Kataki pe kau tama Teolosia , kae tasipa atu ki Taulanga 'ae fu'u MV Tokomea ,na'a mahaia ha fu'u hakau
‘oku ou mahu’inga he fakamatala ‘a Luke he me’a ‘e 2 - UI 'ae MU"AKI TISAIPALE 1- ‘ano vai ko Kenesaleti , ‘'IKAI Tahi Kaleli, ‘ 'IKAI Tahi Taipilio, 'IKAI Tahi Kineleti, etc 2- Koe vaka ‘o Saimone , ‘Ikai ko PITA , ‘IKAI Saimone PITA, ngaue’aki pe ‘e Luke ko Saimone pe
“oku ‘iloa he Fuakavamotu’a koe Tahi Kineleti , ‘aia mahalo koe tefito’i ‘uhinga koe ha’ape koe shape ‘oe tahi Kaleli fotunga hange ha ha’ape , koha fo’i anovai ‘oku hifo kihe kau’a ‘oe vaifate Siotani ‘o tu’ulu kihe Tahi Masima ‘ihe kuonga ‘oe fuakavafo’ou ,’oku ‘iloa koe Anovai ‘o Kineleti (Lake Kinneret),
“oku ‘iai ‘ae fa’ahinga matangi saikolone ‘oe Tahi Kaleli ‘oku ‘iloa koe EULAKULONE (tatau moe matangi FakaTalau) ‘aia na’e matangia ‘a Sisu he vaka moe kauako , koe Tahi Kaleli ia ,
Koe talanoa kihe ‘a’au ‘ae kupenga kihe mata’u ‘oe vaka, moe ika ‘e 153 koe Tahi Taipilio ia –tauhingoa kia Sisa Taipilio , he ko Taipilio kau he kolo lahitaha i , he koe ika he kupenga ‘e tofu ai pe ‘ae tokolahi ‘o Taipilio,
Koe talanoa ‘oe‘aho ni kihe ‘aho ‘oe po mo ‘emau NGANGAU ,koe Anovai Kenesaleti ia (Lake of Gennesaret), ‘aia koe ‘uhinga Kenesaleti (garden of riches) ngoue’anga mahutafea, koe feleoko ‘o ngatai kihe vahefonua ‘o Kaleli he ‘oku mahutafea he ika moana pea ‘oku mahutafea he ‘oku fafanga meihe matavai mou’i ‘o Siotani , tonu hono ngaue'aki 'oe KENESALETI 'e Luke ke mahu'inga malie hono tuku 'oe vaka ki moana , he koe moana 'oku 'iai 'ae ika moana , , Seuke ngana 'a Kakala moe hingoa ,
Ka kia Luke, ko e fekau ko eni ke tuku atu ki he Moana, ko e fekau ia kia SAIMONE (koe Fanongo ) “E mahu’inga ke fakatokanga’i ‘oku ngaue’aki ‘e Luke ‘ae hingoa SAIMONE ( ‘uhinga koe tokotaha fanongo) ‘o ‘ikai koe hingoa PITA ‘E toki takanki mai ‘ae hingoa PITA ( Ko Maka) he hala ki Sesalia Filipai ‘a mui ange, ke ‘uhinga malie koe talanoa ‘eni ki hono ui ‘oe mu’aki tisaipale , pea koe ui ‘o Saimone ,kuopau kene fanongo lelei kihe fekau ‘oe Tahi Kaleli 1- koe tuku atu ‘ae vaka ki moana, 2- ‘a’au ‘ae kupenga 3- teke toutai tangata moui, pea koia hotau ui ke tau fakafanongo ki ai fakataha mo Saimone
Fakamolemole atu kihe kau Teolosai, koe sio atu pe from point of view ‘a Luke ,
MV Tokomea
|
Malo Hunuhunu á e vahevahe hoó aúsia pea óku fakamaafana! Hangee óku fakamanatu mai é he talanoa ni, ka íkai kau á Sisu he ngaue óku tau fai, ko vaihi ee ha maú hano fua!
Óku ou malieía he ngaahi talanoa óku haa ai e ngaahi mana (miracles?) á e Éiki. Hangee kiate au kuo hoko kotoa pe ke meet our human needs, or of those who were around Jesus those days. Vakai ki he fakamoúi mahaki (healing); ki he fafanga ó e toko 4/5000; liliu á e vai ko e uaine í Kena, Kaleli (ko e maha á e uaine óe katoanga mali); aú mai eni ki he Kosipeli ó e uike ni, ko e fanga ikaa. This is a fishing village/town, ó mahino ko énau maúánga moúi á e meá óku maú í he toutaii. Óku mahino foki á e meá naé highlighted é he Kosipeli á Sione, á e "signs" ó haa heni ko e Misaia á Sisu, í he ngaahi ngaue fakaofo & mana naá ne fai.
Pea é fefe nai haátau fakatonuleaí á e mei ngoto á e vakaa he ikaa? Óku ake éku manatu ki he talanoa kau ki a "Honi the Circle Maker" heéne lotu tokua ke too mai ha úha, pea 'haáki mai e vai (úhaa) ó totuá, pea toe lotu á Honi ó kole ke taófi á e úha!
