Za pripremase i one koji njihova cudesa tiskaju
Tomislav
***********************************************************************
******** ********
******** OPASKA ********
******** ********
***********************************************************************
***********************************************************************
Za pocetak mala ograda od dolje napisanog.
Tekst je napisan u dobroj volji i najboljoj namjeri. Ukoliko netko bude
imao bilo kakvih problema bilo dusevnih ili drugih, stete bilo
materijalne ili financijske ili bilo kakvih drugih poteskoca u bilo
kojem obliku zbog ovog teksta.
NE SNOSIM APSOLUTNO NIKAKVU ODGOVORNOST ZA STETU NASTALU USLJED CITANJA
OVOG TEKSTA.
Razlozi zasto ne snosim odgovornost niti ocekujem da mi to netko
predbacuje:
1) Usenet nije mjesto za ucenje. Za ucenje sluze skole i specijalizirani
seminari.
2) Usenet nije mjesto za pozivanje na odgovornost. Na odgovornost se
poziva nekoga tko je izdao racun, a ne nekoga ko u najboljoj namjeri
besplatno podijeli savjete koji su proizasli iz mnogo godina rada,
ucenja i utrosenog novca u to ucenje.
OK, sad mozemo dalje.
Ovaj tekst niti priblizno ne pokriva problematiku u cjelosti, bilo s
pripremaske bilo s tiskarske strane problema. No sigurno je dobra
polazna tocka za dalje.
***********************************************************************
***********************************************************************
******** ********
******** ZA PRIPREMASE ********
******** ********
***********************************************************************
***********************************************************************
Dizajn:
***********************************************************************
***********************************************************************
Obrada fotografija: fotografije uvijek obradjujte u RGB-u, a kao proof
ukljucite profil koji vam je dao tiskar. Kada ste gotovi s obradom,
napravite "convert to profile" pomocu dobivenog profila (pretpostavka je
da ste dobili adekvatan profil). Iznimno mozete napraviti neke manje
korekcije (primjerice sharpen). Iako tiskara mozda i nema
ColorManagemant workflow, kod tiskarskih tehnika koje su osjetljivije,
poput cold seta, nanos boje koji papir moze podnjeti je izuzetno mali,
obicno oko 240%. Ukoliko ne koristite konverziju pomocu profila, nanos
boja ce biti prevelik za tako osjetljive tehnike tiska. To ce
rezultirati s nekoliko problema. Proizvod ce biti "prljav" i
preslikavace se slike na susjednu stranicu, tiskaru ce se stroj zaprljat
te cete ga primorat da ga cisti prije predvidjenog vremena jer ce i
proizvodi koji idu nakon vaseg u tisak izaci "prljavi".
Obrada kolora: koncentrirajte se na sliku. Ne radite obradu kolora na
osnovu boje vozila, zgrade, djecjeg balona itd. To moze biti bilo kakve
boje. Korekciju kolora radite na osnovu ljudske koze, trave itd. to je
nesto sto svakome ostaje od malih nogu u sjecanju i imamo poprilicno
preciznu predodzbu kako bi trebala izgledati ljudska koza za razliku od
primjerice boje nekog auta. U pravilu vrijedi da je kod boje ljudske
koze zuta boja gotovo uvijek malo dominantnija od magente, cca. 10 do
20%. No nemojte se voditi iskljucivo time, kolor korekcije radite "na
oko", no neka vam uvijek bude otvorena info paleta.
Rezolucija: Ne pretjerujte s rezolucijom. Mahom svi strahuju od preniske
rezolucije, no niti previsoka rezolucija nije dobra. Kod fotografija na
800 ili vise ppi s finim tonskim prijelazima, prilikom rasterizacije na
primjerice 2540 dpi gotovo sigurno ce doci do posterizacije. Kod
novinske rotacije (cold set) posterizacija vam se moze desiti i na
manjim razlucivostima.
Auto ovo i auto ono (levelsi/krivulje/nekaj peto) To u pravilu radi
poprilicno dobro na "prosjecnim" fotografija, no pripazite na cemu to
primjenjujete, ne stiscite automatski shortcute cim otvorite sliku.
Primjena autolevelsa na hi ili low key fotografijama ce iste unistiti.
Takodjer, ako koristite auto levels/curves, podesite crnu i bijelu
tocku. Ostavite malo prostora za cliping (cca pola posto). Ako jednom
"spalite" fotografije, bilo u svijetlom ili tamnom podrucju, povratka
vise nema.
*******************************************************************
NE POSTOJI JEDNOZNACNO DOBRA ILI LOSA OBRADA FOTOGRAFIJA,
fotografije se uvijek mogu obradjivati na vise nacina i da sve budu
dobre. Ovisno o situaciji. Ovo je naputak opce primjenjivosti.
*******************************************************************
Boja grafickih elemenata: Ne birajte boje grafickih elemenata "color
pickerom". Mijesajte boje i radite swatchewe. Za razliku od RGB sustava
gdje se jedna boja moze dobiti samo na jedan nacin, u CMYK sustavu to
nije tako. Istu boju mahom mozete dobiti na vise nacina. Pritom uvijek
vrijedi pravilo, manje je bolje. Pokusajte boju "zamijesati" iz dvije
umjesto iz tri ili cetiri komponente. Umjesto primjerice 6/6/58/44
zamijesajte boju 0/0/58/48, razlika je jedva primjetna. Ovih 1 i 0,5 u
boji 1/37/0,5/41 sigurno nece uticati na dizajn, ali moze potencijalno
zadati poteskoce tiskaru. Maknite tih 1 i 0,5%.
Linije: Pokusajte izbjeci pretjeranu upotrebu tankih linija (hairline).
Ukoliko ih vec morate koristiti, preporucljivo je da budu iz jedne boje.
Ako vec mora ici na neku obojenu povrsinu (bilo graficki element bilo
sliku), pozeljno je da bude 100% crne boje i da ide u overprint.
Novinska rotacija ne podnosi tako tanke linije, u slucaju novinske
rotacije ne koristite linije manje od 0,2 pt. Ukoliko ide iz vise boja,
neka bude barem 0,4 pt.
Tekst: Ovisno o vrsti tiska, ne koristite presitne fontove, minimalna
preporucena velicina fonta je 6-8 tocaka (novinski tisak 8-10). Nemojte
fontove manje od ovih velicina stavljati u negativ. Odnosno, da ne budu
na podlozi pa da se mora "izbijati" bijela boja. Takodjer, "pozitiv"
fontove te velicine bi bilo idealno napraviti iz crne boje u overprintu
ako su na obojenoj podlozi. Ukoliko vec mora biti u "boji", neka ne bude
iz vise od 2 procesne komponente. U slucaju vecih velicina, slobodno se
mozete dati oduska masti. Valja istaknuti jos jednu stvar, serifni
fontovi su puno "osjetljiviji" od sanserifnih. CRNI TEKST RADITE IZ 100%
K BOJE U OVERPRINTU izuzev ako se ne radi o zaista velikom fontu.
