Python u školama

[puzz]

Jedna tema "za razmišljanje".

Kad sam, prije cca 10-tak godina, radio u osnovnoj školi -- razmišljao
sam koji programski jezik raditi s učenicima na slobodnim
aktivnostima. Nakon puno razmišljanja moja konačna odluka je bila --
Logo za 5 i 6 razred, Python od 6-7 pa na dalje.

Mislim da je to bila vrlo dobra odluka... Neki od tih učenika su i dan-
danas vjerni pythonu ;)

Mene zanima što mislite o ideji da krenemo lobirati za korištenje
pythona u školama. Ne u običnoj nastavi nego u naprednim grupama, na
natjecanjima, smotrama, isl.

Možda ne nekakvu sustavnu "lobističku akciju", ali da sklepamo neku
stranicu s linkovima na obrazovne stranice vezane uz python. Ili da mi
koji imamo blogove pokrenemo seriju tekstova o prednosti pythona.
Pošaljemo pokoji link ljudima koji još uvijek rade u obrazovanju, a
mogli bi biti zainteresirani, isl.

Što mislite?

Pozdrav,
Tomo Krajina

[Karlo Smid]

Bok!

Svakako podrzavam inicijativu.

Ja sam pronasao ovo

http://openbookproject.net//thinkCSpy/

kao izvrstan tutorial koji ne samo da uci python nego i cari i trikove
programiranja.

Prosao sam do 10 poglavlja pa i na osnovu tog iskustva mogu tvrditi da
je to izvrstan materijal.

Pozdrav, Karlo.

[Goran Peretin]

Također mislim da je odlična ideja, ali nažalost po meni teško
izvediva.

Naime, nije problem u učenicima, mislim da oni mogu jako puno shvatiti
ako se objasni na zanimljiv način. Problem je u predavačima.
Predavači bi prvo trebali znati nešto o tom novom programskom jeziku
da bi mogli predavati. Ne moraju puno, barem osnove.
Mene su u srednjoj školi i na faksu učili ono što su profesori znali,
bez obzira što to nisu jezici za početnike i danas se praktički ne
koriste.

Dakle, mislim da moramo ciljati više prema predavačima. Na kraju,
učenike i onako nitko ne pita što će učiti. :)

[Senko Rasic]

Bok,

On Jun 30, 8:13 am, puzz <tkraj...@gmail.com> wrote:
> Možda ne nekakvu sustavnu "lobističku akciju", ali da sklepamo neku
> stranicu s linkovima na obrazovne stranice vezane uz python. Ili da mi
> koji imamo blogove pokrenemo seriju tekstova o prednosti pythona.
> Pošaljemo pokoji link ljudima koji još uvijek rade u obrazovanju, a
> mogli bi biti zainteresirani, isl.

Na sličnu ideju došao je i Radoslav Dejanović i pokrenuo seriju
članaka na monitor.hr -u, koja je namjenjena nastavnicima osnovnih
škola da ih upozna s Pythonom, "nagovori" da probaju to koristiti u
nastavi.

Serijal je ovdje:
http://www.monitor.hr/clanci/autor/radoslav-dejanovic/

Javio sam mu za ovaj thread na grupi, nadam se da će nam se
pridružiti :-)

Od ostalih nastavnih materijala, izgleda da Khan (iz Khanove
Akademije) radi na seriji Python tutoriala. Prvi je bio postan na
YouTubeu (http://news.ycombinator.com/item?id=2711156) ali onda
maknut, pretpostavljam da prvo želi složiti cijeli serijal. Ali
poznajući Khana to će biti jedan dosta dobar resurs za totalne
početnike.

Osim toga, tu je i Learn Python The Hard Way free knjiga (može se
kupiti i papirnato izdanje, koja je baš neki dan u drugom izdanju:
http://learnpythonthehardway.org/

Pozdrav,
Senko

[Tomo Krajina]

2011/6/30 Goran Peretin <goran....@gmail.com>

Također mislim da je odlična ideja, ali nažalost po meni teško
izvediva.

