sepesi.
-----------
From: taufach...@xtra.co.nz
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Talamonu kia Nasili
Date: Wed, 4 Jun 2008 13:25:13 +1200
'Oku fakafiefia 'a e kei fanongo pe ki he ngaahi Laliolo 'o Nafualu 'oku kei ongo pe mei he ngalu 'amo 'o e kau pakeha. Mo'oni 'a e faka'uhinga 'a e tiki, hono fakalea 'e fakafeta'i: ko e fakalangilangi, fakafiefia, fakakoloa, fakangeingei; aipe 'o e 'Otua.
'Oku 'ikai ko ha langa'i mamahi, Ka ko e manatu melie he 'osi ange pe 'a
e fakamasiva he mole 'a e tangta'eiki, kuo too mai 'a e fakakoloa pea
'oku pehe 'a e talamonuu ki he Faifekau mo e famili ke kei pehe hono
fkkoloa he'ene faifatongia.
'ofa atu.
Sepesi.
----------------------------------------------
On Wed, 2008-06-04 at 11:43 +1000, stan palu wrote:
> Talamonu atu kia Nasili mo e ui fo'ou kiate ko e mo e famili tauange
> mo e Laumalie kene fakateunga pea ke takaofi atu 'i he fatongia kuo
> hili atu ki o uma.....malo mo e 'ofa
>
>
> ______________________________________________________________
> ______________________________________________________________________
__________________________________________
"An error in understanding the world leads to an error in understanding God"--St. Thomas Aquinas
--
Mail.com Autos- Powered by Oncars.com: Drive By Today!
http://www.oncars.com
'Oku malie 'a e feinga ke "taau ke tau fiefia tatau" ka te u fua fefe'i masi'i ke mahino kiate au mo kinautolu 'oku sio mai pea ki he 'afio hifo 'a e 'Eiki 'oku "tatau"?
ko e kole fakamaama pe, loke
__________________________________________
"Believe those who are seeking the truth. Doubt those who find it."---Andre Gide
skf
----- Original Message -----
From: <ke...@post.com>
To: <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Wednesday, June 04, 2008 2:07 PM
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
'Ofa mo e lotu
Etuate, Lu'isa mo e fanau pehe ki he ki'i kau ngaue mei he TTI
Loke,
Hange ho fofonga ha Microscope 'a ha 'Asitalonoma ho'o 'ilo'i e ki'i
fo'i toti na.
malo e toe foki.
Sepesi.
'Oku 'i he Tamai 'Ofaa aipe 'a hono fili e kakai ke fai e ngauee.Ko e ongoongo fakafiefia 'eni!!! Mau fakatauange ke hoko ho 'uluaki ta'u ngaue ko 'enii ko ha tapuaki mo'oni kia kinautolu 'e akoo pea mo koe foki mo ho familii.'Ofa atu kia Silia mo e fanauu.
'ofa mo e lotu , Nouela mo Tapuaki .
|
From: etuate.m...@tti.to <etuate.m...@tti.to> |
From: lieffu...@optusnet.com.au
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
Date: Thu, 5 Jun 2008 18:34:47 +1000
To to atu masi'i pea malo e ako moe ngaue lelei.
Teke toe foki mai pe koe 'alu ai leva 'ena ia?
'Ofa lahi atu kia koe moe famili'. Poasi |
From: tkh...@ptc.ac.fj
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
Date: Thu, 5 Jun 2008 11:46:41 +1200
<BR
Ofa atu meia Pauliasi & Freesia Alofi &Paea &Mosiana ,Wes.Alofi .
mo e famili mei Wainuiomata .
----- Original Message -----
From: "Taniela Sila" <tanie...@hotmail.com>
To: "Tasilisili-he-ngaluope" <tasil...@googlegroups.com>
Sent: Thursday, June 05, 2008 9:00 AM
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
Date: Fri, 6 Jun 2008 09:10:01 +1200
From: maui...@gmail.com
To: tasil...@googlegroups.com
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
Hi Son, I am well pleased with this welcoming news, one that we have to recall many happy memories aat Teu ke Ama 1989,'for instance the feiumu 'aki e peito, moe la'i pulu moe ha pe he pongipongi sapate, kae kei moho pe, malo e ako. 'ofa atu ki hoku fahu latai pea mo eneasi pesi mo silia. pea ke hiveviva'i ma'u pe e talaloto malie 'a 2pou 1 he himi 272, Ko 'eni 'Eiki keke ma'u 'a e hia koau ko ho'o tamaioeiki au pea faima'u aipe. love mum ela. p.s Teu toki tatanaki ivi ke fatu atu ha ma'alali, ka 'i he momeniti e ui pe koe "Malo e Fakamakukanga 'a e ngaahi pouahi 'o Felenite. |
Fakamolemole pe he tomui mama’o ‘a e fiefia ni, ka ko ‘eku toki lava
eni ‘o kau atu ki he kau memipa mo ma’u ha me’angaue fe’unga ke kau
atu ‘aki ki he fakafeta’i ‘a e paenga ni, neongo ‘oku te’eki keu ‘ilo
lelei e au ‘a e anga hono ‘ai ki he fetohi’aki. Ko ia ka kuo he atu ‘a
e tohi ni ‘i mamani pea mou fakamolemole au.
‘Oku ‘ikai tuku ‘a e fai me’a lalahi ‘a hotau ‘Otua, pea ‘oku ne kei
manatua kitautolu to ki lalo. Ko e hala faingata’a ne ke fou ai mo ho
famili ki he tapuaki ni, pea fakafeta’i na’e fai ‘o lava pea kei tu’u
pe ‘o taau mo ha sotia lelei ‘a Kalaisi. Tau aipe ‘a e tau lelei,
tangata pea puke aipe ki he tui totonu. Faitangane! Fiefia noa atu pe
he fanongo ki he’eku kau faiako ne nau fakahinohino au ki he Mo’ui
‘oku nau hiki mei he langilangi ki he langilangi.
Mau ‘ofa atu kia Silia mo e fanau.
ptmone mo e famili (mei he loto vao kuava ‘o Nafualu).
---------- Forwarded message ----------
From: Henry Niumeitolu <talia...@yahoo.co.uk>
Date: Jun 12, 7:47 pm
Subject: Talamonu kia Nasili
To: Tasilisili-he-ngaluope
Hi Son, I am well pleased with this welcoming news, one that we have
to recall many happy memories aat Teu ke Ama 1989,'for instance the
feiumu 'aki e peito, moe la'i pulu moe ha pe he pongipongi
sapate, kae kei moho pe, malo e ako. 'ofa atu ki hoku fahu latai
pea mo eneasi pesi mo silia.
pea ke hiveviva'i ma'u pe e talaloto malie 'a 2pou 1 he himi 272,
Ko 'eni 'Eiki keke ma'u 'a e hia koau ko ho'o tamaioeiki au pea
faima'u aipe. love mum ela.
p.s Teu toki tatanaki ivi ke fatu atu ha ma'alali, ka 'i he
momeniti e ui pe koe "Malo e Fakamakukanga 'a e ngaahi pouahi 'o
Felenite.
--- On Thu, 5/6/08, Kalatiola Tonga <teeki...@yahoo.co.nz>
wrote:
From: Kalatiola Tonga <teeki...@yahoo.co.nz>
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
To: tasil...@googlegroups.com
Date: Thursday, 5 June, 2008, 4:32 AM
'Oku 'i he Tamai 'Ofaa aipe 'a hono fili e kakai ke fai e ngauee.Ko e
ongoongo fakafiefia 'eni!!! Mau fakatauange ke hoko ho 'uluaki ta'u
ngaue ko 'enii ko ha tapuaki mo'oni kia kinautolu 'e akoo pea mo koe
foki mo ho familii.'Ofa atu kia Silia mo e fanauu.
'ofa mo e lotu ,
Nouela mo Tapuaki .
--- On Thu, 5/6/08, etuate.manuofe...@tti.to
<etuate.manuofe...@tti.to> wrote:
From: etuate.manuofe...@tti.to <etuate.manuofe...@tti.to>
Subject: [tasilisili] Re: Talamonu kia Nasili
To: tasil...@googlegroups.com
Received: Thursday, 5 June, 2008, 12:09 PM
Kau fakataha atu aipe he talamonu moe fiefia he ui kuo fakahoko kiate
Koe
faifekau mo e falala 'a e 'apiako. Tauange pe kene kei tokoni'i
aipe e
ngaue 'oku hanga atu kiai.
'Ofa mo e lotu
Etuate, Lu'isa mo e fanau pehe ki he ki'i kau ngaue mei he TTI
Send instant messages to your online friendshttp://au.messenger.yahoo.com
__________________________________________________________
Sent from Yahoo! Mail.
A Smarter Emailhttp://uk.docs.yahoo.com/nowyoucan.html
'Oku mafola e temokalati 'i mamani ka 'oku 'ikai aka pe tu'uma'u(rooted and sustained) he ngaahi fonua langalanga hakee. Ko e haa hono 'uhingaa? 'Oku 'iai ha makatu'unga 'e faa 'oku nau pukepuke 'a e mo'ui lelei 'a e temokalati pea koe ta'etokanga ki he faa'i makatu'unga ko 'enii 'oku 'uhinga ai e fakapelepela e temokalati he ngaahi fonua kei langalangahakee pea 'e kau ai 'a Tonga ka tau ta'etokanga ki he ngaahi makatu'unga ni.
Makatu'unga 'uluaki, ka 'ikai ke liliu e ngaahi tefito'i 'ulungaanga fakafonua(cultural values) ke tokoni ki he liliu fakatemokalati 'e too e temokalati. Kuo fakamo'oni'i 'e he kau fakatotolo ki he too 'a e temokalati 'i Latina Amelika, 'Esia, ngaahi fonua Mosilemi, pea a'u mai ki he Pasifikii, 'oku ai e ngaahi 'ulungaanga fakafonua(culture) 'oku 'ikai ke fenaapasi pe tokoni ki he liliu temo-kalatii. Hangee ko 'eni: 'oku tatau e ngaahi fonua langalanga hakee 'i he 'ikai ke fakamahu'inga'i e taimii pea moe ngaue malohii ke hoko ko e konga ia 'enau mo'ui faka'ahoo moe to'onga mo'ui fakafonuaa. 'I Fisi, 'oku fakafe'atungia e tui moe anga fakaonua e kau Fisi totonu ki he temokalatii—'ikai ken au fie tali ha taki ha Initia etc.