Óku ou malieíe he tali á e akonga: "kuo mau feinga he fuú poo ni kakato, hala ke í ai hano ola" (paraphrase). Manatu ki heéku aú mai ki he siasi óku ou í ai, fai atu ha fokotuú ki ha meá ke mau vakaií mo áhiáhi, ko e talii ena: "but we have tried that before!" ït won't work!" etc. etc. Ko e ha leva óku tau ako mei he talanoa Kosipeli ó e uike ni? The followers of Jesus Christ are not necessarily expected to understand, BUT they are expected to listen & obey! Hangee ko e kií himi: "Trust and obey, there is no other way, to be happy in Jesus......!"
Únuúnu ki he lolotoo! Into the deep! Íkai maú ha fua he taataapate he mataaútoútaa! Maú e ola/fuaa he feituú óku fihi ai á e faingataá! Ko hotau ui (our call) ki he lolotoo (into the deep)! Pea ááu e kupengaa kaumeá! Use the gifts that we have been provided with, pe ko e vave ke pelupelu ó tukuu, ke popo!
Kuo ngali too long atu e kií foí usu ni, ka teu fakaósi atu á e foí kofesio á Saimone: "Go away from me, Lord, for I am a sinful person!" Tau faá meimei toki ílo étau sinfulness he siomata (face to face) mo e Éiki! Neíneí lahi étau áfungi he ngaahi taimi lahi, ko e palafu holo he mamaó. Pea óku vaofi á e lau ko eni á Saimone, mo e lau á Áisea heétau lesoni Fuakava Motuá (Isa 6:5).
Ófa ke mou maú ha teu Sapate fiefia mo kelesiía.
|
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of ke...@post.com
Sent: Saturday, 6 February 2010 3:26 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
--
I am not sure whether the location/place is as significant as OBEDIENCE here! Hangee kiate au ia ko e talangofua á e foí challenge óku pipiki mai he ui (call). He hangee ko ia kuo mou ááu mai (kupenga) á e kalasi ika kehekehe, taa óku lava ke fakatoumaú pe he mamahaa (anoano) mo e konga tahi loloto. Pea tupu ai e fifilii, ka ko e ha kei naé fai ai pe á e ui/fekau ia ke ''unuúnu ki he lolotoo"?
Pea ko e toe fifili é taha, ko éne fekau/ui ee ke laku e kupengaa ki he lolotoo pea mei ngoto e vaka é ua, pea liáki kotoa pe ia he mataatahi kae muimui e kau tamaa ia he Hipi kava loloa! Hangee leva óku vanavanaiki mai e leó e kau tama hiva á Leif mo ''Atamai, á e kií veesi himi ko eni: "Ete lelei kotoa pee ko e foaki...ó tala ai pe ke te haú mo haú ó útu atu!"
Koma hee he kuo lele hake á e maafana ke u hiva, ka óku íkai ke u leó lelei ó hangee ko e kau Vahelotoo, óku malohi éku hoko ki he kau Éua! Óua íta Takamuli e!
Ófa lahi mo e lotu
|
|
|
Malo e kei fe'inasi'aki, maumau taimi ha mataafanga mohu, ka 'oku leangata'a hono kau toutai .
Malo e fakatokanga malie Sisilia.
takamuli.
------------
> Sisilia Thomas <ttu...@yahoo.com.au> wrote:
>
> I am not sure whether the location/place is as significant as OBEDIENCE
> here! Hangee kiate au ia ko e talangofua á e foí challenge óku pipiki
> mai he ui (call). He hangee ko ia kuo mou ááu mai (kupenga) á e kalasi
> ika kehekehe, taa óku lava ke fakatoumaú pe he mamahaa (anoano) mo e
> konga tahi loloto. Pea tupu ai e fifilii, ka ko e ha kei naé fai ai pe
> á e ui/fekau ia ke ''unuúnu ki he lolotoo"?
>
> Pea ko e toe fifili é taha, ko éne fekau/ui ee ke laku e kupengaa ki he
> lolotoo pea mei ngoto e vaka é ua, pea liáki kotoa pe ia he mataatahi
> kae muimui e kau tamaa ia he Hipi kava loloa! Hangee leva óku
> vanavanaiki mai e leó e kau tama hiva á Leif mo ''Atamai, á e kií
> veesi himi ko eni: "Ete lelei kotoa pee ko e foaki...ó tala ai pe ke te
> haú mo haú ó útu atu!"
>
> Koma hee he kuo lele hake á e maafana ke u hiva, ka óku íkai ke u leó
> lelei ó hangee ko e kau Vahelotoo, óku malohi éku hoko ki he kau Éua!
> Óua íta Takamuli e!
>
> Ófa lahi mo e lotu
>
> (Sisilia)
>
> --- On Mon, 8/2/10, vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to> wrote:
>
>
> From: vilimo fakalolo <vil...@tongafish.gov.to>
> Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe
> kau Ako.
> To: tasil...@googlegroups.com
> Received: Monday, 8 February, 2010, 6:56 AM
>
>
>
> #yiv675939658 .hmmessage P {
> PADDING-RIGHT:0px;PADDING-LEFT:0px;PADDING-BOTTOM:0px;MARGIN:0px;PADDING-
> TOP:0px;}
> #yiv675939658 {
> FONT-SIZE:10pt;FONT-FAMILY:Verdana;}
>
>
> Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako
> pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga.
> Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai koe Lapila.
> Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i fish pond pe
> i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto
> fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila
> ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u
> tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.
