da pogotovo na gradjevinskom
Main Entry: site
Pronunciation: \'sit\
Function: noun
Etymology: Middle English, place, position, from Anglo-French or Latin;
Anglo-French sit, site, from Latin situs, from sinere to leave, allow
Date: 14th century
1 a: the spatial location of an actual or planned structure or set of
structures (as a building, town, or monuments) b: a space of ground occupied
or to be occupied by a building
2 a: the place, scene, or point of an occurrence or event <a picnic site> b:
one or more Internet addresses at which an individual or organization
provides information to others <an FTP site>; especially : web site
dakle tocnija bi definicija bila 'mrezna lokacija', po mome....
Pa piši onda na engleskom al stavi italic na te pojmove.
web site - web mjesto
web page - web stranica
Site moze znaciti i mjesto na engleskom, ne samo gradiliste. Ali web site je
dobio ime bas po gradilistu jer je to nesto sto ej stalno u izgradnji,
stalno se mijenaj, nadopunjuje pa je shodno tome, slicno kao construction
site, stvoren pojam web site. Znaci po toj prici radi se o gradilistu.
u hrvatskom jeziku ne postoji konstrukcija imenica + imenica kao u
engleskom,
dakle mora biti "internetski", "mrezni" ili neki drugi pridjev na prvom
mjestu.
--
Agere contra <3
Upravo tako, znaci "Mrezno gradiliste", pridjev+imenica.
S crticama: web-sjedište, web-mjesto.
> kako nas uce po fakultetima, nego "mrezno gradiliste".
Mrežno mjesto ili web-mjesto.
>construction site, stvoren pojam web site. Znaci po toj prici radi se o
gradilistu.
ali construction site znaci mjesto konstrukcije odnosno gradilisno mjesto,
mjesto izgradnje,
a ne gradiliste gradiliste, zar ne?
nedavno je bilo u onoj emisiji scientia croatica o prijevodu stranih
znanstvenih izraza na hrvatski i neki naši jezični stručnjaci su
govorili kako treba složiti naše riječi, blablabla
voditelj je bio pita što je sa stranim riječima koje se već odavno
koriste, a stranog su podrijetla, a "stručnjaci" su odgovorili da to
već jesu hrvatske riječi jer su se tako udomaćile
WTF!? :)
Pa da. Mozda bi se iznenadio koliko je "normalnih", svakodnevnih
riječi u biti posuđeno iz stranih jezika (posuđenice): tipa čarape,
tava.....
> nedavno je bilo u onoj emisiji scientia croatica o prijevodu stranih
> znanstvenih izraza na hrvatski i neki naši jezični stručnjaci su
> govorili kako treba složiti naše riječi, blablabla
Misliš, ovako nekako:
http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm
writable programming language = pisak naputni jezik 20
word = dvoslovnjâk-šestnaestâk 15
script = zgodovnik 30
sensor = osjetnik 39
signal = dojavak 02, 09, 39
...
LOL :)))))))))))))))))))))))
Jel se ovo neko zajebava? Zaboravili su napisati kako se na hrvatskom kaze
diplomirani inzenjer elektrotehnike - opoveljeni dovitljivac munjarstva!
> Pa da. Mozda bi se iznenadio koliko je "normalnih", svakodnevnih
> riječi u biti posuđeno iz stranih jezika (posuđenice): tipa čarape,
> tava.....
ajmo mi onda "posudit" i web site
Nije "gradiliste" ovdje glavna konotacija, kao sto ni "mreza" ovdje nije
jedina konotacija rijeci "web". "Web" je upotrijebljeno najvise poradi
komercijalno-tehnicke igre rijeci (world wide web, www). Tu je i konotacija
isprepletenih niti, paucine, takodjer i konotacija isprepletenosti tkiva, a
sto mi ne mozemo sve prenijeti u prijevodu rijecju "mreza" (Mreza, svemreza,
i dr.). Interesantno, u rijeci "internet" stoji npr. rijec "net" za mrezu,
ondje rijec "web" nije bila neophodna. No rijec "internet" ne prevodimo.