Kod proizvoda koji idu na obrezivanje pripazite da napustite elemente
dizajna.
Kada radite proizvode sa vise teksta, sto u pravilu znaci visestranicne
dokumente, koristite aplikaciju za prijelom, a ne aplikaciju za
vektrosko crtanje. Iako danas cak i Illustrator ima podrsku za
visestranicne dokumente, to NIJE APLIKACIJA ZA PRIJELOM! Za pocetak,
svaka iole spomena vrijedna aplikacija za prijelom ce crne fonteve
automatski tretirati kao overprint, dok cete u vecini aplikacija za
vektorsko crtanje to morati zadati rucno, i prije ili kasnije nesto ce
vam promaknuti. Drugi razlog je sto aplikacije za prijelom drugacije
tretiraju obrezane bitmape od aplikacija za vektorsko crtanje. Ne zovu
se programi za crtanje uzalud Draw (crtanje) i Illustrator
(ilustracija). Da je netko htio da se u njima prelama, dao bi im ako
nista drugo drugacija imena.
Produciranje PDF-a.
***********************************************************************
***********************************************************************
Pravilo broj 1: Pitajte tiskaru koje verzije mora biti PDF te ostale
specifikacije
Pravilo broj 2: Ukoliko je odgovor: "nema veze/ne znam", promjenite
tiskaru
Pravilo broj 3: Procitati ponovno pravila broj 1 i 2.
Pripazite da su vam svi linkovi (slike, i ostali graficki elementi koji
se importiraju u aplikaciju za prijelom) na svom mjestu. Da nema
"missing linkova".
Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povecavate velicinu
dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
Umjesto toga ukljucite fontove u dokument. To korektno radi svaka
aplikacija na trzistu.
Ne koristite "forsirane" rezove. Ukoliko nemate italic rez, neke
aplikacije ce "silom" od obicnog reza napraviti italic, jednostavno ce
nakositi postojeci rez. Osim sto to s dizajnerskog stajalista nije
ispravno, u nekim slucajevim, doduse rijetkim, to moze uzrokovati
problem.
Ukoliko koristite transparencije i sjene (sto je isto vrsta
transparencija), pripazite da sjena ne ide preko drugog elementa, vec da
ide ispod njega. Ovo je vrlo cesto slucaj kod sjena koje idu preko
teksta, no vrijedi i za druge graficke elemente.
Live efekti poput transparencija, blending modova itd.: pripazite na
verziju PDF-a koja se zahtjeva. Ukoliko se radi o v. 1.3, u nekim
aplikacijama ce trebati napraviti "flaten transparency", dok u nekima
nece trebati.
Ukoliko se trazi PDF verzije 1.4 ili visi, nemojte printati u PS
datoteku pa onda tu PS datoteku pomocu Distilera pretvoriti u PDF.
Printanjem u PS ste rasterizirali dokument i time niste iskoristili
maksimum koji oprema moze pruziti.
Ukoliko se trazi PDF verzije 1.3 i radite preko PostScript datoteke koju
kasnije distilirate, ubrzajte postupak tako sto cete direktno printati u
PDF. Adobeov PDF printer nije nista drugo doli Distiler engine koji se
koristi u Distileru. Nema nikakve razlike osim sto je sve skupa brze i
manje je koraka gdje postoji sansa da nesto krivo napravite.
Napravite potrebne preflight profile u acrobatu korz koje cete
propustiti kreirani PDF, opreza nikada dovoljno.
Kada ste napravili PDF, na brzinu vizuelno pregledajte separacije u
Acrobatu, tako cete najbrze vizuelno uociti greske koje automatski ne
mozete detektirati.
***********************************************************************
***********************************************************************
******** ********
******** ZA TISKARE ********
******** ********
***********************************************************************
***********************************************************************
Redovito odrzavajte opremu.
Educirajte osoblje.
Ukoliko ste kupili novi komad opreme, bilo softvera ili hardvera, ne
ucite na svojim greskama. CITAJTE UPUTE. Ukoliko je potrebno,
konzultirajte proizvodjaca, preskupo ste platili opremu da bi ucili na
svojim greskama.
Ukoliko kupujete novi RIP, ne kupujte zastarjeli PS RIP, kupite RIP koji
se bazira na APPE-u umjesto na PS-u. Olaksacete si zivot.
Ukoliko nemate CM workflov, sto ukljucuje automatsku korekciju vlazenja
i korekciju boje u bojanicima pomocu spektrofotometra a klijent trazi
vjernost boja. Zahtjevajte probni print i prisutnost klijenta prilikom
starta tiska.
Ulozite nesto novaca u automatski PDF workflov koji ce provjeravati i
automatski korigirati manje greske u materijalima. Solidan workflow se
moze napraviti za tridesetak do cetrdesetak tisuca kuna. Moze se i za
manje i za vise. Iskustvo govori da se investicija otplacuje najkasnije
prije isteka prve godine kroz smanjenje reklamacija ukoliko imate iole
smislen obim produkcije u odnosu na ulozen novac.
Ukoliko investirate u preflight/corecting PDF workflov, ne kupujte niti
jedno rjesenje koje nece automatski razvrstavati originalne od
procesiranih datoteka makoliko vam neko tvrdio da to nije potrebno i
makoliko to pojeftinilo potencijalno rjesenje.
NIKADA ne korigirajte klijnetove fajlove. Nazovite klijenta da posalje
nove fajlove koji su korektni.
Uputite klijenta u to kako treba pripremiti materijale. Vecina tiskara
ima LOSE upute na svom webu jer NISU CITALI UPUTE proizvodjaca opreme
koju koriste.
Mozete staviti upute na svoju web stranicu, no iskustvo govori da svega
30% korisnika te upute (makoliko lose bile) procita. Svakom novom
klijentu ponaosob posaljite detaljne upute, imali ih na webu ili ne
imali. Ukoliko se u nekom studju promijeni osoblje koje priprema
materijale. Ponovo im posaljite upute.
Ukoliko klijentu nesto nije jasno, ulozite nesto vremena u dodatno
pojasnjavanje. Bice puno jeftinije nego da nesto krene nizbrdo.