>
> Vilimo
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
>
>
> _________________________________________________________________________
> _________
> Yahoo!7: Catch-up on your favourite Channel 7 TV shows easily, legally,
> and for free at PLUS7. www.tv.yahoo.com.au/plus7
Kou tui 'oku fanau'i 'ehe Discipline - Disciple - Discipleship 'ae
listen and obey. It emphasizes practice or exercise. 'E malava pe
ketau pehee na'a koe 'uhinga ia hono fekau kenau tahataha atu kihe
loloto....Self-discipline and self-control are consistent and permanent
characteristics of the followers of Jesus. Koe ika lalahi moe ika iiki
(result) 'oku toki ha'u ia later - Everything in life has a price! By
measure, the requirements of discipleship are much, much less than the
promised blessings!
Malo e ngaue lahi he 'api ni...Tulituli atu pe he listen moe obey he
ngaahi talanga 'oku mou fai.
'ofa atu
ngano
----- Original Message -----From: Sisilia ThomasSent: Wednesday, February 10, 2010 10:13 AMSubject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Vilimo,
Malo ‘etau lava mo e ngaue mei Tonga na. Teu ‘alo’alo atu pe mei tokelau he ‘oku mo’oni ‘a e lau ‘a Fungalei, “‘oku fakalata, peau lata ai au.” Ko ia, teu fakapaheke atu ai pe he ngalu na’a fasi.
Vilimo, ko e fakatalanoa atu pe he ‘oku mo’oni ho’o lave, ko e ‘atunga ia e fo’ou, pea tanaki mai foki mo e fetokaki ‘e tau taimi. Taimi oma taha pe moutolu ka e tuma taha kimautoluJ
Teu talanoa atu pe ki he ‘uhinga na’a ku afe mai ai homou fale ni. Ne fuoloa pe ‘eku fanongo he ongoongo ‘o e tu’unga fale ni, ka e te’eki pe ha afe mai ‘o vakai. Toki fanongo he fa’a polave ‘a e kau memipa ‘o e tailisili he mau fa’a pakipaki he ngaahi uike si’i kuo ‘osi, peau pehe leva keu afe mai ‘o vakai, na’a ‘aonga ke tuku atu pe ‘ete paki he tasilisili ke toki fakaa’u ‘e he kau tasilisili ki homau feohi’anga.
‘Oku maile ‘e 200 mei he kolo ‘oku tokotokolahi ai e kakai Tonga ki he tu’amo’unga mo e tele’a ‘oku te fokoutua ai. Ko e fononga’anga ‘oku faingata’a he ‘oku hake he mo’unga pea hifo he tele’a. Pea neu afe fakavave mai pe he fale ni he Tokonaki kuo ‘osi, ‘a ia ko e Sapate ‘o moutolu, ka mau tulituli he hala kei ‘aho. Lolo e snow pea fele ‘a e mafuli mo e tautui ‘a e ‘u me’alele, ‘ikai kei polisi ‘aki, pea fakafeta’i ne mau a’u lelei pe.
‘Osi ‘a e super bowl kuo fakapo’uli, pea lolo mo e snow, ka kuo pau ke mau foki. Na’a ku lau pe ‘oku ou taukei he vaa’ihala, peau falala pe ki hoku poto fakaetangata ke ‘omi kimautolu ki ‘api. Ko e fe ‘emau a’u ki he hala lahi, ko e me’a tatau pe mo e ‘aho Tokonaki. Fele ‘a e fepakipaki mo e mafuli ‘a e ngaahi me’alele, ka e toe ‘amo ange eni ko ‘ene kaupo’uli. Matolu e snow mo e ice he sio’ata mo e wiper, pea tu’u mo e defrost he malohi mo e vela fakatou’osi, ka e ‘ikai pe ke lava ha sio lelei. Puli ‘aupito e hala ia, pea ko e me’a pe ne aata mei mu’a, ko e kulokula mai ‘a e maama mui e me’alele ‘i mu’a.
Peau muimui he maama ko ia he ‘uluaki maile 50 ‘o e fononga’anga, pea toki matafi atu e loa. Lotu ai pe mo fakafeta’i malo ‘emau mo’ui. Fakalaulauloto ai pe he “E taki atu au si’i ‘ao maama.” Ngali ma’uloloa e polotu, ka ko e ‘atunga ai pe ia e fiefia mo e mafana he to e mo’ui.
Ko ia Vilimo, ‘oku ou fakafeta’i ai pe mo fakamalo atu ki he kau tasilisili kotoa pe kuo mou tokoni mo toka’i mai ‘ete vaivai. Ka e tuku ke te lele muimui pe he maama kulokula ‘oku ‘i mu’a. He kapau ‘oku ‘i ai ‘a Sisu mo e mo’ui, teu muimui ‘o kataki fiefia; he ko e hala ia ki he kololia. ‘Io, he faingofua mo e faingata’a, teu ‘ahi’ahi tatau he mate pe mo’ui, ka mu’omu’a ‘a Jisu, teu muimui ai.
Kau lave atu ai pe ki he me’a ‘oku fai ki ai e tokanga, pea he ‘ikai to e fakaloloa, he kuo ma’uloloa e polotu mo e talaloto, pea kuo mohe kainga.