Ali moja ideja nije imala neki konkretan cilj tipa "uvesti python u osnovne škole". Da jest, onda bih prihvatio da je teško izvediva. Ideja je bila raditi pomalo na tome da ljudi postanu svjesni o tome.

Kao što sam ja bio nastavnik matematike/informatike koji *jest* znao ponešto o pythonu (a i drugim programskim jezicima), vjerujem da ima puno drugih koji su bili jednako tako radoznali. I, barem toliko njih koji samo čekaju priliku da nešto novo saznaju i uvedu u školske klupe. 

 

Dakle, mislim da moramo ciljati više prema predavačima. Na kraju,
učenike i onako nitko ne pita što će učiti. :)

...eh... Ni tu se baš ne slažem u potpunosti. Učenici koje naučiš nešto korisno će jednog dana biti inžinjeri i profesori koji će diktirati promjene.

--

www.digresije.info

:wq!

[Tomo Krajina]

Kad si već krenuo s temom o početničkoj literaturi. U ono vrijeme, ja nisam našao ništa što bi bilo za početnike, a pri tome da je na hrvatskom. Tako da sam sam napisao jednu skriptu od nekih 50 stranica koja je pokrivala osnove programiranja u pythonu. 

Sigurno je bila prilično mediokritetna u odnosu na literaturu koju spominješ, ali usudio bih se kazati da je bila prva takva (ili barem među prvima) kod nas :)

Prije par tjedana sam ju tražio -- čisto da LaTeX source skripte stavim na github, kao kuriozitet. 

Nažalost, ne mogu ju više nikako naći po starim arhivskim CD-ovima ;(

Pozdrav,

tk

2011/6/30 Senko Rasic <senko...@gmail.com>

Na sličnu ideju došao je i Radoslav Dejanović i pokrenuo seriju
članaka na monitor.hr -u, koja je namjenjena nastavnicima osnovnih
škola da ih upozna s Pythonom, "nagovori" da probaju to koristiti u
nastavi.

[...] 

--

www.digresije.info

:wq!

[Dalen]

Hello, ovdje bivsi ucenik profesora Krajine koji se definitivno slaze
s uvodjenjem Pythona u obrazovanje.
Kao prvo natjecanja i smotre, a onda bi i fakulteti trebali malo
"zagristi".

Svaka cast C-u, on je super i cool i sve, al' mi je od njega zlo!
No, tko voli nek izvoli, al' ja sam za Python u skoli!

Pozdrav,
Dalen

[Dalen]

> Sigurno je bila prilično mediokritetna u odnosu na literaturu koju
> spominješ, ali usudio bih se kazati da je bila prva takva (ili barem među
> prvima) kod nas :)

Nije bila nimalo mediokritetna, i ja ju jos imam, poslat cu vam PDF.
S obzirom da je napisana za Python 2.0, mozda bi se dala nadogradit s
kojim extra trikom iz novih verzija i stavit u aktivnu upotrebu.

Dalen

[Radoslav Dejanović]

On Thursday, June 30, 2011 8:48:26 PM UTC+2, puzz wrote:

Ali moja ideja nije imala neki konkretan cilj tipa "uvesti python u osnovne škole". Da jest, onda bih prihvatio da je teško izvediva. Ideja je bila raditi pomalo na tome da ljudi postanu svjesni o tome.

Netko definitivno na tome treba raditi: možda sam malo prepesimističan pa mislim da ministarstvo uopće ne razmišlja o modernizaciji nastave informatike dok im se ne dogodi prijelaz "pod muss". Informatika se rapidno mijenja i nerealno je očekivati da ono što smo učili u osnovnoj ili čak i srednjoj školi bude aktualno nakon završetka studija.  No, brzina promjena je očito prevelika za našu administraciju, naviklu da se ništa ne mijenja barem deset godina, ako ne i duže. 

