80. obljetnica smrti Stjepana Radica

[CroRadio.net]

80. obljetnica smrti Stjepana Radica

Javno Croatia, Ma. S., 08. 08. 2008. http://www.javno.com/



SMRT OSNIVACA HSS-a

Na danasnji se dan obiljezava 80. obljetnica smrti Stjepana Radica,
idejnog vodje i osnivaca HSS-a, zrtve atentata u beogradskoj
skupstini.



Radic je rodjen 11. lipnja 1987. godine u selu Trebarjevu Desnom blizu
Siska, kao deveto dijete u siromasnoj seljackoj obitelji. Vec je u
mladosti pokazao zanimanje za politiku obisavsi mnogo hrvatskih
gradova, koje je morao napustiti zbog svog bunta i prosvjeda. Rezim
bana Khuen-Héderváryja ponovno je javno napao 1893. godine zbog cega
je bio osudjen na cetiri mjeseca strogog zatvora. Zbog spaljivanja
madzarske zastave na Jelacicevom trgu prilikom posjeta Franje Josipa
I. Zagrebu, Radic je ponovno osudjen na sest mjeseci zatvora.



U razdoblju od 1902. do 1906. godine Radic je uredjivao mjesecnik
Hrvatska misao, a 1904. godine osnovao je s bratom Antom HPSS
(Hrvatska pucka seljacka stranka), koja na izborima za Hrvatski sabor
dobiva devet mandata. Prvi je put u Hrvatski sabor izabran 1908.
godine u izbornom kotaru Ludbreg. Godine 1912., u doba Cuvajeva
komesarijata, ponovno zavrsava u zatvoru. U studenom 1918. godine na
sjednici Narodnog vijeca ostro se suprotstavio zakljucku o
centralisticko-hegemonijskom ujedinjenju sa Srbijom. Tom prilikom
izgovorio je svoju poznatu recenicu: "Gospodo! Jos nije prekasno! Ne
srljajte kao guske u maglu!".



Na Mirovnoj konferenciji u Parizu Memorandumom je zatrazio pravo na
samoodredjenje hrvatskog naroda i iskazao zelju da Hrvatska svojom
slobodnom voljom stupi u ravnopravnu federativnu zajednicu sa Srbijom
i Crnom Gorom. Od ozujka 1919. do studenog 1920. godine ponovno je bio
u zatvoru ili pod istragom. Njegova stranka 1920. godine mijenja naziv
u HRSS (Hrvatska republikanska seljacka stranka) te na izborima dobiva
50 mandata cime postaje najveca hrvatska politicka stranka. Dvije
godine nakon povratka iz Londona, Beca i Moskve, gdje je svoju stranku
1923. godine uclanio u Seljacku Internacionalu, Radic biva uhicen
1925. godine i predan sudu.



Izlazi iz zatvora nakon proglasenja Obznane, nakon sto je Pavle Radic
27. ozujka 1925. godine u beogradskoj skupstini dao izjavu u ime
vodstva HRSS-a, kojom se priznaje postojece stanje i Vidovdanski
ustav. Godine 1925. doslo je do uspostave Vlade Radikalne stranke
Nikole Pasica i Hrvatske seljacke stranke, u koju Radic ulazi kao
ministar prosvjete. Dvije godine kasnije, Radic je otisao iz Vlade u
opoziciju i ulazi u koaliciju sa Samostalnom demokratskom strankom na
celu sa Svetozarom Pribicevicem. Nastaje Seljacko-demokratska
koalicija u kojoj je Radic bio predsjednik, a iako je 1928. godine
dobio mandat, nije sastavio vladu.



Nakon sto je nekoliko puta mijenjao taktike kako bi ostvario svoje
politicke ciljeve, Radic naposljetku priznaje Vidovdanski ustav i
Karadzordjevu dinastiju kako bi se borio protiv nasilja, opresije i
nepravde, legitimno i u savezu s celnikom srbijanske opozicije,
Svetozarom Pribicevicem. Medjutim, srbijanska politicka vlast
organizirala je atentat u kojem je zastupnik Radikalne stranke Punisa
Racic revolverskim hicima pucao na Radica u beogradskoj skupstini 20.
lipnja 1928. godine, ubivsi zastupnike HSS-a Pavla Radica, Djuru
Basariceka i smrtno ranivsi Stjepana Radica. Zbog ozljeda u atentatu
koji je zgrozio civilizirani svijet, Radic je umro u Zagrebu 8.
kolovoza 1928. godine.