Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

826 views
Skip to first unread message

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 1, 2010, 10:38:41 PM2/1/10
to tasilisili goole
Kuo tau hiki mai mei he Sapate faka'osi 'oe uluaki Mahina, mo hono kaveinga 'oe malanga  aho Sapate  "Leo 'oe Palofita" Selemaia Ki he uluaki Sapate. Aisea na'e oatu ae malala o Fakapa 'AE MALALA'I AFI  ki hono  ngutu == Fakama'a pea koe LEO na'e ongo mai Kohai e alu ma'atau 3.Koe tali a Aisea Ko au eni fekau Au.
 
Na'e fekau atu a Sisu ke mau'ma'u atu ki he loloto, pea aau e kupenga he matau oe vaka pea koe ika lahi na'e toho,pea ilo e pita koe eiki peane hinga atu ki he Va'e o Sisu maumau atu he koe angahala au.
Koe ui he fuakava foou na'e ui Teu ngaohi koe  ke ke hoko koe  PO tangata 'oku malie hono ngaue aki e Luke 'ae fo'i lea PO koe kupenga oku mau ae  ika lahi kae maumau koe mate ae ika. Koe ui o Pita ke PO tangata ===  kuo pau kete fakaalaala, tokanga, Po = fakamoui  koe kaveinga ia a Sisu koe teu'i o Pita moe Kau Ako kenau poto he Po kakai kihe puleanga 'oe 'Otua.'Oku fiemau ke Po mai kakai ki he puleanga pea fafanga, e kehe me'a kai ki he fanga lami ,kehe me'a kai ki he Sipi moe Kosi ,moe Pilitau. Kohotau fatongia koe Po kakai mo fafanga.Kuo pau kete ilo'i ae kehekehe 'oe laMI MOE SIPI.
kUO UI KITAU3 KE TAU [PO] PEA TAU HANGA TEU'I KINAU3 KI HE PULEANGA.tEU NGATA HE .
 
GENERAL

Email slow, clunky, unreliable? Switch to Yahoo!Xtra Mail, New Zealand's new email address.

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 1, 2010, 10:39:59 PM2/1/10
to tasilisili goole
Kuo tau hiki mai mei he Sapate faka'osi 'oe uluaki Mahina, mo hono kaveinga 'oe malanga  aho Sapate  "Leo 'oe Palofita" Selemaia Ki he uluaki Sapate. Aisea na'e oatu ae malala o Fakapa ki hono apfi ngutu == Fakama'a pea koe LEO na'e ongo mai Kahai e alu ma'atau 3.Koe tali a Aisea Ko au eni fekau Au.
Na'e fekau atu a Sisu ke mau'ma'u atu ki he loloto, pea aau e kupenga he matau oe vaka pea koe ika lahi na'e toho,pea ilo e pita koe eiki peane hinga atu ki he Va'e o Sisu maumau atu he koe angahala au.
Koe ui he fuakava foou na'e ui Teu ngaohi koe  ke ke hoko koe  PO tangata 'oku malie hono ngaue aki e Luke 'ae fo'i lea PO koe kupenga oku mau ae  ika lahi kae maumau koe mate ae ika. Koe ui o Pita ke PO tangata ===  kuo pau kete fakaalaala, tokanga, Po = fakamoui  koe kaveinga ia a Sisu koe teu'i o Pita moe Kau Ako kenau poto he Po kakai kihe puleanga 'oe 'Otua.'Oku fiemau ke Po mai kakai ki he puleanga pea fafanga, e kehe me'a kai ki he fanga lami ,kehe me'a kai ki he Sipi moe Kosi ,moe Pilitau. Kohotau fatongia koe Po kakai mo fafanga

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 1, 2010, 10:40:56 PM2/1/10
to tasilisili goole
Kuo tau hiki mai mei he Sapate faka'osi 'oe uluaki Mahina

vilimo fakalolo

unread,
Feb 2, 2010, 4:48:42 PM2/2/10
to tasil...@googlegroups.com
Na'e fekau atu a Sisu ke mau'ma'u atu ki he loloto, pea aau e kupenga he matau oe vaka pea koe ika lahi na'e toho,
.................................................................................
 
Malo Seniale hono kamata'i mai ae lesoni oe uike ni. Koe kaveinga oe mahina Fepueli "KO SISU PE TOKO TAHA AE MOONI".
 
Na'e iai ae tokotaha na'e malange ihe fekau ko ia e Sisu ke aau e kupenga he matau oe vaka, pea ne pehe mai koe fakapalangi oe mata'u koe RIGHT pea koe fakapalangi oe tonu koe RIGHT ai pe mo ia o sipela tatau pea puaki tatau. Pea ne pehe mai leva ko ia siasi koe aau kihe mata'u koe aau ia kihe tonu............. koe fanongo talanoa pe.............Vilimo.
 

mohetaulanga kupu

unread,
Feb 4, 2010, 11:24:57 PM2/4/10
to tasil...@googlegroups.com
Vakaloa kofe etau kau  kau tama Faifekau mei He Sia moe kau tama teolosia loloto mei Aust fefe Ikale ke nau lea mai,katau ifoifo ai.Vkloa Ngaue aki e Luke ki'i fo'i lea koe PO TANGATA. Lea a Sisu   teu ngaohi koe keke Po tangata, koe taumu'a 'oe Po tangata ke Fakamoui na'e ngaue aki e Sisu e Kupenga ke aau ki Matau koe feitu'u oe moui koe tukunga o ene'Ofa. neongo ne ha'o e kupenga kuo mate ae ika,ka koe founga ia e taungaue fakaevangelio koe ngaohi e kakai ke nau moui pe koe Po tangata ke fakamoui honau laumalie ki he 'Otua.
Founga hono Po mai 'oe kakai kuo pau ke tau matuaki tokanga na'a hoko ha me'a ki he ene moui.[Fakaalaala] ,pau ke tauhi mo fafanga kinau3 aki ae me'a kai feunga lea a sisu kia Pita fafanga eku fanga lami, koe laumalie oku Po mai 'oku kei valevale.
Kuo pau ke tau ma'uma' atu ki he Loloto koe fekau ia a Sesu koe loloto koe ma'u anga ivi ia ko Sisu oku ihe loloto koe fu'u moana ene ofa. 
 Hei 'oku ou ngali kona,koe pehe hono fakasi'isi'i e mcmc anepo i Matamata he Induction o REV Valingi Tafuna ki he ene ki'i siasi palangi. teu ki'i lele o co ki he Client. oua te mou kohu mai e.
Seniale.


From: vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 3 February, 2010 8:48:42 AM
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Talakai Finau

unread,
Feb 5, 2010, 3:08:36 AM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com
Paki atu pe he mafana 'o e Poo Tangata/Fefine.  Ko e Veesi 1 'oku mahino mei ai ko e vilitaki atu 'a e fu'u kakai kenau fanongo ki he Folofola 'a e 'Otua!  Kuo 'osi e ivi ia 'o Pita pea pu'i ia he ongo leka ko ee ke fakama'opo'opo e kupenga.  Lolotonga 'ene kei femo'uekina a'ana hono fa'o mai e hala'ataa he kulaa--kuo mei mafuli e vaka he heka atu 'a Sisuu.  Tau mahalo pe na'e pehee ange 'a Sisuu, "tuku e kohu kae ki'i tuku atu 'a e vakaa ke fai ha ki'i malanga ma'ae matu'a."  Sai, mafana e kakai he fanongo ki he Folofola pea mahalo pe na'e fai 'a e malanga 'i he Tui mo Ngaue?  'Osi pe malanga'i e Tui pea Ngaue leva ke fakamo'oni.  Talaange 'e Sisu, "ki'i tahataha atu ki he loloto kae ma'u ha'atau ika."  Ko e 'aho ee mo e 'ikai ka ko e 'uhi ko e Folofola na'e fai 'e Sisu, na'e katangi atu pe 'a Pita 'o iku ki he toomape'e he va'e 'o Sisuu.  Maumau taimi e ika lahi, maumautaimi e kupenga mo e vaka, li'aki mo e putu mo e famili kae fakamo'oni ki he Folofola 'o mahu'ingaange ke Poo mai ha ki'i laumalie ma'a e 'Eiki.  Koia, ui e ongo leka 'a Sepeti kenau muimui, muimui, ka 'iai 'a Sisu teu 'alu ai pe mo au...mo e 'ofa, tkf 
 

Date: Thu, 4 Feb 2010 20:24:57 -0800
From: senia...@yahoo.co.nz

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

Hotmail: Trusted email with powerful SPAM protection. Sign up now.

Hunu Hunu

unread,
Feb 5, 2010, 11:45:40 AM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com
Seniale:
Ki'i vahevahe atu pe lave 'a e kau tama ko 'eni he ki'i pakipaki na'e fai. Longolongo pe matapule he ve'e matapa mo katakata pe kae fai holo foki e lafo, pea ko 'ene kamata koee ke matemate hifo e matanavu, kuo fakataputapu mai e matapule mo pehee mai. "kau tama ne fai holo pe kupenga 'a Pita ia mo fai holo 'ene lafo, kae kalo holo pe fanga ika ia mo kata mai, talunga mo e heka hake 'a Sisu 'o ne pehe atu leva kihe fanga ika, mou tu'u mai, he koe me'a fakahela hono kumi holo kimoutolu"
'E fai holo pe 'etau po tangata mo e ta'eivi, kete lea atu pea nau tu'u mai, kae hange ha me'a fakakata ia ki he fanga ika, he sio mai ko e tama lafo 'ena ia 'oku ngangau. Ta koee ko e kau tama ia 'oku nau malimali mai mei he mata'umu'umu, kae lafo holo e finaki ia he feo.............hunuhunu



2010/2/5 Talakai Finau <talaka...@hotmail.com>

Halaevalu Koloa

unread,
Feb 5, 2010, 2:07:08 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com, Halaevalu Koloa
Malo mu'a 'a e lelei 'a e kau fefine mo e kau tangata 'o e fale ni pea malo 'etau a'usia 'a e ta'u fo'ou ko'eni!.
Tau fakafeta'i kotoa pe ki he 'Eiki 'i he'ene kei faka'inasi kitautolu'aki 'a e manava mo'ui, pea lolotonga 'etau 'inasi 'i he manava ko ia, tau fai 'a e ngaahi ngaue kotoa pe ke langilangi'ia ai hotau Sisu, hee koa Hunuhunu ee?
 Mau fokoutua pe 'o tufi mo 'inasi he malie 'a e ngaahi pakipaki moe fe'inasi'aki pea 'oku fai 'a e fiefia moe fakamalo lahi ai 'i he lelei 'a e feohi.
 Ko'eku vakai ki he lesoni ko'eni Luke 5:1-11, kou malie'ia lahi 'i he veesi 4,
"TUKU ATU KI HE MOANA, PEA 'A'AU HOMOU NGAAHI KUPENGA KI HA IKA"
 
 Ko e Sapate kuo'osi koe mamahi'i 'o e tukufakaholo na'e tu'unga ai hono fakasitua'i 'o Sisu 'i Nasaleti, pea koe ola ia 'oe fakakaukau moe 'amanaki. Ko e uike ni ia koe tapuaki mavahe mei he ngaahi fakangatangata 'oe fakakaukau fakaetangata pea moe falala kakato kiate Ia 'oku mei ai 'a e me'a kotoa. 'Oku fakamatala 'a e lesoni ko'eni ki he NGATA'ANGA 'OE TANGATA, he kuo nau NGANGAU 'i he po kotoa moe 'IKAI pe ke ma'u ha me'a, pea moe OLA 'o e FALALA ki he TA'EFAKANGATANGATA 'OE 'OTUA mo hono MAFIMAFI, he kuo kamata eni ke ngoto 'a e vaka 'e ua 'i he ika.

