ake, ka
taa koaa nene " Ta'etokanga ee".


malo,
sami.



'Oku malie lahi 'ae taukapo 'oku ke fai Sami , pea 'oku ou ki'i
meimei tui pehee pe , ke tau feako'aki pe heni , he ka 'ikai he'ikai
pe mahino ha me'a ia , sio kia au kamata 'eni keu ki'i fktokanga'i
mamalie 'e au 'a au , 'oku ki'i olioli ange 'a Daphne ia 'ia au he
'oku 'iai 'ene 'uhinga ia 'a'ana pea neongo 'ene fklele loto mo fklele
e suka e kakai ki 'olunga ka 'oku ou tui 'e fktokanga'i vaveni mai pe
'e hotau kaunga tasilisili ko'eni 'ae palopalema 'oku hoko , koe
palopalema koe tafulu noa'ia moe 'a'ahi houmu ueka he'e tau talave
'oku fai , tau kole pe kihe laumalie kene faitapuekina ia , pea
'oange ha loto fktookilalo , kae lava ke tau hoko koha kakai 'oku
feako'aki , pea 'oua na'a hoko si'ene fkkina mo 'eku fkkina mo ho'o
fkkina ke ne ta'aki ai 'etau fie hoko koha kakai 'oku 'ofa , pea koe
kohuu koe ki'i matangi pe 'oku maa'ali hake pea puli ka 'e kei hoko
atu pe 'e tau feohi , kaungaa tasilisili 'oua na'a mou pehee 'oku ou
fiepoto ka ko 'eku mo'ui pe 'aku ia 'ena , keu mo'ui fiefia pe ,pea
koe mamahi ia kiate au 'oku lau miniti pe ia , pea mahalo koe me'a ia
'oku mou pehee ai 'oku ou taimi oma , pea 'oku ou taimi oma pe foki au
ia heee,heee,haaa,haaa, koau 'oku totonu ke 'uluaki tuku ki tu'a
Sami , kae hoko atu pe ho'o mou faile 'atamai kae 'oua pe mama'o
meihe konisenisi mo'ui , ne'ine'i kole 'ehe fa'u ta'anga , 'ae
konisenisi hangee ha tama'imata ke fai 'aki hono kalofi holo 'oe
mamahi moe tu'utaamaki , pea kene toe fkfoki mai pe foki moe
tau'ataaina moe fiefia , 'Ouaaaaa,Sami 'alu 'o 'ai ha me'a keke kai
he kou talanoa atu au kake tulemohe mai koe kau hu moau kihee 'o huke
'ae kulo , moe 'ofa atu ai pe kiate koe .
>       ___________________________________________________________________________­_______
> Win 1 of 4 Sony home entertainment packs thanks to Yahoo!7.
> Enter now:http://au.docs.yahoo.com/homepageset/

fusi mapuhoi a tevolo

unread,
Nov 7, 2009, 10:37:56 PM11/7/09
to tasilisili Tasilisili-he-ngaluope
koe fa'ahinga ko'eni teu lisi atu ke mou vakai mai kiai
 
Semisi Ta'ai

Nau Taitusi [ kae tuku pe 'i lotoni kae 'omai pe 'ene faito'o koe fu'u ipu fonu]


Sami Pakofe
 
Salesi Finau [ fiema'u ke toe fai hono ki'i tafa ]

Hunuhunu [ fiema'u 'aupito faito'o fktonga , la'i uhi , la'i nonu ]
 
Ko 'ena 'eku ki'i kakai kou 'oatu kapau temou toe 'ilo ha taha pea mou 'ofa 'o tokoni mai , 'oku 'okai foki ke kau hoku tokoua ko Mapuhoi he lisi ko'eni , he kuo 'osi hono faito'o 'ona ia , pea ko kitautolu ko'eni he'ikai toe fai ha tau loto koe fa'o fkmalohi'i pe ki ka kae leleaki'i ki he Toketaa, 'Oiauuueeeee,heeee,heeee teu vale au he kata he kuo omooma 'eku taimi he ngaue 'ae HAUAAAAAAAA ,

>======== Ko e mo'oni 'aupito ia misi... kuo 'osi lava hoku faito'o ia 'o 'okU... ko e fkmalohi sino lau-konga pe, moe make-makE UP 'oku oU hoko atu aU ia kiai...(tuku ee)
 
'OKU OU fktokanga'i hifo, 'i ho'o lisi? 'Oku kE 'ilo'I lelei 'e koe, 'a e fa'a hinga fokouutua 'oku mo'ua ai Taitusi, Salesi mo Hunu2... kaa ko e ha koaa ho alangaa mahaki ia 'o 'oU mo 'Atamai[sami?] Na'a lava, kemau tokoni atu ai... 'ofa atu, katau toki sio
 
Mapuhoi 'a Tevolo.