‘Oku ou tui ko e efu kotoa pe kitautolu ‘a e ‘Otua, kau ai mo e naunau kotoa he talanoa ko eni, Luke 5:1-11. Mahalo kuo lahi e fakamamafa ki he naunau, ka e ngalo e me’a mahu’inga, ‘a e Taha ‘oku ne ‘omi e naunau mo hono pule’anga.
Ko ia teu feinga ke fakaofiofi ‘eta polave, he ‘uhinga mo e tu’unga fakakaukau na’e langa ai ‘eku fakamatala. Teu fakatata’aki eni, kuo lahi ‘eku fanongo hono malanga’i ‘o e tenga’i musita ‘o fakamatala’i ‘oku tupu ia ‘o hoko ko e fa’ahinga ‘akau lalahitaha ia he mamani. Hili ko ia, ko e fa’ahinga pe ia ‘o e mohuku. Ka, ko ‘ene tupu ‘o lahi, pea lava pe manupuna ‘o langa ai hono pununga, lava ai pe mo e fakamalumalu he me’a natula pukupuku mo si’isi’i.
Ko ia, tau vakai’i ange naunau ‘o e talanoa ‘oku fai ai e talanga. Ko Kenesaleti ko e lake, pea famatala ‘a Luke he talanoa ni ko e ano. Ko e lahi ‘o e ano ko e maile ‘e 13 e loloa, maile 8 e falahi, pea 680-690 feet below sea level. Fakalaulauloto ai pe ki he me’a ‘e lava ai, mo e ngaahi talanoa ‘oku ma’u mei he Kosipeli.
Ko e ika ‘o e vai, kapau ko e lapila hange ko ho’o lau, ‘oku kei tonu pe kapau ‘oku ma’u ai. ‘I he taimi tatau pe, ‘oku mahu’inga ke ‘oua fu’u tuku ‘etau falala he sio faiva, he ‘oku ne fa’a ‘omi e ngaahi fakakaukau ta’emo’oni. Hange ko e Da Vinci Code.
Ko e anga maheni ‘o e fa’ahinga ika he vai ni, ‘oku nau ma’anu ofi ki he fukahi vai he po’uli ‘o kumi kai, he ko e taimi eni ‘oku mokomoko lelei ai ki he ‘enau mo’ui. Ka ‘aho leva, ‘oku vevela ‘a e la’a pea ‘oku nau fakamokomoko ki kilisitala mo e loloto. Ko hono toutai’i ‘oku fai po’uli, pea ko e fo mo e monomono kupenga ko e ngaue pau ia ke fai he pongipongi he ‘osi ‘a e toutai he po’uli. Ko e lahi ‘o e ngaahi vaka toutai ‘o e ‘aho ko ia ‘oku faka’avalisi ki he fute ‘e 20’ ki he 30’.
Kapau leva ko ia, faka’uta ange ki he fehangahangai ‘a e toutai po’uli mo e toutai ‘aho, pe ho’atamalie he vevela ‘a e la’a. Ko e tukutuku atu pe ke toki fai hono fakaa’u.
Ko e fe me’a ‘oku mahu’inga? Ko e fakakaukau ki he vaka, ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, ko e fakakaukau fakaeau pe ia. Hange pe ko hono fa’a hua’aki ha mali ha ongo me’a, pea fehua’aki e ongo famili ‘o tala ‘oku ma’u ‘enau fu’u hoosi malohi mo kaukaua, pea toe tu’apapa ‘o taau ke hekasi tokolahi. Ka, ‘oku ta hao pe foki kitaua ia mei ai ehhJ
‘Oku anga pehe pe fakakaukau, hange ko ‘enau hake atu, ne li’aki kotoa pe ‘u me’a. ‘Ikai toe ‘aonga mo fiema’u e naunau toutai ‘o tahi ne nau maheni ki ai he ngaue ‘a e ‘Eiki. Ko ‘Ene Folofola ‘a e me’a ngaue ki he toutai fo’ou ke fai. Ko ia Vilimo, ‘ikai teu ma’u pe ‘oku fakaofiofi atu e fakakaukau he hingoa mo e tupu’anga, e Vaka’uta. Ka ke pehe atu ki he lalo ‘ovava, na’a ta’alo mai e kau toutai ke mai ha fo’i lapilaJ Toki muhu ka e fai e ki’i ngaue ko eni. ‘Ofa lahi atu.
Maf.
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of vilimo fakalolo
Sent: Sunday, February 07, 2010
10:57 AM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o
Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Kuou fa'a sio ihe faiva fakalotu ko eni fekauaki mo hono ui oe kau ako pea moe fekau ke ma'uma'u atu kihe loloto a ia oku fai ai ae talanga. Oku ha ihe faiva ni, koe kalasi oe ika na'e ma'u he toutai koe Lapila. Koe lapila koe ika oku nofo ano vai pe i Sopu pea faama'i fish pond pe i on land i Fisi & ngaahi fonua Esia. Koe ma'u ma'u atu kihe loloto fakatatau kihe faiva kae kei ma'u pe ai pose......tanutanu, matu, lapila ..........etc. malo e tau a'u mai kihe uike foou ni, neongo a'e a'u tomui mai ae ngaahi talanga he lesoni oe Sapate kuo osi.