1.Ko Pita 'oku fakamatala ki ai 'a e ngaahi kosipeli sio fakataha ki hono ui mo 'Anitelu, na'a na 'i he matatahi Kaleli fe'unga moe fononga mai ai 'a Sisu. Ko e fakamatala koee 'a Ma'ake, 'a e tefito'i ma'u'anga tala 'o e ngaahi kosipeli sio fakataha, na'a na lalafo ai, he koe ongo toutai kinaua ( Ma'ake 1:16). 'Oku malie he 'oku kehekehe ia mo e fakamatala kia Sione mo Semisi, 'a e ongo foha 'o Sepeti, na'a na 'i ai pe, ka na'e fai 'ena pena kupenga (Ma'ake 1:19), 'a ia leva koe fakamatala ki he kau toutai ko'eni 'oku kehekehe pe. Ko Pita mo 'Anitelu na'a na lalafo. Ko e lea 'oku fakamatala ki he toutai ko ia, koe toutai mamaha, pea koe kupenga sili, kehe ia meia Sione mo Semisi, koe kupenga na'a na pena koe kupenga loloto ia he koe kupenga uloa. 'Oku pehee tokua koe fakamatala aipe ia ki he ngaue 'a e ongo tautehina ni, ne loloto aipe 'a Sione, ka e mamaha aipe 'a Pita.
Ko e 'aho ko'eni kuo 'ahoia 'a Pita mo 'Anitelu 'i he fai 'o e fangota 'a Sione mo Semisi, he koe kupenga loloto ia, pe fai po'uli pe 'aho. Ko e toutai 'a Pita mo 'Anitelu na'e fai 'aho pe ia he koe sili pe 'i he mamaha, kapau ko ia , ta koe haa 'a Pita 'i he talanoa ko'eni, neongo na'e 'i ai pe hono vaka, ko'ene 'alu pe mo Sione mo Semisi  'i he toutai 'a Sione mo Semisi, 'a ia he'ikai hala ke tau pehee koe heka 'a Pita 'i he me'a na'e 'ikai ko hono taukei ia, neongo te ne lava pe ke fai.
Ko e fekau koeni ke tuku atu ki he moana, na'e fai pe ia kia Pita, he ko hono vaka na'e fai mei ai 'a e malanga, pea koe vaka ko ia na'e fekau ke 'ave ki he moana, koe fekau fo'ou ia, kapau 'e fua'aki 'a e fakamatala 'i 'olunga, pea koe fekau ko ia ko hono POLE'I 'o ha taha ke fai ha ngaue 'oku mamafaange mo lolotoange 'i hono angamaheni. 
Ko e me'a na'e hoko,neongo 'a e ngaahi 'uhinga kehekehe kotoa ke 'oua na'a fai ai ki he fekau ko'eni: kuo 'aho ee 'a e po mo'enau nagnagu, kuo nau hela'ia, pea koe kupenga 'eni 'oku lolotonga fo, kapau  te nau talangofua ki he fekau ko'eni, koe toe 'ave ee 'a e kupenga 'o li, pea toe hiki mai 'o toe fo, koe fu'u ngaue lahi. Ka koe tali malie na'e fai 'e Pita" KA 'I HO'O ME'A TEU 'A'AU 'A E KUPENGA!"
'Oku tau maheni moe ngaahi fatongia kuo falala mai ai kiate kitautolu 'a e tokolahi, pea ngali mamafa mo faingata'a hono ngaahi fiema'u pea tau vaivai aipe mo lotosi'i pea iku aipe 'otau ngangau aipe mo hela'ia pea 'ikai ha ola. Ko e fakahinohino 'oku tau ma'u mei he fekau fo'ou ko'eni" KE 'A'AU pe, 'A'AU pe, pea talangofua pe ki he fekau, fai kotoa pe 'a e me'a 'oku fekau mai ke fai, he 'oku 'ikai ke tau 'ilo 'a e tapuaki 'oku fufuu mei he fatongia kotoa pe.
'Oku fa'a fakailifia 'a e fekau fo'ou, 'o hange ko'eni, koe fekau ke tahataha atu ki he moana, koe me'a fakamanavahee ia kiate kinautolu 'oku vale he kakau etc, ka neongo 'a e moana 'alu ai pe, he kuo 'i ai ma'u pe 'a e ivi 'oku 'omi ke lava'i'aki 'a e ngaahi fatongia kotoa pe. Ko e fakamo'oni ki he ngaue moe fatongia 'oku faka 'Otua, 'e 'i ai 'a e me'a kuo teuteu 'e he 'Otua ke fai'aki 'a e fatongia kuo ne UI kitautolu ki ai.
2.'OKU 'AVE KI MOANA 'OKU 'AFIO AI 'A E 'EIKI.
'Oku 'ikai ke 'ave noa pe ha vaka ki moana. Ko ha vaka pe kuo ma'u ivi mei he 'Otua 'oku fe'unga mo moana, koe talanoa ia ko'eni, na'e me'a pe 'a Sisu 'o faiako mei he vaka 'o Pita, pea hili 'ene me'angaue'aki, pea ne toki fekau ke tuku atu ki moana.
Ko e fakamatala ki he ongo vaka ko'eni ne tau pe 'i he mataano, pea mahino kuo lava 'a e vaa'ifekau 'e taha 'o'ene faifatongia, pea 'oku tau ai koe teuteu pe ki he fekau 'oku hoko. Ko e fekau atu pe 'a Sisu ki he vaka ke fai mei ai 'ene malanga, na'e tuku mai leva ke ofi ki 'uta. 'Oku anga tatau 'a e ongo ki'i vaka ko'eni pea moe ongo ki'i 'asi na'e heka atu ai 'a Sisu 'i he ha'ele faka Tu'i. Ko e ki'i me'a maheni pe 'o e mo'ui faka'aho, ka kuo fakakoloa 'e Sisu pea 'oku tafe mai ai 'a e monu'ia moe tapuaki kiate kinautolu 'oku 'onautolu 'a e me'angaue ko ia.
'Oku tui 'a e fakalavelave ni, 'oku lea fakatataa pe 'a e vaka ko'eni ki he'etau mo'ui. Ko e ngaahi me'angaue 'e ala 'aonga ki he kosipeli. Koe fekau ke tau tau mo'ui pe mo teuteu ke 'aonga, he ko hai 'oku ne 'ilo na'a koe 'Eiki ia te ne fiema'u mai ke me'angaue'aki, pea ka 'aonga ki he 'Eiki, 'e fonu mai ai 'a e ngaahi tapuaki kehekehe 'oe mo'ui.
Ka me'a 'a e 'Eiki 'iate kiatautolu, pea ko hotau tuha pe ko MOANA ( hee koa Hunuhunu?) pea koe ola 'e 'ikai kei lava'i 'e he kupenga, pea 'e ngoto mo e ngaahi vakakehe 'i he taufetuku hono tapuaki. Ko e ola 'oe kau mai 'a Eiki 'oku lahi (abundance).'Oku 'ikai ha kau mai 'a e 'Eiki 'e hoko koe fakamasiva. Ko'ene kau mai koe fakatu'umalie moe fakakoloa.
3. KOE FEKAU 'A E 'EIKI, 'OKU NE ME'ANGAUE'AKI PE HOTAU NGAAHI TALENITI MO HOTAU MAFAI.
Tuku atu ki he moana, pea 'a'au ho kupenga ki ha ika! Na'e 'ikai ko ha kupenga kehe pe vaka kehe pe tahi kehe na'e fiema'u ke mana ai 'a e 'Eiki. Ko e kupenga moe me'angaue pe koee na'e 'ikai hano ola, 'a ia na'a nau nganagau ai. Ko ia pe na'e mana ai 'a e 'Eiki.
Huhuhuhu toki fakakakato atu 'a e fakakohukohu ko'eni, kau piliote hee kau toki foki mai. 
Salute atu moe lotu aipe.
 LOSE KOLOA


From: Hunu Hunu <hunu...@gmail.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Fri, February 5, 2010 8:45:40 AM

siosaia lutui

unread,
Feb 5, 2010, 4:14:37 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com

Kataki pe kau tama Teolosia , kae tasipa atu ki Taulanga 'ae fu'u MV Tokomea ,na'a mahaia ha fu'u hakau

 

oku ou mahu’inga he fakamatala ‘a Luke  he me’a ‘e 2 - UI 'ae MU"AKI TISAIPALE

1- ‘ano vai ko Kenesaleti ,  'IKAI Tahi Kaleli, ‘ 'IKAI Tahi Taipilio,  'IKAI  Tahi Kineleti, etc   

2- Koe vaka ‘o Saimone , ‘Ikai ko PITA , ‘IKAI Saimone PITA, ngaue’aki pe ‘e Luke ko Saimone pe  

 

“oku ‘iloa he Fuakavamotu’a koe Tahi Kineleti , ‘aia  mahalo koe tefito’i ‘uhinga  koe ha’ape  koe shape ‘oe tahi Kaleli  fotunga hange ha ha’ape , koha fo’i anovai ‘oku hifo kihe kau’a ‘oe vaifate Siotani ‘o tu’ulu kihe Tahi Masima  ‘ihe kuonga ‘oe fuakavafo’ou ,’oku ‘iloa koe Anovai ‘o Kineleti (Lake Kinneret) 

 

“oku ‘iai ‘ae fa’ahinga matangi saikolone ‘oe Tahi Kaleli ‘oku ‘iloa koe EULAKULONE (tatau moe matangi FakaTalau) ‘aia na’e  matangia ‘a Sisu he vaka moe kauako , koe Tahi Kaleli ia ,

 

 Koe talanoa kihe ‘a’au ‘ae kupenga kihe mata’u ‘oe vaka, moe ika ‘e 153  koe Tahi Taipilio ia –tauhingoa kia Sisa Taipilio , he ko Taipilio  kau he  kolo lahitaha i , he koe ika he kupenga ‘e tofu ai pe ‘ae tokolahi ‘o Taipilio,

 

Koe talanoa ‘oe‘aho ni  kihe ‘aho  ‘oe po mo ‘emau NGANGAU  ,koe Anovai Kenesaleti ia (Lake of Gennesaret), ‘aia koe ‘uhinga Kenesaleti (garden of riches) ngoue’anga mahutafea, koe feleoko ‘o ngatai kihe vahefonua ‘o Kaleli he ‘oku mahutafea he ika moana pea ‘oku mahutafea he ‘oku fafanga meihe matavai mou’i ‘o  Siotani ,  tonu hono ngaue'aki 'oe KENESALETI 'e Luke ke mahu'inga malie hono tuku 'oe vaka ki moana , he koe moana 'oku 'iai 'ae ika moana , ,   Seuke ngana 'a Kakala moe hingoa ,

Mahu’inga  ke fakatokanga’i  ke hiki ‘ae feitu’u’ fai’anga toutai maheni kiha feitu’u ‘oku toe loloto ange  , na’a kuo ‘osi ‘ae taimi ‘oe toutai mamaha ka tau hiki ‘o toutai ika moana  ('Oku 'ikai ha sokisoki 'i moana ke fakatupu lo'oa )

 

Ka kia  Luke, ko e fekau ko eni ke tuku atu ki he Moana, ko e fekau ia kia SAIMONE  (koe Fanongo ) “E  mahu’inga ke fakatokanga’i  ‘oku ngaue’aki ‘e Luke ‘ae hingoa SAIMONE ( ‘uhinga koe tokotaha fanongo) ‘o ‘ikai koe hingoa PITA   ‘E toki takanki mai ‘ae hingoa PITA ( Ko Maka) he hala ki Sesalia Filipai ‘a mui ange,  ke ‘uhinga malie  koe talanoa ‘eni ki hono ui ‘oe mu’aki tisaipale , pea koe ui ‘o Saimone ,kuopau kene fanongo lelei kihe fekau  ‘oe Tahi Kaleli   

 1- koe tuku atu ‘ae vaka ki moana,

2- ‘a’au ‘ae kupenga  

3- teke toutai tangata moui, pea koia hotau ui ke tau fakafanongo ki ai fakataha mo Saimone  

 

Fakamolemole atu kihe kau Teolosai, koe sio atu pe from point of view ‘a Luke ,

 

MV Tokomea  

 

 
 


Sisilia Thomas

unread,
Feb 5, 2010, 5:05:31 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo Hunuhunu á e vahevahe hoó aúsia pea óku fakamaafana! Hangee óku fakamanatu mai é he talanoa ni, ka íkai kau á Sisu he ngaue óku tau fai, ko vaihi ee ha maú hano fua!
 
Óku ou malieía he ngaahi talanoa óku haa ai e ngaahi mana (miracles?) á e Éiki.  Hangee kiate au kuo hoko kotoa pe ke meet our human needs, or of those who were around Jesus those days.  Vakai ki he fakamoúi mahaki (healing); ki he fafanga ó e toko 4/5000; liliu á e vai ko e uaine í Kena, Kaleli (ko e maha á e uaine óe katoanga mali); aú mai eni ki he Kosipeli ó e uike ni, ko e fanga ikaa.  This is a fishing village/town, ó mahino ko énau maúánga moúi á e meá óku maú í he toutaii. Óku mahino foki á e meá naé highlighted é he Kosipeli á Sione, á e "signs" ó haa heni ko e Misaia á Sisu, í he ngaahi ngaue fakaofo & mana naá ne fai.
 
Pea é fefe nai haátau fakatonuleaí á e mei ngoto á e vakaa he ikaa?  Óku ake éku manatu ki he talanoa kau ki a "Honi the Circle Maker" heéne lotu tokua ke too mai ha úha, pea 'haáki mai e vai (úhaa) ó totuá, pea toe lotu á Honi ó kole ke taófi á e úha!
 
Óku ou malieíe he tali á e akonga: "kuo mau feinga he fuú poo ni kakato, hala ke í ai hano ola" (paraphrase). Manatu ki heéku aú mai ki he siasi óku ou í ai, fai atu ha fokotuú ki ha meá ke mau vakaií mo áhiáhi, ko e talii ena:  "but we have tried that before!" ït won't work!" etc. etc. Ko e ha leva óku tau ako mei he talanoa Kosipeli ó e uike ni?  The followers of Jesus Christ are not necessarily expected to understand, BUT they are expected to listen & obey!  Hangee ko e kií himi: "Trust and obey, there is no other way, to be happy in Jesus......!"
 
Únuúnu ki he lolotoo!  Into the deep! Íkai maú ha fua he taataapate he mataaútoútaa!  Maú e ola/fuaa he feituú óku fihi ai á e faingataá! Ko hotau ui (our call) ki he lolotoo (into the deep)!  Pea ááu e kupengaa kaumeá!  Use the gifts that we have been provided with, pe ko e vave ke pelupelu ó tukuu, ke popo!
 
Kuo ngali too long atu e kií foí usu ni, ka teu fakaósi atu á e foí kofesio á Saimone: "Go away from me, Lord, for I am a sinful person!"  Tau faá meimei toki ílo étau sinfulness he siomata (face to face) mo e Éiki!  Neíneí lahi étau áfungi he ngaahi taimi lahi, ko e palafu holo he mamaó.  Pea óku vaofi á e lau ko eni á Saimone, mo e lau á Áisea heétau lesoni Fuakava Motuá (Isa 6:5). 
 
Ófa ke mou maú ha teu Sapate fiefia mo kelesiía.
 
Sisilia & Windsor

--- On Sat, 6/2/10, Hunu Hunu <hunu...@gmail.com> wrote:


Yahoo!7: Catch-up on your favourite Channel 7 TV shows easily, legally, and for free at PLUS7. Check it out.