Osobno, takve i slicne izraze nikad ni ne bih prevodio. Ako bi bas trebalo,
onda eventualno: "mjesto na mrezi".
object-oriented programming language = priedmetni datkovni jezik 16
databank = datarnica 05
database = datara, datkovni podklad, 'datobáza' 05, 16
database = datara 05, 16
database data-oriented programming language = datarni datkovni naputni jezici
16
database language processing = datarnojezična obrada 06
database management system = datarnik, sustav za poslovnju datkovnim podkladom
04, 05
database management system = datkovni podklad 06
LOLČINA na kvadrat, ma šta na kvadrat na kubik
--
www.kamalon.com
http://blog.kamalon.com
S poštovanjem,
Nenad Petković
Ah te ustaše u jeziku
Upisao sam osnovnu školu kada se još pokušavalo istjerati tuđice iz
jezike, ukoliko ih ne koristi naša druga i jača polovica: srpski jezik
(naša je bila hrvatsko- ili hrvatski ili). Špajza, plac, šteker,
šarafciger ... ne, a fabrika je mogla. Kao da je važno gdje se čuva
pekmez, u špajzi ili smočnici (kasnije ostava) ili šteker i... važno je
da ima struje, zar ne. Koga je smetao šturm? Odrastao sam u tom x
vremenu pod nasiljem hrvatskoga jezika, što je kulminiralo u tzv.
Domovinskom ratu. Istovremeno se budio ponos engleskoga jezika što se
sada hoće obuzdati, posebno kroz informatiku. Kamo sreće da su se ta
dva vremena spojila, ono što je još podsjećalo na zlatno vrijeme
njemačkoga u Hrvatskoj, što se u nas učilo kao Bachov apsolutizam i
naša suvremenost i budućnost: današnji američki, odnosno engleski, u
kojemu vi uživate. Istina, madžarski na željeznici je bio problem, ali
to je ionako propalo samo od sebe. E da smo nekako preskočilo tih cca
45 godina hrvatski nam ne bi ni trebao.
Ich love you!
--
Sto sve necu danas procitati. :') Nista, idem se posvetiti modeliranju
diferencijalnim jednadzbama samo da ne citam ovakve gluposti :')
--
Znanje je slobodno. Neukost je izbor.
dobro odkuda ti taj podatak ? Meni to zvuci totalno blesavo, mislim to da
je website gradiliste jer se stalno nesto gradi, ni wikipedia ne zna nista
o tome
http://en.wikipedia.org/wiki/Website
a bome niti wiktionary nista ne zna o tim tvojim gradjevincima
http://en.wiktionary.org/wiki/web_site
cak pise da je site od latinskog situs sto znaci pozicija, lokacija ...
Jezivo
Bitno je da je napravljeno "na poticaj prof. dr. Miroslava Tuđmana"
> Bitno je da je napravljeno "na poticaj prof. dr. Miroslava Tuđmana"
Morao je slušati ćaću :)
Nisam baš primjetio da se sva web mjesta redovno nadopunjuju. Pusti sad
portale s vijestima. I to su web mjesta ali ipak nisu u većini.
A puno toga još ne znaš. Pročitaj si netiquette jer crosspost na pet
grupa nije baš poželjan.
A.
Da i ne spominjemo to da je Laszlo (pretpostavljam) mađar i po :) ...
lako je tuđim k....m po koprivama mlatiti...
Zapravo, gradiliste je na engleskom construction site.
Site ima, izmedju ostaloga, i znacenje gradiliste, ali je puno puno siri pojam.
Onako razgovorno, ja sam web page i web site uvijek prevodio sa web stranica, a
tu ti opet ovaj web ostaje nepreveden. U krajnjem slucaju mozes reci stranica na
internetu ili internet stranica (to je za web page; za web site mozes prevesti u
mnozini, tipa "posjetite nase internet stranice na ...").
Osobno mislim da su to bedastoce. U hrvatskom ne postoje strucni pojmovi koji
mogu do iste mjere opisati internet, njegove protokole, itd. u kojoj to mogu
engleski pojmovi. Inzistiranje na tome da se koristi hrvatski je, dakle, bez
pokrica jer svatko engleske pojmove moze prevesti na proizvoljan nacin tako da
oni zvuce hrvatsko, samo nitko osim tebe i eventualno osobe koja je to trazila
od tebe nece razumijeti o cemu se radi. Mislim da je upravo zbog toga hrvatski
toliko nerazvijen u tom podrucju i da bi najbolji mehanizam razvoja jezika bio
da se pusti neka se jednostavno tudji pojmovi pohrvate i da se takve rijeci onda
uvedu kao sluzbene. Stvarno ne kuzim sto fali tome da web site na hrvatskom bude
vebsajt? Svi razumiju i nema zbrke s prijevodom.