Head to the Daily Blob on Windows Live For more of what happens online

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 8, 2009, 12:46:52 AM11/8/09
to Tasilisili-he-ngaluope
>======== Ko e mo'oni 'aupito ia misi... kuo 'osi lava hoku faito'o ia 'o 'okU... ko e fkmalohi sino lau-konga pe, moe make-makE UP 'oku oU hoko atu aU ia kiai...(tuku ee)


'OKU OU fktokanga'i hifo, 'i ho'o lisi? 'Oku kE 'ilo'I lelei 'e koe,
'a e fa'a hinga fokouutua 'oku mo'ua ai Taitusi, Salesi mo Hunu2...
kaa ko e ha koaa ho alangaa mahaki ia 'o 'oU mo 'Atamai[sami?] Na'a
lava, kemau tokoni atu ai... 'ofa atu, katau toki sio

Mapuhoi 'a Tevolo


Mapuhoi , fe'unga pe 'eku fiema'u koee mo ho'o 'asi mai , koe pousi
ko'ena neu toki tuku atu kia Sami , neu ma'u ai ha telefoni mai kihe
'eku mob 'o talamai 'ehe tokotaha ko'eni 'oku 'ikai teu pau kiha me'a
pea 'oku ou ngutungutu ua he 'oku ou kei taukapo'i pe 'a Daphne , ka
ko 'eku fehu'i atu angee kiate koee pe 'oku ke ongo'i tatau moe
tokotaha ko'eni na'e ta mai , Mapuhoi teu ki'i fkma'ala'ala 'eku
fktalanoa ke ki'i mahino lelei , 'oku 'ikai teu poupou'i 'ae
fa'ahinga 'ulungaanga 'oku ha mei he ngaahi to'onga talanoa 'oku fa'a
fai 'e Daphne mo hono tafulu'i holo e kakai pea 'oku ou fa'a ninimo
'ihe taimi lahi pea si'i keu lau 'ene ngaahi pousi 'oku fai , 'ihe
taimi tatau pe 'oku 'iai 'ae kakai 'i faleni 'oku nau kovikovi'ia 'ihe
'eku ngaahi fkhua 'oku fai pea koe ha ai keu tuhu kia Daphne kae tuku
'ae malamala'i 'akau 'i hoku mataa , fe'unga pe moe fa'ahinga 'i loto
tasilisilini 'oku nau lea mai pea 'oku 'ikai totonu ke tau fkanga he
koe anga ia 'enau mamahi'i 'e tau ngauee , he ka lea pehee mai ha taha
kiate au 'e tuku leva hoku loto kae fai 'ae me'a koee 'e fai ai ha
melino .
koe ki'i fktalanoa na'a ku fai kia Sami , koe ki'i ngaue
fk'evangelioo , ka 'oku fu'u mama'o 'aupito ia mei he ngutungutuuaa
pea pehee ai kuou 'oho kihee moee , 'oku mahu'inga ke tau ako mei he
lotofale ko 'eni 'ae ngaahi 'uhinga malie mo mo'oni mo fk'Otua foki
meiate kinautolu 'oku nau fai lelei'i e lotuu kae 'oua tetau ha'u ki
heni 'o ako ai 'ae kee moe taaufehi'a moe ta'efietukulolo, kaikehe
mapu koe li atu pe he'e 'alu 'eni ia ke tau hange koe kau mafia 'o
fetamate'aki ,heee,heee,
Mapuhoi , koe fehu'i na'a ke fai mai kia au mo Sami 'oku ma kau pe
maua he 'alu ke nau lotolahi 'o 'oua tenau hola , ka ko hono mo'oni
'oku ma sai pe maua ia 'Ouaaaaa tapula ia Mapu eeee , 'oua toe fai mai
ia eee, heee,heee, moe 'ofa atu ai pe kiate koe , na'a ke sio kia
Sisi he Lotuu 'anenai ? Semisi Ta'ai
> _________________________________________________________________
> For more of what happens online Head to the Daily Blob on Windows Livehttp://windowslive.ninemsn.com.au/blog.aspx

fusi mapuhoi a tevolo

unread,
Nov 8, 2009, 1:33:59 AM11/8/09
to tasilisili Tasilisili-he-ngaluope
Mapuhoi , koe fehu'i na'a ke fai mai kia au mo Sami 'oku ma kau pe maua he 'alu ke nau lotolahi 'o 'oua tenau hola , ka ko hono mo'oni 'oku ma sai pe maua ia 'Ouaaaaa tapula ia Mapu eeee , 'oua toe fai mai ia eee, heee,heee, moe 'ofa atu ai pe kiate koe , na'a ke sio kia Sisi he Lotuu 'anenai ?
 