Halaevalu Koloa

unread,
Feb 5, 2010, 5:22:50 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com, Halaevalu Koloa
Tulou atu, kou tui 'oku kei femou'ekina atu 'a Hunuhunu he Kula Ika mei Tonga ne me'a mai moe Faifekau Pule, 'ai mo vahevahe mai ha mata'i ika ki he kau masiva komautolu Hunu ee, anyway, koe hoko atu pe eni 'a e fakakohukohu.
3 KOE FEKAU 'A E 'EIKI 'OKU NE ME'ANGAUE'AKI PE HOTAU NGAAHI TALENITI MO HOTAU MAFAI.
Tuku atu ki moana, pea 'a'au ho kupenga ki ha Ika!. Na'e 'ikai  ko ha kupenga kehe pe vaka kehe pe tahi kehe na'e FIEMA'U ke mana ai 'a e 'Eiki. Ko e kupenga moe me'angaue pe koee na'e 'IKAI HANO OLA , 'a ia na'a nau ngaa'akingau ai, ko ia pe na'e mana ai 'a e 'Eiki.
Ko e taimi lahi 'oku tau fa'a lau 'etau ta'efe'unga ki he ngaue 'a e 'Eiki, pea koe ngaahi fatongia 'oku 'omi kiate kitautolu, 'oku tau fa'a teke'i 'a e ngaahi fatongia ni'ihi, koe'uhi 'oku tau fakangatangata ki hotau mafai mo hotau tukunga. 'Oku 'ikai teu pehee 'oku kovi 'a e 'olo'i kita!. Ka koe fehu'i pe koe fee 'a e tafa'aki 'oku tau faka'ataa ke tokoni mai ai 'a e 'Eiki. Ko e ngaahi me'a 'oku tau ma'u, koe me'a ngaue fe'unga pe ia ke ngaue mai ai a'e 'Otua. Neongo ko hotau poto 'oku fakangatangata pe, ka 'oku ngaue mai ai 'a e 'Otua, pea ka pehee, 'e lahi 'a e ola, he kuo ngaue mai ai 'a e 'Otua.
'Oku afio'i 'e he 'Otua 'a e fakangatangata 'o e tangata, pea 'oku ne ngaue mai 'o hokohoko 'aho moe po ki he tukunga mo'ui totonu 'a e tangata ke faka'asili hono fakatu'umalie, ko ia neongo pe koe haa 'a e ngata'anga 'o hoto ki'i kupenga, pe ko hoto ki'i vaka, 'unu'unu pe mo ia ki he 'Otua, pea te ne fakafonu mai hotau MAHA. Ne'ine'i akonaki 'a Sisu, 'oku monu'ia 'a e ongo'i masiva, pea totonu ki he mo'ui 'a e anga fakatokilalo mo e mo'ui fakatamaioeiki, he ko hono fakapulipuli, koe mo'ui pe ia 'oku ngaue mai ai 'a e 'Otua. Ka tau ka holi ke fonu 'iate kitautolu pe, pea 'ikai leva ha faingamalie ia ke ngaue mai 'a e 'Otua, he kuo tau fonu pe kitautolu
4. KOE FA'AHINGA 'OKU TALANGOFUA KI HE FEKAU, TE NAU A'USIA 'AE 'ILO'I MO'ONI MO TOTONU 'O E 'EIKI( Fresh Revelation). Na'e 'ilo'i 'e Pita 'a e Mafimafi 'o e 'Eiki, pea ne fakatokanga'i ai foki koe angahala mo'oni ia. "ME'A ATU 'EIKI MEI HOKU VAKA HE KOE TANGATA ANGAHALA AU". Ko e fakamo'oni ia ki he 'ilo'i 'e Pita 'a e mo'oni moe totonu 'o e 'Eiki, ko'ene 'ilo'i 'e ia 'i he 'ao 'o e 'Eiki, koe angahala mo'oni ia! KO MOANA IA!
Ko e talangofua ki he fekau pea moe ola 'o e fekau 'oku ne fakatupu 'a e toe FAKATAPUI KAKATO ki he 'Otua mo hono finangalo (Fresh Consecration of the whole life).'Oku 'ikai koe a'u ki he 'Eiki pea maloloo leva. Ka koe 'i he 'Eiki  KOE FAKAFO'OU 'OE MO'UI moe FEKAU FO'OU ke hoko atu ki ai. Pea koe TUHA IA 'OE MOANA, koe ngangaue pe moe laka atu. He ka tu'u 'e melemo mo mate. 'I he 'Eiki, 'oku ui koe Po tangata (fakamo'ui tangata), pea muimui aipe 'i e 'Eiki ki he toenga 'oe mo'ui. Kapau he'ikai ke fai 'a efakatapui ki he 'Eiki, pea ta 'oku te'eki ke kakato 'a e talangofua ki he 'Eiki, pea 'ikai ko ia pe, ka 'oku mahino mai, 'oku te'eki ke fai ha a'u ki moana, pea 'oku kei pelupelu pe 'a e kupenga ia pea 'oku kei ngangau mo hala pe 'a e mo'ui  pea ko e me'a pe 'oku ma'u ko e mokosia moe  ongosia (Ko e mo'oni ia HUNU?)
(Ko e puke ia 'a e fakamokosia hahahahhahahah), kaekehe, KOE FAKATAPUI KI HE 'EIKI , KOE MO'UI FO'OU PEA MOE TUKUPA FO'OU 'OKU UI KITAUTOLU KE KAMATA'AKI 'ETAU TALANGOFUA 'I HE FA'AHI TA'U KO'ENI.
Ko e fakatapui fo'ou ki he 'Eiki, koe ola 'o 'etau mamata ki he langilangi moe mafinafi 'o e 'Eiki, pea kuo 'ikai ke tau kei mapukepuke 'etau foaki kiatautolu ki he 'Eiki mo hono finangalo. Kuo tau lau ;etau koloa koe koloa 'a e 'Eiki, pea mo'etau mo'ui ko e me'a 'a e 'Eiki, pea ko e mo'oni ia 'o e fakatapui KOE FOAKI KAKATO 'A E ME'A KOTOA PE MA'AE 'EIKI. Tuku aa 'a e nofo 'i he nge'esi 'o e mo'ui pea mo e mamaha, ka tau tuku atu ki he moana pea tau 'a'au ai 'a e 'amanaki mo e tui moe 'ofa pea te tau fakaheka ki hotau vaka 'i he fa'ahi ta'u ko'eni ha tapuaki 'oku lahi, pea te tau matame'atoufeiva ee 'i he mafimafi 'o e 'Otua. Hunuhunu vahe mai aa 'a e ika,ke mau kau he 'inasi 'i he mafimafi 'o e 'Otua.
LOTU AIPE MO E HUFIA ...................LOSE KOLOA


From: Halaevalu Koloa <elnor_h...@yahoo.com>
To: tasil...@googlegroups.com
Cc: Halaevalu Koloa <elnor_h...@yahoo.com>
Sent: Fri, February 5, 2010 11:07:08 AM

ke...@post.com

unread,
Feb 5, 2010, 11:25:39 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo e fakakohukohu Lose.
 
Ko e usuusu pe eni ia he hange kuo ngali tokamalie e Sapate ia. 'OKu fakatupu fifili pe e me'a ne fai 'e he kautangata mo Sisu. Ko e ika ko ia ne ha'o 'o ma'u pe na'e fefe'i nai. Ko e fakamatala ko e ongovaka 'e ua ne fakafonu pea na kamata ngoto. Ko e ika lahi ia. Mahalo ko e ika ne tufa ta'etotongi ee kae lava 'o faka'aonga'i, he ka 'ikai pea 'e mahino pe 'e kovi. Pea ko e maumau ika lahi mo'oni ia kuo fai 'e Sisu mo e kau toutai ni (vs.11).
 
ko e usuusu pe,
loke
________________________________________
"Be faithful in small things because it is in them that our strength lies." --Mother Teresa 


 

Talakai Finau

unread,
Feb 5, 2010, 11:52:02 PM2/5/10
to tasil...@googlegroups.com
Loke,
 
Malo 'etau lava.  Fuoloa e fepulingaki pe hotau 'api ni.  'Asili ai ko e talu e Xmas mo e kaipau'i kita 'e he kauti pea ko e toki foki mai 'eni ke feinga'i ha taha ke ninimo.
 
Na'e malanga faka'osita'u e motu'a he Fungafonuaa pea ne fakahoko hifo ki he kainga:  ko e ika 'e 149 mo e ika 'e 2!  Kuo pehe hake 'a e ki'i motu'a ia 'a Fusitu'a, "...he na'a ke kai 'e koe 'a e ika 'e 2?"  he he he! lol -:)...   Sai pe Loke mahalo na'e si'i vahevahe he fu'u kakai na'e fanongo malanga.
 
Ko e 'ata toetu'u 'o e talanoa ni na'e tunu pelekifasi 'a Sisu ia 'i 'uta.  Toki ui atu 'a'au e kupenga kae laka ia 'o puke mai e fo'i ika he mataa'uto'uta--he kuo takapaufaa pea tofukii mo nonga 'a e tahi.  Ko e taimi tatau pe 'eni 'oku ohu ai 'a e fanga ki'i ika ko e Hulikeni 'i homau fonua ni.  'Oku ohu mai pe mui'i pick-up ia 'o fonu pea sitima 'ene foki ki kolo.  Lea hake foki Siaosi Pelesikoti kae tuku e fakalongolongo nau folahi koe.  ha ha ha!
 
'Ofa atu fau, tkf 
 
 
 

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Fri, 5 Feb 2010 23:25:39 -0500
From: ke...@post.com
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Hotmail: Free, trusted and rich email service. Get it now.

Sepesi H Piukala

unread,
Feb 6, 2010, 12:35:17 AM2/6/10
to tasil...@googlegroups.com
Mahalo ko hono price pe óna ó e ika lahi faufaua na , ke tui e kau tangata ni ki a Sisu pea nau tali e ui 'o fononga áki moe fakatuamelié é maú pe kakai, heénau po tangata tenau fakahoko.
 
Malo Loke he ne mei íkai fai ha fakakaukau ki ai , ka ko hono langaí hake.
 
takamuli.
 
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of ke...@post.com
Sent: Saturday, 6 February 2010 3:26 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

--

Hunu Hunu

unread,
Feb 6, 2010, 5:50:13 PM2/6/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie'ia au ia Halaevalu he fo'i fekau. tahataha atu ki he LOLOTO. Na'e 'ikai faingata'a kia SISu ke ne fekau e fanga ika ke nau nofonofo mai ki he mamaha. 'Oku 'ikai fu'u mahu'inga hono po holo e ika he mamaha. Na'a faingofua ki he toutai.
Ka 'oku 'iai e naunau ia 'o e loloto. Pau ke feinga e tama toutai kene ki'i manava loloa, pea poto he kakau. Ko e ngaue ka faingata'a. Ka 'iai ha toutai 'oku luelue holo pe 'ikai puli hono la'i va'e. Tonu ke 'alu ia kia to'ofohe 'o tokototokoto kiai.. Hiva himi ma'uloto pe mo halelu'ia.
Ma'u e koloa ika lahi pea vahevahe 'o 'oua 'e siokita. 'Ofa holo he kakai moe kaungafononga 'o mo'ui vahevahe, he te tau tofu pe. "lahi pe mo femolimoli'i".....hunuhunu


2010/2/5 Halaevalu Koloa <elnor_h...@yahoo.com>

Sam Pakofe

unread,
Feb 6, 2010, 10:31:58 PM2/6/10
to tasil...@googlegroups.com
 
koe sio atu pe 'eni meihe nofo-kauhala,,
 
'Oku 'ikai teu fakakaukau koe mana ( miracle ) 'eni, 'ae 'unu'unu atu kihe loloto 'o 'a'au ai e kupenga,,,,,,,,, he koe loloto koe nofo 'anga pe ia 'o Fanga-ika ..
 
Koe taha, kapau koe mana 'eni, koe ha nai ne ikai fofola atu aipe 'a Sisu , kihe fangaika kenau lele 'osi mai kihe mataa'uto'uta , kae fakaola 'e Kupenga 'ae kau toutai...
 
Koe fifili kuou sio kiai,,, na'e tonu ke "Fakakoloa" 'e Sisu kinautolu 'aki 'e tukunga 'enau 'ilo moe anga 'o'enau taukei,  he koe taukei 'a Pita moe kau sulu koe mataa'uto'uta pe,,, kuou tui koe ika ne ma'u 'ehe kau toutai meihe loloto "OKU 'IKAI KOE IKA IA NENAU MAHENI MOIA 'IHE 'ENAU TOUTAI ,, mahalo koe faingta'a ia  'e lotu koe " faka-malohi'i " e kakai lotu kenau 'unu kihe loloto kae hili koia 'oku 'ikai tenau anga ai........
 
koe " faka'amu noa pe 'eni,,,,,,,, pe 'elava nai ke 'oua 'e pehe ( fekau/fakamalohi'i ) kihe loloto, kae 'ahi'ahi kole pe,  pe 'e lava nai ke fai mai pe ha   faka-koloa kitautolu 'oku ihe mataa'uto'uta 'o 'oua 'e fai kihe loloto >..
 
mou kataki,, koe lele tomui atu pe 'eni ia  kihe takai tu'o ua mai 'ae lesoni he 2020,,,
 
sami.

 

Militoni A Finau

unread,
Feb 6, 2010, 5:08:54 PM2/6/10
to tasil...@googlegroups.com
TK,
 
Fakafeta'i ki he 'Otua 'i he 'ofa mo e tauhi 'oku fai kiate kitautolu he taimi kotoa.  'Ofa lahi atu ki he kau Tasilisili kotoa pe kuo mou folaua e vaha folau ni.  'Oku te sola ki he potu tahi ni, ka neonga ia 'oku fakamafana 'a e a'u mai 'a e Tasilisili pea te lave ai.  Ko e kohu, ko e faka'ilonga 'o e afi mo e mafana, pea 'oku fe'unga mo taau 'aupito ia mo kimautolu he feitu'u ni ke fai ki ai ha muumuu mo fakamafana.  'Io, ko e lave mai 'a e mafana ki he momoko 'oku hange ha vai fakanonga,  Mo'oni e lea 'a e motu'a Vava'u homau feitu'u ni, "Tumu he tu'u lotofale 'a e ngoto'umu" (Peni Kioa).
 
Mo'oni e tasilisili 'oku a'u mai ki tokelau ni, 'i he fakamatala 'a Luke, 'o fakatatau ki he konga ko eni, 'oku kamata hono tanaki mai 'e Sisu e kakai mei he ngaahi to'onga mo'ui kehekehe, ke nau muimui mai pea ke nau hoko ko 'ene kau ako.  Kau ki ai e kau toutai, tanaki tukuhau, fakafofonga lao, etc.  Liliu pea fakatafoki e angahala ke hoko ko e me'a ngaue 'aonga ke ngaue'aki 'e he 'Otua.  Hoko atu aipe hono ngaue'aki 'e Sisu hono mafai, 'i he fakamo'ui mahaki mo e ngaahi mana hange ko e fakamatala 'i he potu tohi ni, Luke 5:1-11.
 
Ko e ui, mo'oni ko e kamata eni hono ui e kau ako ke teu'i he ta'u nai 'e tolu ke vaka ai e Kosipeli.  Talaki e ongoongo 'o Sisu, pea feta'ota'omi mai e kakai ko e fie fanongo ki he ongoongo fekau'aki mo e pule'anga 'o e 'Otua.  Mea'i 'e Sisu e ongo vaka, mo e fo kupenga 'a e kau toutai, hoko ai e ngaongao 'a e vaka ko e tu'unga malanga ke malanga'i mei ai 'e Sisu 'a e Ongoongo Lelei 'o e Pule'anga 'o e 'Otua. 
 