'Oku tokolahi e kakai he ngaahi fonua langalanga hakee 'oku nau tui ki he lelei e pule'anga fakatemokalati ka ko 'enau to'onga mo'ui fakafo'ituitui mo fakafonua(personal and cultural values) he'ikai tokoni ia ki he fakalakalaka fakatemokalati 'oku nau faka'amu kiaii.
'I Tonga, 'oku 'iai e ki'i fakalaka he to'ongamo'ui fakapolitikale (political culture) 'a e kakai ka 'i he taimi tatau 'oku te'eki ke matu'otu'a fe'unga ke aka, mo'uilelei, pea mo tu'uma'u ai e temokalati . 'I he fakalaka e akoo pea mo e ma'u'anga talaa 'oku 'aa e kakai ki he ngaahi me'a fakapolitikale(political awareness) ka 'I he taimi tatau 'oku tokolahi e kakai 'oku nau ta'etokanga ki honau ngaahi fatongia fakapolitikale mo fakasosiale(political & social responsibility) pea 'oku kau ai 'a e pau kenau kau he filii, pea kuopau ke hoko e ngaue malohi koe taha ia honau fatongia mo e 'ulungaanga fakafonua'o 'ikai ki he familii pee ka ki he fonua pea moe 'Otua. He ko e haa koaa e kaunga e 'ulungaanga fakafonua(cultural values) ki he temokalati?
Ko e 'ulungaanga fakafonuaa ko e taha ia e tefito'I makatu'unga tene holoki pe langahake 'a e fakalakalaka faka'ekonomika 'a ha fonua, pea ko e makatu'unga uaa leva—ka 'ikai ha fakalakalaka faka'ekonomika, 'e holofa pea 'ikai ha laka ki mu'a e temokalati. Ko e lau vevela 'a Lawrence Harrison mo Samuel Huntington(2000), ko e ongo saienisi he politikale mei Harvard, na'a na pehee ko e fakapelepela e temokalati I Latina Amelika moe ngaahi fonua lahi ko e ngaue honau ngaahi 'ulungaanga fakafonua. 'Oku ou tui ko e taha e fakapikopikoo e faka'ilonga(mark) e ngaahi fonua kei fakalakalaka tokolahi. Pea ko e fakatotolo 'a Larry Diamond(2008) ko e saienisi politikale pea mei Stanford na'a ne pehee: ko e too pee 'a e 'ekonomika ko e kamata ia ke movete 'a e temokalati tukukehe pe ha fonua temokalati 'e ua nai, ne kei tu'u ngahomohomo pee temokalati neongo ne too lalo 'enau 'ekonomikaa hangee ko Initia pea 'oku tonu ke fai ha ako mei ai.
Me'apango talu e kamata e temo-Tongaa moe 'ikai ha'anau poupou pe kumi ki ha fa'ahinga me'a ke langa ai e 'ekonomika 'a Tonga, ka na'a nau fakaanga pee mo fiefia ha too(failure) e ngaahi project feinga fakalakalaka faka'ekonomika 'a e pule'angaa. Pea teu lava ke pehee ko e feinga hiki vahenga fakavalevale 'o e 2006 mo e maumau 'o e 16/11 ko e konga ia e feinga 'a e Temo-Tonga ke fai mo bankrupt e pule'angaa ka e tui mo poupou e kakaii ki he'enau feinga liliu. Puli 'iate kinautolu ka lelei e 'ekonomikaa ko e faingofua ange ia e liliu ki he temokalati he ko e tokolahiange e kau tu'umalie(middle class) koe faingofuaange ia e liliu temo, pea 'e falala e kau takii ke tukuange mai honau mafaii koe'uhii 'e 'ikai mole honau tu'umalie—ko e social capital 'eni 'oku fiema'u ki ha fakalaka faka'ekonomika mo fakapolitikale 'aha fonua. 'Ikai fakatokanga'I 'ehe temo-Tonga ka too e 'ekonomika ko e 'apuluange ia e liliu temokalati pea moe lava ke makape hake 'a e
kau pule tikitato he mamanii—vakai pee ki Pakisitani, Lusia mo e ngaahi fonua 'Afilika lahi.
Kou tui 'oku 'ikai ko e corruption 'a e too 'anga tefito 'o e 'ekonomika Tongaa neongo ko e konga ia 'o e too e ekonomikaa, ka ko e fa'ahinga fa'unga/palani/fakakaukau faka'ekonomika(eco. theories/planning/structure) 'oku fatu ai 'a e 'ekonomika tongaa--eg. 'oku ai e va'a fakafuofua koloa...ko e fa'ahinga va'a ia 'oku fakaanga'i 'ehe kau ekonomika tokolahi 'oku kau ki hono holoki e ekonomikaa 'a e ngaahi fonua langalangahakee...ko e vaivai ko 'enii ko e sincere mistake pee makatu'unga he ngaahi apiako 'oku ako ai 'etau kau 'ekonomikaa...pea 'e lava pee ke fakalelei'i, pea kau ai mo e global effects 'o too e 'ekonomikaa 'oku afuhia ai 'a mamani kotoa. Mahu'inga leva heni ke 'oua e tukuaki'i taha pee 'a e corruption etc. kae ngalo e u uhinga kehe kau ai mo e personal responsibility ki he'ete masivaa. He 'oku kei mo'oni pee 'a e akonaki ka 'ikai ke tau faithful ki he taleniti(pe koloa) 'e taha 'oku 'i hotau 'aofinimaa, he 'ikai ha toe tanaki mai pea a'u
pe ki hono to'o e taleniti 'e taha 'i hotau nimaa.
Kaikehe ko e makatu'unga tolu: ka 'ikai lelei e kau takii, 'e meleuku e temokalatii. 'I he taki 'e Mahatma Gandhi e feinga temokalati 'a Initia na'a ne fakamamafa'I 'a e pau ken au tukupaa ke melino pee 'enau fakafepaki(non-violent resistance) ki Pilitaania. Pea nene fakaivia 'a Martin Luther King 'o Amelika ke fakafepaki melino(fakatemokalati) pee 'a e kau 'uli'uli he'enau feinga kenau ma'u 'enau totonu tatau mo e kau palangii. 'I he fakatotolo 'a Larry Diamond(2008) na'a ne pehee ko e konga lahi e too e temokalati he ngaahi fonua temokalatii ko e kovi honau kau taki.
Feefee e kau taki e Temo-Tongaa? 'Ikai ha matu'out'a fakaeloto he va'inga he politikalee ke nau 'ilo e taimi 'oku totonu ai kenau fakamoluu(compromise) mo fakangahomohomo(flexible) 'enau tuii(political ideology) ka e fika 'uluaki e kumi ki he lelei fakalukufuaa(common good). Nau hangee pee ko e kau terrorist fundamentalists—its our way or the highway. Fika 'uluaki pe 'a e party ideology mo 'enau private good 'o melemo ai e common good. He ko e tokotaha politikale leleii 'oku pau ke 'iai 'ene healthy suspicious of the government and yet he still trusts the government. Pea kuo pau ke te fakafepaki ki hoto fili fakapolitikalee, taimi tatau 'oku te feinga ke win 'enau trust in the integrity of my motive--ko 'ete ngaue ki he common good and not for my own interest.
Ko e lelei 'a e takii 'a e kii ki he lelei 'a Singapore neongo ne 'ikai ke nau fu'u fakatemokalati (only one party authoritarian) talu e mavahe 'a Pilitania. Ne fakataha e lelei e takii pea mo e ngaue malohi hono kakaii, lelei moe 'economic stucture 'o laka kimu'a e 'ekonomika pea mei ai 'a e fakatemokalatiange honau pule'angaa. Neongo ko e tokolahi kau Singapore 'oku nau Puta mo Konifusio ka 'oku tokolahi honau kau taki politikale 'oku nau metotisi. Ka ko e haa 'oku ma'ulalo pehee ai e tu'unga taki 'o Tonga?
'Oku kau e lotu moe 'ulungaanga fakafonua hono fakafuo e kau takii, 'o 'ikai koe akoo 'ata'ataa pee. 'Aia koe makatu'unga hono faa leva ia: ka 'ikai e lelei e tui fakalotu 'aha fonua , he 'ikai fakalaka e temokalati. Ko hono fakama'opo'opoo fakalukufua (general conclusion) 'I he fakatotolo 'a Larry Diamond ko e ngaahi fonua tui Faka-Kalisitiane fakapalotisanii(Sweden,Switzerland, UK , US, NZ etc) 'oku lelei taha ai e temokalati pea si'I taha ai e kaakaa (corruption). Hoko ai e ngaahi fonau 'oku lotu faka-Konifusioo pe Puta (Confucians/Buddha) hangee ko Siapani, Kolea Tonga, Singapore, Taiwan etc pea 'I loto ai e ngaahi fonua katolika hangee ko Amelika Latina tukukehe pee 'a e ngaahi fonua Katolika Iulopee(eg.Spain, Itali mo Falanisee 'oku lelei ai e Temo) pea toki hoko mai e ngaahi fonau Hinituu mo Mosilemi, tukukeheange e ngaahi fonua Kominiusii. Koe'uhii ko e pluralism 'o e lotu Hinituu pea mo e mo'ui fakalotu 'a Gandhi ne tokoni lahi ia ki he
leleiange 'a e Temokalatii I Initia 'o kehe mei he ngaahi fonua Mosilemi lahi.
Feefee e lotu 'I Tonga? 'Oku 'iai e ta'etokanga ki he ma'u'anga mo'ui fakalaumalie(spiritual capital) 'a e fonuaa. Taimi e ni'ihi kuo hoko e lotuu ko e konga pee 'o e angafakafonua—ka 'oku 'ikai ha tukulolo kia Kalaisi, pea 'ikai 'asi ha tokoni e lotu ki he work ethics hotau kakaii. Kuo hoko e fakapikopikoo, maumau'i e taimii, mo'ui fakafalalaa(dependency), mo e fakafiefiemalie kovi(mediocrity) ko e konga ia hotau 'ulungaanga fonuaa pea tene holoki e temo-kalatii moe fakalaka faka'ekonomika. Pea 'ikai pee ke tui e kau taki lotu tokolahi ka lelei/tonu 'etau fai e lotu 'e 'iai 'ene fua lelei fakapolitikale mo faka'ekonomika. Hangee ko e lau ki he hoko e 'itaa ko e mark e kau taki fakalaumalie 'e ni'ihi pea ho'ata pee 'itaa mei he kau politikii pea moe kakaii--pea ko e iku'anga pee koe movete!!tatau pe siasi moe politikale.