Iako svi ocekujemo da klijenti znaju sta rade, klijent za svoj novac ima
pravo biti i "glup" i "seljak" i "idiot" i neupucen.
--
Pozdrav
Tomislav Car
Ma ti si frustrirani seronja s njuza, ima vas za izvoz.... by Oleg
Mastruko, hr.rec.fotografija.digitalna
MaGa
kostur
"MaGa" <mario.galic(POBRISI)@tel.net.ba> wrote in message
news:hghri6$glk$1...@ss408.t-com.hr...
> Ugodno iznena�enje za dobro jutro. Kapa dolje, svaka �ast!
Propaganda
Pohvalno
veljko
Vanja Tarczay
--
Vanja
Vanja Tarczay
> Kratko i jasno.
Kratko? :)
--
Vanja
hurricane
Denzel
mynotaurus
(ma �e li je samo sad onaj smajli �ta se klanja kad ga �oek treba?!)
Celtis Australis
> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
TOOOOOOOOOOOOOO
To, to, ohrabri ih.
Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno�enju fajlova sa
jedne pratforme na potpuno druga�iju.
TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno �alju fajlove
s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
--
pesimist vidi sve crno
optimist vidi svjetlo na kraju tunela
realist vidi svjetla lokomotive
strojovo�a vidi tri idiota na pruzi
w3iRd0
"Celtis Australis" <C...@yahoo.com> wrote in message
news:hgn7lb$7nl$1...@ss408.t-com.hr...
>> Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povecavate velicinu
>> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
>
>
> TOOOOOOOOOOOOOO
> To, to, ohrabri ih.
>
> Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno�enju fajlova
> sa jedne pratforme na potpuno druga�iju.
> TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno �alju
> fajlove s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
> O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
samo nemoj reci da si i ti jedan od onih (prosli tjedan dvije takve tiskare
sam imao, oba posla su bili nekakvi casopisi od vise desetaka stranica): "mi
montazu radimo u korelu, a kad otvorim vas PDF nemam te fontove".
Tomislav
> TOOOOOOOOOOOOOO
> To, to, ohrabri ih.
>
> Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno'enju fajlova sa
> jedne pratforme na potpuno druga�iju.
> TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno 'alju fajlove
> s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
> O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
Bice da si donji dio preskocio pa cu ponoviti. Obrati paznju na
stavke o edukaciji i citanju uputa. Ukoliko to nije dovoljno, bicu tolko
slobodan da vam ponudimo edukaciju i uvodjenje workflowa koji ce
rijesiti vase probleme e embedanim fontovima.
Celtis Australis
>>> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
>>
>>
>> TOOOOOOOOOOOOOO
>> To, to, ohrabri ih.
>>
>> Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno�enju fajlova
>> sa jedne pratforme na potpuno druga�iju.
>> TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno �alju
>> fajlove s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
>> O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
>
> samo nemoj reci da si i ti jedan od onih (prosli tjedan dvije takve
> tiskare sam imao, oba posla su bili nekakvi casopisi od vise desetaka
> stranica): "mi montazu radimo u korelu, a kad otvorim vas PDF nemam te
> fontove".
Nisam, mi nismo tiskara, mi oslikavamo vozila i vidi �ta mi se zna desiti:
- voditeljica projekta me nazove da me pita kakva mi priprema treba
- ja joj po�nem obja�njavati, ali na prvoj rije�i koje nema u redkarpetu me
prekine i ka�e da govorim sporije da ona mo�e sti�i zapisati. Tek nakon
�etvrte ili pete te�ke rije�i je uspijem nagovoriti da mi da nekoga ize
detepea
- DTPac ka�e da imaju najve�eg i najdu�eg JUMPERa i da ga sigurno imam u
nacrtima, jer nije najnoviji, ... Za dva dana mi po�alje "pripremu" na skici
od nekog VWa, a za nekoliko dana mi dovezu Mercedesa.
- "priprema" izgleda ovako:
* u Illustratoru, obavezno verzija vi�e od one koju mu ja tra�im.
* u najboljem slu�aju, fontovi na samo jednoj strani kombija su u
krivuljama. Tako da naj�e��e uspijem iskemijati i tekstove izdvojiti iz
skice i poslati na reza�.
* na nacrtu je samo jedna strana vozila. Kako �e izgledati druga, na koju
stranu �e se okrenuti/lijepiti neki znak, jedan element ispred/iza drugoga,
ravnanje lijevo/desno, kako �emo s vodilicom vrata, ... To ne zna �ak ni
sveodgovorna voditeljica iz prve crtice. Niko �iv s onu stranu telefona si
ne mo�e predo�iti trodimenzionalnost kombija.
* Boje? �ta je to boja? Kakav sad RAL zabogamiloga? MacTac? zbunj, gled,
hmmm, zbunj, ... "oni" znaju samo CMYK, a mogu mi i pretvoriti u RGB.
* Vodilica smeta - izbri�i je. Prozor smeta - pomakni ga. Kota� je okrugao -
zgodno mjesto za nalijepiti okrugli znak/logo. Dizajniranje je jednostavno
zar ne. Dobije� nacrt vozila i �araj po njemu. Samo pazi da ne prelazi�
preko linije. Sje�amo se kako smo u vrti�u bojali �irafe, ...
Celtis Australis
>> To, to, ohrabri ih.
>>
>> Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno'enju fajlova
>> sa
>> jedne pratforme na potpuno druga�iju.
>> TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno 'alju
>> fajlove
>> s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
>> O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
>
>
> Bice da si donji dio preskocio pa cu ponoviti. Obrati paznju na
> stavke o edukaciji i citanju uputa.
Ja radim na printerima velikog formata. Tocnije sirokog.
Ja skoro svaku pripremu MORAM rastaviti i ponovo sastaviti.
Naime, dobijem fajl sa elementima rasporedenim na nacrt vozila. Prvo moram
skloniti vozilo, pa prema sirini naljepnice rasporediti ili razrezati
elemente dizajna. Najcesce se natpis aplicira razlicitim tehnologijama:
izrezivanje slova i znakova iz naljepnice, printanje na naljepnicu, ponekad
i farbanje podloge air brushem.
Dakle, kod mene nema workflow:
- potpisi dostavljacu prijem CDa.
- gurni CD u ladicu.
- d'n'd u RIP, pritisni par dugmica i idi po gablec dok se samelje.
Uostalom, ako "dizajneru" KAZEM da treba konvertirati fontove u krivulje,
majkumu, nisam trazio da mi prekopa vinograd, nego da klikne misem.