Hili 'a e malanga, hoko e me'a malie ko eni, fekau atu 'e Sisu ko e foha 'o e tufunga mo e tuku'uta mei Nasaleti ki he taukei mo e pate'i 'o e toutai, ko Saimone Pita, ke taha ki moana pea li mo e kupenga ke fusi e ika.  Mahino mei he fakamatala ki he fo kupenga, mo e tali 'a Saimone, 'a e tu'unga 'o e vaka mo e kau toutai.  Ko e vaka mo e kau toutai 'i he tahi loloto, pea kuo 'osi kotoa honau poto "'anepo katoa" mo e iku launoa, hala ha me'a 'e taha, ko e ngangau pe eni ia 'oku toe, mo e hela'ia lahi, Ka neongo ia, koe'uhi pe ko ho'o me'a Sisu, teu fai pe 'o taau mo ho'o folofola. 
 
Tuai e kemo kuo nau ha'o e fu'u takanga ika, pea kamata mahae kupenga, ta'alo ki he vaka 'e taha ke ha'u, mei ngoto mo ia he lahi faufau 'a e ika.  'Ikai toe veiveia kia Saimone me'a kuo hoko, ka e mape'e atu mo e loto 'apasia mo'oni.  'Eiki, mavahe mu'a meiate au he ko e angahala au ia, 'ikai taau au ke fai ha fatongia.  Tali 'a Sisu pea mahino ai 'a e mahu'inga 'aupito ke tokanga'i pea 'ilo'i hotau tu'unga, pea tauhi hotau va mo e 'Otua ke taau.  Ko e ui ki he ngaue 'a e 'Otua, 'oku pau ke fou ia 'i he ongo'i mo'oni 'i he loto.  'Oku fakamahino mai 'e Sisu e founga mo e lava'anga.  Ko e mo'ui 'apasia, mo e 'ilo'i kita ko e angahala, ko ia e kamata'anga. 
 
'Io, ko e 'apasia ia mo e 'ilo'i kita na'e ma'u 'e 'Aisea, pea fakama'a 'ene angahala 'aki e malala'i afi na'e kohukohu mei he 'olita, ta'imalie ai mo lotolahi pea ne tali ko au eni fai mai ha'o fekau. 
 
Ko kitautolu ko e ngaahi vaka ke heka ai e Kosipeli.  Ke toutai, kupenga'i, mo puke mo'ui mai e ngaahi mo'ui, pea fakahaofi ke hao mo'ui ki he pule'anga 'o e 'Otua.  Ko ia 'oku li'aki kotoa leva e mo'ui mo e me'a ne maheni mo ia, ka e muimui ki he 'Otua 'o taau mo e talanoa ko eni ki he vaka mo e kau toutai.
 
'Io, ka 'ikai heka 'a Sisu he ngaongao hotau vaka, ko hai leva 'e heka?  Ka heka e fanga tevolo, mahalo he 'ikai ke tau to e kehe mo e kau Nasaleti.  'E teu tamate'i ma'u pe 'a Sisu. 
 
Ngata ai ka mau feinga atu ki kolo na he ko e famili eni 'oku nau tali mai he me'alele.
 
 
'Ofa lahi atu,
maf.

Bill Haunga

unread,
Feb 7, 2010, 12:23:06 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
Ko ia ko homou anga ia Hunu...'a e fo'i he kau toutai mamaha pea teke mai ki hoku kainga lotu.....ka 'oku momona pe 'a e mehingo mo e hulihulii....'a e toka mo e ma'anu.......ko e palopalema ...ko e 'ilo pe 'oku 'ikai hato vaka kae fie toutai loloto pe....pea 'ilo pe 'oku mama hoto popao kae 'umisi tonapata pee.....pe ko e moana pe mamahaa.....koe mahu'inga 'ene fo'i fekau ?...tokolahi 'aupito e kau toutai loloto heni....pea to e tokolahi pe mo e kau toutai mamaha...fakamafana atu.....
Ko e moli'i pe kapau 'oku lahi...pea ka si'i pea 'ai e tufa puaka 'a e motu'a mei he kolotau.....'ofa mai aa 'o hala koe kae tofu e kainga lotu...setuata ee!!!......Bill.

Sent: Sun, 7 February, 2010 11:50:13

ke...@post.com

unread,
Feb 7, 2010, 5:54:03 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
Ke hoko atu mu'a e usuusu. 'Oku malie mo fakamafana 'a hono fakahoa/fakatataa 'etau mo'ui ko e vaka ia. Kapau ko kitautolu 'a e vaka pea ko hai leva 'e toutai/poo tangata?
 
'Oku 'osi fakamahino'i 'o matu'aki 'ilonga 'aupito pe ne ui e kau tangata ke nau hoko ko e kau 'toutai/poo tangata', 'ikai ko ha vaka...pe 'ikai? Kapau ko kinautolu 'a e kau toutai, pea taa ko kinautolu ia te nau heka he vaka.
 
Fefe nai e tukufakaholo mo e 'ulungaanga fakafonua ke lau ia ko e vaka?
 
ko e fakalanga usuusu atu pe,

Talakai Finau

unread,
Feb 7, 2010, 6:28:17 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
Loke,
 
Malo e fakatalanoa mo e hokohoko atu 'etau vauvau pea tau hoko atu aipe ki he lesoni 'o e uike ni.
 
Ko e tala fakametafolika pe foki 'o e fakaifoifo ki he fanongo ka ko e fo'i akonakiI 'e kei foki pe ia ki he taufatungamotu'a.  Pe ko e vakaa pe te tau hiki ki he kupengaa pea 'e 'ikai tapu ketau lele tautolu he feo mo e mata'umu'umu 'a hunu kaekehe ke vaka atu ai 'a e fekau ko e na'e muimui ai ha fu'u kakai tokolahi pehe ke iku 'o tu'u mei tahi pe mei vaka 'a Sisu ke fai mei ai 'a e malangaa.  'Ikai ko e FOLOFOLA 'a e 'Otua?  Ko FOLOFOLA na'e ma'u ai 'a e ika pea ko e oo 'o toutai tangataa--ko e me'angaue pe 'a e vaka, kupenga, pasikala, me'alele, 'isa, na'a mo e sino 'o e tangata/fefine ko e angahala fuoloa pe kitaua pea koviange he kovi fau he lau 'a Saimone.  Ka ko e FOLOFOLA 'a e 'Otua, lolotonga pe 'etau kei 'i he vanu 'o e angahala kuo ui mai, ko e taimi ni 'o fai atu, 'i he 'osi 'a e Super Bowl, Loke, kumi ha ki'i tangata pe ha ki'i fefine 'o talaange ki ai 'a e FOLOFOLA 'a e 'Otua mo e 'ofa atu kia Paita mo e famili, tkf
 
ps.  kei 'i hena 'a Mosi?
 

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Sun, 7 Feb 2010 17:54:03 -0500
From: ke...@post.com
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Hotmail: Trusted email with Microsoft’s powerful SPAM protection. Sign up now.

sfaupula

unread,
Feb 7, 2010, 6:47:48 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
'oku mahu'inga mo'oni 'o ka fktokanga'i e fo'ilea 'oku ngaue'aki 'e molitoni he v.11 ko e "po tangata". ko e fo'ilea tatau pe eni 'oku ha 'ia selemaia 16:16, ka 'oku 'ai ia ki he fanga monumanu 'o 'uta. kaekehe, ko e fkkaukau 'o e fo'ilea 'oku ho'ata mei ai e 'ulungaanga 'o e ngaue 'e fai 'e pita mo e kau ako. 'a ia ko hono pukemo'ui (po) mai e kakai ma'ae 'otua.
pea 'e fkfafala pe 'a e ngaue koeni ia 'ia sisu, he ko ia tonu 'oku ne mafeia ke ma'u mai 'a e ika.
 
taimi lahi 'oku 'ikai kei po kakai ma'a sisu e ngaue ia 'a e siasi, ka 'oku tau o kitautolu 'o tamate'i e kakai. ko e taimi lahi 'oku 'ikai pe ke tau tokanga kitautolu ke si'i fkmo'ui e matakafo 'o e kakai 'i he huafa 'o kalaisi.
 
malo

Jione Havea

unread,
Feb 7, 2010, 9:31:00 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
mou kataki fakamolemole, ka ne u pehe 'e au ko kitautolu 'a e tangata/fefine ke puke atu ki he funga vaka!

Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 12:26:46 AM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
mahalo ko mautolu ko 'eni na'a mau toe hola mautolu he kamata mahae 'a e kupengaa he he he...  pea ko homau kalasi 'e ni'ihi ko e lefulefu atu pea fu'u matalalahi e kupenga ia.  ko au ia na'a ku too pe ki vaka peau ilifia au he fu'u kava 'o Pitaa 'ai ai mo'ene ta'efulunifo...tkf
 

Date: Mon, 8 Feb 2010 13:31:00 +1100

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.


mou kataki fakamolemole, ka ne u pehe 'e au ko kitautolu 'a e tangata/fefine ke puke atu ki he funga vaka!

Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 12:47:18 AM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Malo fau, SKF:
 
Na'e vete 'e he tokotaha 'a e fo'i lea ko e "poto" 'o ne pehe ko e potoo ka vahevahe ki ha fo'i lea 'e ua pea 'oku ma'u ai 'a e "po" mo e "to."  'A ia ko e "po" ko hono tanaki mai 'o "to" ke mo'ui.  Na'a 'oku tau "po" pe 'o tanaki mai ke fai e ngaahi fatongia kehekehe 'i he 'ulungaanga fakafonua hange ko e lave 'a Loke katau vaivai 'i hono "to" 'a e FOLOFOLA ke 'uhinga malie kia mautolu Feketonapata, ueh, kataki Bill ko e mehingo pe 'eni, mo e 'ofa, tkf 

From: sk...@optusnet.com.au
To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Mon, 8 Feb 2010 10:47:48 +1100
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Hotmail: Powerful Free email with security by Microsoft. Get it now.

Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 3:10:08 AM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Tokelau ki Alaska,
 
Malo e lava mai pea mo e toe foki atu.  Ka 'i ai ha'o toe ha'u pea ke kataki 'o 'omi ha fo'i salamani keu 'alu mo ia 'o 'ave ma'a Mele Hingano.  Ko si'ota 'ofefine 'oku takaifala he Faifekau mei he LOLO.  Na'e taa mai 'a e Faifekau keu lava ange ke ma ohofi e kau tama 'i SFO he kuo fo'i ia he fuhu tokotaha he taimi ni...  Malo e tasilisili ka tau hoko atu aileva ki he Haa fakakehe he 'oku tali mai 'a e Senolo ke faile.
 
mo e lotu, tkf
 

From: psal...@northtoalaska.net

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Sat, 6 Feb 2010 13:08:54 -0900
Hotmail: Trusted email with Microsoft’s powerful SPAM protection. Sign up now.

Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 3:57:48 PM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Bill,
 
Malo 'etau lava pea malo e ngaue mei hotau 'api na.  'Oku 'i ai pe kau foeloa mo e kau foenou 'o takitaha tu'u ki hono laini.  Ka faila ki tu'a pea lutu 'i paalelei 'o e hi'atuu.  Ka tukula 'i namo peau manatu ki tahi kele mo'eku fu'u kane pelesitiki fonu kolukalu.  Ko e palopalema ko e fa'a huhu 'e he nofu he tahimamaha--pe ko e faifunga 'a e peau mahanga he tahi moanaa.  Fakafeta'i ko 'etau kei lutu he paalelei 'o 'e Ne Kelesi pea tau kei faafaa he maama 'o 'e Ne akonaki.  Ko e fifili, ko e tangata feefee ia 'oku toutai'i mei he tahiloloto?  pea ko e fefine feefee ia 'oku toutai'i mei he tahi mamaha?  Ko e kelekelee 'oku mahino 'i hono fakataataa 'e Sisuu ki he maka mo e vela mai 'a e La'aa, talatala mo e tositenga ka ko e moana mo e mataa'uto'utaa 'e fakataataa'i feefee'i?  Ko e maumau talanoa atu pe 'i he 'ofa, tkf
 
 
 

Date: Sun, 7 Feb 2010 17:23:06 +0000
From: toofoh...@yahoo.co.uk

ke...@post.com

unread,
Feb 8, 2010, 9:14:56 PM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Ne mahu'inga pe kia Sisu ia ke ki'i heka he vaka 'o ki'i mavahe atu tokotaha 'o toki malanga mai...ko 'eku pehe. 'Oku ou fakakaukau ki hono mahu'inga heni he 'oku hange 'oku muimui mai mo ha toe fo'i malanga ia ka 'e 'ikai ha toe ki'i mavahe atu ia.
 
'Oku malie 'a e ngaahi fakakaukau kuo tuku mai fekau'aki mo e vaka ke fai ki ai ha fakalaulauloto
loke
 
ps. Talakai hange 'oku talamai 'e he lesoni ke tau kai ika pe...eh! Malo e tau mo fefa'uhi mo e kauti.

Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 9:56:17 PM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
'Io ee, taa ko e mo'oni 'ena ia Loke.  Tau kai ika pe tautolu kae 'uluaki pukemo'ui mai ketau pu'i ai ke'osi honau ivi kae toki haka.  'Oku tau fai nai 'eni 'i he Siasi?  'A e fakakahoa ha taha 'aki 'a e fatongia pea hili 'enau fai fatongia pea tau toe hanga hake kitautolu 'o kalusefai mo'ui pe ika ko ia?  'A ia ko e toutai'i mai pe kenau muimui pe he me'a 'oku talaatu pea vale he 'ikai kae kamokamo 'io ma'u pe he ko'ene kalokalo mai pe pea lili he kulo!  Kuo ha e fo'i polosesi ia 'o e sanctification na'e lau 'e Tino?  Ke kalokalo mai pea tau pehe atu, "...ee, 'oku 'i ai pe 'ene me'i mo'oni."  Ka ko e palopalema 'oku tau vaivai ai ko e 'ikai pe ke tui tatau ha taha mo'ete fakakaukau pea te teuteu 'e kita e fakapaku.  Loke ko e faofao pe 'i he 'ofa, tkf     
 

To: tasil...@googlegroups.com

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Mon, 8 Feb 2010 21:14:56 -0500
From: ke...@post.com

ke...@post.com

unread,
Feb 8, 2010, 10:14:27 PM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Tuku e fakapaku kiate kimautolu 'oku mau kei lava e kai ika mo pekepeke, feinga pe koe he haka vai...eh~
 
Ko e toki malie ia 'a 'etau hoko ko e vaka pea tau toe hoko ko e ika. Tau hoko ko e vaka ke fakaheka mai ki ai e ika? pe ko 'etau hoko ko e ika ke fakaheka ki he vaka? Pe ko 'etau vaka pe pea tau toe ika pe? Pe ko e fakaheka e vaka he ika?
 
mahalo kuo toe fihi ange ee,
loke

________________________________________
"Be faithful in small things because it is in them that our strength lies." --Mother Teresa 


Talakai Finau

unread,
Feb 8, 2010, 11:42:36 PM2/8/10
to tasil...@googlegroups.com
Kataki ko e mo'oni 'au'aupito.  Na'e 'iai 'a e fo'i taimi na'e fai 'a e ki'i kai fakapaku pea langa he houa 6 ta'e mata'ofi.  Maumau taimi mo e miligram 800 'o e pain killer peau fakakaukau ki heli kapau ko hono ki'i fakasisi mai e 'o e faingata'aa 'ofa mai 'oku 'ikai keu fie 'alu au ki ai...  tali hevani 'e ma'u koe he feinga lahi ka 'e fai atu pe nga'i.
 