Vilimo
Ke pehe ange mai 'ete tali 'a 'ete ta'etaau ke fehangahangai mo hoto 'Eiki
pea fkfeta'i he 'oku 'ikai te ne ta'etoka'i 'a e lotolave mo mafesifesi. Ka
'oku ne ui kita ke hoko atu 'ene ngaue, 'a ia ko hono po mo'ui e kakai ma'a
hono pule'anga. 'Ikai ko e ngaue ia na'a ne hifo ai 'o li'oa ka e mo'ui 'a
kinautolu kuo tui pikitai ki ate ia? Malo
----- Original Message -----
From: <vaohi...@aol.com>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, February 10, 2010 1:52 PM
Subject: Re: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau
Ako.
> Kou tui 'oku fanau'i 'ehe Discipline - Disciple - Discipleship 'ae listen
> and obey. It emphasizes practice or exercise. 'E malava pe ketau pehee
> na'a koe 'uhinga ia hono fekau kenau tahataha atu kihe
> loloto....Self-discipline and self-control are consistent and permanent
> characteristics of the followers of Jesus. Koe ika lalahi moe ika iiki
> (result) 'oku toki ha'u ia later - Everything in life has a price! By
> measure, the requirements of discipleship are much, much less than the
> promised blessings!
>
> Malo e ngaue lahi he 'api ni...Tulituli atu pe he listen moe obey he
> ngaahi talanga 'oku mou fai.
>
> 'ofa atu
> ngano
>
>
> --
> 'Oku tufa atu e email ni koe'uhi 'oku kau ho tu'asila he memipa 'i he
> "Tasilisili-he-ngaluope"
> Ko e tu'asila ke 'ave ki ai ha'o email ki he Tasilisili ko e
> tasil...@googlegroups.com
> Ke to'o ho tu'asila mei he memipa ki he Tasilisili, email ki he
> tasilisili-...@googlegroups.com
> Pea ko e website 'a e Tasilisili ko e
> http://groups.google.com/group/tasilisili
>
--------------------------------------------------------------------------------
No virus found in this incoming message.
Checked by AVG - www.avg.com
Version: 8.5.435 / Virus Database: 271.1.1/2680 - Release Date: 02/10/10
19:38:00
----- Original Message -----From: Talakai Finau
mo e ofa mei he Nursing Chapel
hausia
siosaia lutui wrote:
>
> Kataki pe kau tama Teolosia , kae tasipa atu ki Taulanga 'ae fu'u MV
> Tokomea ,na'a mahaia ha fu'u hakau
>
>
>
> � oku ou mahu�inga he fakamatala �a Luke he me�a �e 2 - UI 'ae MU"AKI
> TISAIPALE
>
> 1- �ano vai ko Kenesaleti , �/*'IKAI Tahi Kaleli, � 'IKAI Tahi
> Taipilio, 'IKAI Tahi Kineleti, etc */
>
> 2- Koe vaka �o Saimone , �*/Ikai ko PITA , �IKAI Saimone PITA,
> ngaue�aki pe �e Luke ko Saimone pe /*
>
>
>
> �oku �iloa he Fuakavamotu�a koe */ Tahi Kineleti /* , �aia mahalo koe
> tefito�i �uhinga koe *ha�ape* */koe shape �oe tahi Kaleli/ /fotunga
> hange ha ha�ape/ , /koha fo�i anovai/ /�oku hifo kihe kau�a �oe
> vaifate Siotani �o tu�ulu kihe Tahi Masima/* �ihe kuonga �oe
> fuakavafo�ou ,�oku �iloa koe */ Anovai �o Kineleti /* (/Lake
> Kinneret/),
>
>
>
> �oku �iai �ae fa�ahinga matangi saikolone �oe Tahi Kaleli �oku �iloa
> koe */EULAKULONE /*/ (tatau moe matangi FakaTalau*)* / �aia na�e
> matangia �a Sisu he vaka moe kauako , *koe Tahi Kaleli ia ,*
>
> **
>
> * *Koe talanoa kihe �a�au �ae kupenga kihe mata�u �oe vaka, moe ika �e
> 153 koe Tahi Taipilio ia �/tauhingoa kia Sisa Taipilio/ ,/ he ko
> Taipilio kau he kolo lahitaha i , he koe ika he kupenga �e tofu ai
> pe �ae tokolahi �o Taipilio, /
>
>
>
> Koe talanoa �oe�aho ni kihe �aho �oe po mo �emau NGANGAU ,koe
> /Anovai Kenesaleti ia/ (/Lake of Gennesaret)/, �aia koe �uhinga
> Kenesaleti (/garden of riches)/ /ngoue�anga mahutafea/, /koe feleoko
> �o ngatai kihe vahefonua �o Kaleli he �oku mahutafea he ika moana
> //pea �oku mahutafea he �oku fafanga meihe matavai mou�i �o Siotani
> , tonu hono ngaue'aki 'oe KENESALETI 'e Luke ke mahu'inga malie hono
> tuku 'oe vaka ki moana , he koe moana 'oku 'iai 'ae ika moana , ,
> Seuke ngana 'a Kakala moe hingoa , /