--
pesimist vidi sve crno
optimist vidi svjetlo na kraju tunela
realist vidi svjetla lokomotive
strojovoda vidi tri idiota na pruzi
w3iRd0
nisi primijetio da je post (hint: naslov) namijenjen pripremasima i onima
koji tiskaju, te da je inspiriran pricom koja se vodi zadnjih dana tu na
grupi oko "ispravnih" PDFova koje ce RIP prozvakati uredno?
Celtis Australis
>
> nisi primijetio da je post (hint: naslov) namijenjen pripremasima i onima
> koji tiskaju, te da je inspiriran pricom koja se vodi zadnjih dana tu na
> grupi oko "ispravnih" PDFova koje ce RIP prozvakati uredno?
Na samim po�ecima u�enja ove struke, nau�io sam da:
"ni jedan fajl ne smije iza�i iz ku�e, a da prije toga nisu ubijeni fontovi"
To je bilo vrijeme Corela 2 i 3.
Dodu�e, nisam nikad radio pripremu za knjige, tako da mi je pretvaranje
fontova u krivulje, pove�a fajl za tek nekoliko postotaka. Isto tako sam
nau�io da se prije eksportiranja u EPS ili PDF moram rije�iti specijalnih
efekata, blend, contour, fractal fill, drop shadow i sl, osobito bijesnih
glista s fontovima.
Toliko sam u ovom poslu vidio �udnih gre�aka, da i najmanje sumnjivu zvr�ku
poku�avam pojednostaviti ili izbje�i ili �ta ve�.
Tomislav
> Ja radim na printerima velikog formata. Tocnije sirokog.
> Ja skoro svaku pripremu MORAM rastaviti i ponovo sastaviti.
OK, ovo jest malo van onoga od cega je prica krenula. No u pravilu
je najmanji problem tehnologija, to se nauci. Drugi je problem sto se,
kada negdje uspostavimo workflow, ljudi toga drze ko pijan plota,
neovisno o tome sto se nesto unutar samog workflowa promijenilo.
Karikirano, placaju nas da sagledamo problem, citamo upute umjesto njih
i na osnovu toga se pristupa rjesavanju problema.
No ono sta je puno veci problem od tehnikalija u cjelokupnom
workflowu, kvalitetna komunikacija na relaciji tiskara - klijent, te
kvalitetna organizacija i komunikacija unutar tiskare na relaciji
prodaja (nabava klijenata) - produkcija. Tu dajemo sugestije kako i sta,
no na zalost, postotak uspjesnosti je nizak. I to iz razloga sto se
tiskare savjeta ne drze. Tranzicija nije laka pa vecina odustane od toga
nakon mjesec il dva i nastave po starom. No oni koji prodju trnovit put
promjene sistema, oni na kraju ipak profitiraju efikasnijom produkcijom
s manje problema.
cocka@work
Osobno, pristupam ovoj temi s korisni�kog stajali�ta odnosno ja sam onaj
koji donosi file na CDu u tiskaru. Sve sam to pro�ao o �emu pri�ate, na par
razli�itih mjesta i tiskara. Poku�avali su �utnjom i ubojitim pogledima,
"ajde sada malo sjedni sa mnom da ti objasnim neke stvari", pove�anjem
cijene usluge,...
Iskreno, kao korisnik va�ih cijenjenih usluga nisam obavezan imati znanje
koje vi imate. Jednostavno se ne bavim time. Za�to bih radio va� posao?!?
Ono �to znam kada �elim ne�to otisnuti, kada uspostavimo koliko toliko
uspje�nu podatkovnu komunikaciju, je da vam moram ostaviti dovoljno vremena
za obradu i obavezan sam prisustvovati probnom tisku. Sve ostalo je va�a
briga...
NHF ali to je moje mi�ljenje.
Pozdrav
Tomislav
> Vidim da je ista prièa aktualna od kada je DTP-a...
> Osobno, pristupam ovoj temi s korisnièkog stajali'ta odnosno ja sam onaj
> koji donosi file na CDu u tiskaru. Sve sam to pro'ao o èemu prièate, na par
> razlièitih mjesta i tiskara. Poku'avali su 'utnjom i ubojitim pogledima,
> "ajde sada malo sjedni sa mnom da ti objasnim neke stvari", poveæanjem
> cijene usluge,...
> Iskreno, kao korisnik va'ih cijenjenih usluga nisam obavezan imati znanje
> koje vi imate. Jednostavno se ne bavim time. Za'to bih radio va' posao?!?
> Ono 'to znam kada ≤elim ne'to otisnuti, kada uspostavimo koliko toliko
> uspje'nu podatkovnu komunikaciju, je da vam moram ostaviti dovoljno vremena
> za obradu i obavezan sam prisustvovati probnom tisku. Sve ostalo je va'a
> briga...
Na zalost, ili srecu, vec kako tko na to gleda, to bas i nije tako.
Adekvatna priprema materijala je vas posao. Prosla su vremena kada je
poznati dizajnerski studio radio Zvijezda majonezu i materijale odnio u
prepress studio da dizajn sredi kako bi se mogao otisnuti. Trziste
naprosto diktira uvjete, a trziste kaze, takav nacin rada je postao
preskup.
Od svakoga tko predaje materijale u tisak se ocekuje da preda
materijale kako je specificirao tiskar, te da razumije o cemu mu tiskar
prica. To sto, na zalost, previse tiskara niti sama ne zna uspostaviti
radno okruzenje i objasniti klijentu sta se od njega ocekuje, to je vec
prica za sebe.
To sto neki tiskar primi drek od materijala i bakce se s njima, to
nikako nije zato jer je to njihov posao, to je vas posao. No oni ce krv
propisati s losim materijalima samo kako bi zadrzali posao. Ako nece
jedan, taj posao ce preuzeti netko drugi.
Tiskarstvo je multidisciplinarna djletanost gdje se od svake karike
u lancu ocekuje da izvrsi svoj dio posla. No mahom se svi rukovode
izrekom "Muko moja predji na drugoga".
dobryla
> Iskreno, kao korisnik va¹ih cijenjenih usluga nisam obavezan imati znanje
> koje vi imate. Jednostavno se ne bavim time. Za¹to bih radio va¹ posao?!?
> Ono ¹to znam kada ¾elim ne¹to otisnuti, kada uspostavimo koliko toliko
> uspje¹nu podatkovnu komunikaciju, je da vam moram ostaviti dovoljno vremena
> za obradu i obavezan sam prisustvovati probnom tisku. Sve ostalo je va¹a
> briga...
>
> NHF ali to je moje mi¹ljenje.