Ko e liliu temokalati kuo pau ke tau ala kotoa 'o fakatonutonu 'etau to'onga mo'ui, fakalelei'I 'etau founga taki, tokoni ki he langa mo e liliu faka 'ekonomika, pea moe toe malanga'I e ivi liliu mo'ui e Kosipeli kenau fenapasi moe tu'unga ma'olunga kuo a'u kiai e akoo pea te tau a'usia leva ha liliu faka-politikale 'e lelei ki he kotoa hotau fonua.
Kapau te tau nofo taha pee ki he liliu lao mo konisitutone, liliu fa'unga pule'anga etc. 'e hoko e liliu 'oku tau feinga kiaii ko e cosmetic change pee pea te tau hee ta'etaumu'a pee he ngaahi ta'u ka hoko maii 'o hangee koe ngaahi fonua lahi 'o e pasifikii moe ngaahi fonua langalangahake kehee kuo nau 'osi fai e liliu he la'ipepaa kae 'ikai tokanga ki he liliu 'a e lotoo moe tapa kotoa 'o e mo'uii.
'ofa atu
seni
> -~----------~----~----~----~------~----~------~--~---
Get the name you always wanted with the new y7mail email address.
www.yahoo7.com.au/mail
Hoko atu pee kemipeinii!!!
'Oku mafola e temokalati 'i mamani ka 'oku 'ikai aka pe tu'uma'u(rooted and sustained) he ngaahi fonua langalanga hakee. Ko e haa hono 'uhingaa? 'Oku 'iai ha makatu'unga 'e faa 'oku nau pukepuke 'a e mo'ui lelei 'a e temokalati pea koe ta'etokanga ki he faa'i makatu'unga ko 'enii 'oku 'uhinga ai e fakapelepela e temokalati he ngaahi fonua kei langalangahakee pea 'e kau ai 'a Tonga ka tau ta'etokanga ki he ngaahi makatu'unga ni.
Makatu'unga 'uluaki, ka 'ikai ke liliu e ngaahi tefito'i 'ulungaanga fakafonua(cultural values) ke tokoni ki he liliu fakatemokalati 'e too e temokalati. Kuo fakamo'oni'i 'e he kau fakatotolo ki he too 'a e temokalati 'i Latina Amelika, 'Esia, ngaahi fonua Mosilemi, pea a'u mai ki he Pasifikii, 'oku ai e ngaahi 'ulungaanga fakafonua(culture) 'oku 'ikai ke fenaapasi pe tokoni ki he liliu temo-kalatii. Hangee ko 'eni: 'oku tatau e ngaahi fonua langalanga hakee 'i he 'ikai ke fakamahu'inga'i e taimii pea moe ngaue malohii ke hoko ko e konga ia 'enau mo'ui faka'ahoo moe to'onga mo'ui fakafonuaa. 'I Fisi, 'oku fakafe'atungia e tui moe anga fakaonua e kau Fisi totonu ki he temokalatii—'ikai ken au fie tali ha taki ha Initia etc.
'Oku tokolahi e kakai he ngaahi fonua langalanga hakee 'oku nau tui ki he lelei e pule'anga fakatemokalati ka ko 'enau to'onga mo'ui fakafo'ituitui mo fakafonua(personal and cultural values) he'ikai tokoni ia ki he fakalakalaka fakatemokalati 'oku nau faka'amu kiaii.
'I Tonga, 'oku 'iai e ki'i fakalaka he to'ongamo'ui fakapolitikale (political culture) 'a e kakai ka 'i he taimi tatau 'oku te'eki ke matu'otu'a fe'unga ke aka, mo'uilelei, pea mo tu'uma'u ai e temokalati . 'I he fakalaka e akoo pea mo e ma'u'anga talaa 'oku 'aa e kakai ki he ngaahi me'a fakapolitikale(political awareness) ka 'I he taimi tatau 'oku tokolahi e kakai 'oku nau ta'etokanga ki honau ngaahi fatongia fakapolitikale mo fakasosiale(political & social responsibility) pea 'oku kau ai 'a e pau kenau kau he filii, pea kuopau ke hoko e ngaue malohi koe taha ia honau fatongia mo e 'ulungaanga fakafonua'o 'ikai ki he familii pee ka ki he fonua pea moe 'Otua. He ko e haa koaa e kaunga e 'ulungaanga fakafonua(cultural values) ki he temokalati?
Ko e 'ulungaanga fakafonuaa ko e taha ia e tefito'I makatu'unga tene holoki pe langahake 'a e fakalakalaka faka'ekonomika 'a ha fonua, pea ko e makatu'unga uaa leva—ka 'ikai ha fakalakalaka faka'ekonomika, 'e holofa pea 'ikai ha laka ki mu'a e temokalati. Ko e lau vevela 'a Lawrence Harrison mo Samuel Huntington(2000), ko e ongo saienisi he politikale mei Harvard, na'a na pehee ko e fakapelepela e temokalati I Latina Amelika moe ngaahi fonua lahi ko e ngaue honau ngaahi 'ulungaanga fakafonua. 'Oku ou tui ko e taha e fakapikopikoo e faka'ilonga(mark) e ngaahi fonua kei fakalakalaka tokolahi. Pea ko e fakatotolo 'a Larry Diamond(2008) ko e saienisi politikale pea mei Stanford na'a ne pehee: ko e too pee 'a e 'ekonomika ko e kamata ia ke movete 'a e temokalati tukukehe pe ha fonua temokalati 'e ua nai, ne kei tu'u ngahomohomo pee temokalati neongo ne too lalo 'enau 'ekonomikaa hangee ko Initia pea 'oku tonu ke fai ha ako mei ai.
Me'apango talu e kamata e temo-Tongaa moe 'ikai ha'anau poupou pe kumi ki ha fa'ahinga me'a ke langa ai e 'ekonomika 'a Tonga, ka na'a nau fakaanga pee mo fiefia ha too(failure) e ngaahi project feinga fakalakalaka faka'ekonomika 'a e pule'angaa. Pea teu lava ke pehee ko e feinga hiki vahenga fakavalevale 'o e 2006 mo e maumau 'o e 16/11 ko e konga ia e feinga 'a e Temo-Tonga ke fai mo bankrupt e pule'angaa ka e tui mo poupou e kakaii ki he'enau feinga liliu. Puli 'iate kinautolu ka lelei e 'ekonomikaa ko e faingofua ange ia e liliu ki he temokalati he ko e tokolahiange e kau tu'umalie(middle class) koe faingofuaange ia e liliu temo, pea 'e falala e kau takii ke tukuange mai honau mafaii koe'uhii 'e 'ikai mole honau tu'umalie—ko e social capital 'eni 'oku fiema'u ki ha fakalaka faka'ekonomika mo fakapolitikale 'aha fonua. 'Ikai fakatokanga'I 'ehe temo-Tonga ka too e 'ekonomika ko e 'apuluange ia e liliu temokalati pea moe lava ke makape hake 'a e
kau pule tikitato he mamanii—vakai pee ki Pakisitani, Lusia mo e ngaahi fonua 'Afilika lahi.
Kou tui 'oku 'ikai ko e corruption 'a e too 'anga tefito 'o e 'ekonomika Tongaa neongo ko e konga ia 'o e too e ekonomikaa, ka ko e fa'ahinga fa'unga/palani/fakakaukau faka'ekonomika(eco. theories/planning/structure) 'oku fatu ai 'a e 'ekonomika tongaa--eg. 'oku ai e va'a fakafuofua koloa...ko e fa'ahinga va'a ia 'oku fakaanga'i 'ehe kau ekonomika tokolahi 'oku kau ki hono holoki e ekonomikaa 'a e ngaahi fonua langalangahakee...ko e vaivai ko 'enii ko e sincere mistake pee makatu'unga he ngaahi apiako 'oku ako ai 'etau kau 'ekonomikaa...pea 'e lava pee ke fakalelei'i, pea kau ai mo e global effects 'o too e 'ekonomikaa 'oku afuhia ai 'a mamani kotoa. Mahu'inga leva heni ke 'oua e tukuaki'i taha pee 'a e corruption etc. kae ngalo e u uhinga kehe kau ai mo e personal responsibility ki he'ete masivaa. He 'oku kei mo'oni pee 'a e akonaki ka 'ikai ke tau faithful ki he taleniti(pe koloa) 'e taha 'oku 'i hotau 'aofinimaa, he 'ikai ha toe tanaki mai pea a'u
pe ki hono to'o e taleniti 'e taha 'i hotau nimaa.
Kaikehe ko e makatu'unga tolu: ka 'ikai lelei e kau takii, 'e meleuku e temokalatii. 'I he taki 'e Mahatma Gandhi e feinga temokalati 'a Initia na'a ne fakamamafa'I 'a e pau ken au tukupaa ke melino pee 'enau fakafepaki(non-violent resistance) ki Pilitaania. Pea nene fakaivia 'a Martin Luther King 'o Amelika ke fakafepaki melino(fakatemokalati) pee 'a e kau 'uli'uli he'enau feinga kenau ma'u 'enau totonu tatau mo e kau palangii. 'I he fakatotolo 'a Larry Diamond(2008) na'a ne pehee ko e konga lahi e too e temokalati he ngaahi fonua temokalatii ko e kovi honau kau taki.
Feefee e kau taki e Temo-Tongaa? 'Ikai ha matu'out'a fakaeloto he va'inga he politikalee ke nau 'ilo e taimi 'oku totonu ai kenau fakamoluu(compromise) mo fakangahomohomo(flexible) 'enau tuii(political ideology) ka e fika 'uluaki e kumi ki he lelei fakalukufuaa(common good). Nau hangee pee ko e kau terrorist fundamentalists—its our way or the highway. Fika 'uluaki pe 'a e party ideology mo 'enau private good 'o melemo ai e common good. He ko e tokotaha politikale leleii 'oku pau ke 'iai 'ene healthy suspicious of the government and yet he still trusts the government. Pea kuo pau ke te fakafepaki ki hoto fili fakapolitikalee, taimi tatau 'oku te feinga ke win 'enau trust in the integrity of my motive--ko 'ete ngaue ki he common good and not for my own interest.