Na'e fakataha 'emau annual conference 'i homau 'apisiasi pea mau talitali 'e kimautolu Tongaa.  Na'e lea ai 'a e Pisope (ko e Sea 'eni 'o e Globla Ministery 'i he taimi ni) 'i he talanoa 'o e foha maumau koloa pea ne pehe kuo 'ikai kei toe ha tuliki 'ene malanga'i mei ai 'a e foha maumaukoloa.  Ka ko e 'aho ni, 'e lea 'i hono feilaulau'i 'o e Bulu Feti.  Hili 'ene lea malie kou fakatulou atu mo e fakamalo peau kole fakamolemoleange he 'ikai ke ma'u bulu feti ke tunu ka ko e puaka feti pe 'ena ke 'ilo ai mo e kau konifelenisi.

Kapau te tau vaka pea tau toe ika 'e iku pe ki he kai ika.  Pea kapau ko e fingota pe ko e lomu pea tau folo pe 'e tautolu 'o fakakaukau ko e ika--hange leva ia ha "Folokeika" ---malie eh! ha ha ha.  Hange pe ha ngaahi pesona puloa 'i he ngaahi drama.  'Ohovale pe ia kuo tau puloa ika mai pea tau toe fetongi 'o puloi vaka mai.  Ko e kehe pe ke feinga'i e puloa ke mata'i feti 'ene 'asii, 'i he 'ofa atu, tkf 


To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Mon, 8 Feb 2010 22:14:27 -0500
From: ke...@post.com

vilimo fakalolo

unread,
Feb 7, 2010, 2:56:56 PM2/7/10
to tasil...@googlegroups.com
Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga. Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai  koe Lapila. Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i  fish pond pe i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.
 
Vilimo
 

Talakai Finau

unread,
Feb 9, 2010, 5:56:37 PM2/9/10
to tasil...@googlegroups.com
Malie Vilimo,
 
Mo'oni foki he ko e ano pea 'oku ala'i aipe mo e Tuna ia 'i Sopu!  Manatu ki he too 'a e 'uha he fale Akoteu 'o Mu'a, ko e fele 'a Lapila.  Fakalili'a aipe au he kai lapila he taimi ni ko e manatu ki he uku holo he pelepela.  Ta ko e ongo ki'i vaka na'e saisi pe ia mo popao he na'e mei ngoto pe ia he fo'i lapila 'e 70 plus ki he vaka...  he he he!  Me'aa pe ko hono toe uta mo e tunaa, feefee kava? tkf  
 

From: vil...@tongafish.gov.to

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Mon, 8 Feb 2010 08:56:56 +1300


Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga. Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai  koe Lapila. Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i  fish pond pe i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.
 
Vilimo
 

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Your E-mail and More On-the-Go. Get Windows Live Hotmail Free. Sign up now.

Sisilia Thomas

unread,
Feb 9, 2010, 6:13:10 PM2/9/10
to tasil...@googlegroups.com
I am not sure whether the location/place is as significant as OBEDIENCE here!  Hangee kiate au ia ko e talangofua á e foí challenge óku pipiki mai he ui (call). He hangee ko ia kuo mou ááu mai (kupenga) á e kalasi ika kehekehe, taa óku lava ke fakatoumaú pe he mamahaa (anoano) mo e konga tahi loloto.  Pea tupu ai e fifilii, ka ko e ha kei naé fai ai pe á e ui/fekau ia ke ''unuúnu ki he lolotoo"?
 
Pea ko e toe fifili é taha, ko éne fekau/ui ee ke laku e kupengaa ki he lolotoo pea mei ngoto e vaka é ua, pea liáki kotoa pe ia he mataatahi kae muimui e kau tamaa ia he Hipi kava loloa!  Hangee leva óku vanavanaiki mai e leó e kau tama hiva á Leif mo ''Atamai, á e kií veesi himi ko eni: "Ete lelei kotoa pee ko e foaki...ó tala ai pe ke te haú mo haú ó útu atu!"
 
Koma hee he kuo lele hake á e maafana ke u hiva, ka óku íkai ke u leó lelei ó hangee ko e kau Vahelotoo, óku malohi éku hoko ki he kau Éua!  Óua íta Takamuli e!
 
Ófa lahi mo e lotu
 
(Sisilia)

--- On Mon, 8/2/10, vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to> wrote:

From: vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to>
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

sep...@optusnet.com.au

unread,
Feb 9, 2010, 8:30:15 PM2/9/10
to tasil...@googlegroups.com, tasil...@googlegroups.com
Talangofua pe Sisilia , kuo pulia ai pe si'etau le'ovale ee, ha ha ha .

Malo e kei fe'inasi'aki, maumau taimi ha mataafanga mohu, ka 'oku leangata'a hono kau toutai .

Malo e fakatokanga malie Sisilia.

takamuli.
------------

> Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au> wrote:
>
> I am not sure whether the location/place is as significant as OBEDIENCE
> here! Hangee kiate au ia ko e talangofua á e foí challenge óku pipiki
> mai he ui (call). He hangee ko ia kuo mou ááu mai (kupenga) á e kalasi
> ika kehekehe, taa óku lava ke fakatoumaú pe he mamahaa (anoano) mo e
> konga tahi loloto. Pea tupu ai e fifilii, ka ko e ha kei naé fai ai pe
> á e ui/fekau ia ke ''unuúnu ki he lolotoo"?
>
> Pea ko e toe fifili é taha, ko éne fekau/ui ee ke laku e kupengaa ki he
> lolotoo pea mei ngoto e vaka é ua, pea liáki kotoa pe ia he mataatahi
> kae muimui e kau tamaa ia he Hipi kava loloa! Hangee leva óku
> vanavanaiki mai e leó e kau tama hiva á Leif mo ''Atamai, á e kií
> veesi himi ko eni: "Ete lelei kotoa pee ko e foaki...ó tala ai pe ke te
> haú mo haú ó útu atu!"
>
> Koma hee he kuo lele hake á e maafana ke u hiva, ka óku íkai ke u leó
> lelei ó hangee ko e kau Vahelotoo, óku malohi éku hoko ki he kau Éua!
> Óua íta Takamuli e!
>
> Ófa lahi mo e lotu
>
> (Sisilia)
>
> --- On Mon, 8/2/10, vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to> wrote:
>
>
> From: vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to>
> Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe
> kau Ako.
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Monday, 8 February, 2010, 6:56 AM
>
>
>

> #yiv675939658 .hmmessage P {
> PADDING-RIGHT:0px;PADDING-LEFT:0px;PADDING-BOTTOM:0px;MARGIN:0px;PADDING-
> TOP:0px;}
> #yiv675939658 {
> FONT-SIZE:10pt;FONT-FAMILY:Verdana;}


>
>
> Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako
> pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga.
> Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai koe Lapila.
> Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i fish pond pe
> i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto
> fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila
> ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u
> tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.
>
> Vilimo
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
>

> _________________________________________________________________________


> _________
> Yahoo!7: Catch-up on your favourite Channel 7 TV shows easily, legally,

> and for free at PLUS7. www.tv.yahoo.com.au/plus7

sfaupula

unread,
Feb 9, 2010, 9:03:29 PM2/9/10
to tasil...@googlegroups.com
'oku ou kau pe mo au he 'ikai falala ki hono fktatatu mai e vaka mo e ika ki he siasi pea moe kakai, he ko e talanoa foki (narrative) 'oku 'i ai ma'u pe hono taumu'a neongo hono faingata'a ke poo'i ke ma'u e taumu'a ko ia. kaekehe, 'oku lava 'e he talangofua ia 'o le'ei hake ha matapa ke tau hu atu ai ki loto pea mo hu mai mei he loto talanoa. malo

vaohi...@aol.com

unread,
Feb 9, 2010, 9:52:06 PM2/9/10
to tasil...@googlegroups.com
Vilimo wrote:
Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako
pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga.
Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai koe Lapila.
Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i fish pond pe
i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto
fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu,
lapila ..........etc.
--------------------------------------

Sisilia wrote:
Pea tupu ai e fifilii, ka ko e ha kei naé fai ai pe á e ui/fekau ia ke
''unuúnu ki he lolotoo"?
--------------------------------------


Kou tui 'oku fanau'i 'ehe Discipline - Disciple - Discipleship 'ae
listen and obey. It emphasizes practice or exercise. 'E malava pe
ketau pehee na'a koe 'uhinga ia hono fekau kenau tahataha atu kihe
loloto....Self-discipline and self-control are consistent and permanent
characteristics of the followers of Jesus. Koe ika lalahi moe ika iiki
(result) 'oku toki ha'u ia later - Everything in life has a price! By
measure, the requirements of discipleship are much, much less than the
promised blessings!

Malo e ngaue lahi he 'api ni...Tulituli atu pe he listen moe obey he
ngaahi talanga 'oku mou fai.

'ofa atu
ngano


Sam Pakofe

unread,
Feb 10, 2010, 2:08:22 AM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
'e malie kapau e fakanofonofo lelei pe 'e tau tokanga he "tukunga 'oe talanoa" pea tau toki hiki leva kihe faka'uhinga....
 
 Hange kiate au, ne fa/a kai 'a Sisu, he fangota 'ae kau tama ni, pea mahalo ne ki'i 'ilo'i 'e Sisu, ne ki'i lahilahi e Lo'oa he toutai 'ae kau Sulu ni, koe 'uhinga pe koe 'ikai ma'u ha ika 'oku kakano, kae fangota'i mai pe 'ae fanga ki'i huihui he mamaha..
 
koe fekau e Sisu, ke 'unu kihe loloto 'o 'omai ha ika 'oku ' KAKANO" ke nau kai he kuo ikai kei 'aonga e ika iiki mo huihui..
 
  koe taha ia e 'uhinga e unu kihe loloto, ke ma'u ha ika 'oku kakano , pea nau ki'i hao ai meihe fa'a lo'oa ..
 
koe valelau faka-tuku'uta pe 'eni iaaaa..
 
sami.


From: sfaupula <sk...@optusnet.com.au>
To: tasil...@googlegroups.com
Sent: Wed, 10 February, 2010 1:03:29 PM

Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

'oku ou kau pe mo au he 'ikai falala ki hono fktatatu mai e vaka mo e ika ki he siasi pea moe kakai, he ko e talanoa foki (narrative) 'oku 'i ai ma'u pe hono taumu'a neongo hono faingata'a ke poo'i ke ma'u e taumu'a ko ia. kaekehe, 'oku lava 'e he talangofua ia 'o le'ei hake ha matapa ke tau hu atu ai ki loto pea mo hu mai mei he loto talanoa. malo
 
 
----- Original Message -----
Sent: Wednesday, February 10, 2010 10:13 AM
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Send instant messages to your online friends http://au.messenger.yahoo.com

Militoni A Finau

unread,
Feb 10, 2010, 4:04:25 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com

Vilimo,

 

Malo ‘etau lava mo e ngaue mei Tonga na.  Teu ‘alo’alo atu pe mei tokelau he ‘oku mo’oni ‘a e lau ‘a Fungalei, “‘oku fakalata, peau lata ai au.”  Ko ia, teu fakapaheke atu ai pe he ngalu na’a fasi. 

 

Vilimo, ko e fakatalanoa atu pe he ‘oku mo’oni ho’o lave, ko e ‘atunga ia e fo’ou, pea tanaki mai foki mo e fetokaki ‘e tau taimi.  Taimi oma taha pe moutolu ka e tuma taha kimautoluJ 

 

Teu talanoa atu pe ki he ‘uhinga na’a ku afe mai ai homou fale ni.  Ne fuoloa pe ‘eku fanongo he ongoongo ‘o e tu’unga fale ni, ka e te’eki pe ha afe mai ‘o vakai.  Toki fanongo he fa’a polave ‘a e kau memipa ‘o e tailisili he mau fa’a pakipaki he ngaahi uike si’i kuo ‘osi, peau pehe leva keu afe mai ‘o vakai, na’a ‘aonga ke tuku atu pe ‘ete paki he tasilisili ke toki fakaa’u ‘e he kau tasilisili ki homau feohi’anga.

 

‘Oku maile ‘e 200 mei he kolo ‘oku tokotokolahi ai e kakai Tonga ki he tu’amo’unga mo e tele’a ‘oku te fokoutua ai.  Ko e fononga’anga ‘oku faingata’a he ‘oku hake he mo’unga pea hifo he tele’a.  Pea neu afe fakavave mai pe he fale ni he Tokonaki kuo ‘osi, ‘a ia ko e Sapate ‘o moutolu, ka mau tulituli he hala kei ‘aho.  Lolo e snow pea fele ‘a e mafuli mo e tautui ‘a e ‘u me’alele, ‘ikai kei polisi ‘aki, pea fakafeta’i ne mau a’u lelei pe.