Iskreno, kao netko tko donosi gotovu pripremu, nažalost si obavezan znati
kako pripremiti stvar. Kod većine ljudi koje poznam dobio bi USB ili CD na
kojem je priprema lijepo nazad u ruke onako kako si ga i donio. Zašto? Zato
jer radni sat pripreme u tiskari košta, a naručitelj po defaultu ne želi
platiti nekoliko sati rada (uz dobru mogućnost da na kraju nije sve
ispravljeno) na lošem materijalu zato jer je donio "gotovu" pripremu. U
konačnici, ti možeš donijeti i "pripremu" u wordu jer je na njoj nešto što
se tebi sviđa i htio bi to otisnuti a tiskar nek se zajebava kako će to
dobiti van. Drugim riječima, ako je moja briga da ispravljam tvoje neznanje
onda ću to i masno naplatiti - a tvoja je onda briga da svoje neznanje
podupreš novcima.
Eto, to je moje mišljenje kao druge strane.
cocka@home
> onda �u to i masno naplatiti - a tvoja je onda briga da svoje neznanje
> podupre� novcima.
> Eto, to je moje mi�ljenje kao druge strane.
naravno, napisao sam da je potrebno ostaviti ti dovoljno vremena za tvoju
obradu i moje prisustvo probnom tisku.
Za�to bih ja pretvarao boje u tvoje profile, specifi�nosti tvojih
strojeva,... ja znam �to �elim dobiti otisnuto, a ti naplati koliko misli�
da je to potrebno.
Ako u to ulazi i tvoja dodatna obrada materijala, ok. Na osnovi par ponuda i
osobnong iskustva s tiskarom, ja odlu�ujem gdje tiskam.
Pozdrav
Tomislav
> naravno, napisao sam da je potrebno ostaviti ti dovoljno vremena za tvoju
> obradu i moje prisustvo probnom tisku.
Tiskar nema sta prckati po klijentovim fajlovima. To je najbolji put
u propast.
> Za'to bih ja pretvarao boje u tvoje profile, specifiènosti tvojih
> strojeva,... ja znam 'to ≤elim dobiti otisnuto, a ti naplati koliko misli'
> da je to potrebno.
Iz cisto prakticnih razloga. Zelis znat kak ce to izgledat, ne zelis
to prepustiti nekom drugom. Neko drugi mozda ima drukciju ideju kak bi
to trebalo izgledat.
P.S.
<trol alert>
Ukoliko ti to predstavlja takav problem, onda nemas sta traziti u ovom
poslu </trol alert>
Celtis Australis
>> Ja skoro svaku pripremu MORAM rastaviti i ponovo sastaviti.
>
> OK, ovo jest malo van onoga od cega je prica krenula. No u pravilu
> je najmanji problem tehnologija, to se nauci. Drugi je problem sto se,
> kada negdje uspostavimo workflow, ljudi toga drze ko pijan plota,
> neovisno o tome sto se nesto unutar samog workflowa promijenilo.
> Karikirano, placaju nas da sagledamo problem, citamo upute umjesto njih
> i na osnovu toga se pristupa rjesavanju problema.
>
> No ono sta je puno veci problem od tehnikalija u cjelokupnom
> workflowu, kvalitetna komunikacija na relaciji tiskara - klijent, te
> kvalitetna organizacija i komunikacija unutar tiskare na relaciji
> prodaja (nabava klijenata) - produkcija. Tu dajemo sugestije kako i sta,
> no na zalost, postotak uspjesnosti je nizak. I to iz razloga sto se
> tiskare savjeta ne drze. Tranzicija nije laka pa vecina odustane od toga
> nakon mjesec il dva i nastave po starom. No oni koji prodju trnovit put
> promjene sistema, oni na kraju ipak profitiraju efikasnijom produkcijom
> s manje problema.
Probleme mo�emo nabrajati do penzije.
Jedan od velikih je i to �to ljudi misle da su nakon par tjedana rada -
vrhunski stru�njaci za posao. Zna nacrtati kvadrat i kru�nicu, promijeniti
font, zna par www-a gdje ima logotipa i eto ga - detepejac. Na wikipediji je
pro�itao o zlatnom rezu, �uo da se plava i crvena ne sla�u i eto ga -
dizajner.
Evo, da si vidio �ta sam dobio dok pi�em ovu poruku, ma ne mogu vjerovati,
pa ovo krme s me�om ne bi pojelo. (krme je svinja, me�a je napoj => krme s
me�om je pas s maslom)
Prekidam pisanje, odoh nekoga ga�ati napalmom.
--
pesimist vidi sve crno
optimist vidi svjetlo na kraju tunela
realist vidi svjetla lokomotive
strojovo�a vidi tri idiota na pruzi
Celtis Australis
pi�tolj. Skoro da se tako ja osje�am kad �ujem rije� "dizajner".
Hrvatski dizajner NE ZNA:
* NI�TA o bojama! Nema pojma �ta je RAL, Pantone, CMYK, RGB, ... Nisu
odavno, ali pitali su me "je li mi priner cmik ili ergebe". Jedan mi je �ak
i nabrajao RGB printere.
* NI�TA o materijalima na koja se njegova �udesa tiskaju. Ne razlikuju papir
od plasti�ne naljepnice, tra�e da im printam fotografije na zlatnoj ili
crnoj naljepnici (dodu�e, od nedavno postoje printeri koji mogu printati
bijelu), ... Da samo �ujete �ta zahtijevaju od providne folije, ... Drvo,
metal, zrak, knauf, ... to je sve isti qrac, "ako mo�e na ekranu, �to ne bi
moglo na fasadi".
* se orijentirati niti na povr�ini, kamoli u prostoru. Po�aljem im sliku
kombija, vrate mi ga nad�id�anog svim i sva�im. Na stranu to �to izgleda k'o
ciganska �erga, ali je u stvarnosti neizvedivo jer se, recimo, stra�nji dio
lijevog profila ne poklapa sa lijevim dijelom stra�njeg dijela vozila.
* GRAMATIKU. Dolovi, vesi, odvojci, (Nove) godine, ... sve veliko, � i �,
sve naopako, ...
* ...
Ka�em, mogu ovako nabrajati do mraka, ali, evo, gotov mi je napalm, imam sad
nekog posla (hnj, hnj, hnj)
puzzle
Ispovijedi du�u, sine -:)
iliti: "Pricas mi o svemu hodamo polako
odavno se nismo isplakali tako" -:)
*******************************************************************************************
>Gebels je jednom rekao da kad �uje rije� "kultura" najradije bi potegao
>pi�tolj. Skoro da se tako ja osje�am kad �ujem rije� "dizajner".