Ko e lelei 'a e takii 'a e kii ki he lelei 'a Singapore neongo ne 'ikai ke nau fu'u fakatemokalati (only one party authoritarian) talu e mavahe 'a Pilitania. Ne fakataha e lelei e takii pea mo e ngaue malohi hono kakaii, lelei moe 'economic stucture 'o laka kimu'a e 'ekonomika pea mei ai 'a e fakatemokalatiange honau pule'angaa. Neongo ko e tokolahi kau Singapore 'oku nau Puta mo Konifusio ka 'oku tokolahi honau kau taki politikale 'oku nau metotisi. Ka ko e haa 'oku ma'ulalo pehee ai e tu'unga taki 'o Tonga?
'Oku kau e lotu moe 'ulungaanga fakafonua hono fakafuo e kau takii, 'o 'ikai koe akoo 'ata'ataa pee. 'Aia koe makatu'unga hono faa leva ia: ka 'ikai e lelei e tui fakalotu 'aha fonua , he 'ikai fakalaka e temokalati. Ko hono fakama'opo'opoo fakalukufua (general conclusion) 'I he fakatotolo 'a Larry Diamond ko e ngaahi fonua tui Faka-Kalisitiane fakapalotisanii(Sweden,Switzerland, UK , US, NZ etc) 'oku lelei taha ai e temokalati pea si'I taha ai e kaakaa (corruption). Hoko ai e ngaahi fonau 'oku lotu faka-Konifusioo pe Puta (Confucians/Buddha) hangee ko Siapani, Kolea Tonga, Singapore, Taiwan etc pea 'I loto ai e ngaahi fonua katolika hangee ko Amelika Latina tukukehe pee 'a e ngaahi fonua Katolika Iulopee(eg.Spain, Itali mo Falanisee 'oku lelei ai e Temo) pea toki hoko mai e ngaahi fonau Hinituu mo Mosilemi, tukukeheange e ngaahi fonua Kominiusii. Koe'uhii ko e pluralism 'o e lotu Hinituu pea mo e mo'ui fakalotu 'a Gandhi ne tokoni lahi ia ki he
leleiange 'a e Temokalatii I Initia 'o kehe mei he ngaahi fonua Mosilemi lahi.
Feefee e lotu 'I Tonga? 'Oku 'iai e ta'etokanga ki he ma'u'anga mo'ui fakalaumalie(spiritual capital) 'a e fonuaa. Taimi e ni'ihi kuo hoko e lotuu ko e konga pee 'o e angafakafonua—ka 'oku 'ikai ha tukulolo kia Kalaisi, pea 'ikai 'asi ha tokoni e lotu ki he work ethics hotau kakaii. Kuo hoko e fakapikopikoo, maumau'i e taimii, mo'ui fakafalalaa(dependency), mo e fakafiefiemalie kovi(mediocrity) ko e konga ia hotau 'ulungaanga fonuaa pea tene holoki e temo-kalatii moe fakalaka faka'ekonomika. Pea 'ikai pee ke tui e kau taki lotu tokolahi ka lelei/tonu 'etau fai e lotu 'e 'iai 'ene fua lelei fakapolitikale mo faka'ekonomika. Hangee ko e lau ki he hoko e 'itaa ko e mark e kau taki fakalaumalie 'e ni'ihi pea ho'ata pee 'itaa mei he kau politikii pea moe kakaii--pea ko e iku'anga pee koe movete!!tatau pe siasi moe politikale.
--- On Tue, 1/7/08, SIONE MANU <sio...@sbcglobal.net> wrote:
> 'Oku kei hala 'a mamani ia ha fa'ahinga
> Temokalati tatau mo ho'o fakamatala. There is no pure
> democracy here on earth haven or hell. Pure Democracy is
> only a dream. 'Oku 'ikai ha fonua 'i mamani
> 'e tatau 'enau temo. Ko 'Amelika ko e fonua
> Republic ia, fakalele fakatemokalati, ha hono 'uhinga?
> 'Oku mahu'inga ke kei retain 'e he fonua kotoa
> 'enau culture, customs and then work from there.
> 'Oku 'ikai ke hanga 'e he temokalati ia 'o
> fetongi e tu'unga 'o e cultur pe liliu pe
> fakata'e'aonga'i......ko e tanaki atu
> pe...hunuhunu
=============================
Malo Sione Manu
1)Mo'oni 'aupito--'oku 'ikai ha pure democracy i mamani pea fakatokanga'i ne 'ikai tu'otaha teu taukave'i 'oku ai ha pure democracy. Neu ngaue'aki e "temokalati mo'ui lelei" ke fakamahino 'oku 'iai e ngaahi fonua 'oku ngaue lelei ai e temokalati hange ko homou fonuaa-US.
2)Mo'oni ho'o lau 'oku kehekehe temokalati e ngaahi fonuaa, pea mo'oni ko e lepapulika 'a Amelika
3)Kou tui ta'etoe veiveiua 'oku ai e ngaahi 'ulungaanga fakafonua(culture) 'oku nau fepaki mo fakafe'atungia ki he temokalati...fai pee ha'o fakatotolo pe koe ha e ngaahi 'uhinga ki he meleuku e liliu fakaekonomika mo politikale he ngaahi fonua kei langalanga hakee(developing nations)--teke 'ilo 'oku ai e chiefly system 'a Fisi 'e faingata'a ai ke taki ha Initia...ua pee filii--ko e fakapekia/fkngaloku e anga fakafonua ko 'enii pe ko e mahakimoa e temo-Fisii.
4)Toe vakai'i e ngaahi fonua 'oku mo'ui lelei ai e Temooo--te ke fakatokanga'i 'oku mei 'ilo ai e kotoa e ngaahi me'a neu lave kiaii. Ko e observation ia 'a Tocqueville ki he makehe 'a e fa'u e temo-Amelika, ko e culture ne 'osi momoho(ripe) ke mo'ui lelei ai e temokalatii.
5)Ko e fakapikopikoo mo maumau taimii 'oku common 'ene 'asi he ngaahi fonua 'oku mahakimoa ai e temoo--(ko e general observation 'ena)...'Oku 'iloa e kau Amelika ko e kau "hustlers" --ko e kakai nima tutui...pea ko e ko honau identity 'oku fa'o 'i he'enau ngauee. Kate fetaulaki mo ha Amelika ko 'enau fehu'i "'Oku ke ngaue 'i fee?"
Ko anga fakaTonga ko hotau identity 'oku 'i he famili mo e kolo 'oku te ha'u mei ai. Ko 'etau fehu'i fika 'uluakii--Ko ho ha'u mei fee? Kapau 'oku ke Kolomotu'a--you're a big shot pea kapau 'oku ke fakaiku "Smith" ta 'oku ke kau koe he ha'a 'iloa!!Neongo pee 'oku te fakapikopiko ka 'oku te fakaiku "Taufatofua" 'oku pehee pee 'oku te ha'u mei ha'a lotu, ako lelei, pea toe hou'eiki.
Ko fee he ongo culture ko 'enaa 'e tokoniange ke mo'ui lelei e temokalati? Ko e culture makatu'unga he ngaue malohi pe culture makatu'unga he famili mo e kolo ne te tupu mei ai?
Ko e kau folau mai ki 'Amelikani, hanga atu e tokolahi ko e fie ma'u talanoa ki Tonga. Pea ko e fehu'i 'oku fai atu, 'oku ke "Temo"? pea ka 'io mai, pehee atu 'e he tama ia 'e taha, teke toki sio pe kiai he fai ho'o palupalu. Kau tama ia 'e ni'ihi kalo kinautolu ia.
Sengi, 'oku 'ikai foki fu'u mahu'inga ke tau tokanga kitautolu ke mo'ui lelei e temokalati, ko e tangata 'oku fiema'u ke mo'ui lelei. Kapau 'oku hanga 'e temo 'o fakatupu maumau hange ko hono tutu 'o Nuku'alofa, fakahela e fa'ahinga temo mo'ui lelei ia koia. 'Oku mahu'inga ke tau tauhi pe 'e tautolu ia e ki'i lipi'i temo 'oku tau 'iai ka tau melino mo mo'ui lelei.....hunuhunu
-------------------------------------------------------------------------------------------------------
--- On Tue, 1/7/08, SIONE MANU <sio...@sbcglobal.net> wrote:
> Ko e kau folau mai ki 'Amelikani, hanga atu e tokolahi
> ko e fie ma'u talanoa ki Tonga. Pea ko e fehu'i
> 'oku fai atu, 'oku ke "Temo"? pea ka
> 'io mai, pehee atu 'e he tama ia 'e taha, teke
> toki sio pe kiai he fai ho'o palupalu. Kau tama ia
> 'e ni'ihi kalo kinautolu ia.
> Sengi, 'oku 'ikai foki fu'u mahu'inga ke
> tau tokanga kitautolu ke mo'ui lelei e temokalati, ko e
> tangata 'oku fiema'u ke mo'ui lelei. Kapau
> 'oku hanga 'e temo 'o fakatupu maumau hange ko
> hono tutu 'o Nuku'alofa, fakahela e fa'ahinga
> temo mo'ui lelei ia koia. 'Oku mahu'inga ke tau
> tauhi pe 'e tautolu ia e ki'i lipi'i temo
> 'oku tau 'iai ka tau melino mo mo'ui
> lelei.....hunuhunu
========================
Teu lau 'oku 'ikai ke tau malanga'i kakato e Kosipeli kapau 'oku 'ikai ke tau fehangahangai mo e reality 'o e mamanii.
Kuo 'osi tali 'e he pule'angaa ke fai e "liliu la'ipepa" faka-temokalati 'i Tonga he 2010. Tauhi pee 'e koe ho'o lipi'i temoo i Amelika na. Ka ke manatu'i Ko ho fatongia fakapalofita/fakafaifekau ke fakatonutonu(guide) e ngaahi liliu fakapolitikalee mei he tohitapu pea mo e maama faka'atamai 'oku me'a'ofa 'aki mai 'ehe 'Otuaa.
Pea 'oua 'e faka'i palupalu he kau ka 'alu atu teke 'eke mai pe kou temo teu pehee atu : Ko e kalisitiane Nomuka au!!