Semisi Ta'ai

>========== tukuange tangata'eiki faifekau ke 'ata'ataa misi... 
 
ko e taha 'ena e me'a na'e 'uhinga kiai 'a S.Veitunaa, tokoua!  Na'a ke toe fihia pe mo Koe 'i ho'o fa'u tauhelee 'oouuuaa'A, 'oku ma siasi kehekehe pe mo Sisi, ka 'i loto pe UCA, pea kuo 'osi lave'i pe 'e he faifekau mo sami 'a e potu siasi 'oku fkkaunga tamaki aii... ko fe koaa 'a e fai'anga lotu 'oku kE kau kiaii, misi?
 
 
'alu kia takamuli mo taai-to ke mou siasi... ko e ma'a atu, he 'oku lava pe 'a e fai-lotu talasese mutu mo falani kavei ia 'i he siasi 'o takamuli mo taai-to e La'aa hahahaha...
 
'unu mai ketau siasi misi, he ko 'etau fonongaa? Ko e me'a ta'e-mahino.
 
Mapuhoi 'a Tevolo. 



Check out The Great Australian Pay Check now Want to know what your boss is paid?

fusi mapuhoi a tevolo

unread,
Nov 8, 2009, 2:04:42 AM11/8/09
to tasilisili Tasilisili-he-ngaluope
Date: Fri, 6 Nov 2009 14:29:30 +0000

Subject: [tasilisili] Re: Sisu koe Haua - A Review
From: ti.va...@gmail.com
To: tasil...@googlegroups.com

Ko Ozzie Ozzie Ozzie pe foki!
 
>=============== Ti Vaikona, malo 'etau lava!
 
ko hono hoko atu 'o e Ozzi! Ozzi! Ozzi...!  'Oku pehe ni? 'E fkfaha'i 2? Pea teu kaila atu aU moe faha'i 'oku nofo aii... (((OZ, OZ, OZZI))) pea kE tali mai leva Koe moe, tafa'aki ko 'ee 'oku kE nofo aii... Oe! Oe! Oe!
 
Ka 'oku malie tv, 'oku mahino 'a e Ozzi ia(stand for Australia?)... ka ko ho'o mou 'Oe,'Oe,'Oe mai... 'oku 'ikai 'ilo pe 'oku 'uhingaa ia ki he ha hahahahaha... tuku ho'o mo[you & loke] fa'a pehe'I kimautolu ni...
(the ONE who call oz? HOME) mo 'emau mata-hu ee...[sai pe!] 
 
'ofa atu...! lotua pe! Na'a 'iai ha taimi kuo tau fe-taulaki 'i he 'etau kei ma'u 'a e mo'uii... katau toki sio!
 
Mapuhoi 'a Tevolo. 



2009/11/6 Akapei Ma'ilei <aka...@hotmail.com>
 
 
Ko  hai  ha  taha  'i he  famili  'o e  Tasilisili  'e  fakaongo  kiai  'a Daphne ?  Kapau  'oku  'iai ha  Tangata'eiki faifekau  hange  ko  Rev. Sisitoutai Taufa  pe  koha  taha 'e  lava  'o  tokoni kia  Daphne pea  'ofamai  aa hotau  fakamo'ui 'o  tokoni  hake 'i he  ngaahi  fokotu'u  fakakaukau  ko  'eni :
 
1. 'Oku  'ikai  ke  'iai  ha'atau  lao  pe  fakangatangata  fakafamili  'i he  fale ni .
 
2. Ko  'ene toutou hokohoko  email mai  ki  he ngaahi  fakakaukau,  'oku  'ikai normal  ia ki ha taha 'oku ne  ma'u  ha  maama.  Kapau  tete  fakatokanga'i  'a  'ene  hokohoko  post mai  ki he  fale ni, 'oku  'ikai  toe  kehekehe  ia  mo e kau  addiction ko  'eni  'oku  tuli  mei he poker machines he  Casino.
 