>Hrvatski dizajner NE ZNA:
>* NI�TA o bojama! Nema pojma �ta je RAL, Pantone, CMYK, RGB, ... Nisu
>odavno, ali pitali su me "je li mi priner cmik ili ergebe". Jedan mi je �ak
>i nabrajao RGB printere.
>* NI�TA o materijalima na koja se njegova �udesa tiskaju. Ne razlikuju papir
>od plasti�ne naljepnice, tra�e da im printam fotografije na zlatnoj ili
>crnoj naljepnici (dodu�e, od nedavno postoje printeri koji mogu printati
>bijelu), ... Da samo �ujete �ta zahtijevaju od providne folije, ... Drvo,
>metal, zrak, knauf, ... to je sve isti qrac, "ako mo�e na ekranu, �to ne bi
>moglo na fasadi".
>* se orijentirati niti na povr�ini, kamoli u prostoru. Po�aljem im sliku
>kombija, vrate mi ga nad�id�anog svim i sva�im. Na stranu to �to izgleda k'o
>ciganska �erga, ali je u stvarnosti neizvedivo jer se, recimo, stra�nji dio
>lijevog profila ne poklapa sa lijevim dijelom stra�njeg dijela vozila.
>* GRAMATIKU. Dolovi, vesi, odvojci, (Nove) godine, ... sve veliko, ďż˝ i ďż˝,
>sve naopako, ...
>* ...
>
>Ka�em, mogu ovako nabrajati do mraka, ali, evo, gotov mi je napalm, imam sad
Frenki
>> Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povecavate velicinu
>> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
>
>
> TOOOOOOOOOOOOOO
> To, to, ohrabri ih.
>
> Pa onda JA ispadam nam�orast kad "dizajnerima" tupim o preno�enju fajlova sa
> jedne pratforme na potpuno druga�iju.
> TRI MJESECA mi svi, sa raznih strana, uglavnom s MACa, uporno �alju fajlove
> s fontovima, iako im SVIMA to PRVO napomenem.
> O�ito nikada PRIMIO fajl od drugog.
Ja uvijek embedam fontove u pdf-u i nikada nije bilo problema (a nije se
radilo o times new roman fontu :-) )
Ako ga i ima, onda je to stvar tiskare, a ne "dizajnera".
Celtis Australis
>
> iliti: "Pricas mi o svemu hodamo polako
> odavno se nismo isplakali tako" -:)
uffffffffffffffffffffff, ...
Lako se tebi zajebavat', ti ne mora� obja�njavati "kako se pro�iruje folder
da u njega mo�e staviti fajl", ne mora� printati "pivo (svijetlo!!!) boje
�okolade", ne mora� praviti naljepnice od 2 milimetra, ne mora� "logo samo
skenirati i izrezati", ne mora� ...
heh, sad mi je malo lak�e
about
obljepljivanje" koji na sebi vec ima ogroman natpis DPD, o cemu naravno nisu
ni zucnuli i sad se ne mogu iscuditi da trebaju platiti i skidanje stare
folije.....
"Celtis Australis" <C...@yahoo.com> wrote in message
news:hgqha7$agp$1...@ss408.t-com.hr...
Celtis Australis
>> sad nekog posla (hnj, hnj, hnj)
> Imas li malo viska tog napalma? Meni su jutros dovezli kombi "na
> obljepljivanje" koji na sebi vec ima ogroman natpis DPD, o cemu naravno
> nisu ni zucnuli i sad se ne mogu iscuditi da trebaju platiti i skidanje
> stare folije.....
Je li naljepnica iz serije 8300?
Ista je kao 8900, isti proizvo�a�, isti preprodava�, iste boje, cijena vrlo
sli�na, jedina razlika je u tome �to se 8300 "skupi pri pranju", pa nakon
godinu dana oko logotipa ima� crni rub ljepila od 5-6 mm. Poku�a� li to
skinuti - tek tada si nejbao. Odlijepi� rub noktom ili no�i�em, povu�e�
centimetar ili dva - ona pukne. Govorim o ljetnim uvjetima, zimi puca na
puno manje komadi�e.
I, je li prethodni ljepitelj, re�u�i logotip po rubovima lima (vrata npr.)
o�tetio lak, pa vlasnik kombajna za to optu�uje TEBE, jer je o�te�enje
ugledao kad si TI skinuo naljepnicu?
Tutorial Master Account
>>>> Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povecavate velicinu
>>>> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
> - voditeljica projekta me nazove da me pita kakva mi priprema treba
> - ja joj po�nem obja�njavati, ali na prvoj rije�i koje nema u redkarpetu
> me prekine i ka�e da govorim sporije da ona mo�e sti�i zapisati. Tek nakon
> �etvrte ili pete te�ke rije�i je uspijem nagovoriti da mi da nekoga ize
> detepea
>Dizajniranje je jednostavno zar ne. Dobije� nacrt vozila i �araj po njemu.
>Samo pazi da ne prelazi� preko linije. Sje�amo se kako smo u vrti�u bojali
>�irafe, ...
A sto si ti ocekivao od priglupih zaposlenica u marketinskim agencijama?
One ionako nista ne znaju raditi, vec su ih tamo zaposlili ljubavnici,
muzevi ili bogate tatice.
I uvijek zele biti zasluzne za proizvod, pa svoje strucnjake ne pustaju na
telefon, jer bi onda izgubile ugled.
One to moraju srediti jer one su corporative bitch.
Sve su zavrsile marketing i dizajn u privatnim skolama koje vode bracni
parovi, a diploma se vodi kao da je iz Beca.
Dakako, bez priznanja zagrebackog sveucilista, ali sa predavacima iz BBDO-a
i InFinea.
ColorLab
Teorija je kao i sat seksualnog odgoja na satu biologije. Uvaliti ga
učiteljici biologije nešto je sasvim drugo, odnosno praksa.
Dizajneri sa stanovišta tiskare (DTP-a) moraju znati par ovih zlatnih
pravila
1. rezolucija slika minimalno 300dpi
2. tekst u krivuljama i štoviše objekata u krivuljama jer to olakšava
posao DTP-u
3. ne flejtajte fajlove u fotošopu jer lejeri mogu u mnogoćemu pomoći
i ubrzati stvari kod grafičke pripreme
4. poštujte CMYK i ne igrajte se sa pantonima u kolorima (slikama)
Zašto? točka po točka.