Lolotonga ho'o lo'ia he temo-mo'ui leleii 'oku 'ikai te ke fieako mei ai.
Fakatokanga'i 'eku tohii 'oku ou fakamahino'i 'oku 'ikai mo'ui lelei e temo-Tongaa. Ko 'eku fakamahino atu pee: ka 'ikai fai ha tokanga ki he makatu'unga 'e 4 ko 'enaa 'e meleuku pee 'a e liliu temo 'oku 'amanaki fakahoko he 2010.
Malo Sengi:
'Ai'ai lelei pe ho kuou manavahee au na'aku lavea he kuo masila ange ho ngutu 'ou he helepelu. Ta nofo taha pe kitaua ki he tutututu moe hunuhunu. Feinga malohi pe he kuou tui teke hu koe ki falealea he fili hoko......................hunuhunu
-----------------------------------------------------------------------------------------------
--- On Tue, 1/7/08, SIONE MANU <sio...@sbcglobal.net> wrote:
> 'Ai'ai lelei pe ho kuou manavahee au na'aku
> lavea he kuo masila ange ho ngutu 'ou he helepelu. Ta
> nofo taha pe kitaua ki he tutututu moe hunuhunu. Feinga
> malohi pe he kuou tui teke hu koe ki falealea he fili
> hoko......................hunuhunu
==========================
'isa lau e fakapaku ki he kuloo
Tuku e tuki sino, tuki ta'epoinii, tuki kuikui, moe tuki ta'efakalao!! ta'engali ia mo e matu'otu'a mo e lakanga 'oku ke 'iai. 'Oku ke tuki he finematu'a--tuki he kau leka, tuki he kau fakaleitii!!!
Foki pee ki he lesoni e uikee 'o fai ai ho'o condemn a kakai 'oku ke pehee 'oku 'ikai fiefuakavengaa...'oku 'ikai ke condemn e Sisu e kakai 'oku 'ikai te nau to'o 'ene 'iokee!Pea 'oua e fakatonulea e kavenga ko e 'ioke!'Oku 'ikai hoko e fuakavengaa ko e me'afua ia e fakalaumaliee...huanoa ha fuakavenga ho potu siasi ko 'enau ilifia nake fehi'a 'ia kinautolu!!!
Fakatokanga'i ange ko e tokolahi taha e kau fokotu'u siasi, kau fakamovetevete ko e ko e kakai fuakavenga mo ivilahi he siasi pea peti ai e faifekau pea 'ohovale pee kuo 'ingo 'o mavahe mo honau kau muimui
Ka tonu ho'o malanga'i e folofolaa--teke 'ohovale he pulia e fo'ilea "fuakavenga" mei he vocab homou potu siasi...'e kei fuakavenga pee siasi ka te nau lau koe tapuaki 'oku 'ikai ko e kavenga 'a e foaki ki a Sisu 'o fou 'i hono sino koe siasi.
Kapau 'oku hanu ho potu siasi vakai'i pe koe 'ioke mei langi pea kapau 'oku 'io--'oku ke communicate fklangi pea kapau 'oku hangee ho'o communicate e "'ioke" 'o hangee ko ho'o tuki kuikui he tepile ni--oua teke ofo 'e fele 'a hanu ho potu siasii.
'isa lau e fakapaku ki he kuloo
Tuku e tuki sino, tuki ta'epoinii, tuki kuikui, moe tuki ta'efakalao!! ta'engali ia mo e matu'otu'a mo e lakanga 'oku ke 'iai. 'Oku ke tuki he finematu'a--tuki he kau leka, tuki he kau fakaleitii!!!
Foki pee ki he lesoni e uikee 'o fai ai ho'o condemn a kakai 'oku ke pehee 'oku 'ikai fiefuakavengaa...'oku 'ikai ke condemn e Sisu e kakai 'oku 'ikai te nau to'o 'ene 'iokee!Pea 'oua e fakatonulea e kavenga ko e 'ioke!'Oku 'ikai hoko e fuakavengaa ko e me'afua ia e fakalaumaliee...huanoa ha fuakavenga ho potu siasi ko 'enau ilifia nake fehi'a 'ia kinautolu!!!
Fakatokanga'i ange ko e tokolahi taha e kau fokotu'u siasi, kau fakamovetevete ko e ko e kakai fuakavenga mo ivilahi he siasi pea peti ai e faifekau pea 'ohovale pee kuo 'ingo 'o mavahe mo honau kau muimui
Ka tonu ho'o malanga'i e folofolaa--teke 'ohovale he pulia e fo'ilea "fuakavenga" mei he vocab homou potu siasi...'e kei fuakavenga pee siasi ka te nau lau koe tapuaki 'oku 'ikai ko e kavenga 'a e foaki ki a Sisu 'o fou 'i hono sino koe siasi.
Kapau 'oku hanu ho potu siasi vakai'i pe koe 'ioke mei langi pea kapau 'oku 'io--'oku ke communicate fklangi pea kapau 'oku hangee ho'o communicate e "'ioke" 'o hangee ko ho'o tuki kuikui he tepile ni--oua teke ofo 'e fele 'a hanu ho potu siasii.
faka'amu pe ke fakamahino pe 'oku tau 'uhinga tatau mo Hunuhunu he ngaue'aki e fo'ilea ko e "perfect democracy" ka tau toki hoko atu. Ko e "perfect democracy" ko e pule'anga pule'i faka'aufuli 'ehe kakai...'aia 'oku 'ikai ha pule'anga pehee...pea kapau 'e 'iai ha perfect democray ko e pule'anga moveuveu tahaa ia he mamanii..faka'uta ki he fakataha 'a tongatapu katoa 'o talanoa'i 'a e budget 'o e 09!!!.ko e 'ata 'o e perfect democray 'a e 16/11--the mass or the majority ran the nation or nuku'alofa for two hours or so...that was chaotic!!
Koe 'uhinga ia ne fehi'a 'a Aristotle he democracy pea na'e 'ikai ke ne lau ko e pule'anga lelei tahaa ia(best regime) ko 'ene pehee ko e pule'anga 'oku pule'i 'ehe kakaii(the mass) ko e kau ta'eako etc...ko e "philosopher king"(or political leader) 'oku tonu ke mavahe mei he kakai 'o fakamoleki hono taimi he metitasio moe kumi(intellectually) ki he justice koe'uhi 'oku 'ikai mahino ki he kakai e justice kae'oua kuo nau ako...'aia na'a ne sio lalo ki he kakai ...mahalo pee koe tokolahi e kau ta'eako hono kuongaa
Kaikehe 'oku 'uhinga --it is not a good thing to have a perfect democracy...ko e ngaahi temokalati e ngaahi fonua 'oku nau kehekehe pea 'e toe kehekehe moe definition ka 'oku meimei ko e kotoa ko e "representative democracy"--'aia ko 'etau fili ha tau kau fakafofonga ke ne fai hotau pule'i...
Mahalo 'i he'etau talanoa faka'ahoo 'oku tau fa'a pehee 'oku 'ikai ha temokalati 'oku haohaoa(no perfect democracy), 'oku tau 'uhinga kitautolu 'oku 'ikai ha fonau temokalati 'oku haohao hono fakalelee. Ko e mo'oni leva ia...we long and desire a perfect running of a democratic government(which we don't/won't have) but we should not desire a "perfect democracy"
'I he'etau fakafehoanaki mo e lotuu, 'e lelei ia ka tau ma'u ha pure form of Christianity ka 'oku ou tuitatau mo koe 'oku 'ikai ke 'iai ha perfect form of Christianity. Ka 'oku tui ou 'oku 'iai 'a e healthy form(s) of Christianity pea moe unhealthy form of Christianity, hangee pee ko 'eku lau ki he "temo- mo'ui lelei" moe "temo-mahaki moa". We can be healthy without having a perfect health.
Kou tui ko e taha e ngaahi 'uhinga 'oku 'ikai ke tau ma'u ai ha perfect form of Christianity because Truth owns us, we don't own Truth. With our finite mind and our sinful nature we can't fully understand the Greatness of God...pea hangee ko e lesoni 'o e uike nii...ka 'ikai fili 'e Sisu kitautolu kene faka'ilo mai 'a e Tamai he'ikai pee te tau 'ilo 'a Sisu moe tamai...neongo 'etau lau 'ene tohitapu...perhaps intellectually...tau tokanga pee na'a tau kau he ongo mai e le'o "Sorry, I don't know you"
Mahalo ko e 'uhinga 'e taha, Christianity is more about "relationship"--and there is no formula for it...humility of heart is required for a healthy relationship...and in relationships we are free to fail, to misunderstand, to relax, to love, get mad and sometimes we hate!!yet we know His yoke is still on us and He is gentle and understand us --"stupid bulls"!!! God accepts us with our differences kaikehe I think he knows the hearts well...and he knows who is sincere, arrogant, deceitful etc...
does it mean that I would embrace every doctrine/theological positions???no way... I can accept,debate, and love people with different theological positions. Ka 'oku ou 'ilo kapau 'oku ou 'ai 'ene 'iokee, mahalo pee teu lava 'o namu'i mo e tama 'oku ne 'ai Hono 'iokee neongo 'ema disagree pee ko hai 'ia maua 'oku ofiange ki homa Tauhii.
uehe mahalo kuou hee!!
mei he paati "Tu'i-kalati"!!!--(democractic monarchy)
(liliu e hingoa 'emau paati mei kau "loyalists' he 'oku hanga 'e homau taki fakahomohomo atu homau mafaii)
--- On Wed, 2/7/08, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:
Get the name you always wanted with the new y7mail email address.
www.yahoo7.com.au/mail
'Io 'e kei hoko atu e kemipeinii ka 'oku ou ongo'i 'e mole 'eku fo'i vote 'e taha ko hunuhunu!! Sai pee ko 'eku too pe ki loto(falealea) pea ka 'eva mai 'a Hunuhunu ki Tonga, teu 'ave ta'etotongi ki Nomuka ke sio ki homau uafu fo'ou mo 'eva homau ngaahi 'uhila halaa pea ne fakamo'oni'i 'oku 'ikai "vela" homau fonuaa...ko honau Nuku'alofa pee ne puho he ngaue 'a e kau tafuafi tongatapu!!Hunu--'oua 'e toe ngauemai 'aki e fo'ilea koe "tutituti"!! ngaue'aki pe 'a e kau "tafuafi," "tufale", pee mo "fakaulo"!!'oku ta'efaka'apa'apa e tut..he vocab homau fonuaa pea koe ngaahi me'a ia kimu'a he lomakii!!
faka'amu pe ke fakamahino pe 'oku tau 'uhinga tatau mo Hunuhunu he ngaue'aki e fo'ilea ko e "perfect democracy" ka tau toki hoko atu. Ko e "perfect democracy" ko e pule'anga pule'i faka'aufuli 'ehe kakai...'aia 'oku 'ikai ha pule'anga pehee...pea kapau 'e 'iai ha perfect democray ko e pule'anga moveuveu tahaa ia he mamanii..faka'uta ki he fakataha 'a tongatapu katoa 'o talanoa'i 'a e budget 'o e 09!!!.ko e 'ata 'o e perfect democray 'a e 16/11--the mass or the majority ran the nation or nuku'alofa for two hours or so...that was chaotic!!