 

‘Osi ‘a e super bowl kuo fakapo’uli, pea lolo mo e snow, ka kuo pau ke mau foki.  Na’a ku lau pe ‘oku ou taukei he vaa’ihala, peau falala pe ki hoku poto fakaetangata ke ‘omi kimautolu ki ‘api.  Ko e fe ‘emau a’u ki he hala lahi, ko e me’a tatau pe mo e ‘aho Tokonaki.  Fele ‘a e fepakipaki mo e mafuli ‘a e ngaahi me’alele, ka e toe ‘amo ange eni ko ‘ene kaupo’uli.  Matolu e snow mo e ice he sio’ata mo e wiper, pea tu’u mo e defrost he malohi mo e vela fakatou’osi, ka e ‘ikai pe ke lava ha sio lelei.  Puli ‘aupito e hala ia, pea ko e me’a pe ne aata mei mu’a, ko e kulokula mai ‘a e maama mui e me’alele ‘i mu’a. 

 

Peau muimui he maama ko ia he ‘uluaki maile 50 ‘o e fononga’anga, pea toki matafi atu e loa.  Lotu ai pe mo fakafeta’i malo ‘emau mo’ui.  Fakalaulauloto ai pe he “E taki atu au si’i ‘ao maama.”  Ngali ma’uloloa e polotu, ka ko e ‘atunga ai pe ia e fiefia mo e mafana he to e mo’ui. 

 

Ko ia Vilimo, ‘oku ou fakafeta’i ai pe mo fakamalo atu ki he kau tasilisili kotoa pe kuo mou tokoni mo toka’i mai ‘ete vaivai.  Ka e tuku ke te lele muimui pe he maama kulokula ‘oku ‘i mu’a.  He kapau ‘oku ‘i ai ‘a Sisu mo e mo’ui, teu muimui ‘o kataki fiefia; he ko e hala ia ki he kololia.  ‘Io, he faingofua mo e faingata’a, teu ‘ahi’ahi tatau he mate pe mo’ui, ka mu’omu’a ‘a Jisu, teu muimui ai. 

 

Kau lave atu ai pe ki he me’a ‘oku fai ki ai e tokanga, pea he ‘ikai to e fakaloloa, he kuo ma’uloloa e polotu mo e talaloto, pea kuo mohe kainga. 

 

‘Oku ou tui ko e efu kotoa pe kitautolu ‘a e ‘Otua, kau ai mo e naunau kotoa he talanoa ko eni, Luke 5:1-11.  Mahalo kuo lahi e fakamamafa ki he naunau, ka e ngalo e me’a mahu’inga, ‘a e Taha ‘oku ne ‘omi e naunau mo hono pule’anga. 

 

Ko ia teu feinga ke fakaofiofi ‘eta polave, he ‘uhinga mo e tu’unga fakakaukau na’e langa ai ‘eku fakamatala.  Teu fakatata’aki eni, kuo lahi ‘eku fanongo hono malanga’i ‘o e tenga’i musita ‘o fakamatala’i ‘oku tupu ia ‘o hoko ko e fa’ahinga ‘akau lalahitaha ia he mamani.  Hili ko ia, ko e fa’ahinga pe ia ‘o e mohuku.  Ka, ko ‘ene tupu ‘o lahi, pea lava pe manupuna ‘o langa ai hono pununga, lava ai pe mo e fakamalumalu he me’a natula pukupuku mo si’isi’i. 

 

Ko ia, tau vakai’i ange naunau ‘o e talanoa ‘oku fai ai e talanga.  Ko Kenesaleti ko e lake, pea famatala ‘a Luke he talanoa ni ko e ano.  Ko e lahi ‘o e ano ko e maile ‘e 13 e loloa, maile 8 e falahi, pea 680-690 feet below sea level.  Fakalaulauloto ai pe ki he me’a ‘e lava ai, mo e ngaahi talanoa ‘oku ma’u mei he Kosipeli.

 

Ko e ika ‘o e vai, kapau ko e lapila hange ko ho’o lau, ‘oku kei tonu pe kapau ‘oku ma’u ai.  ‘I he taimi tatau pe, ‘oku mahu’inga ke ‘oua fu’u tuku ‘etau falala he sio faiva, he ‘oku ne fa’a ‘omi e ngaahi fakakaukau ta’emo’oni.  Hange ko e Da Vinci Code. 

 

Ko e anga maheni ‘o e fa’ahinga ika he vai ni, ‘oku nau ma’anu ofi ki he fukahi vai he po’uli ‘o kumi kai, he ko e taimi eni ‘oku mokomoko lelei ai ki he ‘enau mo’ui.  Ka ‘aho leva, ‘oku vevela ‘a e la’a pea ‘oku nau fakamokomoko ki kilisitala mo e loloto.  Ko hono toutai’i ‘oku fai po’uli, pea ko e fo mo e monomono kupenga ko e ngaue pau ia ke fai he pongipongi he ‘osi ‘a e toutai he po’uli.  Ko e lahi ‘o e ngaahi vaka toutai ‘o e ‘aho ko ia ‘oku faka’avalisi ki he fute ‘e 20’ ki he 30’. 

 

Kapau leva ko ia, faka’uta ange ki he fehangahangai ‘a e toutai po’uli mo e toutai ‘aho, pe ho’atamalie he vevela ‘a e la’a.  Ko e tukutuku atu pe ke toki fai hono fakaa’u. 

 

Ko e fe me’a ‘oku mahu’inga?  Ko e fakakaukau ki he vaka, ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, ko e fakakaukau fakaeau pe ia.  Hange pe ko hono fa’a hua’aki ha mali ha ongo me’a, pea fehua’aki e ongo famili ‘o tala ‘oku ma’u ‘enau fu’u hoosi malohi mo kaukaua, pea toe tu’apapa ‘o taau ke hekasi tokolahi.  Ka, ‘oku ta hao pe foki kitaua ia mei ai ehhJ  

 

‘Oku anga pehe pe fakakaukau, hange ko ‘enau hake atu, ne li’aki kotoa pe ‘u me’a.  ‘Ikai toe ‘aonga mo fiema’u e naunau toutai ‘o tahi ne nau maheni ki ai he ngaue ‘a e ‘Eiki.  Ko ‘Ene Folofola ‘a e me’a ngaue ki he toutai fo’ou ke fai.  Ko ia Vilimo, ‘ikai teu ma’u pe ‘oku fakaofiofi atu e fakakaukau he hingoa mo e tupu’anga, e Vaka’uta.  Ka ke pehe atu ki he lalo ‘ovava, na’a ta’alo mai e kau toutai ke mai ha fo’i lapilaJ  Toki muhu ka e fai e ki’i ngaue ko eni.  ‘Ofa lahi atu.

 

Maf.

 

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of vilimo fakalolo
Sent: Sunday, February 07, 2010 10:57 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

 

Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga. Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai  koe Lapila. Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i  fish pond pe i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.

 

Vilimo

 

--

vilimo fakalolo

unread,
Feb 10, 2010, 4:53:48 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Molitoni wrote: ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, ko e fakakaukau fakaeau pe ia.
.................................................................
Malo mu'a Molitoni e fakakoloa mei hena. Oku mau fanongo pe he ongo2  fekauaki moe to ae sinou hena.  Ka koe ki'i fakafehu'i pe fekauaki moe fakakaukau ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, o hange pe koe ngaahi talanga ki mu'a pea oku mahuinga kiate au ae fakakaukau ia.
 
Ko  Pita mo Semisi & Sione  naa nau liaki KOTOA enau  ma'u anga moui ae toutai,  (oku ma'u ai ae foi ma & kiki ke kai e famili), totongi ai e ako, rent.........etc., kaunga toutai, ongo matu'a  kae muimui ia ia Sisu,
 
Kapau koe ui mai eni kiate au masi'i Molitoni ke liaki e ki'i ngaue he Puleanga oku ma'u mei ai seniti o ta aki e noo, fua moe kavenga etc.... kou tui pe e ikai teu lava.  
 
Ka koe me'a kihe ngaue pe mo pikipiki  he fatongia malanga e malava pe ia. Kuou fa'a nofo o fakakaukau kihe kaungaue fakamisinale mei he Univesiti Lafalafa oku nau fakamole ae $$ e lauafe mei honau kato ka nau o o nague fakamisinale ki he ngaahi fonua Afilika & Esia, he koe pole lahi ia 'o hange na'e fai ai ae talanga ki mu'a
 
Na'e iai ae faifekau na'e lea fekauaki moe ngaue fakamisinale ae fanauako mai Lafalafa, naa ne pehe Kapau koe ngaue fakamisinale ki NZ, Aust, USA e lahi ae kau pole ia ki ai, ka koe ai koee ke folau ki Uganda, Ghana etc  oku tu'u faingata'a.          Vilimo
 
 
 

sfaupula

unread,
Feb 10, 2010, 6:30:27 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Pe ko e 'uhinga pe ne fekau ai kenau tahataha atu ki he loloto, he'e ma'u ai
e ika. 'A ia, 'i hono fkhoa atu ki he ngangau 'a Pita mo e kautama he feinga
kae 'ikai ma'u ha ika, 'oku hanga 'e he konga 'o e fekau 'a Sisu pea mo hono
ola 'o 'omai e mo'oni ko ia ko Sisu ko e 'Otua. 'Ikai 'oku fkmo'oni ki ai 'a
Pita 'i hono tuai e kemo 'ene mahino'i ki he mo'oni ko ia 'aki 'ene kole ke
mavahe atu 'a Sisu, he ko e angahala ia?

Ke pehe ange mai 'ete tali 'a 'ete ta'etaau ke fehangahangai mo hoto 'Eiki
pea fkfeta'i he 'oku 'ikai te ne ta'etoka'i 'a e lotolave mo mafesifesi. Ka
'oku ne ui kita ke hoko atu 'ene ngaue, 'a ia ko hono po mo'ui e kakai ma'a
hono pule'anga. 'Ikai ko e ngaue ia na'a ne hifo ai 'o li'oa ka e mo'ui 'a
kinautolu kuo tui pikitai ki ate ia? Malo

----- Original Message -----
From: <vaohi...@aol.com>
To: <tasil...@googlegroups.com>

Sent: Wednesday, February 10, 2010 1:52 PM
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau
Ako.

> Kou tui 'oku fanau'i 'ehe Discipline - Disciple - Discipleship 'ae listen
> and obey. It emphasizes practice or exercise. 'E malava pe ketau pehee
> na'a koe 'uhinga ia hono fekau kenau tahataha atu kihe
> loloto....Self-discipline and self-control are consistent and permanent
> characteristics of the followers of Jesus. Koe ika lalahi moe ika iiki
> (result) 'oku toki ha'u ia later - Everything in life has a price! By
> measure, the requirements of discipleship are much, much less than the
> promised blessings!
>
> Malo e ngaue lahi he 'api ni...Tulituli atu pe he listen moe obey he
> ngaahi talanga 'oku mou fai.
>
> 'ofa atu
> ngano
>
>

> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>


--------------------------------------------------------------------------------

No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.435 / Virus Database: 271.1.1/2680 - Release Date: 02/10/10
19:38:00

Talakai Finau

unread,
Feb 10, 2010, 8:57:57 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Mou fakamolemole mu'a kau ki'i solo he ko hoku fo'i fasi 'eni:
 
Pita ma'uma'u atu ki he loloto 'o 'e Ne 'ofaa,
Neongo 'e ne veivei ka na'a ne talangofua;
Tohoatu 'a e kupengaa pea lii he mata'u 'o e vakaa,
Ne fele 'a ika 'i vaka pea nau kaila mo fiefiaa!
 
II78:aaa, Ma'uma'u atu ki he loloto 'o 'e Ne 'ofaa!
            Kae tuku hoko kakau he mataa'uto'utaa!
            He'oku 'ikai ha ika lelei 'e ma'u 'i he tahimamaha!
            'E fele ho palopalema ka ke ta'e'ilo hono solova!
            Tupu mei ho'o ta'e'unu'unu atu ki he 'Otuaa!
 
Mou ki'i uu uu mai foki mo faliki ke ifo 'etau fakakohukohu:
 
Kapau kuo ke Tali 'a Sisu 'iate koe,
'Oua te ke tu'u ai pe tuletulemohe;
Ma'uma'u atu ki he loloto 'o e Laumalie,
He te Ne toki takitonu koe ke'oua na'a ke toe hee!
 
Ko ia, taa e tame'aa pea mou talanoa moutolu...tkf 

sfaupula

unread,
Feb 10, 2010, 9:20:54 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
'e fefe leva 'a tongi ia mo hono kainga masi'i tkf? 'e 'ikai mahino kiate kinautolu ia e fkkaukau 'o e loloto he 'oku te'eki kenau a'usia 'enautolu ha me'a pehe. me'a ni tenau si'i pehepehee holo aipe kinautolu he mata'uto'uta ka mou toutou meleuku holo kimoutolu he loto ano? hahahah... 'oua e kohu tfinau nz. fkfiefia ia 'oka toe hopo atu a pita. malo
 
----- Original Message -----

hamilto...@paradise.net.nz

unread,
Feb 10, 2010, 9:30:05 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Sau, manatu ki he talanoa 'a tfinau he ngaahi ta'u kuo hili he paenga ni. Ko
e folau mei Ha'apai na'e kau ai 'a e tanagta'eiki mei Tau-Taehoko. Talanoa
fiefia 'a e kakai mei he Fo'i 'One'one ki he founga 'o e uku mo e kakau kae
tui talanoa pe 'a e tangata'eiki mei Tau-Taehoko. Pea pehee 'e tfinau, pea
faka'ohovale ake 'a e pea tupu koso 'a e pea ma'ahi 'o mafuli 'a e vaka. Na'e
feinga kakau 'a e kau folau kae feinga atu a e tangata'eiki Tau-Taehoko 'o
pipiki he kia 'o e Ha'apai 'e taha 'o na pa pa ea ai pe ki 'uta. Malie Sau e
kakau he he.

mo e ofa mei he Nursing Chapel
hausia

Talakai Finau

unread,
Feb 10, 2010, 9:37:18 PM2/10/10
to tasil...@googlegroups.com
Vilimo,
 
Kau ki'i initasepi e fo'i pulu he talanoa misinale.  Na'e 'iai e tokotaha 'i fale ni na'a ne tuku'imai 'a e talanoa ki he kau misinale 'a e GFA (Kosipeli ma'a 'Esia).  Ko e ki'i founga malie 'oku nau ngaue 'akii he'oku nau kaveinga ki hono ngaue 'aki 'a e kakai totonu pe 'o e fonua takitaha ke fakalotu'i honau ngaahi fonua takitaha.  'Oku nau taukave 'oku ma'ama'a ange ia pea ola lelei.  'Oku ou feinga ke support ha'a ku ki'i misinale ki Initia 'aki 'a e $30 he mahina.  Ko e fakataataa 'o misinale 'Amelika ki 'Esia, 'e fu'u lahi 'a e fakamole tukukehe hono ta'ata'ofi fakapule'anga kinautolu.  Ko e hiki mo e famili, pea fai honau tauhi, 'i ai mo e kau sevaniti ki he foo, kuki, tauhi peepee, 'o fai atu ia ki he atleat toko 7 'a e kau tauhii.  Pea nau toki 'ela fakapaipa ai kae'ikai ha fu'u ola feefee.  Ko e 'alu ko ee 'a e misinale Initia pee, koloa pe ha ki'i pasikala mo ha me'i vai.  Kai kale pe mo malangalanga. 
 