1. rezolucija je jasna sama po sebi - od viška glava ne boli
2. krivulje osiguravaju brzu prilagodbu , razmještaj , pomicanje
unutar zadanih štanca
3. razdvajanje boja , razdvajanje slika od podloga, pojedinačna obrada
detalja
4. ovo je postala učestala pojava. Lako se pohvaliti pripremašu svom
naručitelju - vidi pripremu od 5 boja, imaš podlogu od tri boje a ova
pantonka iz podloge je i u koloru... time štediš u tiskari ne plačaš
još jednu boju ...itd. U teoriji je to ok, ali u DTP-u tiskari - koma.
Alati za obradu, primjerice Esko Desk pack, ne prepoznaju pantonke u
slikama i ne mogu izvršiti fix takvih slika.
Opčenito pravilo - ne škrtarite u fajlovima, ne skrivajte, ne
flejtajte...priložite što više toga i ne eksperimentirajte previše sa
bojama ukoliko nemate kolorni profil tiskare.
Harpoon
"Tomislav" <tomisla...@gmail.com> wrote in message
news:1jaxwbs.1r51eqedrd748N%tomisla...@gmail.com...
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
> ******** ********
> ******** OPASKA ********
> ******** ********
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
>
>
> Za pocetak mala ograda od dolje napisanog.
>
> Tekst je napisan u dobroj volji i najboljoj namjeri. Ukoliko netko bude
> imao bilo kakvih problema bilo dusevnih ili drugih, stete bilo
> materijalne ili financijske ili bilo kakvih drugih poteskoca u bilo
> kojem obliku zbog ovog teksta.
>
> NE SNOSIM APSOLUTNO NIKAKVU ODGOVORNOST ZA STETU NASTALU USLJED CITANJA
> OVOG TEKSTA.
>
> Razlozi zasto ne snosim odgovornost niti ocekujem da mi to netko
> predbacuje:
>
> 1) Usenet nije mjesto za ucenje. Za ucenje sluze skole i specijalizirani
> seminari.
>
> 2) Usenet nije mjesto za pozivanje na odgovornost. Na odgovornost se
> poziva nekoga tko je izdao racun, a ne nekoga ko u najboljoj namjeri
> besplatno podijeli savjete koji su proizasli iz mnogo godina rada,
> ucenja i utrosenog novca u to ucenje.
>
> OK, sad mozemo dalje.
>
> Ovaj tekst niti priblizno ne pokriva problematiku u cjelosti, bilo s
> pripremaske bilo s tiskarske strane problema. No sigurno je dobra
> polazna tocka za dalje.
>
>
>
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
> ******** ********
> ******** ZA PRIPREMASE ********
> ******** ********
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
>
>
>
> Dizajn:
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
>
> Obrada fotografija: fotografije uvijek obradjujte u RGB-u, a kao proof
> ukljucite profil koji vam je dao tiskar. Kada ste gotovi s obradom,
> napravite "convert to profile" pomocu dobivenog profila (pretpostavka je
> da ste dobili adekvatan profil). Iznimno mozete napraviti neke manje
> korekcije (primjerice sharpen). Iako tiskara mozda i nema
> ColorManagemant workflow, kod tiskarskih tehnika koje su osjetljivije,
> poput cold seta, nanos boje koji papir moze podnjeti je izuzetno mali,
> obicno oko 240%. Ukoliko ne koristite konverziju pomocu profila, nanos
> boja ce biti prevelik za tako osjetljive tehnike tiska. To ce
> rezultirati s nekoliko problema. Proizvod ce biti "prljav" i
> preslikavace se slike na susjednu stranicu, tiskaru ce se stroj zaprljat
> te cete ga primorat da ga cisti prije predvidjenog vremena jer ce i
> proizvodi koji idu nakon vaseg u tisak izaci "prljavi".
>
> Obrada kolora: koncentrirajte se na sliku. Ne radite obradu kolora na
> osnovu boje vozila, zgrade, djecjeg balona itd. To moze biti bilo kakve
> boje. Korekciju kolora radite na osnovu ljudske koze, trave itd. to je
> nesto sto svakome ostaje od malih nogu u sjecanju i imamo poprilicno
> preciznu predodzbu kako bi trebala izgledati ljudska koza za razliku od
> primjerice boje nekog auta. U pravilu vrijedi da je kod boje ljudske
> koze zuta boja gotovo uvijek malo dominantnija od magente, cca. 10 do
> 20%. No nemojte se voditi iskljucivo time, kolor korekcije radite "na
> oko", no neka vam uvijek bude otvorena info paleta.
>
> Rezolucija: Ne pretjerujte s rezolucijom. Mahom svi strahuju od preniske
> rezolucije, no niti previsoka rezolucija nije dobra. Kod fotografija na
> 800 ili vise ppi s finim tonskim prijelazima, prilikom rasterizacije na
> primjerice 2540 dpi gotovo sigurno ce doci do posterizacije. Kod
> novinske rotacije (cold set) posterizacija vam se moze desiti i na
> manjim razlucivostima.
>
> Auto ovo i auto ono (levelsi/krivulje/nekaj peto) To u pravilu radi
> poprilicno dobro na "prosjecnim" fotografija, no pripazite na cemu to
> primjenjujete, ne stiscite automatski shortcute cim otvorite sliku.
> Primjena autolevelsa na hi ili low key fotografijama ce iste unistiti.
> Takodjer, ako koristite auto levels/curves, podesite crnu i bijelu
> tocku. Ostavite malo prostora za cliping (cca pola posto). Ako jednom
> "spalite" fotografije, bilo u svijetlom ili tamnom podrucju, povratka
> vise nema.
>
> *******************************************************************
> NE POSTOJI JEDNOZNACNO DOBRA ILI LOSA OBRADA FOTOGRAFIJA,
> fotografije se uvijek mogu obradjivati na vise nacina i da sve budu
> dobre. Ovisno o situaciji. Ovo je naputak opce primjenjivosti.
> *******************************************************************
>
> Boja grafickih elemenata: Ne birajte boje grafickih elemenata "color
> pickerom". Mijesajte boje i radite swatchewe. Za razliku od RGB sustava
> gdje se jedna boja moze dobiti samo na jedan nacin, u CMYK sustavu to
> nije tako. Istu boju mahom mozete dobiti na vise nacina. Pritom uvijek
> vrijedi pravilo, manje je bolje. Pokusajte boju "zamijesati" iz dvije
> umjesto iz tri ili cetiri komponente. Umjesto primjerice 6/6/58/44
> zamijesajte boju 0/0/58/48, razlika je jedva primjetna. Ovih 1 i 0,5 u
> boji 1/37/0,5/41 sigurno nece uticati na dizajn, ali moze potencijalno
> zadati poteskoce tiskaru. Maknite tih 1 i 0,5%.