No, ovo je simpatičan trenutak za upozoravanje na alternativne programske jezike (neću reći "na nešto što nije izašlo iz Microsofta") jer, kako sam u tekstu pisao, varijacije BASIC-a koje nastavnici i danas često koriste u nastavi (gwbasic, qbasic...) pod WIndowsima 7 - ne rade. I za očekivati je da će sve više i više starih programskih alata postati nefunkcionalno kako budu izlazile nove verzije OS-a. Time će tržište stvoriti pritisak na proces nastave i nužno uzrokovati promjene. Naravno, ne nakon dugogodišnje bitke za održanjem Windowsa XP "na kojima sve to fino radi", pa makar klinci 2015. godine morali dizati XP u virtualnom stroju kako bi mogli napraviti domaću zadaću.  

Kako bilo, čini mi se da je vrijeme promjene došlo: svijet računala se toliko promjenio da je nastava BASIC-a, godinama odličan alat, sada postala štetna: nikome, pa ni zainteresiranoj djeci neće nastava tog jezika biti zabavna jer u njemu ne mogu napraviti ništa korisno: niti mogu pokupiti sadržaj neke Web stranice, niti mogu složiti nekakav klijent-server sustav, niti mogu učiniti da jedno računalo preko mreže komunicira sa drugim računalom. Dakle, sve one moderne stvari koje računala čine tako zanimljivim, ništa od toga ne može se (da, znam za komunikaciju preko serijskog porta) postojećim nastavnim pomagalima učiniti. Sa druge strane, u Pythonu je to vrlo jednostavno za izvesti (barem na nivou koji je potreban klincima). 

Dakako, možemo reći kako postoje i druge verzije BASIC-a koje imaju implementiranu TCP/IP komunikaciju - treća generacija BASIC-a (VB, Mono BASIC, Star BASIC, REAL...) ima implementirane više funkcije, kao i event-driven stvari, pa i objektno programiranje, no to više nije BASIC u svom izvornom obliku. A pate i od problema interoperabilnosti - ne rade svi na svim platformama. 

Pitanje je, dakle: isplati li se prelaziti na treću generaciju BASIC-a (i komplikacije koje to donosi), ili je Python možda ipak bliži i starom načinu rada (pa ne zahtjeva mnogo promjene kod nastavnika) i novim tehnologijama (pa može koristiti sve moderne ljepote informatičke industrije)?

 

Kao što sam ja bio nastavnik matematike/informatike koji *jest* znao ponešto o pythonu (a i drugim programskim jezicima), vjerujem da ima puno drugih koji su bili jednako tako radoznali. I, barem toliko njih koji samo čekaju priliku da nešto novo saznaju i uvedu u školske klupe. 

 Iz mojeg nekakvog iskustva sa predavanja profesorima informatike (predavao Linux četiri dana), nekakva podjela bila bi na 20% ljudi koji su baš zainteresirani, 60% ljudi kojima je Ok usvajati nova znanja ali ne bi ulagali neki ekstra trud, te 20% ljudi koje napredak živcira, ili imaju neka svoja uvjerenja kako bi stvari trebale izgledati (i nikako drugačije). :-)

[Dalen]

> Iz mojeg nekakvog iskustva sa predavanja profesorima informatike (predavao Linux četiri dana), nekakva podjela bila bi na 20% ljudi koji su baš zainteresirani, 60% ljudi kojima je Ok usvajati nova znanja ali ne bi ulagali neki ekstra trud, te 20% ljudi koje napredak živcira, ili imaju neka svoja uvjerenja kako bi stvari trebale izgledati (i nikako drugačije). :-)
 

Razgovarao sam s profesorom koji se bavi ECDL tecajevima i diplomama
na mom fakultetu i pitao sam ga dal se konacno planira uvesti Unix u
ECDL program pa mi je rekao da su radili istrazivanje, u kojemu su
dosli do slicnih rezultata kao i vi, pa su zakljucili da im se to !NE
ISPLATI! .
 
Eto kako svijet danas funkcionira.
 