Koe 'uhinga ia ne fehi'a 'a Aristotle he democracy pea na'e 'ikai ke ne lau ko e pule'anga lelei tahaa ia(best regime) ko 'ene pehee ko e pule'anga 'oku pule'i 'ehe kakaii(the mass) ko e kau ta'eako etc...ko e "philosopher king"(or political leader) 'oku tonu ke mavahe mei he kakai 'o fakamoleki hono taimi he metitasio moe kumi(intellectually) ki he justice koe'uhi 'oku 'ikai mahino ki he kakai e justice kae'oua kuo nau ako...'aia na'a ne sio lalo ki he kakai ...mahalo pee koe tokolahi e kau ta'eako hono kuongaa
Kaikehe 'oku 'uhinga --it is not a good thing to have a perfect democracy...ko e ngaahi temokalati e ngaahi fonua 'oku nau kehekehe pea 'e toe kehekehe moe definition ka 'oku meimei ko e kotoa ko e "representative democracy"--'aia ko 'etau fili ha tau kau fakafofonga ke ne fai hotau pule'i...
Mahalo 'i he'etau talanoa faka'ahoo 'oku tau fa'a pehee 'oku 'ikai ha temokalati 'oku haohaoa(no perfect democracy), 'oku tau 'uhinga kitautolu 'oku 'ikai ha fonau temokalati 'oku haohao hono fakalelee. Ko e mo'oni leva ia...we long and desire a perfect running of a democratic government(which we don't/won't have) but we should not desire a "perfect democracy"
'I he'etau fakafehoanaki mo e lotuu, 'e lelei ia ka tau ma'u ha pure form of Christianity ka 'oku ou tuitatau mo koe 'oku 'ikai ke 'iai ha perfect form of Christianity. Ka 'oku tui ou 'oku 'iai 'a e healthy form(s) of Christianity pea moe unhealthy form of Christianity, hangee pee ko 'eku lau ki he "temo- mo'ui lelei" moe "temo-mahaki moa". We can be healthy without having a perfect health.
Kou tui ko e taha e ngaahi 'uhinga 'oku 'ikai ke tau ma'u ai ha perfect form of Christianity because Truth owns us, we don't own Truth. With our finite mind and our sinful nature we can't fully understand the Greatness of God...pea hangee ko e lesoni 'o e uike nii...ka 'ikai fili 'e Sisu kitautolu kene faka'ilo mai 'a e Tamai he'ikai pee te tau 'ilo 'a Sisu moe tamai...neongo 'etau lau 'ene tohitapu...perhaps intellectually...tau tokanga pee na'a tau kau he ongo mai e le'o "Sorry, I don't know you"
Mahalo ko e 'uhinga 'e taha, Christianity is more about "relationship"--and there is no formula for it...humility of heart is required for a healthy relationship...and in relationships we are free to fail, to misunderstand, to relax, to love, get mad and sometimes we hate!!yet we know His yoke is still on us and He is gentle and understand us --"stupid bulls"!!! God accepts us with our differences kaikehe I think he knows the hearts well...and he knows who is sincere, arrogant, deceitful etc...
does it mean that I would embrace every doctrine/theological positions???no way... I can accept,debate, and love people with different theological positions. Ka 'oku ou 'ilo kapau 'oku ou 'ai 'ene 'iokee, mahalo pee teu lava 'o namu'i mo e tama 'oku ne 'ai Hono 'iokee neongo 'ema disagree pee ko hai 'ia maua 'oku ofiange ki homa Tauhii.
uehe mahalo kuou hee!!
mei he paati "Tu'i-kalati"!!!--(democractic monarchy)
(liliu e hingoa 'emau paati mei kau "loyalists' he 'oku hanga 'e homau taki fakahomohomo atu homau mafaii)
--- On Wed, 2/7/08, tv wrote:
Tuku ia kae 'ai ha'o lau 'au pe 'oku fefe ho'o kemipeini 'au. 'ai pea tuku e fakapiko....hunuhunu
----------------------------
Tevita Vaikona:
Masi'i T. Vaikona,
He'e mau atu koaa ha me'a heni, koe fu'u kumete kava fonu pe 'eni ia 'oku fai ai e pefu. 'ai mai 'e moutolu e me'a koia ke tau tufi ai. Tuku pe fakakohukohu ia kia kimautolu kau faka'aho'ahoia. Koia koaa Angakehe?....hunuhunu
---------------------------------
tvaikona:
--- On Wed, 2/7/08, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:
'E tokoni fefee
> ai e lelei
> ange 'a e 'ekonomika ki ha founga pule fak-temo
> 'oku mo'ui lelei. Ka
> ko e fehu'i ee pe ko e haa ko aa e real issues of
> economics 'oku tau
> tu'uaki. Tupulaki faka'ekonomika (economis growth)
> 'oku lahi 'ene
> lohiaki'i 'e ia 'a ia pee.
>
> Ne 'i ai e lau ki ai 'a e kau christian economist
> 30 yrs ago -
> whatever happened to "economics of enough". Ko
> 'etau feinga'i e ngaahi
> me'a 'oku 'ikai te tau fiema'u. 'E anga
> fefe ha mo'ui lelei 'a ha
> temokalati 'i Tonga kapau ko e ngaahi me'akai
> (pola) 'oku tataha pee
> ke fungavaka.
>
========================================
Malo e tv...faifai tama pea toe foki 'o makatu'unga tolu pee...fai pee ha fakaofiofi.
Ne 'iloa 'i mamani he ngaahi ta'u e 20-40 kuo 'osii e ngaahi tu'uaki e kau liberation theology pea ne 'asi lahi he ngaahi tu'uaki 'a e Temo-Tonga a'u ki he ngaahi polokalama 'a e faifekau Simote Vea e fo'ilea ko e equal distribution of wealth...koe news fakamuimui ki he fakakaukau(concept) ko 'enii--koe fananga...ko e reality ke ngaue lelei e fakakaukau ni--ko e pule'anga kominiusi pee te nau lava 'o fkhoko lelei e equal distribution of poverty(wealthy)
Ko e fokotu'u mei he paati Tu'ikalati ko e pau ke shift e 'economic orientaiont mei he equal distribution of wealth mo e profit--emphasis ki he godly production of wealth and human development maximization. Ko e taimi eni kuo pau ke step in 'a e siasi 'o provide ha positive theology for business and business people koe'uhi ke fakasi'isi'i e masivaa pea mo e fakalukufua(common good) 'o e sosaietii.
Mo'oni ho'o lau ki he taimi 'oku toe kai fakaholomui pee 'ehe 'ekonomikaa ia...ka ko e taimi 'eni 'o e pau ke hoko mai e Kalisitiane moe fakakaukaua ko e pau ke hangaa 'e kalaisi 'o fakama'a/fakafo'ou e 'ekonomikaa(Christ transforming business/economy). 'O feefee?
Ko e pau ke 'oua te tau hangee ko e kau pisinisi ta'elotu 'o focus he tupu(profit) ka 'oku tau focus tautolu he human development while doing business. He ko e haa e measure e success? ko e lahi e pa'angaa? it is more than that...it's human development...ha kaa develop e kakaii, 'e tupu e 'ekonomikaa....
Ko e maumau e ekonomika e 'aho ni--we focus on trying to get as much money at all cost....but I think if we neglect nurturing the soul in the business arena...or taking care of our people, we will suffer.
Eg. Ko e apiako pisinisi 'a Tupou High moe ngaahi Siasi...do they aggressively build some theological connections between business and the bible.
'I mamani 'oku hoko e pisinisii ko e taki 'i he sosaietii 'o ope atu he pule'angaa moe siasii...kapau leva ko ia 'oku tonu leva ke feinga e kau teolosiaa ke penetrate e economic theories moe business practices etc...pea 'e lava ke fakangatangata hono faka'auha e 'atakaii moe abuse e kakaii(employees)...he ka ai ha pisinisi tene focus hono develop 'ene kaungauee morally and spiritually and use biblical principles kou tui in the long run it will succeed..Manatu'i 'a James Penney(JC Penney), Asa Candler(Coca Cola), Le Tourneau--builder, engineer e ngaahi pulutousa etc...koe kau Kalisitiane.
'E lava pee "economic of enough" pea moe contentment 'oku lau kiai a Paula kia Timote...kapau 'e step in a Kalaisi 'o transform e 'ekonomika ha fonua.
I tonga he taimi ni 'oku disconnect e lotu moe 'ekonomikaa...pea lahi e kau pisinisi "Kalisitiane" 'oku unchristian 'enau practice pea hoko e "profit" ko e 'otua. Mole ke mama'o ha'aku fakata'e'aonga'i e profit he koe'uhinga ia 'o e pisinisi...I am against making profit at the cost of the employees soul etc...
kaikehe mahalo pee 'oku too mama'o
--- On Thu, 3/7/08, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:
> 'Ei, ngali 'e lulu 'eta ongo paati he vave ni
> mai? Ne mau fokotu'u atu
> foki he kemipeini kimu'a ke 'oange ha faingamalie
> 'o e "Siasi" ke nau
> ki'i Pule'anga! 'E faingofua nai ke step in e
> Siasi 'o 'omai e
> teolosia pisinisi fk-tohitapu 'o 'ataa mei he
> "siasi"?
>
> Kaikehe, ma'a lahi e lave. Toe pe eni ke tali 'e he
> Siasi 'a e
> fokotu'u kuo 'asi - ke mahino 'oku 'ikai
> mavahe pisinisi mei he lotu.