Ne kazem sad da sve treba tako napraviti. Recimo trazilica je sasvim dobar
prijevod za search engine. Ali neke stvari se jednostavno ne mogu prevesti na
tako praktican nacin. (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos'
mislit'.)
--
“Let's see what's out there. Engage.”
Jean Luc Picard, Star Trek: TNG, Encounter at Farpoint
http://pinpoint.wordpress.com/
> (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos'
> mislit'.)
Svemrežje je, primjerice, jedna sasvim lijepa riječ.
Site znapravo znaci "lokacija", "polozaj". Onda se dodatno definiraju pojmovi:
landing site, construction site, demolition site...
Web site bi onda, u doslovnom prijevodu, bila "web" lokacija (ako
ostavimo "web" neprevedeno ili kao tudjicu koja se udomacila).
A sada kako prevesti "web"... :) "Mreza" na hrvatskom ne bi imalo
smisla, dakle ne moze se doslovno prevesti.
U komadu bi mozda moglo biti lokacija/polozaj internetske stranice/internetskih
stranica.
Internet (veliko "i") je naziv/ime globalne mreze. Kada bi postojalo
vise takvih mreza (npr. marsovski internet) onda bi naziv mogao biti
pisan malim slovom posto bi oznacavao genericku stvar vezan lokacijom.
Case in point: intranet. Koji intranet? Zemaljski intranet se zove
Internet, ostalo su bezimeni intraneti :)
Alternativa Internetu u Francuskoj je dosta dugo bio Minitel:
http://en.wikipedia.org/wiki/Minitel
Isto tako, Minitel velikim slovom.
Kad smo vec tu sto kazete o izbacivanju hrv znakova tipa c c dj dz z
ij i j - to je sve isto
a i padezi su potpuni visak
:-)
>> (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos' mislit'.)
> Svemrežje je, primjerice, jedna sasvim lijepa riječ.
Moj favorit je ipak vuneni travopas.
(da, znam da je taj izraz puka zajebancija)
--
- "Tata, zašto plačeš?"
- "Nebo je noćas crno iznad Frankfurta, sine. Crno nebo hrvatsko!"
Vuneno travopojedalo? :)
web site - internetsko mjesto, mrežno mjesto, internetski izvor, mrežni
izvor
web page - internetska stranica, mrežna stranica
>>>> (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos' mislit'.)
>>> Svemrežje je, primjerice, jedna sasvim lijepa riječ.
>> Moj favorit je ipak vuneni travopas.
> Vuneno travopojedalo? :)
Moguće, ali ostalo mi je u sjećanju 'travopas' jer znam da me nešto na
prvu loptu vuklo prema psu a ne ovci.
> Dana Tue, 12 Feb 2008 18:44:47 +0000, Davorin Vlahovic napisa:
>
> >>>> (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos' mislit'.)
> >>> Svemrežje je, primjerice, jedna sasvim lijepa riječ.
> >> Moj favorit je ipak vuneni travopas.
> > Vuneno travopojedalo? :)
>
> Moguće, ali ostalo mi je u sjećanju 'travopas' jer znam da me nešto na
> prvu loptu vuklo prema psu a ne ovci.
Koliko se sjećam pas je okolokućni domobran, ali ovaj tvoj je dobar.
Vuneni travopas, hahahaha.
Btw. kad smo već kod toga jedan od mojih favorita je okologuzno govnogutalo i
okolovratni dopupak. :)
> Dana 12.2.2008, Vedran Krivokuca [mANiaC] je napisao
>
>> Dana Tue, 12 Feb 2008 18:44:47 +0000, Davorin Vlahovic napisa:
>>
>>>>>> (Prevedi samo rijec internet na hrvatski. Medjumreza? Mos' mislit'.)
>>>>> Svemrežje je, primjerice, jedna sasvim lijepa riječ.
>>>> Moj favorit je ipak vuneni travopas.
>>> Vuneno travopojedalo? :)
>>
>> Moguće, ali ostalo mi je u sjećanju 'travopas' jer znam da me nešto na
>> prvu loptu vuklo prema psu a ne ovci.
>
> Koliko se sjećam pas je okolokućni domobran, ali ovaj tvoj je dobar.