3. 'Oku  fakapotopoto ketau  toe  sio  ki  hono  'atakai(husepaniti&famili) na'a  'oku  uesia  pe  na'a  uesia kinautolu kae  si'i  tukuaki'i  'a e  Tasilisili.
 
4. Ko e  ngaahi  founga  'o  'ene  taukave  'oku  ou  maheni  'i he  fehanghangai  mo e  ngaahi  fu'u  ivi  pehe ni 'i he mala'e 'o e talaki/'evangelio.  He  ko hono fktu'utamaki  'o e  ngaahi  laumalie pehe ni  ko  'enau  fa'a  fusi mai  mo e kakai  pe  ko e  fk'apa'apa ke  malu'i  'aki  kinautolu (mo  'enau ta'efietukulolo) ke  tu'u  pe  'enau fkkaukau he  taimi  kotoa : 'Oku  'ikai koha  fua  'eni  'o  Laumalie Ma'oni'oni . Fie ma'u  tokoni kiai.
 
5. Ko e  tokofiha  'eni  kuo  palopalema  mo  Daphne 'i  fale ni ? Ko ha  fk'ilonga lelei  'eni  ??  Ko e taimi  'oku  'ikai  ha'ane  poini ke  taukave 'aki  pea  toki  faulele  mai  'eia  e  faka'apa'apa mo e  ha fua pea  a'u  pe  ki he'ene  lau  ki  'api .
 
6. 'Oku  'iai  ha  siasi 'oku  kau  kiai ? Kohai  'ene  faifekau  ke  u  fetu'utaki  kiai  pea  kapau  'oku  hala pea  'oku  totonu ketau  tokangaekina  'a e fa'ahinga  tu'unga  ko  'eni  he  'oku  pelepelengesi.  'Osi  sio  pe  kitautolu  he  fu'u kau palofesa ia  kuo  hoko kiakinautolu  'a e ngaahi tukunga  ko  'eni.
 
7.  Ko e  mahu'inga  tahaa 'eni 'oku  totonu  pe  kene  'ilo  mo  Sami ko e  Huafa  'oku na 'aka  kiai  'oku  kovi  ia  ki  hona  sino,'atamai  mo e  laumalie. Pea  'oku  'ikai  koha  talatuki  'eni  ka  koe fatongia  totonu ke tala. He'e sai 'a e kau fa'utohi  ia  ka e fk'ofa  kinaua. He'e  fkfefeka'i  hona  loto  naua  (hange  ko  Felo) kena  fkfekiki malohi  kae  kaukovi  ia  mo  'ena  fakakaukau('atamai).
 
'Oku  'oatu  'eku  kole  fakamatoato  mo'oni  tu'unga  'i he  'ofa faka  Sisu  Kalaisi  pea  mo e  maama mo e  lao  'o e  fonua ko  'eni.  Ki'i  tuku mu'a  'a  Daphne kitu'a kei  taimi kefai  ha  retreat moha tokoni  fakalaumalie kiai 'okapau  'e toe  fiefokimai  pea 'omai  ha'ane  tohi  clearance  mei he 'ene  faifekau mo e counsellor . 'Apulu  'etau Tasilisili  he  fa'ahinga kakai pehe ni. Pea ko  hotau  ngaahi  peito  pe  tetau  faifailoto  kiai.
 

Semisi Ta'ai

unread,
Nov 8, 2009, 2:05:27 AM11/8/09
to Tasilisili-he-ngaluope
'unu mai ketau siasi misi, he ko 'etau fonongaa? Ko e me'a ta'e-
mahino.


Mapuhoi 'a Tevolo.


Mapuhoi , maloo pe si'i fkafee , kau lepa pe heni 'oku mahino
he'ikai fai ha mavaeua he fk'amu lakanga heee,heee , he kuo pipihi e
mahakina ia ho mou sone heee,heee, pea 'oua teke hoha'a koe kihe lotu
sese mutu , he 'oku 'ikai koe sese ia 'e hu ki Langi ,hiiii,hiiii ,
he ko koe ia 'e hu ho sino 'ou ia ki Heli kae hu ho Laumalie 'ou ia
ho sese, 'Oiaueeeee,heeee,heee. moe 'ofa atu ai pe tokoua , pea ke
tokanga ma'oni kihe lotu , please . Semisi T

_________________________________________________________________
> _________________________________________________________________
> Want to know what your boss is paid? Check out The Great Australian Pay Check nowhttp://clk.atdmt.com/NMN/go/157639755/direct/01/
It is loading more messages.
0 new messages