Koe fakamatala ko 'eni, 'oku 'ikai koha fakamatala 'a 'aku, ka koe
fakamatala 'ae tangata 'eiki ko Talikavili Taanaki (koe hou 'eiki
'emau kalapu). Pea 'oku ou kole fkmolemole atu kae tuku mu'a keu
'oatu 'ene ma'u. Pea ko 'ene fkmatala 'eni.
"Tokua 'ihe 'aho koee na'e 'afio pe Tu'i Tonga 'i Heketa, pea koe
ngaue tokua 'a Tamale mo hono kainga koe tauhi kihe Tu'i. Koe nofo
koaa 'a Tamale, na'a ne fkhingoa pe 'ene koloa, na'ane ui hono la'i
'one'one ko hono tuitui pea ne ui pea moe vai tokua na'e 'utu hohoni
ko hono vai. Pea na'e 'iai moe fanga manu ki he'ene faifatongia. Pea
na'e 'iai mo 'ene fu'u puaka toho (hange koe fktapu) na'a ne fkhingoa
ko liku. Ke fknonou'i 'ae talanoani, na'e 'iai e 'aho e taha kuo
malooloo 'a liku. Na'e 'ikai 'ala ha taha ki ai he koe puaka 'a
Tamale. 'Osi mei ai 'ae ngaahi 'aho si'i kuo kamata ke 'ikai kei
nofo'ia 'ae ha'aha'a 'o liku. Na'e fekau leva 'e Tamale hono kainga
ke 'ave 'a liku 'o li ki tahi. Pea koe 'uhinga tokua 'ia ne ma'u ai
'ae hingoa koe liku. Pea koe 'uhinga tokua 'ia 'oku liku pe ai 'a
Tongatapu."
"Pea neongo ha nonga 'oha liku ('oku kehe pe 'ae fanga tokua ia), ka
'e 'iai pe 'aho ia 'e taha 'e hange haa tau lahi hono ngaahi fu'u peau
'o'ona. Pea kapau 'oku faanifo, fangota, kau kau tahi hataha ae, 'e
sio ia ki he'ene totongi koe MATEMATE 'A LIKU tokua ia."
Mahino na'e hake ange 'ae kau faifekau papalangi moe lotu pea fai moe
liliu 'oe 'u tohi pea ngaue 'aki ai pe 'ae fo'i palooveepi ni. Kataki
Semisi koe fklanga talanoa na'e fai koe 'uhinga ia kia Semisi ko ee
'oku 'iai 'ene ongoongolelei. Ko koe ia koe ma'u talanoa mo'oni mo
maalie pe. Pea 'oku hala ho'o ma'u, koe kaila 'ae finemotu'a,
"Elevisi na'a ke 'ifee he taimi 'oe kau 'Amelika keke heka mai 'iha
fu'u vaka sotia keke a'u mai kia au."
'Ofa lahi 'atu,
Lapai Mesa
> > 'ofa lahi atu kia kimoutolu hono kotoa mo homou ngaahi famili.- Hide quoted text -
>
> - Show quoted text -