>
> /Mahu�inga ke fakatokanga�i ke hiki �ae feitu�u� fai�anga toutai
> maheni kiha feitu�u �oku toe loloto ange , na�a kuo �osi �ae taimi
> �oe toutai mamaha ka tau hiki �o toutai ika moana/ (/'Oku 'ikai ha
> sokisoki 'i moana ke fakatupu lo'oa )/
>
>
>
> Ka kia Luke , ko e fekau ko eni ke *tuku atu ki he Moana* , ko e
> fekau ia kia *SAIMONE (*/koe Fanongo/ ) �E mahu�inga ke
> fakatokanga�i �oku ngaue�aki �e Luke �ae hingoa *SAIMONE *( �/uhinga
> koe *tokotaha fanongo*/)/ �o �ikai koe hingoa *PITA* / �E toki
> takanki mai �ae hingoa *PITA *( */Ko Maka/*) he hala ki Sesalia
> Filipai �a mui ange, ke �uhinga malie koe talanoa �eni ki hono */ui
> �oe mu�aki tisaipale/* , pea *koe ui �o Saimone* ,*/kuopau kene
> fanongo lelei kihe fekau �oe Tahi Kaleli/* / /
>
> / 1*- koe tuku atu �ae vaka ki moana*/*, *
>
> */2- �a�au �ae kupenga /*
>
> */3- teke toutai tangata moui/*, */pea koia hotau ui ke tau
> fakafanongo ki ai fakataha mo Saimone/*/ /
>
>
>
> Fakamolemole atu kihe kau Teolosai, koe sio atu pe from point of view
> �a Luke ,
>
>
>
> MV Tokomea
Vilimo,
Malo pe ‘etau a’u mai ki he ‘aho ni, fakafeta’i ai pe ki he ‘ofa mai hotau Hau. Kuo fasi e ngalu, pea teu tulituli koa atu ai pe mo ‘alo’alo atu mei tokelau. Tali ai pe ha peau ke hoko atu ai e fakapaheke he uike kaha’u.
Masi’i Vilimo, ko e me’a ‘oku ke lave mai ki ai, ‘oku ‘ikai teu ‘ilo ‘e au pe ko e ha e me’a ‘e toe fai ki ai. ‘Oku ou tui au ko ho ui pe ‘ou ia, hange pe ko e me’a kuo ke lave mai ai. Ka fai e ngaahi fatongia mo e ngaahi ngafa kotoa ko ena ‘o taau mo e finangalo ‘o e ‘Otua, pea Ne hoifua mai ki he fakafeangai ‘oku fai, ‘oku ou tui ko e tali nounou pe ia teu lava ke ma’u atu.
‘Oku kehekehe pe hotau ui. Ui e kakai ke nau faifekau, setuata, etc., pea taimi lahi ‘oku nofo ai e Kalisitiane tokolahi ‘o lau, ‘oku ‘ikai tokua ke nau kau he ui ‘a e ‘Eiki, ko e ‘ikai faifekau pe setuata. Ka ‘oku mahu’inga ke manatu’i ‘e he fefine mo e tangata Kalisitiane, ko e ngafa mo e ngaahi ngaue ‘oku nau fai, ‘oku malavalava ai e ngaahi fatongia ‘o e siasi. Ka ‘ikai ha taha ke fai e ngaahi fatongia ko ia, pea ‘oku ‘ikai manava lelei e siasi, pea fa’a hoko ai pe mo e tali ‘a e ui ha potu siasi.
Kapau te tau vakai ki he kapusi tevolo ‘a Sisu. Na’a ne fakamo’ui e motu’a na’e hekasi ‘e he fanga tevolo ‘e 600 (lisione), pea kuo mo’ui e motu’a. Teu ke hiki e fononga kuo kau atu e motu’a he fie muimui kia Sisu. Talaange ‘e Sisu ki ai, foki ki ho kainga ‘o talaki ‘a e ongoongo lelei kuo ke a’usia.
Ko au mo hoku famili na’a mau hiki mai ki he feitu’u ni ‘o fakafalala pe ki he ‘Eiki. Na’e ‘i ai pe ngaahi sio, pe ‘e fefee ‘e mau hiki mai, he ‘oku kei iiki e tamaiki ‘o fakatatau ki he tu’unga fakasiokalafi mo e ma’u’anga mo’ui ‘o e feitu’u ni. ‘Ikai ‘ilo pe te mau lava’i ha faha’i ta’u momoko ‘e taha.
Kamata pe he ‘aho na’a mau hiki mai ai, ‘eku ongo’i kuo tokonaki ‘e Jihova ‘a e kakai ke fai homau tauhi. Na’e toki fanongo e tangata ko Leone Vaitohi ‘i he teu hiki ‘oku fai, pea ha’u leva mo hono tokoni mo e loli mei he ngaue’anga ‘oku ngaue ai, ko e kautaha “AAA Moving Co. ‘o fetukutuku kotoa mai ‘emau ki’i veve ki heni. Pea ‘oku tokoni mai pe mo e kakai e feitu’u ni he me’akai, vala, ‘a’u ai pe ki he silini ‘oku fa’o mai he puha meili. ‘Oku talu ‘emau hiki mai ‘o a’u mai ki he ‘aho ni mo e kei fai homau tauhi. Pea ko e taimi lahi ‘oku mau ma’u ai e ngaahi me’a’ofa ni, ‘oku ‘ikai ‘ilo ia pe ko e foaki mai ‘e hai. Ka ‘i he taimi tatau pe, ‘oku feinga e kakai ko eni ke ‘oua ‘ilo pe kohai ‘oku ne fai ‘a e foaki. Ko e ngaahi me’a’ofa kilisimasi he ta’u kotoa pe, ko e ngaahi me’a’ofa ia he ’ikai teu lava ‘o fakatau, ka ‘oku ‘ofa mai ‘aki ‘e he kakai.