> Pe ko hono 'ai mahino 'oku malava pee kau lotu mo e
> siasi 'o pisinisi.
> (ko ia koaa pe 'ikai). Ka 'e hangee ia ko hono
> katakata'i e kau
> tau'olunga 'i Falelotu he ngaahi ta'u mai ko ee
> ...
> =========================
Io hangee 'oku ai e ngaahi me'a e ngali connect ai e ongo paatii!!hangee 'oku ngali mo'oni e fokotu'u homou paati ke ki'i hoko mai e Siasii 'o ki'i pule'anga--ka ko e key heni --it's timing!!hangee ke tali si'i pee ke fakalelei'i e SUTT, Meto etc pea toe mo ki'i reconstruct 'e theology ka nau toki huu mai...!!he 'oku 'ange'ange 'emau(Tu'ikalati) he ilifia he "Temo-Tonga " he ilifia 'a e pule'anga tongaa he ngaahi Siasi 'o Tonga!!!!
'Io kuo taimi pee ke fai konivesio 'a e kau teolosia mo e kau public policy makers, moe business community--he "Christ transforming business"--ke fa'u 'ehe kau teolosia ha business theology 'oku sensible ki he kau masiva moe kau tu'umaliee--he ko e pisinisii 'oku 'i he malumalu 'o e pule aoniu 'a e 'Otua(God's sovereign rule)--he koe moral impact 'o e pisinisii he community 'oku ta'efakangatangata...
tau manatu'i ko e lea fakalatina ki he "company" 'oku aka he "cum" and "panis" pea 'i hono fakataha'i e ongo fo'ilea ni 'oku ma'u ai e "breaking bread together"...ko e corporation --"corpus" 'uhinga ki he "body" pea ko e original 'o e "commerce"--ko e felatani vaofi(intimacy of communication)pea na'e ngaue'aki 'e Shakespeare ki he feohi toputapu 'o e nofo malii.
Ko e taimi eni 'oku lava ai ke hoko e pisinisii ke hoko koe positive changing agent in the society--ko e breaking bread of people in one body through intimate communication...hangee 'oku ne reflect e relational unity of the Trinity.
'e lava ke hoko e pisinsi ko e me'angaue fakamisinale 'a e Siasi pea 'oku taimi ke develop 'e he Siasi ha'anau pisinisi theology and strategy pea ke hoko ko e motolo ki he toenga 'o e sosaietii--'i hono tokanga'i e kau ngaue, i he fakapapau'i ko 'etau pisinisi ke langilangi'ia ai 'a e 'Eiki etc...ke hoko e pisinisi ko e reflection of God's creativity...pea moe fakalahi 'o e ngaue fakamoui 'a e 'Otua ki he sosaietii...Pea 'e ongo'i leva 'e kinautolu 'oku nau ma'u e gift ki he fakatupu koloa they are not doing the dirty works and give money to fund the "spiritual works" of the "professional missionaries and pastors" hangee ko au mo hunuhunuu...ka nau ongo'i they are missionaries also doing God's business in business...thei work becomes their spiritual act of worship as they surrender their lives and their business to the Lordship of Christ
'i he tu'u ko 'enii 'oku ai leva role mafatukituki e Siasi ki he ngaahi liliu faka'ekonomika mo politikalee
--- On Thu, 3/7/08, Kolopeaua Tonga <kolope...@hotmail.com> wrote:
> Malo mu'a e fkatalanoa mei hena. Ko e vahe vahe atu pe a
> e fakalele business a e ngaahi siasi i Tonga, lahi e ngaahi
> siasi mole, pea mate 'enau ngaahi pisinisi ko e
> fakalele fakasiasi'i. Ko e fifili ko e ha oku hoko ai e
> palopalema ko ia ki he pisinisi e siasi kae ikai ke hoko ia
> ki he ngaahi pisinisi taautaha kehe?
> Fefe ngaahi pisinisi oku ta'e siasi pea lele fuoloa mai
> he ngaahi ta'u ka e ikai ko ha kau lotu kinautolu ia?
> Ko e anga pe fakakohukohu pe oku ofi atu he po lave.
> Lotu mo e ofa aatu ,
> Kolo
> ======================
Malo Kolo mo Nela e fakamaama
Pea mou kataki pee kau tama i Tongaa na'a pehee 'oku mau insensitive ki he ngaahi palopalema 'oku hokoo he taimi ni pea tautonu mo kimoutolu.
Tau tui koe ngaahi palopalema fakapolitikale, faka'ekonomika mo fakasosiale are byproducts/consequences of ideas/theories--tatau pee theological, philosophical, educational, economic etc...pea ka tau fiema'u leva ha liliu kuo pau ke tau fekeli ki he ideas and their practical applications...pea 'oua na'a ngalo 'i he mo'ui fakafo'ituitui hono fatongia lolotonga e taimi e faingata'aa...na'a hangee kuo li'aki kitautolu 'e Sihova!!
Mo'oni ho'o lauu fele kau ngaahi pisinisi siasi kuo mate i Tonga, ko eku fakamahalo pee--koe holoki pee 'ehe unredeemed church/tongan culture 'a e pisinisi e ngaahi siasi tongaa eg. fakamo'ua pee kau memipa e siasii pe ko e kai pee 'ehe kau memipa siasii etc kae 'ikai ko e biblical principles apply in business. 'Ikai ngata aii--'oku ai e kau pisinisi 'oku sharp 'enau skills he pisinisii kae tonounou 'enau teolosiaa pe mo'ui fakalotu, taimi tatau 'oku ai e kau lotu 'oku toonounou 'enau 'ilo pisinisi kae fokotu'u pisinisi pea mate...ko e faka'amu ke pe te tau lava ke combine e ua ko 'enii pee ke fakalotolahii e kau pisinisii mataotaoo 'e toe tooatu 'enau pisinisi kapau te nau have and apply good theology...
ko e fehu'i ke fehangahangai mo e kau lotu--me'a ni 'oku biblical pe 'oku tonu ke tau pehee ko e pisinisii ko e me'a pee ki he kau ta'elotu pea ke tau pehee ko e pisinisii koe evil side of life kae toki 'omi e pa'anga mei he kau ta'elotu pisinisii ke langa'aki e siasii??
'oku 'iloa 'i amelika a Chick-fil-A ko e falekai own 'ehe committed Christian ka 'oku nau tapuni he sapatee ka 'oku kei tupu pee!
kaikehe ko e fokotu'u fakakaukau pee!!ke tau fangatua mo ia
> _________________________________________________________________
> Invite your mail contacts to join your friends list with
> Windows Live Spaces. It's easy!
> http://spaces.live.com/spacesapi.aspx?wx_action=create&wx_url=/friends.aspx&mkt=en-us
'oku tau faka'amu ki he ngaahi liliu...but change does take place in a vacuum!! human being is the main method of God, system is secondary etc..pea kapau he'ikai apply e Godly principles ki he liliuu he 'ikai omi ehe liliu e tu'umalie 'oku tau feinga kiaii...pea koe 'uhinga e fokotu'u atu e makatu'unga e 4, ko e mahino ko e ngaahi fonua langalanga hake lahi 'i he mamani moe pasifikii kuo nau 'uluaki liliu temo i tonga 'oku nau lue pee he siakale e pakupaku mo e moveuveu fakapolitikalee etc.
'oku ai e price to pay ki he change...kuo fai he ngaahi fonuaa koee "change la'ipepaa"--liliu temoo pea 'oku 'ikai loko ai ha faikehekehe...pea kuo pau ke tau ako mei ai...manatu'i "a good leader learn from his mistakes, a greater leader learn from mistakes of others" --kapau ko e sitetisitika e ngaahi liliu temo he mamani 'oku ne tala e fakapelepele e temoo he ngaahi fonua lahi kuo pau ke tau kumi ki hono 'uhinga pea fai leva ha fakatonutonu e liliuu
koe liliu'o e culture moe lotuu, mo e ngaahi 'ulungaanga 'e tokoni ki he fakalaka fakaekonomikaa 'oku 'i he 'aofinima ia 'a e kakaii...koeha e me'a 'oku 'ilonga ai pee kau siu iha fonua i mamani--pea tu'umalie pee kau "siu" hotau ngaahi koloo??...na'a 'oku tonu ke tau siu...vakai ki he motu'a tu'umalie he koloo--koe siu e siu--culture 'a e siuu 'oku tokoni ki he'enau tu'umaliee...feefee ke tau ki'i adopt e culture ko 'enaa
ko siapani neongo ''oku 'ikai ko e fonua kalisitiane ka 'oku nau value e famili, ngaue malohi, community and.they have a sense of pride in their country...pea ko e fakatotolo ki he'enau kau ako mulii--ne nau 'o ako mei pilitania, falanisee mo amelika--'oku nau foki pee!! they are very industrious...very high e work ethics...
ko e ngaue malohi ko e mark e ngaahi fonua lelei faka'ekonomikaa...tokofiha i tonga 'oku ngaue he ngouee houa 'e 8 he 'aho he ngoue'agaa..kei honge kava pee 'a Amelika --fefee ke 'alu ha ni'ihi ki tofua mo kao 'o tokava...feefee 'etau faka'aonga'i e taimii??kuo kakato e ngaahi 'api'utaa hono ngoue'i??
tokofihaa 'oku nau pehee 'oku nau masiva ka e kei ifi tapaka, inuhopi etc feefee 'a e gaaahi fu'u pola he ngaahi konifelenisi pea maumau e me'akai e ngaahi 'api e ni'ihi ...me'anii ko e tongan mo e church culture ko 'eni 'oku kau he maumau'i e limited resource tukukehe kapau 'oku tokoni pee ia ki he'etau 'ekonomikaa--faka'amu mai kiai e kau fiekaia i itiopea?? tokofiha 'oku 'ikai ha fiefekumi ki he 'Otua??fefee personal responsibility e kakai ke tuku e fe'auaki moe ta'etokanga'i e familii--koe fakatotolo ki he lahiange masiva e kau 'uli'ulii he kau palagii neongo 'enau ma'u e faingamalie tatauu--koe movete 'ae familii pea moe work ethichs--fakapikopikoange e kau 'uli'ulii!! koe lau mamahi eni ki he ngaahi fonua langalangahakee he 'oku common 'a e 'ikai value e taimii moe hard work he culture e ngaahi fonua langalangahake tokolahi
ko e 'uhinga e ngaahi fehu'ii ke ongo'i 'ehe tokotaha kotoa 'oku 'ikai ko e sisitemii pee pule'angaa pee 'oku ne holoki 'etau ekonomika --'oku ai 'etau kaungaa kiai...