>
> Vuneni travopas, hahahaha.
>
> Btw. kad smo već kod toga jedan od mojih favorita je okologuzno govnogutalo i
> okolovratni dopupak. :)
A okolotrbušni pantolodržač?
--
It ain't the fall that kills you
It's the sudden stop at the bottom.
> Web site bi onda, u doslovnom prijevodu, bila "web" lokacija (ako
> ostavimo "web" neprevedeno ili kao tudjicu koja se udomacila).
>
> A sada kako prevesti "web"... :) "Mreza" na hrvatskom ne bi imalo
> smisla, dakle ne moze se doslovno prevesti.
web=paucina, web site=pauciste, websurferi=pauci ... itd
... -> opaucen=spojen na net ... :)
-----
nekad davno, tvornica Djuro Djakovic, Slavonski Brod,
nadobudna strucna prevoditeljica: FET - tranzistor sa efektom livade :)
----
Hej, a sto je s kilo i gramom? Pa faradom? Tesla - e to je vec dobro,
trebalo bi i fizikalnim jedinicama naci neka domaca imena, nemojmo
stati na pola puta ... :)
> Tesla - e to je vec dobro,
Nije. Na našem jez'ku je to Tjesla.
> A okolotrbuąni pantolodrľač?
da - pantalone su bas korienska rvacka riec
>> A okolotrbušni pantolodržač?
>
> da - pantalone su bas korienska rvacka riec
Koga briga, bitno da je čudno i nerazumljivo :-D
Tim smjerom su išli izmišljajući riječi kao zrakomlat, brzoglas i slične
:-D
> a i padezi su potpuni visak
Tako je. Također, ISO-8859-2 je kompletni višak, kao i UTF-8 i još preko
nekoliko toliko nepoznatih kratica.
>> web site - web mjesto
>> web page - web stranica
>>
>
> web site - internetsko mjesto, mre?no mjesto, internetski izvor, mre?ni
> izvor
>
> web page - internetska stranica, mre?na stranica
Web i Internet nije isto. Ali ipak je o.k. ako kažemo internetska
"stranica" - to znači da govorimo o webu jer na e-mailu nema stranice
nego poruke, isto i na njuzima.... Kako se zove sadržaj kojem pristupamo
preko FTP-a....?
A.
Koje bljezgarije.
Ne znam, internet nije ni grad, ni drzava, ni geografska lokacija, planina, vrh,
rijeka...; nije mi ni mama ni tata (tj. nije osobno ime), nije ime institucije,
nije planet... Sto jos?
Dakle, pisem ga malim slovom. ;)
Valjda isto zato sto i svemir pisem malim slovom, pa opet je samo jedan.
Ustvari, Internet (da, ispravno se piše velikim slovom) ustvari ima
odličan prijevod, iako budi pomalo smiješne asocijacije: Međumrežje.
Naime, izvorno je Internet (odnosno TCP i IP protokoli) zamišljen kao
rješenje za povezivanje mreža velikih institucija kao što su vojne
baze te (kasnije) sveučilišta, pa je zato stavljeno ono "inter".
Berislav
Ne vuci me za jezik!
Ah, upravo jesi.
Dakle: u školi učimo da hrvatski ima sedam padeža, što je notorno
netočno. Ovisno kako gledamo, ima ih više ili manje, ali ne sedam.
Osobno naginjem stavu da ih je više.
Berislav
Dajem ti šansu da pojasniš što si ovime htio reći prije nego te osudim
zbog gluposti?
Internet je ime mreze koja je nastala na sveucilistima pod
sufinanciranjem DARPA-e kojoj su se kasnije svi prikljucili time
i time je prosirili. Ta je mreza svojim imenom jednoznacno oznacena
i zato velikim slovom.
Dakle, Internet je ime necega i pise se velikim pocetnim slovom.
> Valjda isto zato sto i svemir pisem malim slovom, pa opet je samo jedan.
Svemira ima vise; svakom odlukom nastane jedan. :)
Sunce (Sol) velikim slovom jer govorimo o nasoj zvijezdi, ali kada govoris
opcenito onda onda sunce malim slovom.
Da, tu sam pricu ja smislio i onda su mi je neki kvazi-fizicari ukrali i
prozvali je teorijom.