Znate da je ruska vlada presla na open-source rjesenja u svojim
uredima.
?Kad bi? nasi shvatili da se tako nesto isplati, mozda bi se
cjelokupna svjest o novim mogucnostima promijenila pa se nebi drzali
kao piani plota programa koje je netko pokupio iz stare Juge i
nadogradio.  :D
 
Ali, zasto ne poceti s natjecanjima i smotrama? Skolski program ce se
tako i onako morati mijenjati, kad-tad. Na bolje ili na gore, ali ce
morati.
 
Puno je bitnije raditi na poboljsanju onoga sto ucenici vole raditi, a
to su izvannastavne aktivnosti. A profesor nemoze na grupi uciti ljude
Python, ako ce na natjecanju biti C.
 
Dalen

[Radoslav Dejanović]

On Sunday, July 3, 2011 3:39:32 PM UTC+2, Dalen wrote:

> Iz mojeg nekakvog iskustva sa predavanja profesorima informatike (predavao Linux četiri dana), nekakva podjela bila bi na 20% ljudi koji su baš zainteresirani, 60% ljudi kojima je Ok usvajati nova znanja ali ne bi ulagali neki ekstra trud, te 20% ljudi koje napredak živcira, ili imaju neka svoja uvjerenja kako bi stvari trebale izgledati (i nikako drugačije). :-)
 
Razgovarao sam s profesorom koji se bavi ECDL tecajevima i diplomama
na mom fakultetu i pitao sam ga dal se konacno planira uvesti Unix u
ECDL program pa mi je rekao da su radili istrazivanje, u kojemu su
dosli do slicnih rezultata kao i vi, pa su zakljucili da im se to !NE
ISPLATI! .
 
Eto kako svijet danas funkcionira.

Nažalost, to jest princip kapitalizma i to nas ne bi trebalo čuditi. :-) Zato i u kapitalističkim državama postoje stvari (poput umjetnosti i kulture) koje država dotira, jer bi umjetnici i kulturnjaci inače umrli od gladi. 

To je isto tako i pokazatelj da se neke stvari moraju napraviti ili barem započeti vlastitom inicijativom ljudi koji imaju viziju i ne gledaju na to kroz financijski interes. 

 

 
Znate da je ruska vlada presla na open-source rjesenja u svojim
uredima.

Jer je Putin tako rekao. I sad nema mrdanja. Tako stvari i kod nas funkcioniraju. 

 

 
Ali, zasto ne poceti s natjecanjima i smotrama? Skolski program ce se
tako i onako morati mijenjati, kad-tad. Na bolje ili na gore, ali ce
morati.

Nije li Python već jedan od službenih jezika na informatičkoj olimpijadi?

[Robert Lujo]

Ne znam koliko je ljudi upoznato s činjenicom da je za neke kolegije
na FER-u Python odabran kao programski jezik za edukaciju.

Ja sam to saznao slučajno, nedavno sam pohađao jednu radionicu
u A zgradi FER-a i primjetio da asistent drži auditorne vježbe
sa slide-ovima "Uvod u python". Malo guglao i našao dosta predavanja,
neke priprema za labos-e, npr.
http://www.fer.hr/_download/repository/Labos3_2011.pdf
http://www.fer.hr/_download/repository/Skriptni_0_Uvod.pdf
...

1) Dodatno mi je rekao da je to zbog Bologne-e. Proguglao i na tu temu
no nisam našao
nikakve službene informacije o tome, pa me zanima ako ima netko više
informacija o tome?

Pitao sam i asistenta koja su mu iskustva sa studentima i python-om.
Naravno, očekivao sam da će mi reći: "ma da, super, puno bolje od C-
a ...",
no dobio sam:
"većina njih nije ništa posebno radila prije faksa, sve im je teško.
Njima je samo da se
riješe toga, tako da je njima svejedno" :)

U akademskim krugovima (u svijetu, a izgleda da počinje i kod nas),
python je vrlo dobro prihvaćen (od uvoda u CS do znanstvenih
istraživanja),
pa ne vidim razloga zašto bi netko argumentirao zašto ne bi bio
prikladan i za osnovno/srednje-školsko obrazovanje.