Hangehangee 'oku fihii???Pe 'oku ngalingali na'a mole ha'ana mafai ki he falee?
hangee koe lau 'a e makatu'unga toluu ka 'ikai lelei 'a e kau takii 'e mahaki moa e temokalatii...
the first responsibility of a leader is to define reality....mahalo pee 'oku kamata ke na 'aa...reality is not as simple as they think....
ai e talanoa ki he fatu e temo-amelika, ki he kei tipeiti e ongo faha'ii "federalists" and "anti-federalists" he bills of rights pea hangeee he'ikai ha fetaulakii, pea ne uki ai e George Washington e lotu hili 'ene lotu he liloo. I can't wait to hear the founding fathers of tongan democracy call upon God to shed light on their game.
'eva atu ha taha kia 'Akilisi mo Clive 'o fai ha tokoni fakalaumalie na'a kuo taimi ke na tu'ulutui 'o kumi ha poto 'oku ma'olungaange pea 'oatu moe konga e lotu pongipongi sapate 'a George Washington ne 'asi he'ene tohinoaa
"O most Glorious God, in Jesus Christ my merciful and loving father, I acknowledge and confess my guilt, in the weak and imperfect performance of the duties of this day. I have called on thee for pardon and forgiveness of sins, but so coldly and carelessly, that my prayers are become my sin and stand in need of pardon. I have heard thy holy word, but with such deadness of spirit that I have been an unprofitable and forgetful hearer, so that, O Lord, tho' I have done thy work, yet it hath been so negligently that I may rather expect a curse than a blessing from thee. But, O God, who art rich in mercy and plenteous in redemption, mark not, I beseech thee, what I have done amiss; remember that i am but dust, and remit my transgressions, negligences & ignorances, and cover them all with the absolute obedience of thy dear Son, that those sacrifices which I have offered may be accepted by thee, in and for the sacrifice of Jesus Christ offered upon the cross
for me; for his sake, ease me of the burden of my sins, and give me grace that by the call of the Gospel I may rise from the slumber of sin into the newness of life. Let me live according to those holy rules which thou hast this day prescribed in thy holy word; make me to know what is acceptable in thy holy word; make me to know what is acceptable in thy sight, and therein to delight, open the eyes of my understanding, and help me thoroughly to examine myself concerning my knowledge, faith and repentance, increase my faith, and direct me to the true object Jesus Christ the way, the truth and the life, bless O Lord, all the people of this land, from the highest to the lowest, particularly those whom thou has appointed to rule over us in church & state. continue thy goodness to me this night. These weak petitions I humbly implore thee to hear accept and ans. for the sake of thy Dear Son Jesus Christ our Lord, Amen
Start at the new Yahoo!7 for a better online experience. www.yahoo7.com.au
hangee 'etau fie uesitee ko ha taha too manioke ka e 'uakai 'ufi ma'u pee.
ne 'ikai 'otometiki e tu'umalie 'a e ngaahi fonua uesitee, pea na'e 'ikai ke 'otometiki pee lelei e temokalatii, ko e industrialization ne kamata ki mu'a he temokalati...ko e work ethics...ngaue malohii 'oku kau he makatu'unga lelei he 'oku 'iai e fekau'aki e 'ekonomika lelei moe temo leleii...
te'eki a'u e lotu e tongaa ki he fakakau e fakapikopikoo he angahalaa!!
ko e haa 'oku kehe ai e temo 'a Saute Amelika mo US...fele 'a e lolo 'a Venezuela pea kuo fuoloa 'enau temo ka koe masivaa 'oku too atu...
na'a 'oku tau mo'u hangaa ki he liliu e la'ipepa 'a e pule'angaa kae 'ikai ke te liliu kita...
pea na'e fokotu'u atu kimu'a e non-violent resistant etc...sai pee feinga liliu e pule'angaa...manatu'i e role culture moe lotu 'oku 'i hotau 'aofinimaa...kapau 'oku tau feinga ke liliu e kautama koee kae 'ikai te tau fieliliu koe fakafalesi ia
--- On Tue, 8/7/08, Kolopeaua Tonga <kolope...@hotmail.com> wrote:
'e tokoni lahi ia ki he fonua
> pea pehe ki kau mui aki he fakalele pisinisi, pea ke ke
> fakalele heni ha ki'i pisinisi ke apply ai 'etau
> teoli ko 'ena 'oku fai pea pau/mahino 'e
===========
Kolo malo e tau moe ngaue lahi mei hena!!
'io 'ai ke fokotu'u hatau pisinisi--kau shareholder pee 'etau kau memipaa...taki $100 mai pee ke kamata'aki--faifekau e pisinisii pea mo e talekita e department of spiritual capital--Rev Veituna, 'atita--Kolopeaua Tonga, tauhipa'angaa--ko au...pea ko tv. e international representative moe va'a maketi ki mulii.!t.sila e local marketting manager!
koe 'ai pee ke tau apply 'etau ngaahi teoli ko 'enii...kou tui te tau lakasi e ngaahi pisinisi maamongaa...pea he'ikai toe fai ha misinale...ngofua pee vahe 10 ki he siasii ke tokoni ki he masivaa ka kotautolu te tau fua e ngaahi langa falelotuu..etc..
koe'uhii ko e lahi 'a e niuu...ko 'etau product ko e kato mei he niuu...te tau ngaahi e kalasi kehekehe e katoo...kato toni 'e taha, ki he kato kilo 'e tahaa...e huu atu ki muli ke ne fetongi e ngaahi koniteinaa.etc.pea ko e popo pee ngaahi katoo 'e tuku atu ia ke fefie...etc...fakafuofuaa ka 'osi ha ta'u 'e tolu kuo kato tu'aniu mo lou niu katoa e maamanii!!
'ofa atu!!hah
'ikai ke nau feinga ke fai tokoni'i pe train e kau taki fakakolo lolotongaa ka 'oku nau fakapiko!! pe ko e siovitioo ia 'i fee!!
ko fee va'a fakaanga 'a Akilisii 'oku nau siofi e fakamole noa 'a e pule'angaa ke siofi e fakamole noa ko 'enaa
--- On Fri, 11/7/08, tv <ti.va...@gmail.com> wrote:
> From: tv <ti.va...@gmail.com>
> Subject: [tasilisili] Re: Makatu'unga 'e 4 'o e Temokalati Mo'ui Leleii
Start at the new Yahoo!7 for a better online experience. www.yahoo7.com.au
Malo Nela e ma'u ongoongo pea malo e fakamanatu mai ke tau malu'i hotau lotoo mei he taufehi'a pea ko e mo'oni ho'o uki ke tau hufia hotau pule'angaa moe kau fakafofonga e kakai etc.
Taimi tatau 'oku faka'amu pee ke 'oatu ha ngaahi fakakaukau ke tokoni ki ho'o talanoa faikava henaa ke fakamaama pee ki he kakaii
'Oku ai e palopalema 'oku lolotonga hoko(practical problem) tatau pee i he pule'anga lolotongaa pea mo e motolo fo'ou 'oku tau lue kiaii...pea 'oku ne ue'i kitautolu ke fehu'ia pe koe haa solution ki he ngaahi palopalema ni...'aia koe palopalema hono uaa ia ko e research(theoretical) problems--it's about ideas oku nau fakatupu e practical problems....pea 'oku fekau'aki 'eni mo e mahino 'oku ma'u 'ehe kakaii fekau'aki pea temokalatii pea ko e 'uhinga ia e makatu'unga e 4 ne fokotu'u atuu...ke talanoa'i pea fakamahino'i--eg. 'e too e temo ka kovi e leadership..'oku fele 'a e evidence from history, from what is happening in africa, south america, pacific pea mo tonga.
te'eki kamata e hopo e kau takiitemoo...ne mahino pee te nau hao for there were no direct evidences...etc. ka mei he leadership perspective...kapau te tau ako ki he movement e kau 'uli'uli moe temo initiaa ...te tau pehee ne fail e kau taki temoo, pea ko 'enau fakalongolongoo 'oku nau justify pee ai 'enau loto ke fa'iteliha honau kau muimuii pea 'oku ai 'enau kaunga ki he tutu 'o Nuk.
Ko e talanoa 'o Gandhi na'e fakaivia(inspire) ia he malanga 'a Sisu he mo'ungaa ia Matiu pea tupu ai 'ene tukupaa ki he fakafepaki melinoo(non-violent resistance) pea ne ako mei ai a Martin Luther King o Amelika pea toe commit ki he non-violence pea ko e na'e succeed 'enau fakafepaki. Feefee hotau fonau lotu na mo 'etau temoo-- na'e 'iai ha kalanga mei he kau taki ke 'iai ha non-violence resistance ko e konga e founga 'enau feinga temokalatii?
Mahu'inga e hufia pea mahu'inga mo hono inform e kakai fekau'aki mo e ngaahi me'a 'oku ne 'ai ke ola lelei e temokalatii. Na'a hangee ko e motu'a vava'u ne 'ofisakolo pea malanga honau siasi ka e nofo 'o fakaanga'i e pule'angaa he ngaahi faikavaa etc..pea kau he ni'ihi 'oku tau ui koe kau politiki he siasii...'ohovale pee kuo mavae mo hono hoaa, li'aki e fanau, 'alu ia mo e fefine kehe...'ikai kene 'ilo ko 'ene ta'etokanga ki hono familii 'oku ne holoki ai pee 'a e ola lelei 'o e temokalati 'oku ne taukave'ii...he 'oku ai e kaunga e ma'uma'uluta e famili ki hono pusiaki'i e temokalati mo'ui leleii.
kou tui ka inform fakalelei e kakaii ki he ongo tafa'akii pea 'ai ke nau sio ki hotau fonuaa in a larger context--fakahoa mo e toenga 'o e mamanii, te nau appreciate e ngaahi me'a hotau pule'angaa...pea kapau te nau 'ilo what it takes for democracy to succeed mahalo te nau feinga ki ha founga ke compromise pee ke fakataha'i e ongo uaa--tukukehe ka kuo pehee 'ehe T5 ke momoi melino mai e taloni--'aia ko e talanoa loloa ia.