Ali svejedno, svemir se pisao malim slovom i kad su ljudi jos uvijek bili
dovoljno pametni da skuze da postoji samo jedan.
> Sunce (Sol) velikim slovom jer govorimo o nasoj zvijezdi, ali kada govoris
> opcenito onda onda sunce malim slovom.
Pa Sunce se pise velikim slovom zato sto se i Zemlja pise velikim slovom. To je
naziv nebeskog tijela.
Sto se tice Interneta, on ce uvijek biti samo jedan. Mars nece imati svoj nego
ce i taj na Marsu i ovaj na Zemlji biti jedan te isti Internet.
Ali ako idemo pisati Internet velikim slovom zato sto, kao sto si rekao, tocno
znamo na koji Internet mislimo (cak i ako ce u buducnosti postojati iskljucivo
marsovski internet), zasto onda i rijec "nebo" ne pisemo velikim slovom? Kad
kazes nebo mislis na nebo kakvo se vidi sa povrsine Zemlje, a ne Marsa, dakle
tocno je odredjeno koje nebo gledas. A opet ga pises malim slovom.
Jedino u tvome postu sto me uvjerilo u pisanje Interneta velikim slovom je da je
to naziv. Ovo o jedinstvenom odredjivanju u hrvatskom jeziku ne vrijedi koliko
ja znam.
Internet je bio ime nečeg određenog, ali je postao opći pojam (kao nekad
prije kaladont i digitron...)... tako da zbog tog razloga ne treba tu
imenicu pisati velikim slovom
ajd pojasni malo...
>Internet je bio ime nečeg određenog, ali je postao opći pojam (kao nekad
>prije kaladont i digitron...)
Eventualno kal_o_dont (kalos je lijep na grckom).
--
Alisa
Nije teorija nego hipoteza. Nemoj mi zbunjivati kreacioniste.
> Ali svejedno, svemir se pisao malim slovom
Pisalo se i "ovo auto" :)
> i kad su ljudi jos uvijek bili dovoljno pametni da skuze da postoji samo jedan.
Gdje su to skuzili?
>> Sunce (Sol) velikim slovom jer govorimo o nasoj zvijezdi, ali kada govoris
>> opcenito onda onda sunce malim slovom.
>
> Pa Sunce se pise velikim slovom zato sto se i Zemlja pise velikim slovom. To je
> naziv nebeskog tijela.
Pa i Internet je naziv racunalne mreze. Internet je doslovno ime te
mreze. Isto tako si prije imao i ARCnet (u, mislim, PARC-u), i Minitel u
Francuskoj, Majku u Alienu I ( :) ) i itd.
> Ali ako idemo pisati Internet velikim slovom zato sto, kao sto si rekao, tocno
> znamo na koji Internet mislimo (cak i ako ce u buducnosti postojati iskljucivo
> marsovski internet), zasto onda i rijec "nebo" ne pisemo velikim slovom?
Zato jer ih postoji vise a nemamo posebno ime za nase. Ali imas, recimo,
Nebo (Raj).
> Kad
> kazes nebo mislis na nebo kakvo se vidi sa povrsine Zemlje, a ne Marsa, dakle
> tocno je odredjeno koje nebo gledas. A opet ga pises malim slovom.
U vecini slucajeva podrazumijevas zemaljsko nebo. Isto kao sto mnogi tu
na domacem usenetu samo podrazumijevaju da su svi u Zagrebu :)
> Jedino u tvome postu sto me uvjerilo u pisanje Interneta velikim slovom je da je
> to naziv.
Je, to je ime te mreze.
> Ovo o jedinstvenom odredjivanju u hrvatskom jeziku ne vrijedi koliko
> ja znam.
Moguce.
> Dajem ti šansu da pojasniš što si ovime htio reći prije nego te osudim
> zbog gluposti?
comentari??
bok??
I danas je.
> ali je postao op?i pojam (kao nekad prije kaladont i digitron...)...
Razlika je u tome da "digitron" nije postao opci pojam nego su ljudi,
zbog svog neznanja, svaki kalkulator (ispravno) nazivali "digitron"
(pogresno).
Nadalje, ne postoji vise Interneta, tj. nitko ti nece za vlastitu mrezu
na npr. fakultetu reci da je to internet. Eventualno ce mrezu nazvati
intranetom (sto bi bio taj tvoj "opci pojam", te stoga i ide malim
slovom).