A izgleda da je učenicima i studentima obično svejedno, što im daš oni
"uče", tj. dovoljno
onoliko da dobiju željenu ocjenu.

-----------

Što se tiče natjecanja za srednje i osn. škole, na stranicama HONI-a,
tj.
"Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici je natjecanje učenika
osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske
organiziranih u ekipe koje predstavljaju njihove škole, informatičke
klubove ili udruge HSIN-a, koje okupljaju
mlade programere."

u pravilima http://www.hsin.hr/honi/pravila.html piše:
"Dozvoljeni programski jezici su Pascal, C i C++. Ostali programski
jezici (Basic, Java, Python) također mogu biti korišteni za rješavanje
zadataka, ali takva rješenja voditelji ekipa boduju samo lokalno u
neslužbenoj konkurenciji."
štogod to značilo, no bitno je da je i Python u igri, doduše u drugoj
kategoriji, no ipak je tu.

A što se tiče olimpijade (svjetska razina), imam informaciju svako
bira u kojem programskom jeziku će riješiti zadatke,
ono što je važno je napraviti izvršni program koji za zadane ulaze
daje željene izlaze, a kako si ti to napravio, njima je svejedno.

[Goran Peretin]

Ovi slajdovi koje si našao su iz predmeta Skriptni jezici. Slušao sam taj predmet pa evo malo detalja. Predmet je podijeljen u 3 cjeline, svaka traje oko mjesec dana (8 sati predavanja). Prva cjelina je shell programiranje, koristi se bash. Druga je Perl, a treca Python.

Zbog vremenskog opsega i cinjenice da 95% nikad nije culo za Python prije upisa tog predmeta, pokrivaju se samo najuze osnove. Ipak, i to je pocetak. :)

Prije 3 godine kad sam slusao taj predmet, cak je i odaziv studenata bio dobar (predmet je izborni pa upisuje tko zeli. Mozda sad postoji neki smjer za koji je predmet obavezan, ali tada nije bio).

I na kraju, ovaj odgovor koji si dobio od asistenta je nazalost teska istina. Dosta ljudi bira predmete samo da im bude lakse, pa tako i ovaj. Kako su ispiti bili na zaokruzivanje (imas 5 ponudenih odgovora pa zaokruzi ispravan ili ispravne) ovo je spadalo u lakse predmete. Mozda zato i odaziv. :D

Goran

2011/7/4 Robert Lujo <rober...@gmail.com>

[Zlatko Mašek]

Filozofski fakultet, informacijske znanosti, jednopredmetni program
ima dva obavezna kolegija gdje se uči Python:
-Obrada teksta i jezika
-Pretraživanje obavijesti i obrada prirodnog jezika

Na još dva kolegija se učio Python ali se program promijenio.

Na diplomskom studiju informatike na filozofskom postoji kolegij
Modeliranje jezika upravljano podacima gdje se također koristi Python,
ali kolegij je izborni.

Iako je program uglavnom orijentiran na obradu teksta i jezika, osnove
se prođu na prvom kolegiju koji sam naveo.

[puzz]

On 4 srp, 09:54, Radoslav Dejanović <radoslav.dejano...@gmail.com>
wrote:

> On Sunday, July 3, 2011 3:39:32 PM UTC+2, Dalen wrote:
> > Eto kako svijet danas funkcionira.
>
> Nažalost, to jest princip kapitalizma i to nas ne bi trebalo čuditi. :-)

Nije baš relevantno za diskusiju, ali to što kažeš nije točno ;)

Razmišljanje o tome što se isplati, a što ne uopće nije specifičnost
kapitalizma (i socijalisti i robovlasnici su radili isto).
Specifičnost kapitalizma je da cost-benefit analizu rade privatnici. A
s obzirom da je u Dalenovom primjeru glavni akter državni službenik
koji očito ima priliku odlučivati -- bilo bi ispravnije reći da je to
"princip socijalizma" na djelu.