Ko Siaina tokua ne senituli e kau misinale 'o langa fale pe mo tokanga ange ki he me'a fakasino.  Kae hake pe kau kominiusi he ta'u 'e 10 kuo 'ilo 'e he Siaina kotoa ia 'a Staalini 'i hono tufaki 'enau kaveinga 'i he fanga ki'i la'i pepa pemifeletii.  Fakaafe leva e GFA ia ke tokoni ange mu'a fakaeseniti kanau fakahoko 'e kinautolu e ngaue fakamisinale he'oku nau 'ilo'i ange honau kakai.  $30 pe he mahina kuo lava 'e ia 'o tauhi ha ki'i misinale ke kaka he mo'unga mo hifo he tele'a 'o kumi e kau Budda mo e kau Hinidu 'o kapusi honau tevolo kanau tali 'a Sisuu.  Kiate au, Vilimo, 'e sai ange 'eni kau nofo pe homau siasi pe 'e fu'u fakahela ki he kau Initia mo e kau Siaina kau ka 'alu atu puke hoku kauti ai. ha ha ha...
 
Taha pe 'eni e ki'i talanoa na'a ku ma'u mei he fakamatalaa he 'oku 'e he GFA mei he'enau experience kuo hange kuo toe hiki fo'ou e Tohi Ngaue:  ko e ki'i misinale 'e taha lolotonga hono teu'i ta'utolu 'i he 'apiako na'a ne lotu ke ui mu'a ia ki ha potu 'e 'aonga ai.  Hili 'e ne akoo pea ui ia ki he potu faingata'a tahaa 'i he Tokelau 'o 'Initia.  Ne kaivevela tu'o lahi heni e kau misinale ki mu'aa.  'Alu atu e to'a ni 'o ne fanongo he talanoa 'o e Fa'ahikehe 'o e kolo ni ko Manjula.  Tokua ko ko e fa'ahikehe ni mo'ene faimoihuu (pujas) na'e fu'u 'iloa mo iviivi'ia 'aupito.  Na'a ne lava pe 'e ia 'o puha'i atu ha taha 'o puke pe mate 'e ne fanga manu.  Na'a mo e mo'ui 'oku ne lava pe 'o puha'i ke to'o.  Kae fe'iloaki mo e fefine ni 'o 'ilo ne toe hanga 'e he tevolo ia 'e taha 'o pusa'i 'a e fa'ahikehe ni 'o palalaise mei he va'e ki he kumukumu he ta'u 'eni 'e tolu.  'Osi mo 'ene koloa he tukuto'o he ngaahi faito'o kehekehe kae 'ikai pe ha tofo.  'Eke ange leva 'e misinale kia Manujula, "teke loto nai ke fakamo'ui koe 'e Sisuu."  talaange 'e Manu, "...kapau 'e fakamo'ui au 'e Sisuu, teu muimui pe 'ia Sisuu 'o a'u ki he ngata'anga 'o'eku mo'ui."  'Io, na toki lotu mo e misinale pea longo story short na'e hifo 'a e LM 'o fakamo'ui 'a Manusula pea nau hiva fiefia mo tau'olunga kae 'ohovale 'a e kolo faingata'a ni 'onau tafoki 'o tui ki he lotu faka-Kalisitianee.
 
Ko e eke'i ko ee pe ko e haa kuo mo'ui pehee ai 'a e ngaue 'a e ki'i misinale ni ko e talii, tokosi'i pe kau tu'usi he kuo polo'uto e ta'uu ia.  Pine pe mei hena Vilimo peau pine pe mei heni.  Ka lava ha ki'i tokoni ki he kau tama lafalafa maloo.  Pea ka ma'u 'eku $30 ki 'Initia, fakafeta'i.  Tau kau atu pe he tu'usi he fakahoko fatongia 'a e si'i fa'ahinga kuo too e 'ofaa he'enau mo'ui ke fakaa'u fakataha kitautolu ki he 'api ma'u..., 'ofa atu, tkf   
 

From: vil...@tongafish.gov.to

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Thu, 11 Feb 2010 10:53:48 +1300
--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

Hotmail: Trusted email with Microsoft’s powerful SPAM protection. Sign up now.

Talakai Finau

unread,
Feb 11, 2010, 12:39:18 AM2/11/10
to tasil...@googlegroups.com
he he he... veli he kataa.  kuo ki'i fuoloa foki e ta'e meleuku he pelepele skf ko e hiki mai ki heni.  ko e maile 800 mai 'a e vaitafe ki lotofonua ko e ngako ange ia 'a e salamanii.  kei lekooti he 90 lbs e fo'i me'a lahi taha kuo ma'u he vaitafe ka ko e olii he 'oku te tu'u pe 'o lafo kae tui holo e ika ia hoto va'ee.  neongo 'ete sio manumanu hifo kia nautolu ka kuopau pe kenau kai he'ete mata'u.  ko'ete fakapikopiko pe pea 'ano fu'u fusi he hiku mo e tu'aa kae'oua pe ma'u he 'e fakahuu kita 'e he polisii.  ko e taha 'oku 'au foki 'a e vaitafe ia pea kuopau ke feinga mai 'a e Salamani ia ki he mataa'uto'utaa ke faingofua ange ai 'enau hake ki mo'unga.  he'oku ta'au hifo 'a e vai kanau si'i kakau hake 'o tulimafua he ngutu 'o e Bea mo hono fu'u pesipesi.  oo atu leva mautolu 'o toutai'i mai 'o tuku fakalelei he 'aisii hili hono fakangakauu.  'oku toutai 'a Setane mo'ene ngungulu pea fangota mo au ke fa'o he kulaa.  Iku'angaa, kei mate aipe 'a e ikaa.  Kehe atu e toutai 'a e masi'i-'Otuaa, ne tautau ia he kolosi 'o mate kae hao e fanga ika ko tautolu, 'ofa atu, tkf
 
ps. 'ai pe mo tau ki'i mate kae mo'ui ha fo'i lapila     

From: sk...@optusnet.com.au
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Thu, 11 Feb 2010 13:20:54 +1100
Hotmail: Trusted email with Microsoft’s powerful SPAM protection. Sign up now.

Sisitoutai Taufa

unread,
Feb 11, 2010, 6:20:41 AM2/11/10
to tasil...@googlegroups.com
Tangata mei he Vai ko Tokomea.
Malo 'etau lava mai ki he ta'u Fo'ou ni,pea alo e faifatongia mei
hena,hange ne

siosaia lutui wrote:
>
> Kataki pe kau tama Teolosia , kae tasipa atu ki Taulanga 'ae fu'u MV
> Tokomea ,na'a mahaia ha fu'u hakau
>
>
>
> � oku ou mahu�inga he fakamatala �a Luke he me�a �e 2 - UI 'ae MU"AKI
> TISAIPALE
>
> 1- �ano vai ko Kenesaleti , �/*'IKAI Tahi Kaleli, � 'IKAI Tahi
> Taipilio, 'IKAI Tahi Kineleti, etc */
>
> 2- Koe vaka �o Saimone , �*/Ikai ko PITA , �IKAI Saimone PITA,
> ngaue�aki pe �e Luke ko Saimone pe /*
>
>
>
> �oku �iloa he Fuakavamotu�a koe */ Tahi Kineleti /* , �aia mahalo koe
> tefito�i �uhinga koe *ha�ape* */koe shape �oe tahi Kaleli/ /fotunga
> hange ha ha�ape/ , /koha fo�i anovai/ /�oku hifo kihe kau�a �oe
> vaifate Siotani �o tu�ulu kihe Tahi Masima/* �ihe kuonga �oe
> fuakavafo�ou ,�oku �iloa koe */ Anovai �o Kineleti /* (/Lake
> Kinneret/),
>
>
>
> �oku �iai �ae fa�ahinga matangi saikolone �oe Tahi Kaleli �oku �iloa
> koe */EULAKULONE /*/ (tatau moe matangi FakaTalau*)* / �aia na�e
> matangia �a Sisu he vaka moe kauako , *koe Tahi Kaleli ia ,*
>
> **
>
> * *Koe talanoa kihe �a�au �ae kupenga kihe mata�u �oe vaka, moe ika �e
> 153 koe Tahi Taipilio ia �/tauhingoa kia Sisa Taipilio/ ,/ he ko
> Taipilio kau he kolo lahitaha i , he koe ika he kupenga �e tofu ai
> pe �ae tokolahi �o Taipilio, /
>
>
>
> Koe talanoa �oe�aho ni kihe �aho �oe po mo �emau NGANGAU ,koe
> /Anovai Kenesaleti ia/ (/Lake of Gennesaret)/, �aia koe �uhinga
> Kenesaleti (/garden of riches)/ /ngoue�anga mahutafea/, /koe feleoko
> �o ngatai kihe vahefonua �o Kaleli he �oku mahutafea he ika moana
> //pea �oku mahutafea he �oku fafanga meihe matavai mou�i �o Siotani
> , tonu hono ngaue'aki 'oe KENESALETI 'e Luke ke mahu'inga malie hono
> tuku 'oe vaka ki moana , he koe moana 'oku 'iai 'ae ika moana , ,
> Seuke ngana 'a Kakala moe hingoa , /
>
> /Mahu�inga ke fakatokanga�i ke hiki �ae feitu�u� fai�anga toutai
> maheni kiha feitu�u �oku toe loloto ange , na�a kuo �osi �ae taimi
> �oe toutai mamaha ka tau hiki �o toutai ika moana/ (/'Oku 'ikai ha
> sokisoki 'i moana ke fakatupu lo'oa )/
>
>
>
> Ka kia Luke , ko e fekau ko eni ke *tuku atu ki he Moana* , ko e
> fekau ia kia *SAIMONE (*/koe Fanongo/ ) �E mahu�inga ke
> fakatokanga�i �oku ngaue�aki �e Luke �ae hingoa *SAIMONE *( �/uhinga
> koe *tokotaha fanongo*/)/ �o �ikai koe hingoa *PITA* / �E toki
> takanki mai �ae hingoa *PITA *( */Ko Maka/*) he hala ki Sesalia
> Filipai �a mui ange, ke �uhinga malie koe talanoa �eni ki hono */ui
> �oe mu�aki tisaipale/* , pea *koe ui �o Saimone* ,*/kuopau kene
> fanongo lelei kihe fekau �oe Tahi Kaleli/* / /
>
> / 1*- koe tuku atu �ae vaka ki moana*/*, *
>
> */2- �a�au �ae kupenga /*
>
> */3- teke toutai tangata moui/*, */pea koia hotau ui ke tau
> fakafanongo ki ai fakataha mo Saimone/*/ /
>
>
>
> Fakamolemole atu kihe kau Teolosai, koe sio atu pe from point of view
> �a Luke ,
>
>
>
> MV Tokomea

Militoni A Finau

unread,
Feb 12, 2010, 8:55:13 PM2/12/10
to tasil...@googlegroups.com

Vilimo,

 

Malo pe ‘etau a’u mai ki he ‘aho ni, fakafeta’i ai pe ki he ‘ofa mai hotau Hau.  Kuo fasi e ngalu, pea teu tulituli koa atu ai pe mo ‘alo’alo atu mei tokelau.  Tali ai pe ha peau ke hoko atu ai e fakapaheke he uike kaha’u. 

 

Masi’i Vilimo, ko e me’a ‘oku ke lave mai ki ai, ‘oku ‘ikai teu ‘ilo ‘e au pe ko e ha e me’a ‘e toe fai ki ai.  ‘Oku ou tui au ko ho ui pe ‘ou ia, hange pe ko e me’a kuo ke lave mai ai.  Ka fai e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa kotoa ko ena ‘o taau mo e finangalo ‘o e ‘Otua, pea Ne hoifua mai ki he fakafeangai ‘oku fai, ‘oku ou tui ko e tali nounou pe ia teu lava ke ma’u atu. 

 

‘Oku kehekehe pe hotau ui.  Ui e kakai ke nau faifekau, setuata, etc., pea taimi lahi ‘oku nofo ai e Kalisitiane tokolahi ‘o lau, ‘oku ‘ikai tokua ke nau kau he ui ‘a e ‘Eiki, ko e ‘ikai faifekau pe setuata.  Ka ‘oku mahu’inga ke manatu’i ‘e he fefine mo e tangata Kalisitiane, ko e ngafa mo e ngaahi ngaue ‘oku nau fai, ‘oku malavalava ai e ngaahi fatongia ‘o e siasi.  Ka ‘ikai ha taha ke fai e ngaahi fatongia ko ia, pea ‘oku ‘ikai manava lelei e siasi, pea fa’a hoko ai pe mo e tali ‘a e ui ha potu siasi. 

 

Kapau te tau vakai ki he kapusi tevolo ‘a Sisu.  Na’a ne fakamo’ui e motu’a na’e hekasi ‘e he fanga tevolo ‘e 600 (lisione), pea kuo mo’ui e motu’a.  Teu ke hiki e fononga kuo kau atu e motu’a he fie muimui kia Sisu.  Talaange ‘e Sisu ki ai, foki ki ho kainga ‘o talaki ‘a e ongoongo lelei kuo ke a’usia. 

 

Ko au mo hoku famili na’a mau hiki mai ki he feitu’u ni ‘o fakafalala pe ki he ‘Eiki.  Na’e ‘i ai pe ngaahi sio, pe ‘e fefee ‘e mau hiki mai, he ‘oku kei iiki e tamaiki ‘o fakatatau ki he tu’unga fakasiokalafi mo e ma’u’anga mo’ui ‘o e feitu’u ni.  ‘Ikai ‘ilo pe te mau lava’i ha faha’i ta’u momoko ‘e taha.   