*internet je tehnologija, tcp/ip mreza, povezane mreze
*Internet je globalna mreza s kompletnim sadrzajem i prometom, dakle
nesto sto ima ime a imena se pisu velikim slovom
U zadnjih cca 5-10 godina postoji pritisak raznih sorti jezicara i
novinara svuda u svijetu da se koristi 'internet' jer je to postalo
nesto 'obicno' poput zraka, vode i sl. Time se, slicno kao i kod pojma
Window -> Windows otvara put da neki tamo Gates tvrdi kako su izumili
GUI a onda ce tako reci - i internet...
Ipak najvaznije:
unutar jednog teksta ne mjesati i.. i I... verziju
a lektora i kritike usmjeriti na svjetske izvore
i ovakve diskusije koji ce ih dovoljno zbuniti
Pa kad malo bolje promislim, to je bilo na Zemlji. Sasvim logicno dok malo
promislis; ipak ljudi o kojima bilo sto znamo za sada zive samo na Zemlji.
>>> Sunce (Sol) velikim slovom jer govorimo o nasoj zvijezdi, ali kada govoris
>>> opcenito onda onda sunce malim slovom.
>>
>> Pa Sunce se pise velikim slovom zato sto se i Zemlja pise velikim slovom. To
>> je
>> naziv nebeskog tijela.
>
> Pa i Internet je naziv racunalne mreze. Internet je doslovno ime te
> mreze. Isto tako si prije imao i ARCnet (u, mislim, PARC-u), i Minitel u
> Francuskoj, Majku u Alienu I ( :) ) i itd.
Da, sada samo fino stavim dio posta u kojem smo rjesili tu stvar:
>> Jedino u tvome postu sto me uvjerilo u pisanje Interneta velikim slovom je da
>> je
>> to naziv.
>
> Je, to je ime te mreze.
>> Ali ako idemo pisati Internet velikim slovom zato sto, kao sto si rekao,
>> tocno
>> znamo na koji Internet mislimo (cak i ako ce u buducnosti postojati
>> iskljucivo
>> marsovski internet), zasto onda i rijec "nebo" ne pisemo velikim slovom?
>
> Zato jer ih postoji vise a nemamo posebno ime za nase. Ali imas, recimo,
> Nebo (Raj).
Nisi razumio pretpostavku. Pretpostavka je bila slijedeca: Internet se pise
velikim slovom samo zato sto tocno znamo na koji internet se misli. Ako ta
pretpostavka vrijedi, onda bi se, ako ta pretpostavka vrijedi i u obliku
pravila, i nebo pisalo velikim slovom jer znamo da govorimo o nasem nebu, na
Zemlji. Zapravo, onda bi jako puno stvari pisali velikim slovom, ali to je sad
nebitno. Bila je to cisto teoretska primjedba kojom sam opovrgnuo jedan tvoj
argument.
>> Kad
>> kazes nebo mislis na nebo kakvo se vidi sa povrsine Zemlje, a ne Marsa, dakle
>> tocno je odredjeno koje nebo gledas. A opet ga pises malim slovom.
>
> U vecini slucajeva podrazumijevas zemaljsko nebo. Isto kao sto mnogi tu
> na domacem usenetu samo podrazumijevaju da su svi u Zagrebu :)
Da, vec sam sreo takve. Prilicno neugodno iskustvo.
>> Ovo o jedinstvenom odredjivanju u hrvatskom jeziku ne vrijedi koliko
>> ja znam.
>
> Moguce.
--
Pokusao sam preci na Unicode, ali tipkovnica mi ne podrzava.
Je li se tako nesto zaista dogodilo?
Ne da mi se puno, nemam ni vremena (House počinje za 4 minute), ali na
brzinu:
1. Razlikujemo dativ i lokativ, koji se razlikuju značenjem, ali im je
forma potpuno jednaka, osim što ovaj drugi ima prijedlog.
2. Nasuprot tome imamo akuzativ, u koji trpamo dva značenja: objekt
(gledam kuću) i cilj (idem u kuću). Značenja razlikuje prijedlog.
Ukratko, određuje li padeže tvorba (forma) ili značenje? Ako je ovo
prvo, onda ih ima manje od sedam (dativ i lokativ su ista stvar); ako
je ovo drugo, onda ih ima više, u principu sa i bez prijedloga.
Berislav