Ko e ‘osi eni e ta’u ‘e fitu ‘emau teu hiki mo e ‘ikai pe lava. He ko e taimi pe ‘oku fanongo ai e kakai ni’ihi ‘oku mau teu hiki, ‘oku nau fehu’i mai pe ko e mo’oni ‘a e teu hiki. Ko e fa’a tali ki ai, ‘oku mau kei lotu pe ki ai. Ko e taimi lahi ‘enau tali ‘oku fai mai, “’oku mahu’inga pe ke mou ‘ilo’i, ‘oku ‘i ai pe mo e kakai ‘oku nau lotu mo kinautolu ke ‘oua temou hiki.” Fakamo’oni’i ai pe ‘e au ‘a e lau ‘a e himi.
“Hoku tauhi 'a Jihova, ‘oiau he ‘ofa!” Ko e fakalaulauloto leva, kapau kuo hola e ika ki he moana he fu’u vevela ‘a e la’a. ko e faka’amu ‘a Sisu ke a’u ki ai, ‘o tatau ai pe, pe ko e fe ha potu te ne ‘i ai, fiema’u ke a’u ki ai ‘o puke mo’ui mai. Talamai, ko e ‘anga fekai ‘oku lava pe ia ‘o ui ke pehe mai ‘o hopo ki vaka. ‘Io, “Na’a ku afe mei he hala ‘o hola ‘o mama’o, ka na’a ne kumi au he vao, ‘o kumi po mo e ‘aho ‘oaiau he ‘ofa! Na’a ne kikitaki atu, na’a ne tuli pe ke ma’u, na’a ne hanga ‘o fua, hili hono uma, ‘o fai he la’a mo e ‘uha ‘oaiau he ‘ofa!”
‘Oku tau fehangahangai heni ‘i he lesoni ‘oku fai ai e lavelave, mo e mafuli ‘a e tukunga e ngaue fakamisinale ‘a Sisu ki ha tukunga fo’ou. Ko ‘ene malanga faka’osi, na’e fai ia he falelotu (sinakoke). ‘Aho ni kuo hiki mai e malanga ia ki he mata ano. Kuo hoko mai e taimi ‘e tapuni ai e matapa ‘o e falelotu ki a Sisu. Pea ‘e hoko leva ‘a e mata ano, mo e ngaahi manga’i hala ko hono siasi, pea tu’ungamalanga‘aki ‘a e vaka. Pea te ne ‘alu ‘o malanga’i ‘a e pule’anga ‘o e ‘Otua ki ha fa’ahinga feitu’u pe, mo ha fa’ahinga kakai pe tenau fiefanongo ki ai.
Mahalo ko e konga ‘e taha e me’a ‘oku fai mai ai e tokanga, ko ‘eku ngaue ’aki e vaka. Hange ko ia kuo fakamanatu mai ‘e he tauhi JH. Jione ‘ofa lahi atu, malo e mo’ui mo e a’usia e ta’ufo’ou ni. Malo e fakamanatu mo e tokoni mai. Teu fakakainga pe ki he lau ‘a TV, “fakamolemole pea fakatulou atu telia na’a te malakia ha lou telie.”
Mou kataki fakamolemole pe ka e to’o a mu’a e vaka ia, he ko e ‘uhinga pe ‘oku ngaue’aki ai e ngaahi lea kotoa ‘e fefine mo tangata, ke fakahoko’aki ha fakakaukau. Kapau leva ‘oku ‘ikai keu lava ‘o fakahoko lelei ‘ete fakakaukau ‘aki e potanga lea ‘oku ma’u, pea mahino leva ‘oku ‘i ai e to nounou mo e matavaivai. Ka e fakafeta’i ho’omou tokoni mai.
Ko ia, ‘oku ou fokotu’u atu ai pe ke mou kataki fakamolemole mu’a ka mou loto lelei ke fetongi ‘aki aa e vaka ‘a e hoosi, ke ki’i heka ‘a Sisu ‘iate kitautoluJ he na’e hekasi tokolahi pe ‘e he fanga tevolo ia e motu’a ne fakamo’ui ‘e Sisu, mo nau angi fakahoosi ai pe kinautolu mo nau fa’iteliha ki he ‘ene tu’u hake, mo ‘ene ta’utu ki lalo, ‘i he ‘ene kapekape mo fakaulu, mo ‘ene ‘ilo’i lelei pe ‘a Sisu.
Kapau te tau to e sio ki he potu tohi na’e fai ai e vahevahe, konga kimui ‘o e veesi 10. “Pea tali ‘e Sisu kia Saimone, ‘Oua ‘e manavahe; mei he taimi ni teke po tangata. Ko e folofola mo e ui ko eni ‘a Sisu, na’e taumu’a pe ia kia Saimone. Ko ‘ene hoko atu leva ki he veesi 11., kuo mafuli leva ia ‘o fakatokolahi. “Pea kuo nau ‘omi ‘a e ongo vaka ki ‘uta, na’a nau li’aki kotoa pe ‘o muimui kiate ia.