> > Ali, zasto ne poceti s natjecanjima i smotrama? Skolski program ce se
> > tako i onako morati mijenjati, kad-tad. Na bolje ili na gore, ali ce
> > morati.
>
> Nije li Python već jedan od službenih jezika na informatičkoj olimpijadi?

Prema wikipediji -- rekao bih da ne:

http://en.wikipedia.org/wiki/International_Olympiad_in_Informatics#Structure_of_the_competition

No, australska informatička olimpijada ima python:

http://orac.amt.edu.au/aio/

Inače, meni nije nikad bilo jasno zašto su uvijek ljudi iz vrha imali
takvu fascinaciju natjecanjima nauštrb smotrama. Na smotrama su
učenici radili konkretne projekte i korisne aplikacije koje su i drugi
mogli koristiti. Na natjecanjima se rješavaju teški algoritamski i
matematički problemi -- kao da je osnovni smisao programiranja upravo
to (a nije).

Ali... I to je jedna potpuno druga priča... Ono što je bitno da je
python idealan jezik za učiti programiranje i da se s njime može
svašta. Umjesto toga da se ide na *zamjenu* postojećih jezika s
pythonom (što se neće desiti zbog inih razloga), bolje je inzistirati
na tome što se s pythonom lako može (za razliku od Pascala, C ili C+
+). Npr, web aplikacije, razni servisi, aplikacije s grafičkim
sučeljem, razne pomoćne skripte, isl.

Pozdrav,
tk

[Dalen]

> Iz mojeg nekakvog iskustva sa predavanja profesorima informatike (predavao Linux četiri dana), nekakva podjela bila bi na 20% ljudi koji su baš zainteresirani, 60% ljudi kojima je Ok usvajati nova znanja ali ne bi ulagali neki ekstra trud, te 20% ljudi koje napredak živcira, ili imaju neka svoja uvjerenja kako bi stvari trebale izgledati (i nikako drugačije). :-)

 

Razgovarao sam s profesorom koji se bavi ECDL tecajevima i diplomama na mom fakultetu i pitao sam ga dal se konacno planira uvesti Unix u ECDL program pa mi je rekao da su radili istrazivanje, u kojemu su dosli do slicnih rezultata kao i vi, pa su zakljucili da im se to !NE ISPLATI! .

 

Eto kako svijet danas funkcionira.

 

Znate da je ruska vlada presla na open-source rjesenja u svojim uredima.

?Kad bi? nasi shvatili da se tako nesto isplati, mozda bi se cjelokupna svjest o novim mogucnostima promijenila pa se nebi drzali kao piani plota programa koje je netko pokupio iz stare Juge i nadogradio.  :D

 

Ali, zasto ne poceti s natjecanjima i smotrama? Skolski program ce se tako i onako morati mijenjati, kad-tad. Na bolje ili na gore, ali ce morati.

 

[Robert Lujo]

Jučer sam pročitao zanimljiv (i ne predugi) post od Antonia Cangiana:
http://programmingzen.com/2011/07/09/the-need-for-good-vocational-schools-for-programmers/
The need for good vocational schools for programmers, a dotiče malo
širu temu CS edukacije. Preporučam.

[Kresimir Bojcic]

Slažem se sa napisanim...jer to je u principu zanat i treba ti hands on pristup.

Lp,

2011/7/11 Robert Lujo <rober...@gmail.com>

[azrael]

moja profesorica bivsa od 60 godina koji je tuduk za programiranje ga je naucila za tjedan dana i sad ga predaje

to nije problem. 

ako ga moze naucit ucenik onda ga moze i profesor.

sorry stari ali se ne slazem s tobom

[azrael]

slazem se.