 

Kamata pe he ‘aho na’a mau hiki mai ai, ‘eku ongo’i kuo tokonaki ‘e Jihova ‘a e kakai ke fai homau tauhi.  Na’e toki fanongo e tangata ko Leone Vaitohi ‘i he teu hiki ‘oku fai, pea ha’u leva mo hono tokoni mo e loli mei he ngaue’anga ‘oku ngaue ai, ko e kautaha “AAA Moving Co. ‘o fetukutuku kotoa mai ‘emau ki’i veve ki heni.  Pea ‘oku tokoni mai pe mo e kakai e feitu’u ni he me’akai, vala, ‘a’u ai pe ki he silini ‘oku fa’o mai he puha meili.  ‘Oku talu ‘emau  hiki mai ‘o a’u mai ki he ‘aho ni mo e kei fai homau tauhi.  Pea ko e taimi lahi ‘oku mau ma’u ai e ngaahi me’a’ofa ni, ‘oku ‘ikai ‘ilo ia pe ko e foaki mai ‘e hai.  Ka ‘i he taimi tatau pe, ‘oku feinga e kakai ko eni ke ‘oua ‘ilo pe kohai ‘oku ne fai ‘a e foaki.  Ko e ngaahi me’a’ofa kilisimasi he ta’u kotoa pe, ko e ngaahi me’a’ofa ia he ’ikai teu lava ‘o fakatau, ka ‘oku ‘ofa mai ‘aki ‘e he kakai. 

 

Ko e ‘osi eni e ta’u ‘e fitu ‘emau teu hiki mo e ‘ikai pe lava.  He ko e taimi pe ‘oku fanongo ai e kakai ni’ihi ‘oku mau teu hiki, ‘oku nau fehu’i mai pe ko e mo’oni ‘a e teu hiki.  Ko e fa’a tali ki ai, ‘oku mau kei lotu pe ki ai.  Ko e taimi lahi ‘enau tali ‘oku fai mai, “’oku mahu’inga pe ke mou ‘ilo’i, ‘oku ‘i ai pe mo e kakai ‘oku nau lotu mo kinautolu ke ‘oua temou hiki.”  Fakamo’oni’i ai pe ‘e au ‘a e lau ‘a e himi.

 

“Hoku tauhi 'a Jihova, ‘oiau he ‘ofa!”  Ko e fakalaulauloto leva, kapau kuo hola e ika ki he moana he fu’u vevela ‘a e la’a.  ko e faka’amu ‘a Sisu ke a’u ki ai, ‘o tatau ai pe, pe  ko e fe ha potu te ne ‘i ai, fiema’u ke a’u ki ai ‘o puke mo’ui mai.  Talamai, ko e ‘anga fekai ‘oku lava pe ia ‘o ui ke pehe mai ‘o hopo ki vaka.  ‘Io, “Na’a ku afe mei he hala ‘o hola ‘o mama’o, ka na’a ne kumi au he vao, ‘o kumi po mo e ‘aho ‘oaiau he ‘ofa!  Na’a ne kikitaki atu, na’a ne tuli pe ke ma’u, na’a ne hanga ‘o fua, hili hono uma, ‘o fai he la’a mo e ‘uha ‘oaiau he ‘ofa!” 

 

‘Oku tau fehangahangai heni ‘i he lesoni ‘oku fai ai e lavelave, mo e mafuli ‘a e tukunga e ngaue fakamisinale ‘a Sisu ki ha tukunga fo’ou.  Ko ‘ene malanga faka’osi, na’e fai ia he falelotu (sinakoke).  ‘Aho ni kuo hiki mai e malanga ia ki he mata ano.  Kuo hoko mai e taimi ‘e tapuni ai e matapa ‘o e falelotu ki a Sisu.  Pea ‘e hoko leva ‘a e mata ano, mo e ngaahi manga’i hala ko hono siasi, pea tu’ungamalanga‘aki ‘a e vaka.  Pea te ne ‘alu ‘o malanga’i ‘a e pule’anga ‘o e ‘Otua ki ha fa’ahinga feitu’u pe, mo ha fa’ahinga kakai pe tenau fiefanongo ki ai.

 

Mahalo ko e konga ‘e taha e me’a ‘oku fai mai ai e tokanga, ko ‘eku ngaue ’aki e vaka.  Hange ko ia kuo fakamanatu mai ‘e he tauhi JH.  Jione ‘ofa lahi atu, malo e mo’ui mo e a’usia e ta’ufo’ou ni.  Malo e fakamanatu mo e tokoni mai.  Teu fakakainga pe ki he lau ‘a TV, “fakamolemole pea fakatulou atu telia na’a te malakia ha lou telie.” 

 

Mou kataki fakamolemole pe ka e to’o a mu’a e vaka ia, he ko e ‘uhinga pe ‘oku ngaue’aki ai e ngaahi lea kotoa ‘e fefine mo tangata, ke fakahoko’aki ha fakakaukau.  Kapau leva ‘oku ‘ikai keu lava ‘o fakahoko lelei ‘ete fakakaukau ‘aki e potanga lea ‘oku ma’u, pea mahino leva ‘oku ‘i ai e to nounou mo e matavaivai.  Ka e fakafeta’i ho’omou tokoni mai.

 

Ko ia, ‘oku ou fokotu’u atu ai pe ke mou kataki fakamolemole mu’a ka mou loto lelei ke fetongi ‘aki aa e vaka ‘a e hoosi, ke ki’i heka ‘a Sisu ‘iate kitautoluJ he na’e hekasi tokolahi pe ‘e he fanga tevolo ia e motu’a ne fakamo’ui ‘e Sisu, mo nau angi fakahoosi ai pe kinautolu mo nau fa’iteliha ki he ‘ene tu’u hake, mo ‘ene ta’utu ki lalo, ‘i he ‘ene kapekape mo fakaulu, mo ‘ene ‘ilo’i lelei pe ‘a Sisu. 

 

Kapau te tau to e sio ki he potu tohi na’e fai ai e vahevahe, konga kimui ‘o e veesi 10.  “Pea tali ‘e Sisu kia Saimone, ‘Oua ‘e manavahe; mei he taimi ni teke po tangata.  Ko e folofola mo e ui ko eni ‘a Sisu, na’e taumu’a pe ia kia Saimone.  Ko ‘ene hoko atu leva ki he veesi 11., kuo mafuli leva ia ‘o fakatokolahi.  “Pea kuo nau ‘omi ‘a e ongo vaka ki ‘uta, na’a nau li’aki kotoa pe ‘o muimui kiate ia. 

 

Mahino mei he ngaahi fakamatala ‘oku tau ma’u mei he Fuakava Fo’ou, na’e fa’a hoko ‘a Saimone Pita ko e fakafofonga—taki ‘o e kau ako.  Ko ia, ko e konga eni e ngaahi me’a ne to ai e tapuaki ‘o Saimone mo hono ui ‘e Sisu.  1)  Heka ‘a Sisu ki he vaka, na’a Ne kole ke taha si’i mei ‘uta.  2)  ‘Osi malanga ‘ikai kole, ka e fekau ‘aki ‘a e mafai pauni ‘e 600, taha ki moana/loto, li kupenga, 3) ola e toutai kaila ‘a Mone mavahe meiate au, 3)  too leva e tapuaki pea lea ‘a Sisu ‘oua ‘e manavahe, kamata he taimi ni teke puke mo’ui mai e tangata ke fakamo’ui hono laumalie. 

 

Hange ko e fakamatala, ‘o nau me’a atu ki ‘uta ‘o li’aki kotoa e ‘u me’a ‘o tahi, pea ‘oku ‘ikai foki ke mou si’i fiemalie ki he vaka’uta, ka tau ‘ai pe aa ke heka hoosi’i fakalisione ‘e Sisu kitautolu, ‘o angi’i mo fakapiti’i hotau ngutu he ‘etau lea, ke malanga’i ‘aki e Kosipeli, ka e tuku aa e fakanipapua he ‘oku kovi ki he hoosi mo e polisi, seuke, tau ma’u mai e fu’u hoosi ‘a Sione UaiseleJ

 

Mahino pe kiate au ‘oku fu’u loloa mo fakafiemohea, ka ko e feinga ai pe ke maha atu ka e to e pe ngangau, keu pauni ma’ama’a hange ko Mone ka e faingofua ‘ete ma’ali’ali hono tali ‘Ene fekau. 

 

‘Oku ou fanongo tama ki he mafana e pohiva e toenga ‘o e kau ako mei mo’unga, ‘a e Amen, Amen mo e fakarata.  Lele mai ongo’i ta’erata he tomui ki mo’unga ke te si’i kau he Amen, Amen!  Tali ai pe aa ha peau ‘e to e ake mai ke heke atu ai he uike hoko mai.

 

Toe foki a ‘e te manatu ki he malanga a’ Dr. Leslie Griffith he ‘ene pehe, pe ko e ha ne ‘ikai o kotoa ai ‘a Sisu mo e kau ako ki mo’unga?  Ko e kau toutai pe eni ia ‘oku ‘i mo’unga.  Ko fe fua e toenga?  ‘A e kau tauhi pa’anga, tanaki tukuhau, fakafofonga lao, etc.?

 

Mahalo ‘oku nau si’i mo’ua pe he fakatonutonu holo e ngaahi koloa, mo’ua, me’a fakalao, etc., ka ‘oku te fietulituli kita ki mo’unga na’a mohe kau tama kae ‘ikai keu si’i kau he Amen, Amen!

 

Mou kataki fakamolemole pe mu’a kau toe fokotu’u atu eni kiate kitautolu tomui ki mo’unga.  Fe fe kapau te tau iva fakataha kitautolu mo Sakeasi ki he fu’u sukamino ‘o kaka ai, takitaha fili ai pe hono va’a mo tau kaikai tava ai pe mo salue. ‘o talitali e ‘Eiki ko Sisu mo e kau tama ‘i mounga ke nau toki a’u mai ka tau toki hoko atu he halaJ

 

Masi’i Vilimo, ‘ofa lahi atu ki he famili mo e kaingalotu, mahalo ko e lave faka’osi atu pe eni ia he uike ni, ka e toe fai e fononga ki kolo ‘a efiafi.  ‘Ofa lahi atu.

 

In Christ,

Maf.

 

 

 

 


From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of vilimo fakalolo
Sent: Wednesday, February 10, 2010 12:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

 

Molitoni wrote: ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, ko e fakakaukau fakaeau pe ia.

--

Talakai Finau

unread,
Feb 12, 2010, 9:17:12 PM2/12/10
to tasil...@googlegroups.com
Saame 23,
 
'Oku ne taki au ki he ngaahi vai fakanongaa--ko e vai Salamani ia keke manatu'i 'o fa'o mai he kulaa! Malo, tkf
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Fri, 12 Feb 2010 16:55:13 -0900

Militoni A Finau

unread,
Feb 12, 2010, 10:02:13 PM2/12/10
to tasil...@googlegroups.com

tk,

 

Mo’oni e talanoa ‘a Pouono Niusini, ‘alu atu ia ‘o fakatau mai ‘ene kato to’o he ‘aho ni talamai ‘e he fefine fakatu fingota pa’anga ‘e ua, to e a’u atu ia he ‘aho ‘e taha talamai kuo liunga ua e mahu’inga ia e kato to’o.  ‘Eke atu ko e ha kuo kehekehe ai e ‘aneafi mo e  ‘aho ni tali mai e fefine, me’a foki kuo hiki e lolo, pehe atu he tangata’eiki, ko e ha e fekau’aki ‘a e hiki ‘a e lolo mo e hiki ‘a e to’oJ

 


Talakai Finau

unread,
Feb 12, 2010, 10:53:48 PM2/12/10
to tasil...@googlegroups.com
he he he!
 
Sai pe he'oku lahi hifo pe tahi katau toki hake ki mo'unga, tkf

 

From: psal...@northtoalaska.net
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Fri, 12 Feb 2010 18:02:13 -0900

Sepesi H Piukala

unread,
Feb 12, 2010, 11:24:54 PM2/12/10
to tasil...@googlegroups.com
 É fakakoloaa pe ki tautolu kapau tetau kaka tokosií ki Moúnga. Totofu he meá tokoni pea ko e tumutumu heíkai lava malolo lelei ai he óku íkai ha feituú ketau piki ki ai he óku álu ki he siísií ange ai ha feituú ke nofoí. Ko e kaka ki moúnga tene akoí kitautolu he fekoekoeí,pea ko e lao heíkai fai ha keiíngo.
 
 
takamuli.
 
 
Sepesi H. Piukala
Ph: +61401 590 917
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Talakai Finau
Sent: Saturday, 13 February 2010 2:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

he he he!
 
Sai pe he'oku lahi hifo pe tahi katau toki hake ki mo'unga, tkf
 

Talakai Finau

unread,
Feb 13, 2010, 2:12:36 AM2/13/10
to tasil...@googlegroups.com
Sepesi,
 
Ko e malo 'etau lava...ko e fo'i lea 'e ua 'oku mahino lelei mai, 1.  fekoekoe'i  2. kei'ingo...  Sai ai 'a tahi ko e lahi e ikaa ha ha ha!  Ki'i 'aukai aileva 'i mo'unga na'a kei'ingo taha...tkf
 

From: sep...@optusnet.com.au

To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Date: Sat, 13 Feb 2010 15:24:54 +1100

 īŋŊ fakakoloaa pe ki tautolu kapau tetau kaka tokosiīŋŊ ki Mosnga. Totofu he meīŋŊ tokoni pea ko e tumutumu heīŋŊkai lava malolo lelei ai he oku īŋŊkai ha feitus ketau piki ki ai he oku īŋŊlu ki he siīŋŊsiīŋŊ ange ai ha feitus ke nofoīŋŊ. Ko e kaka ki mosnga tene akoīŋŊ kitautolu he fekoekoeīŋŊ,pea ko e lao heīŋŊkai fai ha keiīŋŊngo.
 
 
takamuli.
 
 
Sepesi H. Piukala
 
Exodus 2:6 Then he said, "I am the God of your Father, the God of Abraham, the God of Issac and the God of Jacob."
*****************************************************************************************************************************************
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Talakai Finau
Sent: Saturday, 13 February 2010 2:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.

he he he!
 
Sai pe he'oku lahi hifo pe tahi katau toki hake ki mo'unga, tkf
 

e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili

--
'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he "Tasilisili-he-ngaluope"
Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e tasil...@googlegroups.com
Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he tasilisili-...@googlegroups.com
Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili
Reply all
Reply to author
Forward
0 new messages