Mahino mei he ngaahi fakamatala ‘oku tau ma’u mei he Fuakava Fo’ou, na’e fa’a hoko ‘a Saimone Pita ko e fakafofonga—taki ‘o e kau ako. Ko ia, ko e konga eni e ngaahi me’a ne to ai e tapuaki ‘o Saimone mo hono ui ‘e Sisu. 1) Heka ‘a Sisu ki he vaka, na’a Ne kole ke taha si’i mei ‘uta. 2) ‘Osi malanga ‘ikai kole, ka e fekau ‘aki ‘a e mafai pauni ‘e 600, taha ki moana/loto, li kupenga, 3) ola e toutai kaila ‘a Mone mavahe meiate au, 3) too leva e tapuaki pea lea ‘a Sisu ‘oua ‘e manavahe, kamata he taimi ni teke puke mo’ui mai e tangata ke fakamo’ui hono laumalie.
Hange ko e fakamatala, ‘o nau me’a atu ki ‘uta ‘o li’aki kotoa e ‘u me’a ‘o tahi, pea ‘oku ‘ikai foki ke mou si’i fiemalie ki he vaka’uta, ka tau ‘ai pe aa ke heka hoosi’i fakalisione ‘e Sisu kitautolu, ‘o angi’i mo fakapiti’i hotau ngutu he ‘etau lea, ke malanga’i ‘aki e Kosipeli, ka e tuku aa e fakanipapua he ‘oku kovi ki he hoosi mo e polisi, seuke, tau ma’u mai e fu’u hoosi ‘a Sione UaiseleJ
Mahino pe kiate au ‘oku fu’u loloa mo fakafiemohea, ka ko e feinga ai pe ke maha atu ka e to e pe ngangau, keu pauni ma’ama’a hange ko Mone ka e faingofua ‘ete ma’ali’ali hono tali ‘Ene fekau.
‘Oku ou fanongo tama ki he mafana e pohiva e toenga ‘o e kau ako mei mo’unga, ‘a e Amen, Amen mo e fakarata. Lele mai ongo’i ta’erata he tomui ki mo’unga ke te si’i kau he Amen, Amen! Tali ai pe aa ha peau ‘e to e ake mai ke heke atu ai he uike hoko mai.
Toe foki a ‘e te manatu ki he malanga a’ Dr. Leslie Griffith he ‘ene pehe, pe ko e ha ne ‘ikai o kotoa ai ‘a Sisu mo e kau ako ki mo’unga? Ko e kau toutai pe eni ia ‘oku ‘i mo’unga. Ko fe fua e toenga? ‘A e kau tauhi pa’anga, tanaki tukuhau, fakafofonga lao, etc.?
Mahalo ‘oku nau si’i mo’ua pe he fakatonutonu holo e ngaahi koloa, mo’ua, me’a fakalao, etc., ka ‘oku te fietulituli kita ki mo’unga na’a mohe kau tama kae ‘ikai keu si’i kau he Amen, Amen!
Mou kataki fakamolemole pe mu’a kau toe fokotu’u atu eni kiate kitautolu tomui ki mo’unga. Fe fe kapau te tau iva fakataha kitautolu mo Sakeasi ki he fu’u sukamino ‘o kaka ai, takitaha fili ai pe hono va’a mo tau kaikai tava ai pe mo salue. ‘o talitali e ‘Eiki ko Sisu mo e kau tama ‘i mounga ke nau toki a’u mai ka tau toki hoko atu he halaJ
Masi’i Vilimo, ‘ofa lahi atu ki he famili mo e kaingalotu, mahalo ko e lave faka’osi atu pe eni ia he uike ni, ka e toe fai e fononga ki kolo ‘a efiafi. ‘Ofa lahi atu.
In Christ,
Maf.
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of vilimo fakalolo
Sent: Wednesday, February 10, 2010
12:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: Re: [tasilisili] Ui o
Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Molitoni wrote: ke vaka e Kosipeli mo Jisu ‘iate kitautolu, ko e fakakaukau fakaeau pe ia.
tk,
Mo’oni e talanoa ‘a Pouono Niusini, ‘alu atu ia ‘o fakatau mai ‘ene kato to’o he ‘aho ni talamai ‘e he fefine fakatu fingota pa’anga ‘e ua, to e a’u atu ia he ‘aho ‘e taha talamai kuo liunga ua e mahu’inga ia e kato to’o. ‘Eke atu ko e ha kuo kehekehe ai e ‘aneafi mo e ‘aho ni tali mai e fefine, me’a foki kuo hiki e lolo, pehe atu he tangata’eiki, ko e ha e fekau’aki ‘a e hiki ‘a e lolo mo e hiki ‘a e to’oJ
-----Original Message-----
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Talakai Finau
Sent: Saturday, 13 February 2010 2:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
he he he!
Sai pe he'oku lahi hifo pe tahi katau toki hake ki mo'unga, tkf
-----Original Message-----he he he!
From: tasil...@googlegroups.com [mailto:tasil...@googlegroups.com] On Behalf Of Talakai Finau
Sent: Saturday, 13 February 2010 2:54 PM
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: RE: [tasilisili] Ui o Aisea 6 : 1--13, Luke 5 : 1-- 11 Ui oe kau Ako.
Sai pe he'oku lahi hifo pe tahi katau toki hake ki mo'unga, tkf
e website 'a e Tasilisili ko e http://groups.google.com/group/tasilisili