Logo se moze takodje izbjeci. GuidoVanRobot je super za te pocetke

[hrvooje]

već 2 puta pokušavam krenuti učiti pyton, nisam programer, ne znam
niti jedan drugi prgramski jezik. naravno vremena je malo, tu su druge
obaveze (posao, obitelj, bla ...) . mislim da sam jednom prilikom
kontaktirao senka e-mailom i tu sa dobio par prijedloga za literaturu.
mislim da je bilo 'think like scientist' i 'dive into pyton' . e sad,
kako je u međuvremenu aktualna postala i verzija 3 sad sam malo u
nedoumici. počeo bih učiti python ponovo, ali .... nastaviti gdje sam
stao ili prebaciti se na literaturu za trojku? radio sam i neke
primjere i ubuntu magazina 'circles'. ima odličan članak u nekoliko
nastavka s pravim primjerom neke aplikacije i mislim da je isto
verzija 2 u pitanju tako da bojim se ako krenem s trojkom da mi pola
tutorijala s interneta neće radit

[Goran Peretin]

Bok Hrvoje,

po meni je za trojku još malo rano. Naravno, pravi odgovor na tvoje pitanje je ovisi što radiš, ali ako želiš nepolitički odgovor, moj je kreni s dvojkom. Na web stranicama knjige Dive Into Python ćeš vidjeti da je i sam autor rekao da je verzija knjige za Python 3 veliki fail, više ljudi je vratilo nego kupilo. :)

Dalje, još ne postoji niti jedna distribucija (pogotovo ne "serverska") *nixa koja dolazi s Pyhonom 3, a po meni i neće tako skoro postojati. Ove godine na EuroPythonu su neki Core developeri rekli da će do potpune adaptacije Pythona 3 proći 10-12 godina (i to je skroz ok).

Ako kreneš s dvojkom, a želiš vidjeti kako ti aplikacije/programi rade na trojci, ima alata koji ti mogu pomoći s tim. Ali za učenje i kretanje bih svakako preporučio dvojku. Na kraju, razlike i nisu toliko značajne. :)

Goran

2011/9/21 hrvooje <hrv...@gmail.com>

[Senko Rasic]

Bok,

ne sjećam se što sam točno preporučio prošli put, 2 ili 3. Ali kako
sada
stvari stoje, Python 3 je još dosta daleko od toga da svi prelaze na
njega
pa mislim da je i početnicima bolje početi s dvojkom - baš zato što su
svi
tutoriali za dvojku, a i većina realnih situacija gdje je Python
koristan još
zahtjeva 2.

Btw nedavno se pojavio još jedan dobar (tako ljudi kažu) tutorial:
http://learnpythonthehardway.org/
bazira se na velikoj količini zadataka, prolaženjem kroz kojih se uči
(ali ako
ih skipaš, samo pogledaš, onda će ti biti beskorisna). Ima free HTML
verzija.

Pozdrav,
Senko

[hrvooje]

hvala na linku. volim odradit primjere tako da će koristit. da u biti
sad kad pogledam na distribuciji koju koristim python je 2.6.6 pa ne
bi imalo smisla koristiti ništa drugo. znači držim se dvojke.

[Dalen]

Da malo hvalim svoj fakultet.
Tehnicki fakultet u Rijeci je, ove godine, otvorio diplomski studij
racunarstva u koji je uvrsten kolegij "Skriptni jezici"
u kojemu se medju ostalima obradjuje i Python.
Ministarstvo je sve to velikodusno blagoslovilo.

Mi smo tek druga generacija pa imaju malo problema sa smjestanjem
kolegija u vrijeme i prostor, ali valda ce se to srediti.
Npr. objektno programiranje je predvidjeno tek za diplomski, a na
prediplomskom nam samo masu njime pred nosom.

Zamislite, raditi racunalnu grafiku u C++ i glumatati da pisete C.

- Jadni ljudi, samo sto im se mozak ne raspadne.

A sad, i "web aplikacije". Studenti nemaju pojma sta su instance, a
ucimo Javu.
(strava) :D

Bez obzira na to, smatram da je uvodjenje Python-a u program u istinu
pohvalno.
Ma da ga ja osobno ne svrstavam u kategoriju "skriptnih" jezika.

Dalen