>
> Linije: Pokusajte izbjeci pretjeranu upotrebu tankih linija (hairline).
> Ukoliko ih vec morate koristiti, preporucljivo je da budu iz jedne boje.
> Ako vec mora ici na neku obojenu povrsinu (bilo graficki element bilo
> sliku), pozeljno je da bude 100% crne boje i da ide u overprint.
> Novinska rotacija ne podnosi tako tanke linije, u slucaju novinske
> rotacije ne koristite linije manje od 0,2 pt. Ukoliko ide iz vise boja,
> neka bude barem 0,4 pt.
>
> Tekst: Ovisno o vrsti tiska, ne koristite presitne fontove, minimalna
> preporucena velicina fonta je 6-8 tocaka (novinski tisak 8-10). Nemojte
> fontove manje od ovih velicina stavljati u negativ. Odnosno, da ne budu
> na podlozi pa da se mora "izbijati" bijela boja. Takodjer, "pozitiv"
> fontove te velicine bi bilo idealno napraviti iz crne boje u overprintu
> ako su na obojenoj podlozi. Ukoliko vec mora biti u "boji", neka ne bude
> iz vise od 2 procesne komponente. U slucaju vecih velicina, slobodno se
> mozete dati oduska masti. Valja istaknuti jos jednu stvar, serifni
> fontovi su puno "osjetljiviji" od sanserifnih. CRNI TEKST RADITE IZ 100%
> K BOJE U OVERPRINTU izuzev ako se ne radi o zaista velikom fontu.
>
> Kod proizvoda koji idu na obrezivanje pripazite da napustite elemente
> dizajna.
>
> Kada radite proizvode sa vise teksta, sto u pravilu znaci visestranicne
> dokumente, koristite aplikaciju za prijelom, a ne aplikaciju za
> vektrosko crtanje. Iako danas cak i Illustrator ima podrsku za
> visestranicne dokumente, to NIJE APLIKACIJA ZA PRIJELOM! Za pocetak,
> svaka iole spomena vrijedna aplikacija za prijelom ce crne fonteve
> automatski tretirati kao overprint, dok cete u vecini aplikacija za
> vektorsko crtanje to morati zadati rucno, i prije ili kasnije nesto ce
> vam promaknuti. Drugi razlog je sto aplikacije za prijelom drugacije
> tretiraju obrezane bitmape od aplikacija za vektorsko crtanje. Ne zovu
> se programi za crtanje uzalud Draw (crtanje) i Illustrator
> (ilustracija). Da je netko htio da se u njima prelama, dao bi im ako
> nista drugo drugacija imena.
>
> Produciranje PDF-a.
> ***********************************************************************
> ***********************************************************************
>
> Pravilo broj 1: Pitajte tiskaru koje verzije mora biti PDF te ostale
> specifikacije
> Pravilo broj 2: Ukoliko je odgovor: "nema veze/ne znam", promjenite
> tiskaru
> Pravilo broj 3: Procitati ponovno pravila broj 1 i 2.
>
> Pripazite da su vam svi linkovi (slike, i ostali graficki elementi koji
> se importiraju u aplikaciju za prijelom) na svom mjestu. Da nema
> "missing linkova".
>
> Ne konvertirajte tekst u krivulje. Time bespotrebno povecavate velicinu
> dokumenta i kod dokumenata s puno teksta mozete izazvati nevolje.
> aplikacija na trzistu.
>
> Ne koristite "forsirane" rezove. Ukoliko nemate italic rez, neke
> aplikacije ce "silom" od obicnog reza napraviti italic, jednostavno ce
> nakositi postojeci rez. Osim sto to s dizajnerskog stajalista nije
> ispravno, u nekim slucajevim, doduse rijetkim, to moze uzrokovati
> problem.
>
> Ukoliko koristite transparencije i sjene (sto je isto vrsta
> transparencija), pripazite da sjena ne ide preko drugog elementa, vec da
> ide ispod njega. Ovo je vrlo cesto slucaj kod sjena koje idu preko
> teksta, no vrijedi i za druge graficke elemente.
>
> Live efekti poput transparencija, blending modova itd.: pripazite na
> verziju PDF-a koja se zahtjeva. Ukoliko se radi o v. 1.3, u nekim
> aplikacijama ce trebati napraviti "flaten transparency", dok u nekima
> nece trebati.
>
> Ukoliko se trazi PDF verzije 1.4 ili visi, nemojte printati u PS
> datoteku pa onda tu PS datoteku pomocu Distilera pretvoriti u PDF.
> Printanjem u PS ste rasterizirali dokument i time niste iskoristili
> maksimum koji oprema moze pruziti.
>
>
> Ukoliko se trazi PDF verzije 1.3 i radite preko PostScript datoteke koju
> kasnije distilirate, ubrzajte postupak tako sto cete direktno printati u
> PDF. Adobeov PDF printer nije nista drugo doli Distiler engine koji se
> koristi u Distileru. Nema nikakve razlike osim sto je sve skupa brze i
> manje je koraka gdje postoji sansa da nesto krivo napravite.
>
> Napravite potrebne preflight profile u acrobatu korz koje cete
> propustiti kreirani PDF, opreza nikada dovoljno.
>
> Kada ste napravili PDF, na brzinu vizuelno pregledajte separacije u
> Acrobatu, tako cete najbrze vizuelno uociti greske koje automatski ne
> mozete detektirati.
> Pozdrav
> Tomislav Car
> Ma ti si frustrirani seronja s njuza, ima vas za izvoz.... by Oleg
> Mastruko, hr.rec.fotografija.digitalna
Jako dobro...
samo...
Sad ima toliko tiskara koje su kupile strojeve i moraju vrtiti nakladu da
vrate lizing i pusing i da im banka iste ne otme...
tako da je u cijeloj toj prici najvazniji ovaj dio sa savjetima za
tiskaru...
Izrodilo se miljun kvazi grafickih studija koji da ovaj tvoj tekst
procitaju, nebi ni shvatili sta im zelis reci... ali upravo ti kvazi
graficari su narucioci posla i tada si vlasnici tiskara ne mogu priustiti
odbijanje poslova za koje je graficka priprema dosla u excel datoteci, pa
prostituiraju i sebe i struku samo da otisnu tih 100 b2 plakata za dvi ipo
kune.
Mozda propadanje kvazi grafickih studija i kvazi tiskara nebi bilo lose?
Mozda ih recesija sad potaraca?
Zivijo!